K-266/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu dr.sc. Miji Galiotu kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Martine Banovac kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika CŠ, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 2. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 - u daljnjem tekstu: KZ/11), nakon održane glavne rasprave u nazočnosti braniteljice okrivljenika Carmen Ivančević odvjetnice u Splitu i zamjenika ODO-a u Splitu VŠ, te nakon objave odluke dana 28. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i BŠ, rođen **.**.1960. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] te [adresa], V, državljanin RH, sa završenom SSS, vozač, umirovljeni vozač s mirovinom od 3.600,00 kuna mjesečno, oženjen sa B koja je nezaposlena, otac troje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, vojsku služio, sudionik Domovinskog rata od 10. listopada 1990. do kraja 1992.godine.

k r i v  j e

što je dana 09. svibnja 2006. u Splitu, u nakani da se neosnovano materijalno okoristi u znatnom iznosu, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Splitu, posredstvom svog liječnika opće prakse OŠ podnio zahtjev za procjenu radne sposobnosti te uz isti priložio dokumentaciju, među kojom i rješenje Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji, Službi za društvene djelatnosti Klasa: UP-I-562-02/02-01/261, Ur. broj: 2181-04-04/02-04-03 od 04. studenog 2004. te nalaz i mišljenje Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva za pregled hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata broj: 1668/04 od 07. rujna 2004., izdanih za FŠ, [adresa], znajući da je na njima ime i prezime FŠ izbrisano i potom na njih upisano njegovo ime i prezime, kao i otpusno pismo Kliničke bolnice Dubrava, Odjela psihijatrije, Nacionalnog centra za psihotraumu broj povijesti bolesti: 6454/P-20 i mišljenje psihologa navedene ustanove redni broj: 10004 od 23. travnja 2004., znajući da je s istih izbrisano ime i prezime PŠ i na njih upisano njegovo ime i prezime, neistinito na taj način prikazujući djelatnicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu da boluje od PTSP-a i depresivnog poremećaja te da ima pravo na osobnu invalidninu, što su mu oni, ne sumnjajući u vjerodostojnost navedene dokumentacije povjerovali i rješenjem Klasa: 141-02-06-01/OB 03389624346, URBROJ: 341-18- 05-3-06-042852 od 06. studenog 2006. kao hrvatskom branitelju – dragovoljcu Domovinskog rata utvrdili trajni gubitak radne sposobnosti i priznali mu pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, koja mirovina mu je kontinuirano mjesečno isplaćivana i to od 22. svibnja 2006. do 01. srpnja 2006. u iznosu od 3.002,70 kuna, a od tada do 01. srpnja 2015. u iznosu od 3.100,43 kune, čime je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje oštetio za sveukupni iznos od 380.024,13 kuna/ 50.437,85 Eura, a sebi pribavio nepripadnu imovinsku korist u navedenom iznosu,

dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i održavao ga u zabludi i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist,

čime je počinio produljeno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – djelo opisano u članku 236. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 236. st. 2. istog Zakona. Temeljem odredbe čl. 236. st. 2. Kaznenog zakona (KZ/11) okrivljenik se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE te se istom temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) izriče

UVJETNA OSUDA

te kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen, neće se izvršiti ukoliko isti u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Temeljem odredbe čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) dužan je okrivljenik na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, oštećeniku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje naknadi nastalu štetu u iznosu od 380.024,13 kuna/ 50.437,85 Eura.

Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) dužan je okrivljenik naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 Eura.

Obrazloženje:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj: K-DO-1109/2015 od 29. veljače 2016.godine, protiv okrivljenika CŠ, zbog dva kaznena djela, jedno kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava – kritvotvorenjem isprave – opisano u čl. 311. st. 1. i 2. KZ/97, a kažnjivo po čl. 311. st. 2. KZ/97 i jedno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano u čl. 224. st. 1. i 4. KZ/97, a kažnjivo po čl. 224. st. 4. KZ/97, sve u svezi čl. 60. KZ/97.

1.1. Zastupnik optužbe je na ročištu dana 23. svibnja 2022.g. izmijenio pravni opis i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, te se predmetnom optužnicom sada okrivljeniku stavlja na teret da bi počinio jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – djelo opisano u članku 236. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 236. st. 2. istog Zakona, koju izmjenu je sud prihvatio kako je to navedeno u izreci.

1.2. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: 14 Kž-273/2022- 4 od 03. ožujka 2023. ukinuta je prvostupanjska presuda p.broja: K-496/2016 i predmet vraćen sudu na ponovnom odlučivanje.

2. Pozvan da se izjasni kakav stav zauzima spram navoda iz optužnice, okrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim.

2.1. U iznesenoj obrani okrivljenik je iskazao kako nije nikada napravio ništa loše, sve je išlo normalnim putem, nije nikakvu dokumentaciju krivotvorio, radio je sve u u bolnici KBC Firule u Splitu. Nikada nije bio u Zagrebu niti je ikakav pregled radio u Zagrebu, niti mu je poznato kako su ti nalazi došli u Split. Išao je u sudske vještakinje Jasminke Šarić da mu vještači medicinsku dokumentaciju, ona je donijela svoju odluku te je on to predao odvjetniku, dio se te dokumentacije nalazi u spisu. Navodi kako je bio u 9. bojnoj, kod DŠ tri ili četiri mjeseca, a nakon toga je pomagao 115. Brigadi, ima dokumentacija u spisu kada i gdje je bio. Dokumentaciju za liječničko povjerenstvo je predavao njegov liječnik OŠ. Prije toga bi on pregledao dokumentaciju i nije vidio nikakve probleme oko iste. Nadalje, da je dragovoljno sudjelovao u Domovinskom ratu, od kog vremena osjeća psihijatrijske probleme poradi čega se liječio na Odjelu psihijatrije Kliničkog bolničkog centra Split te da se u KB Dubrava nikada nije psihijatrijski liječio. FŠ i PŠ da mu nisu poznati, a sporni dokumenti, koji su mu predočeni, da su vidljivo krivotvoreni na način na koji to ni malo dijete ne bi napravilo. Međutim, da on nije krivotvorio, niti HZMO-u predao krivotvorenu dokumentaciju već da mu je to podmetnuo netko od osoba koje ga ne simpatiziraju, ali da ne zna tko bi to mogao biti, kao i da neovisno o navedenoj dokumentaciji ostvaruje pravo na mirovinu.

3. U dokazne svrhe suglasnošću stranaka pregledani su i pročitani rješenje Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Klasa: UP-I-562-02/02-01/261, URBROJ: 2181-04-04/02-04-03 od 04. studenog 2004. na ime CŠ (list 7-8), nalaz i mišljenje Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva za pregled hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata broj: 1668/04 od 07. rujna 2004. na ime CŠ (list 9), rješenje Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Klasa: UP-I-562-02/02-01/261, URBROJ: 2181-04-04/02-04-3 od 04. studenog 2004. izdano na ime FŠ (list 10-12), nalaz i mišljenje Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva za pregled hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata broj: 1668/04 od 07. rujna 2004. izdano na ime FŠ (list 13-14), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Službe gospodarskog kriminaliteta broj: 846461 od 08. svibnja 2015. (list 15), otpusno pismo Kliničke bolnice Dubrava, Odjela psihijatrije, Nacionalnog centra za psihotraumu broj povijesti bolesti: 6454/P-20 na ime CŠ (list 16), otpusno pismo Kliničke bolnice Dubrava, Odjela psihijatrije, Nacionalnog centra za psihotraumu broj povijesti bolesti: 6454/P-20 na ime PŠ (list 18), mišljenje psihologa Nacionalnog centra za psihotraumu KB Dubrava, red. br. 10004 od 23. travnja 2004. na ime i prezime PŠ (list 19), mišljenje psihologa Nacionalnog centra za psihotraumu KB Dubrava, red. br. 10004 od 23. travnja 2004. na ime i prezime CŠ (list 20), dopis Kliničke bolnice Dubrava Zagreb, Klinike za psihijatriju zdravstvenog veleučilišta od 07. travnja 2015. (list 22), medicinska dokumentacija Kliničkog bolničkog centra Split za CŠ (list 29-178), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: 141-02/06-01/OB 03389624346, URBROJ: 341-18-05/3-06-042852 od 06. studenog 2006. (list 179-185), zaključak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I-140-04-01-01, URBROJ: 341-18- 03/1-03-107087 od 22. studenog 2003. (list 186-187), dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu od 15. srpnja 2015. (list 189-190), zaključak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I-140-04-04-01, URBROJ: 341-18-03/1-04-49613 od 21. prosinca 2004. (list 195), zaključak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu Klasa: UP/I-140-04-01-01, URBROJ: 341-18-03/1-03-107087 od 22. studenog 2003. (list 199-200), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: 141-02-06-01, URBROJ: 341-18-05-3-06-042852 od 06. studenog 2006. (list 216-219), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I-141-02/06-01, URBROJ: 341-18- 05/3-06-42852 od 25. rujna 2006. (list 231-232), medicinska dokumentacija za CŠ (list 325-341), osobni zdravstveni karton za CŠ (list 342- 351), medicinska dokumentacija za okrivljenika CŠ (list 353-384), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika CŠ, nalaz i mišljenje Centra za psihijatrijsko psihologijska vještačenja d.o.o. od 24. veljače 2016.godine, Rješenje Ureda državne uprave u SD županiji od 17. siječnja 2005.g., rješenje Ureda državne uprave SDŽ od 03. listopada 2008.g.,nalaz i mišljenje drugostupanjskog povjerenstva broj: 124111/07 od 10. listopada 2007.g., rukom pisan popis isprava kojeg je sastavila policijska inspektorica GŠ, dopis HZMO-a od 11. lipnja 2021.g. uz obračun isplaćenih mirovina za CŠ, rješenje Ministarstva Obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od 15. ožujka 2006.g., izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika od 03. srpnja 2004.g., rješenje Ureda državne uprave SDŽ od 16. ožujka 2007.g. i rješenje Ureda državne uprave SDŽ od 19. siječnja 2007.g. kao i mnogobrojna medicinska dokumentacija za okrivljenika CŠ za razdoblje od 1998.g. do 2006.g., te na ročištu dana 28. siječnja 2025. predana dokumentacija od strane predstavnika oštećenika, te su pročitani iskazi svjedoka FŠ, PŠ, OŠ, ZŠ, ŠŠ.

3.1. Temeljem odredbe čl. 421. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08), odbijen je prijedlog branitelja okrivljenika za provođenjem grafološkog vještačenja dokumenata koju su preinačeni, budući je isti prijedlog usmjeren na odugovlačenje postupka. U konkretnom slučaju, nepotrebno je dokazivati je li okrivljenik krivotvorio predmetnu dokumentaciju, budući ju je isti uporabio kao pravu, te koristio za ostvarivanje osobne materijalne koristi, čime su ostvarena sva obilježja kaznenog djela prijevare.

4. Ispitani u svojstvu svjedoka FŠ i PŠ u bitnom kazuju da su se liječili u bolnicama u Splitu i Dubravi i ostvarili status HRVI Domovinskog rata, kao i pravo na mirovinu, dok im CŠ nije poznat niti imaju kakvih saznanja vezano za krivotvorenje njihove medicinske dokumentacije. Ispitana u svojstvu svjedoka ŠŠ, djelatnica HZMO, Područne službe u Splitu navela je kako je u predmetu CŠ referent bila tada pripravnica ĐŠ, kojoj je ona kao pripravnici potpisivala rješenja, ali da je uvidom u predmetni spis razvidno da su zahtjevi CŠ za ostvarenjem mirovine u dva navrata bili odbijeni, dok je njegov treći zahtjev iz 2006. doktor – vještak HZMO EŠ prihvatio i donio nalaz i mišljenje o Ivančevićevoj utvrđenoj invalidnosti, koji nalaz i mišljenje dr. EŠ su potvrđeni na Reviziji drugostupanjskog povjerenstva, temeljem čega je HZMO donio rješenje kojim je okrivljenom CŠ priznato pravo na mirovinu. Ispitani svjedok ZŠ kazuje da je kao zaposlenik HZMO, Područne službe Split na radnom mjestu pravnog savjetnika tijekom 2006. i 2007. vršio kontrolu mirovinskih spisa pa tako i spisa CŠ, ali da se detalja u vezi istog ne može sjetiti. Međutim, da je naknadnim uvidom u spis utvrdio kako su na spornoj dokumentaciji na ime CŠ vršene uočljive korekcije. Ispitan u svojstvu svjedoka OŠ kazuje da je CŠ njegov pacijent, koji mu je za potrebe podnošenja mirovinskog zahtjeva donosio brojne specijalističke nalaze u originalu i preslici, a on ih bez daljnjeg provjeravanja pečatirao i potpisivao, jer ih u protivnom HZMO ne bi prihvaćao.

4.1. Iz zaključaka HZMO, Područne službe u Splitu od 22. studenog 2003. i 21. prosinca 2004., razvidno je da su obustavljani postupci pokrenuti radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja na temelju invalidnosti osiguranika CŠ i to zbog potrebe provođenja daljnjeg liječenja imenovanog po psihijatru u Nacionalnom centru za psihotraumu KB Dubrava.

4.2. Iz rješenja HZMO, Područne službe u Splitu Klasa: 141-02/06-01, URBROJ: 341-18-05/3-06-042852 od 06. studenog 2006. proizlazi da je CŠ priznato pravo na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad te da mu je određena visina mirovine i to u vremenu od 22. svibnja 2006. do 01. srpnja 2006. u iznosu od 3.002,70 kuna, a nadalje u iznosu od 3.100,43 kune.

5. Obrana okrivljenika CŠ kojom negira počinjenje utuženog kaznenog djela je neosnovana. Obrana u dijelu u kojem kazuje da uz svoj zahtjev HZMO-u krivotvorenu dokumentaciju nije dostavio on, već netko od osoba koje ga ne simpatiziraju, krajnje je nelogična i neživotna ne samo zbog činjenice da okrivljenik ne navodi o kojim bi se to osobama radilo, već prvenstveno stoga što se u konkretnom slučaju odlučivalo o njegovom osobnom pravu, stoga nitko drugi nema nikakvog interesa za počinjenje predmetnog kaznenog djela a sve u svrhu okrivljenikovog ostvarenja prava na mirovinu. Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Službe gospodarskog kriminaliteta broj: 846461 iz spisa HZMO, Područne službe u Splitu broj: 135587 u predmetu CŠ izuzeti su rješenje Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti Klasa: UP-I-562-02/02- 01/261, URBROJ: 2181-04-04/02-04-03 od 04. studenog 2004., nalaz i mišljenje Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva za pregled hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata broj: 1668/04 od 07. rujna 2004., otpusno pismo Kliničke bolnice Dubrava, Odjela psihijatrije, Nacionalnog centra za psihotraumu broj povijesti bolesti: 6454/P-20 i mišljenje psihologa navedene ustanove redni broj: 10004 od 23. travnja 2004. na ime CŠ, na kojim dokumentima su vidljive prepravke imena i prezimena osobe kojoj se dokumenti izdaju. Ujedno, pribavljene su i isprave koje su isti izdavatelji, pod istim poslovnim brojem, istog dana izdali na imena i prezimena drugih osoba, FŠ i PŠ, koji su te isprave već prethodno prilagali HZMO uz svoje zahtjeve za procjenu radne sposobnosti u predmetima u kojima se odlučivalo o njihovim mirovinskim pravima. Neosnovanim je i okrivljenikova obrana u kojoj navodi da bi i bez krivotvorene dokumentacije ostvario pravo na mirovinu. Nesporno je u postupku utvrđeno da je okrivljeniku prethodno u dva navrata HZMO, Područna služba u Splitu svojim zaključcima od 22. studenog 2003. i 21. prosinca 2004. obustavljao postupke pokrenute radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja na temelju invalidnosti osiguranika CŠ te ga upućivao na provođenje daljnjeg liječenja po psihijatru u Nacionalnom centru za psihotraumu KB Dubrava, uz napomenu da je dio krivotvorene dokumentacije izdat upravo od navedene bolnice, u kojoj se prema vlastitom kazivanju okrivljenik nikada nije liječio. Podnošenjem navedene krivotvorene dokumentacije okrivljenik je djelatnicima HZMO, Područnog ureda u Splitu, koji su odlučivali o njegovom zahtjevu za procjenu radne sposobnosti, lažno prikazao činjenice koje se odnose na njegovo psihičko zdravlje i u pogledu tih činjenica ih doveo u zabludu i time ih naveo da mu priznaju nepripadajuće pravo na mirovinu i isplaćuju istu, kako kroz razdoblje do podizanja optužnice, tj. kroz cijelo utuženo razdoblje, tako i nakon tog perioda.

6. Saslušana predstavnica oštećenika dipl.iur. ĆŠ je navela, u odnosu na točku 8. ukidnog rješenja Županijskog suda da je odštetni zahtjev postavljen u točnom iznosu za razdoblje od 22. svibnja 2006. do 30. lipnja 2015. budući se mirovine usklađuju dva puta godišnje sukladno čl. 94. Zakona o mirovinskom osiguranju, te u svrhu dokaza je priložila izračun aktuara isplaćenim mirovinskim primanjima za predmetno razdoblje kao i ispis svih mjesečnih isplata za razdoblje za koje je postavljen odštetni zahtjev. Dodaje, u vezi točke 10. ukidnog rješenja da je CŠ rješenjem od 06.11.2006. priznato pravo i određena isplata počevši od 22.05.2006., dakle od dana kada je prema nalazu i mišljenju ovlaštenog tijela vještačenja donesen nalaz i mišljenje da je nastao trajni gubitak radne sposobnosti, dakle nastao je 22.05.2006. i od tada pripada isplata. Postavila je imovinsko pravni zahtjev u iznosu od 380.024,13 kuna, odnosno protuvrijednost Eura.

6.1. Dakle, u odnosu na točku 10. ukidnog rješenja obrazlaže se činjenica koja je nesporno utvrđena u prethodnom postupku, a to je da je okrivljeniku priznato pravo i određena isplata počevši od 22.05.2006., a koja mu pripada od dana kada je nastao trajni gubitak radne sposobnosti, dakle od 22.05.2006.

7. Vezano za terećeno kazneno djelo prijevare za istaći je da se radi o materijalnom kaznenom djelu, gdje je obilježje djela i njegova posljedica pa stoga dovršenje djela nastupa s nastupom posljedice, odnosno nastupanjem imovinske štete. Stoga, a sukladno odredbi čl. 82. st. 1. KZ/11 zastara kaznenog progona za utuženo kazneno djelo počinje teći od posljednje mjesečne isplate mirovine. Naime, predmetnim djelom se okrivljeniku stavlja na teret da bi počinio kazneno djelo iz čl. 236. st. 2. KZ/11, na osnovi lažnih podataka ishodio nepripadnu imovinsku korist u vidu mirovine te je tu mirovinu primao kroz dulji vremenski period. U odnosu na navode branitelja okrivljenika da bi nastupila zastara progona za predmetno kazneno djelo, za istaknuti je da se pitanje zastare progona ocjenjuje s obzirom na trenutak kada je počinitelj primio posljednju mirovinu, dakle ne samo ono vrijeme kada je lažnim prikazivanjem činjenica doveo nadležno tijelo u zabludu, nego i vrijeme kroz koje ga je držao u zabludi i time naveo da na štetu države prizna počinitelju neko pravo koje mu inače ne pripada. Dakle, okrivljenik svojim ponašanjem ne samo da je nadležni organ doveo u zabludu, već i periodički održavao u zabludi jer je kod primanja svakog pojedinog iznosa prikrivanjem činjenica obnavljao radnju izvršenja kaznenog djela prijevare, dakle radi se o jednom produljenom kaznenom djelu. Zastara za produljena kaznena djela počinje teći od dana kada je djelo prestalo. To znači da se zastara ne računa od trenutka kada je počinjeno prvo djelo, već od trenutka kada su prestale sve radnje koje čine to djelo. Dakle, u konkretnom slučaju, budući je okrivljenik ostvarivao materijalnu korist kroz prijevaru tijekom dužeg vremenskog razdoblja, zastara će se primjenjivati na temelju završetka tog kontinuiranog razdoblja.

8. Svaka isplata mirovine može se smatrati dugoročnom posljedicom, jer nezakonito primanje sredstava može trajati godinama, sve dok se prijevara ne otkrije. Osim financijske štete, dugoročna posljedica može biti smanjenje povjerenja u sustav mirovinskog osiguranja. Podnošenje lažnih dokumenata i kontinuirano primanje mirovine su aktivne radnje počinitelja. Svaka isplata mirovine temeljem tih lažnih podataka predstavlja posljedicu predmetnog kaznenog djela, jer počinitelj stječe nezakonitu korist, a država trpi financijsku štetu. U ovom slučaju, radnja (prijevara) vodi do ponavljajuće posljedice (nezakonito primanje novca), dok se radnja smatra produženim djelom jer traje kroz duži period.

9. Kao olakotne okolnosti okrivljeniku sud je cijenio njegovo sudioništvo u Domovinskom ratu i obiteljske prilike, dok mu je otegotnim cijenio dosadašnju kaznenu osuđivanost za istovrsno kazneno djelo.

10. Imajući u vidu sve relevantne okolnosti, stupanj krivnje na strani okrivljenika, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, procjenu ličnosti počinitelja, vodeći računa o ciljevima kažnjavanja, ovaj sud je okrivljenika temeljem odredbe članka 236. stavak 2. Kaznenog zakona (KZ/11) osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, te istom temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) izrekao uvjetnu osudu, te kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen, neće se izvršiti ukoliko isti u roku od četiri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Po ocjeni ovog suda ovako odmjerena sankcija može ostvariti ciljeve kako generalne tako i specijalne prevencije.

11. Temeljem odredbe čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) dužan je okrivljenik na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, oštećeniku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje naknadi nastalu štetu u iznosu od 380.024,13 kuna/ 50.437,85 Eura.

U odnosu na točku 8. ukidnog drugostupanjskog rješenja za navesti je kako se iznos mirovine ne rješava najjednostavnijim računskim operacijama, već sukladno čl. 94. Zakona o mirovinskom osiguranju, stoga je ovaj sud i prihvatio ovakav imovinsko pravni zahtjev kao na Zakonu utemeljen.

12. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) dužan je okrivljenik naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 Eura.

U Splitu, 28. siječnja 2025.

S U D A C

dr.sc. Mijo Galiot

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- okrivljeniku

- branitelju

- ODO u Splitu

- oštećeniku

- u spis