Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Vukovaru

    Poslovni broj: Gž-846/2022-5

    Vukovar, Županijska 33

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Željka Marina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po ČS, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Drnasin i Željko Drnasin, Vinkovci, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 94472454976, Listopadska 2, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice DS ČS izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn- 184/19-177 od 10. lipnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 28. siječnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    Žalba tužiteljice DS se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-184/19-177 od 10. lipnja 2022., i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

    Obrazloženje

    1.Prvostupanjskom presudom i rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-184/19-177 od 10. lipnja 2022. presuđeno je:

    I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

    " Tuženik Adriatic osiguranje d.d. dužan je tužiteljici DS (Orlović) na ime pravične novčane naknade, pretrpljene štete zbog smanjenja životne aktivnosti isplatiti iznos od 156.850,00 kuna, sa zateznom kamatom od 5. prosinca 2014. do isplate, na ime izgubljene zarade od 27.6.2005. do 12.5.2006. iznos od 3.502,39 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 12.5.2006. pa do isplate, za 2006. godinu iznos od 31.772,04 kune sa zakonskom zateznom kamatom od 31. prosinca 2006.g. pa do isplate, za 2007.g. iznos od 57.676,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 31. prosinca 2007.g. pa do isplate, za 2008.g. iznos od 56.604,24 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 31. prosinca 2008.g. pa do isplate, za 2009.g. iznos od 57.500,52 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 31. prosinca 2009.g. pa do isplate, za 2010.g. iznos od 58.600,08 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 31. prosinca 2010.g. pa do isplate, na ime rente iznos od 4.883,34 kuna mjesečno počevši od 1.1.2011.g. pa dok za to postoje zakonski uvjeti, do svakog 10-og u mjesecu za prethodni mjesec, a na dospjele neisplaćene iznose uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu do isplate, da da tužiteljici naknadi troškove postupka kao neosnovan.

    II. Nalaže se tužiteljici DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi troškove postupka tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, u iznosu od 216.165,00 kuna, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka" i riješeno je:

    "Utvrđuje se da je tužiteljica DS djelomično povukla tužbu u odnosu na potraživanje s naslova fizičkih boli u iznosu od 5.000,00 kuna i s naslova pretrpljenog straha u iznosu od 3.000,00 kuna."

    2. Pravovremeno podnesenom žalbom tužiteljica pobija presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti pobijanu presudu i vratiti na ponovno odlučivanje.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba tužiteljice je osnovana.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljice ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZVDSP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Nasuprot tome, tužiteljica se osnovano poziva u žalbi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

    6. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za naknadu štete zbog pogoršanja zdravstvenog stanja nakon donošenja presude Općinskog suda u Vinkovcima broj P- 122/07 od dana 16. listopada 2008., kao i naknada štete na ime izgubljene zarade i na ime rente.

    7. U prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:

    - da se 25. lipnja 2005. dogodila prometna nesreća u kojoj je tužiteljica kao putnica u osobnom automobilu zadobila teške tjelesne ozljede

    - da je tuženik pasivno legitimiran za ovaj postupak

    - da se kod Općinskog suda u Vinkovcima pod brojem P-122/07 vodio parnični postupak tužiteljice protiv tuženika (ranije Jadransko osiguranje d.d.) radi naknade štete te da je tužiteljica ishodila pravomoćnu presudu dana 09. lipnja 2009. kojom je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici s naslova fizičkih boli iznos od 6.160,00 kn, za pretrpljeni strah u iznosu od 7.700,00 kn, za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.386,00 kn, te duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 84.700,00 kn

    - da je u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima pod brojem P-122/07 postignut sporazum stranaka o doprinosu tužiteljice nastanku štete u omjeru od 23 %

    - da je u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima pod brojem P-122/07 utvrđeno od strane vještaka dr. Pašalić i dr. Kasić kako trajno smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice iznosi 50%

    - da su dr. Kasić i dr. Pašalić svoj iskaz o trajnom smanjenju životne aktivnosti kod tužiteljice dali dana 16. listopada 2008. i da je glavna rasprava u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima broj P-122/07 zaključena istog dana

    - da je u štetnom događaju vozač automobila ĐS smrtno stradao

    - da je kod ĐS utvrđena koncentracija apsolutnog alkohola u krvi od 3,05 promila, a u urinu 3,50 promila te da se isti nalazio u teškom pijanom stanju

    - da je tijekom vođenja predmetnog parničnog postupka tuženik povukao suglasnost za utvrđivanje doprinosa od 23 % na strani tužiteljice te da isti cijeni sa 50 % minimalno

    - da je tužiteljica imala zaključen ugovor o radu s poslodavcem Ris d.o.o. na vrijeme od 1 godine

    - da je ugovor o radu zaključen 13. svibnja 2005. kao i da je radni odnos tužiteljice prestao s danom 12. svibnja 2006.

    - da je tužiteljica završila Sveučilišni studij Ekonomskog fakulteta u Osijeku i stekla stručnu spremu diplomirani Ekonomist

    - da je tužiteljica koristila bolovanje do 30. rujna 2005., a naknadu plaće za vrijeme bolovanja obračunavao je i isplaćivao poslodavac za razdoblje od 27. lipnja 2005. do 07. kolovoza 2005., a od 08. kolovoza 2005. do 30. rujna 2005. isplaćivana je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

    - da je prvostupanjski sud donio presudu broj P-948/14 dana 05. prosinca 2014. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice

    - da je protiv presude broj P-948/14 od 05. prosinca 2014. žalbu podnio tuženik, a da je Županijski sud u Vukovaru presudom broj Gž-39/15 od 21. travnja 2015. odbio žalbu tuženika zbog neosnovanosti

    - da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1687/15 od 28. veljače 2018. ukinuta presuda Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-39/15 od 21. travnja 2015. i presuda Općinskog suda u Vinkovcima broj P-948/14 od 05. prosinca 2014. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje

    8. Radi utvrđenja spornih činjenica (postojanja uzročno – posljedične veze između štetnog događaja od 25. lipnja 2005. i daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja tužiteljice) prvostupanjski sud je proveo sudsko – medicinska vještačenja po stalnim sudskim vještacima dr. Mirku Kneževiću, dr. Ljiljani Čengić, Medicinskom fakultetu u Osijeku po vještacima dr. Radanović i dr. D te po KBC Rijeka i to po vještacima dr. Majić, dr. Č i dr. HS.

    9. Nalaz i mišljenje dr. Knežević i dr. Čengić prvostupanjski sud nije prihvatio iz razloga što prilikom sačinjavanja nalaza i mišljenja, vještaci nisu izvršili uvid u zdravstveni karton tužiteljice. Prvostupanjski sud je smatrao kako je nalaz dr. Čengić nelogičan i nevjerodostojan iz razloga što su vještaci prilikom vještačenja tužiteljice, za potrebe postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Vinkovcima pod brojem P-122/07, utvrdili ukupno umanjenje životnih aktivnosti tužiteljice u visini od 50% dok je vještak dr. Čengić utvrdila ukupno smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice u visini od 40 %, a prema podatcima iz predmeta broj P-122/07.

    10. Provedenim vještačenjem po Medicinskom fakultetu u Osijeku i to po vještacima dr. Radanović i dr. D utvrđeno je kako je kod tužiteljice došlo do pogoršanja, pojave bolesti u razdoblju od 27. prosinca 2007. do 20. siječnja 2008., odnosno da je pogoršanje postojalo već prije mišljenja vještaka koje je dano 02. rujna 2008. Vještaci su naveli kako je kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja 2007.godine kada se pojavila nova bolest u vidu posttraumatske epilepsije. U pisanom nalazu i mišljenju vještaci su se izjasnili kako nakon rujna i listopada 2008.godine s psihijatrijske strane nema dokaza da je kod tužiteljice došlo do pogoršanja psihičkog stanja. Mišljenje je vještaka da je kod tužiteljice došlo do sveukupnog umanjenja opće životne aktivnosti od 70% i to s komponente s psihijatrijskog oštećenja od 40% te neurološkog oštećenja zbog posttraumatske epilepsije u visini od 50%, odnosno sveukupno umanjenje životne aktivnosti procjenjuje se na 70%. Vještaci su na ročištu 09. rujna 2020. naveli kako ostaju u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja s tim da su dodatno naveli kako su vještaci dr. Kasić i dr. Pašalić na raspravi od 16. listopada 2008. uvažili postojanje epilepsije, kao i da je ocjena ranijeg tjelesnog oštećenja vještaka bila premala. Potom su vještaci na raspravi promijenili svoj iskaz te su naveli kako je nakon 02. listopada 2008. i 16. listopada 2008. kod tužiteljice s neurološke strane došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja koje se očituje u učestalijim epileptičkim napadima i glavobolji, u opsegu od 20%. Pogoršanje kod tužiteljice sastoji se u učestalijim kontrolama i promjeni terapije. Nakon 2011. godine ne postoji medicinska dokumentacija koja bi govorila o zdravstvenom stanju tužiteljice. Mišljenje je vještaka da je s obzirom na postavljenu dijagnozu posttraumatske epilepsije istu trebalo cijeniti sa 50%. Prvostupanjski sud nije prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer su isti bili nejasni, kontradiktorni i neuvjerljivi, odnosno jer su vještaci promijenili svoje mišljenje bez da su promjenu mišljenja mogli uvjerljivo obrazložiti. Svoj zaključak, prvostupanjski sud obrazlaže kako su vještaci prvotno naveli u svom nalazu i mišljenju te iskazu kako nakon 16. listopada 2008. nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja tužiteljice, koji nalaz i mišljenje su naknadno promijenili na održanoj raspravi na način da su naveli kako je nakon 16. listopada 2008. kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja koje se očituje u epileptičkim napadima i glavobolji. Kako su vještaci ulazili u pitanja o kojima je već pravomoćno odlučeno, prvostupanjski sud je odredio provođenje novog vještačenja po KBC Rijeka.

    11. Iz nalaza i mišljenja KBC Rijeka po vještacima dr. Majić, dr. Č, i dr. HS utvrđeno je da nakon 16. listopada 2008. nije došlo do pogoršanja psihičkog stanja tužiteljice, ukupno umanjenje životnih aktivnosti DS iznosi 50% i to trajno. Smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice s traumatološke strane iznosi 10%, s neurološke strane 10%, a s psihijatrijske strane 40%. Obzirom na prigovore tužitelja saslušani su vještaci dr. Majić, dr. Č i dr. HS, a isti su u svom iskazu na ročištu od 16. svibnja 2022. naveli kako nakon 16. listopada 2008. kod tužiteljice nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja jer je već tada kod tužiteljice bila evidentirana simptomatska epilepsija za koju je tužiteljica primala terapiju te na osnovu priložene medicinske dokumentacije nije imala nove napade. Vještaci su utvrdili temeljem medicinske dokumentacije od 27. prosinca 2007. kako je postavljena dijagnoza simptomatske epilepsije. Vještaci smatraju kako je ukupno umanjenje životne aktivnosti tužiteljice u visini od 50%. Na dan 16. listopada 2008. stanje tužiteljice u medicinskom smislu bilo je stabilizirano. Prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka KBC Rijeka kao i njihov iskaz obzirom su isti stručni, uvjerljivi, zasnovani na cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji, odnosno cjelokupnom zdravstvenom kartonu tužiteljice.

    12. Ispravno tužiteljica upire u žalbi kako je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

    13. Nesporno tužiteljica može i nakon što je pravomoćnom presudom kojom je odlučeno o naknadi štete iz jednog štetnog događaja, zahtijevati naknadu štete, ako je u međuvremenu došlo do nepredvidivog pogoršanja njezina zdravstvena stanja i s tim u vezi do nove štete koja u trenutku zaključenja glavne rasprave ( u predmetu u kojem je o naknadi štete odlučeno) nije bila poznata niti predvidiva, a koja je u uzročno – posljedičnoj vezi s štetnim događajem. Tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu Rev-3077/19 od 11. srpnja 2023.

    14. Naime, tužiteljica je tijekom prvostupanjskog postupka, što ponavlja i u žalbi, predložila da se provede usuglašavanje nalaza i mišljenja vještaka KBC Rijeke i Medicinskog fakulteta u Osijeku, a koji prijedlog je prvostupanjski sud odbio uz obrazloženje kako je nalaz i mišljenje KBC Rijeka sačinjen u skladu sa pravilima struke, uvjerljivo i sigurno obrazložen, dok je nalaz i mišljenje vještaka Medicinskog fakulteta u Osijeku bio prepun kontradiktornosti, promjene mišljenja bez opravdanog i uvjerljivog obrazloženja, odnosno potpuno nelogičan.

    15. Dakle, prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka KBC Rijeka, iako je taj nalaz i mišljenje potpuno suprotan nalazu i mišljenju vještaka Medicinskog fakulteta u Osijeku danom na ročištu 09. rujna 2020, a u dijelu u kojem su se vještaci očitovali o tome je li kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja nakon davanja nalaza i mišljenja vještaka u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima broj P-122/07, a da nije izveo dokaz saslušanjem vještaka Medicinskog fakulteta u Osijeku i KBC Rijeka.

    16. Odredbom čl. 261. st. 2. ZPP-a propisano je ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušavanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili s drugim vještacima.

    17. Imajući u vidu navedenu zakonsku odredbu, prvostupanjski sud nije utvrdio u potpunosti činjenično stanje iz razloga što postoje različiti nalazi i mišljenja vještaka u pogledu odlučne činjenice, a to je je li kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja. Bez izvođenja dokaza iz čl. 261. st. 2. ZPP-a nije moguće nesporno utvrditi je li kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima broj P- 122/07.

    18. Ostali žalbeni navodi se odnose na reprodukciju provedenih dokaza tijekom prvostupanjskog postupka kao i na pristranosti suca prvog stupnja prilikom provođenja dokaznog postupka. Međutim, tijekom provođenja ovog žalbenog postupka nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti tužiteljica u žalbi ukazuje na neke druge povrede postupka, a o zahtjevu za izuzeće prvostupanjskog suca je odlučeno rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima, ured predsjednika broj Su-389/2020 15. prosinca 2020.

    19. Slijedom svega navedenog, zbog nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, temeljem čl. 370. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

    20. U nastavku postupka prvostupanjski sud će raspraviti odlučnu činjenicu, odnosno je li kod tužiteljice došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima broj P- 122/07. Također je potrebno raspraviti je li to eventualno pogoršanje zdravstvenog stanja tužiteljice bilo poznato ili predvidivo u trenutku zaključenja glavne rasprave u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima broj P-122/07, kada je tužiteljica mogla saznati za pogoršanje zdravstvenog stanja te je li eventualno pogoršanje u vezi s štetnim događajem. Navedeno je potrebno utvrditi provođenjem dokaza ponovnog saslušavanja vještaka Medicinskog fakulteta u Osijeku i KBC Rijeka radi usuglašavanja vještaka u svojim nalazima i mišljenjima, a ukoliko se navedeni vještaci ne usuglase, prvostupanjski sud će provesti dokaz u skladu s čl. 261. st. 3. ZPP-a. Ovisno o rezultatima dokaznog postupka, prvostupanjski sud će raspraviti i pitanje zastare, kao i ostala sporna pitanja, a nakon toga će donijeti odgovarajuću odluku.

    21. S obzirom stranke nisu pobijale dio odluke koji se odnosi na rješenje, prvostupanjska odluka u tom dijelu nije razmatrana.

    Vukovar, 28. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Krešimir Biljan

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.