Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

    Poslovni broj: Kž-32/2025-4

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Aleksandre Holjevac kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Mirne Mrčela kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog DČ, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24 – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog DČ, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 10. siječnja 2025. poslovni broj Kov-5/2025., o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenog DČ kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Pobijanim, uvodno navedenim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog DČ zbog osnovane sumnje na počinjenje protupravnog djela s obilježjima kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11., pod točkom I. izreke na temelju članka 131. stavka 1. i članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24 – dalje: ZKP/08.) pod točkom I. izreke produljen je istražni zatvor okrivljenom DČ na temelju članka 551. stavka 1. ZKP/08., a koji istražni zatvor je određen rješenjem sutkinje istrage broj D1138/2024 od 15. studenoga 2024. Pod točkom II. izreke određeno je da se okrivljeniku u vrijeme provedeno u istražnom zatvoru uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od njegovog uhićenja 13. studenog 2024. pa nadalje.

    2. Žalbu je podnio okrivljeni DČ po braniteljici, odvjetnici Jeleni Košutić, "iz svih žalbenih razloga". Predložio je da "izvanraspravno vijeće usvoji njegovu žalbu i ukine pobijano rješenje te okrivljenog odmah pusti na slobodu".

    3. Spis predmeta je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

    4.1. Suprotno žalbenim navodima, osnovana sumnja da je okrivljenik počinio protupravno djela zakonskih obilježja kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret, proizlazi iz dokaza na kojima se temelji optužnica a na koje se pravilno poziva prvostupanjski sud u odlomku broj 4 obrazloženja. Te razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud. U odnosu na žalbene navode da "Ustav Republike Hrvatske u čl. 22. propisuje da je čovjekova sloboda nepovrediva i da mu je nitko ne smije oduzeti ili ograničiti osim kada je to određeno zakonom, a obzirom na presumpciju nevinosti okrivljenika, istražni zatvor bi se trebao određivati kao iznimka", napominje se žalitelju da od ustavne pretpostavke nedužnosti treba razlikovati postojanje osnovane sumnje da je određena osoba počinila protupravno djelo s obilježjima kaznenog djela kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08, koja u konkretnom slučaju proizlazi iz dokaza na kojima se temelji optužnica.

    4.2. Dakle, protivno žalbenim navodima, osnovana sumnja je ostvarena u dostatnom stupnju, a u ovom stadiju postupka sudovi nisu ovlašteni ulaziti u ocjenu prihvatljivosti dokazne snage predloženih dokaza niti dokazanosti protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela za koje se tereti okrivljenik. O tome će se voditi računa u daljnjem tijeku postupka, ako dođe do potvrđivanja optužnice, prilikom odluke je li okrivljenik počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela.

    5. Suprotno prigovorima žalitelja, pravilno je sud utvrdio postojanje posebnih zakonskih pretpostavki za produljenje istražnog zatvora iz osnove u članku 551. stavku 1. ZKP/08., a sve budući da se okrivljenik tereti da je u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv i postoji vjerojatnost da bi zbog svojih težih duševnih smetnji mogao počiniti teže kazneno djelo.

    5.1. Protivno navodima žalitelja, kojima se osporava postojanje okolnosti koje bi upućivale na nužnost daljnje primjene mjere istražnog zatvora, pravilno je prvostupanjski sud cijenio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim. dr. sc. Željka Marinića, iz kojeg proizlazi da je okrivljenik osoba kojoj je dijagnosticiran shizoafektivni poremećaj miješanog tipa, no zbog nedostatka kontinuiteta u liječenju, njegova psihopatološka slika se širila i produljivala, pa sada njegovo stanje odgovara sumanutom poremećaju paranoidne forme, a zbog čega u vrijeme počinjenja terećenog protupravnog djela nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom odnosno bio je neubrojiv. Također, vještak je naveo da postoji rizik i značajna vjerojatnost da bi okrivljenik, ako ne bi bio uključen u liječenje, mogao počiniti teže kazneno djelo, a zbog čega postoji indikacija za prisilni smještaj. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud isključio primjenu mjere opreza liječenja na slobodi optuženika sukladno članku 551. stavku 3. ZKP/08. Pri tome (ne)osuđivanost okrivljenika nije odlučna niti se razmatra kod primjene mjere istražnog zatvora iz zakonske osnove iz članka 551. stavka 1. ZKP/08.

    6. Suprotno žalbenim prigovorima, za odluku su, u svim njenim dijelovima, izloženi jasni, valjani i dostatni razlozi, koji su primjereno konkretizirani i dovoljno analizirani, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. U odnosu na prigovor žalitelja da je istražni zatvor postao „supstitut“ za kaznu, ukazuje se da se u konkretnom slučaju radi o okrivljeniku koji je osnovano sumnjiv da je počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti, slijedom čega se isti ne proglašava krivim niti mu se izriče kaznena sankcija.

    7. Suprotno žalbenim navodima, drugostupanjski sud nalazi da ni načelo razmjernosti ovdje nije povrijeđeno duljinom trajanja istražnog zatvora. Naime, sud je vodio računa o razmjeru između težine protupravnog djela za koje je okrivljenik optužen te potrebi primjene istražnog zatvora, a s druge strane o razdoblju od malo više od dva mjeseca koje je optuženik do sada proveo u istražnom zatvoru kao i činjenici da istražni zatvor primijenjen iz gore navedene zakonske osnove može trajati dok opasnost traje ali ne dulje od rokova iz članka 133. ZKP/08.

    8. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem prema članku 494. stavku 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

    Velika Gorica, 28. siječnja 2025.

    Predsjednica vijeća

    Gordana Paljevec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.