Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Pn-17/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Anamariji Kovačević Turac, u pravnoj stvari tužitelja DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Metiću, odvjetniku iz Požege, protiv tuženika ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dominiku Brekalo, odvjetniku iz Požege, radi naknade štete, dana 27. siječnja 2025.

p r e s u d i o  je

I Nalaže se tuženiku ĆK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju DK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete, isplati iznos u visini od 1.141,49 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 30. siječnja 2022. godine pa do isplate po stopi koja se za razdoblje od 30. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećane za tri postotna poena sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.493,99 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da je dana 30. siječnja 2022. godine, došlo je do prometne nezgode u mjestu [adresa], kod kućnog broja 215, u kojoj je tužitelj svojim osobnim vozilom udario životinju – ovcu, koja je u vlasništvu tuženika i koja se bez nadzora kretala po županijskoj cesti ŽC4185. Zbog navedenog, tuženiku je na mjestu nezgode, od strane policijskih službenika naplaćena novčana kazna zbog počinjenja prekršaja iz čl. 119. st. 1. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) odnosno jer se životinja u vlasništvu tuženika kretala cestom bez nadzora vlasnika, a o svemu je, od strane policijskih službenika sastavljena Potvrda, broj: 52125046 koju tužitelj ne posjeduje, ali predlaže da, u slučaju da tuženik isto bude osporavao, sud službenim putem pribavi navedenu potvrdu.

1.1.Uslijed prometne nezgode došlo je do oštećenja vozila tužitelja u vidu oštećenja klime i limarije vozila tužitelja tako da je određene dijelove potrebno zamijeniti i lakirati, a kondenzator klime zamijeniti i napuniti klimu plinom. Tužitelj je podnio Prijavu štete iz osiguranja HOK osiguranju koje je obavilo uslužnu procjenu i izvid štete, a koje se dostavlja uz tužbu. Po primitku procjene i izvida štete od HOK osiguranja, tužitelj je posjetio ovlaštene servise kako bi pribavio ponudu za radove koje je potrebno izvršiti na vozilu kako bi se šteta sanirala.

1.2.Temeljem navedenog, tužitelj je ishodio ponude ovlaštenih servisa za potrebne popravke koji obuhvaćaju redom sljedeće, Ponuda broj 1 – plin za klimu u iznosu 120,00 kuna; usluga servisa u iznosu 120,00 kuna; ukupno, uvećano za PDV, 300,00 kuna, Ponuda broj 4 – Popravak i lakiranje prednjeg branika na vozilu u iznosu od 600,00 kuna; lakiranje prednjeg desnog blatobrana na vozilu u iznosu od 600,00 kuna; montaža dijelova u iznosu od 300,00 kuna; ukupno 1.500,00 kuna, Ponuda broj 2976680503 – kondenzator, klima uređaj marke Nissens u iznosu od 895,00 kuna; prednji far vozila marke OE VW u iznosu od 828,00 kuna; maska branika marke Blic u iznosu od 92,00 kuna; branik marke Blic u iznosu od 924,00 kuna i blatobran marke Blic u iznosu od 574,00 kuna; ukupno, s uračunatim PDV-om, 3.313,00 kuna , ukupno 5.113,00 kuna.

1.3.Tužitelj je, po opunomoćeniku, dana 25. veljače 2022. godine poslao tuženiku odštetni zahtjev kojeg je tuženik zaprimio 01. ožujka 2022. godine, a u kojem poziva tuženika da mirnim putem tužitelju naknadi prouzročenu štetu pod prijetnjom pokretanja sudskog postupka. Tuženik je telefonskim putem, istoga dana, dakle 01. ožujka 2022. godine, kontaktirao opunomoćenika tužitelja kako bi ga obavijestio da neće platiti prouzročenu štetu po postavljenom tužbenom zahtjevu. Kako je od primitka odštetnog zahtjeva od strane tuženika proteklo osam dana, koliko je istim ostavljeno tuženiku da mirnim putem naknadi prouzročenu štetu i kako se tuženik izričito izjasnio da ne želi i neće naknaditi štetu tužitelju, isti nema druge mogućnosti nego sudskim putem tražiti naknadu štete.

1.4. Temeljem čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje u tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je, a temeljem st. 3. istog članka za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. Temeljem čl. 1049. ZOO-a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. Temeljem čl. 1063. ZOO-a za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari. Temeljem čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Temeljem čl. 1085. st. 1. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a temeljem st. 3. istog članka kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. U konkretnom slučaju, životinja koja je u vlasništvu tuženika (ovca) kretala se uz županijsku cestu kojom se prometuje i neposredno prije prolaska tužitelja ovca je iskočila pred auto kada ju je tužitelj udario vozilom uslijed čega je došlo do opisane štete. Dakle, bilo da se radi o subjektivnoj odgovornosti za štetu (tuženik je propustio vršiti nadzor nad životinjom u svom vlasništvu zbog čega mu je i naplaćena kazna temeljem odredaba ZOSPC-a) ili objektivnoj odgovornosti za štetu (tuženik je vlasnik životinje koja u danim okolnostima predstavlja opasnu stvar jer se bez kontrole kreće uz prometnicu kojom teče relativno gust promet, a i radi se o županijskoj cesti koja je veće važnosti i frekventnosti i koja je izazvala prometnu nezgodu) tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi štetu prema gore navedenoj specifikaciji troškova.

1.5. S obzirom da tužitelj smatra kako pravni osnov niti visina tužbenog zahtjeva nisu sporni i s obzirom na sve navedeno, isti predlaže da sud donesen presudu kojom se nalaže se tuženiku ĆK da tužitelju DK s naslova naknade imovinske štete, isplati iznos u visini od 5.113,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 30. siječnja 2022. godine pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je točan je navod tužitelja kako je dana 30. siječnja 2022. godine došlo do prometne nezgode u mjestu [adresa], kod kućnog broja 215, u kojoj je tužitelj svojim osobnim vozilom udario životinju- ovcu, koja je u vlasništvu tuženika. Tuženiku je naplaćena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna zbog počinjenog prekršaja iz članka 119. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, i to istoga dana kada se dogodila predmetna prometna nezgoda, no važno je istaći slijedeće činjenice. Za navedenu ovcu je bio zadužen zaposlenik tuženika (tuženik je vlasnik OPG-a), OK, koji je navedenu ovcu nadzirao tako da ne ugrožava promet, odnosno da ga u što manjoj mjeri ometa. Naime, prema članku 122. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama se izričito navodi kako se na županijskim i lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan broj goniča. Goniči su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da se ne ugrožava i u što manjoj mjeri ometa promet. Zaposlenik tuženika kao gonič, je nadzirao i ravnao ovcu tako da nije ugrožavao promet na navedenoj prometnici.

2.1.Nakon što se dogodila prometna nezgoda, zaposlenik OK je javio tuženiku što se dogodilo, i tuženik je odmah stigao na mjesto prometne nezgode. Tuženik je prišao policijskim službenicima i u svome neznanju pitao da li treba što platiti, na što su mu oni rekli kako treba platiti 300,00 kuna za prekršaj. Gospodin ĆK je navedeni novčani iznos odmah platio, ne znajući da je automatski platio novčanu kaznu za predmetni prekršaj.

2.2. Tuženik je na mjestu prometne nezgode vidio ovcu koja je odmah uginula, te je na njoj vidio kako joj je ispao u cijelosti stomak („drob“). Navedeno znači kako je tužitelj morao voziti iznad dopuštene brzine na navedenoj prometnici, odnosno oko 90 km/h, uslijed čega je došlo do prometne nezgode sa uginućem ovce na navedeni način. Nadalje, tuženik ističe da tužitelj ima šećernu bolest od koje ima problema sa vidom, odnosno ne vidi dobro. Tuženik ima saznanja kako tužitelj na svome radnom mjestu u Hrvatskim šumama d.o.o. ima zabranu vožnje svih motornih vozila upravo zbog svoje bolesti i problema sa vidom, te stoga tuženik predlaže da tužitelj dostavi svoju liječničku dokumentaciju u vezi svoje bolesti.

2.3.Tuženik nije pristao na odštetni zahtjev tužitelja jer smatra kako ne postoji činjenična niti pravna osnova za njega; baš suprotno, tuženik smatra kako je njemu nastala šteta u vidu uginuća ovce. Tuženik ističe kako iznosi ponuda koje je dostavio tužitelj su suviše visoko određeni u odnosu na štetu na automobilu, a što se vidi iz priloženih dokaza tužitelja. Člankom 1067. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima je propisano kako se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, ni otkloniti. Stavkom 3. istoga članka se navodi kako se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. U konkretnom slučaju, tuženik smatra kako je navedena šteta nastala isključivo radnjom oštećenika, ovdje tužitelja, iz razloga što navedeni nije prilagodio brzinu, odnosno vozio je iznad zakonom dopuštene brzine kretanja vozila, te iz razloga što tužitelj ima problema sa vidom i ima zabranu upravljanja motornim vozilima na radnom mjestu. Navedene činjenice su utjecale na prosudbu tužitelja, te tuženik smatra kako je isključivo oštećenikovom radnjom nastala šteta.

2.4.Na temelju svega naprijed navedenoga tuženik predlaže sudu da odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, a podredno da djelomično odbije tužbu i tužbeni zahtjev, i to samo ako se utvrdi da postoji djelomična odgovornost tuženika, odnosno vlasnika stvari, te da naloži tužitelju da naknadi troškove ovog parničnog postupka tuženiku, a sve po odmjeri suda.

3. Podneskom od 5.5.2022. tužitelj je naveo da je do prometne nezgode došlo upravo zbog činjenice da krdo ovaca nije bilo pod nadzorom ili krdo nije nadzirao dovoljan broj goniča, jer je ovca iskočila iz putnog kanala pred vozilo tužitelja, nesporna je odgovornost tuženika, bilo u svojstvu vlasnika ovce, bilo u svojstvu poslodavca zaposlenika OK. Ovca koja se bez nadzora kreće uz prometnicu, u konkretnom slučaju iznimno prometnu županijsku cestu kojom se vozila kreću prosječnom brzinom od oko 70 km/h, zbog svoje veličine i nepredvidivosti, predstavlja opasnu stvar. U čl. 1061. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO) izričito se navodi da za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete. Također, a što je tužitelj već u tužbi naznačio, temeljem čl. 1063. st. 1. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Dakle, bilo da se radi o odgovornosti tuženika kao poslodavca ili da se radi o odgovornosti tuženika kao vlasnika opasne stvari pravni osnov tužbe i tužbenog zahtjeva je nesporan. Nadalje tužitelj navodi da zdravstveno stanje tužitelja, bilo da se radi o šećernoj ili kakvoj drugoj bolesti, nije predmet ovog postupka niti je relevantno za isti. Navodi o saznanjima da je tužitelju zabranjeno upravljati motornim vozilima na njegovom radnom mjestu su apsolutno neutemeljeni, a uz tužbu je, u sklopu dokumentacije uslužne procjene i izvida štete, dostavljena važeća vozačka dozvola tužitelja iz koje je vidljivo kako isti ima pravo upravljati vozilima AM, B, F i G kategorije, a na fotografiji na vozačkoj dozvoli, što je indikativno, tužitelj čak ne nosi niti naočale što je jedan od pokazatelja slabovidnosti. Dakle, navodi o nedozvoljenoj brzini kretanja, bolesti tužitelja i zabrani upravljanja vozilom su paušalni i ničime potkrijepljeni te usmjereni isključivo na skretanje pozornosti s bitnoga, a to je da tuženik nije vršio valjani nadzor nad opasnom stvari zbog čega je došlo do prometne nezgode. Tužitelj se protivi dostavljanju medicinske dokumentacije jer se radi o privatnoj stvari tužitelja, a istom se ništa ne bi moglo dokazati jer tužitelj posjeduje valjanu vozačku dozvolu za upravljanje vozilom B kategorije.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu PU Požeško – Slavonske PP Pleternica od 9.2.2022., prijavu štete str. lista 8-3-9-3, presliku vozačke dozvole tužitelja, fotografije vozila i izvid štete od 15.2.2022. HOK osiguranja, ponude str. lista 20-4 i 21-4, odštetni zahtjev, pisani nalaz i mišljenje prometnog sudskog vještaka Darka Konjevića od 27. 2.2024., saslušao je sudskog vještaka na glavnoj raspravi te izvršio uvid u ostale priloge i podneske spisu. Nadalje je sud saslušao svjedoka OK te tužitelja i tuženika osobno u svrhu dokazivanja.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio analizom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno da je tužbeni zahtjev tužitelja uređen podneskom od 26.2.2024. u iznosu od 1.141,49 eura osnovan u cijelosti.

5. U postupku su sporni osnov i visina štete.

6. Među strankama nije sporno da je dana 30. siječnja 2022. godine došlo do prometne nezgode u mjestu [adresa], kod kućnog broja 215, u kojoj je tužitelj svojim osobnim vozilom udario životinju- ovcu, koja je u vlasništvu tuženika i da je na vozilu tužitelja nastala šteta. Navedeno je razvidno i iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Požeško-slavonska, Policijska postaja Pleternica, KLASA: 211-08/22-4/1180, URBROJ: 511-22-06-22-2 od dana 09. veljače 2022.

6.1.Nije sporno niti da je tuženiku naplaćena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna zbog počinjenog prekršaja iz članka 119. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to istoga dana kada se dogodila predmetna prometna nezgoda.

7. Međutim tuženik navodi da je iz neznanja platio ovaj novčani iznos pri čemu nije bio svjestan da plaća novčanu kaznu za navedeni prekršaj. Osporava svoju odgovornost navodeći da je zaposlenik tuženika OK kao gonič nadzirao i ravnao ovcu tako da nije ugrožavao promet na navedenoj prometnici, a da je tužitelj morao voziti iznad dopuštene brzine na navedenoj prometnici, odnosno oko 90 km/h, uslijed čega je došlo do prometne nezgode. Nadalje se tuženik poziva na doprinos odnosno isključivu odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja zbog njegovih zdravstvenih problema sa vidom i zbog kojih problema tuženik ima saznanja kako tužitelj na svome radnom mjestu u Hrvatskim šumama d.o.o. ima zabranu vožnje svih motornih vozila upravo zbog svoje bolesti i problema sa vidom.

8. Na sporne okolnosti sud je saslušao svjedoka OK te stranke osobno u svrhu dokazivanja.

9. Svjedok OK, zaposlenik tuženika, iskazao je da radi kod tuženika, čuva ovce. Sjeća se da je kritičnog datuma čuvao ovce, radi se o stadu od sto ovaca. Ovce su bile na paši, a jedna ovca se izdvojila uz stazu uz cestu koja je pretrčala cestu jer je išla kući svom mladunčetu i tužitelj koji je išao autom, letio kao avion, naletio je na nju. Iskazao je da je vidio da je tužitelj pričao na telefon. Kad ju je "zatepo" (udario) bacio ju je šest metara, ovca je uginula, ispao joj je drob. Iskazao je da je on zvao gazdu, a gazda je zvao policiju. Na pitanje da li zna da li je njegov gazda platio kakvu kaznu, odgovorio je da je platio kaznu policiji, onda je bilo u kunama oko šesto i nešto kuna. Gazda nije bio prisutan događaju.

10. Tužitelj DK iskazao je da se kritičnog datuma kretao vozilom Audi, reg. ozn. [registarska oznaka] iz smjera Bučja u smjeru [adresa] i na ulazu u selo [adresa], prošao je par kuća, dakle u naselju, istrčala je ovca iz putnog kanala pred njegovo vozilo, njemu s desne strane. Ovca se od udarca odbila od vozila i pala u putni kanal, njemu s desne strane i uginula je. Ovca se izdvojila iz stada koje je paslo na jednoj njivi, otprilike udaljeno 50-ak metara od ceste. Kad je udario ovcu, odmah je dotrčao D, kako ga oni zovu. Ne zna kojom brzinom se kretao vozilom, inače ne vozi brzo. Ne nosi naočale, ima nekih problema s vidom, ali nisu mu potrebne naočale za vožnju. Zaposlen je u Hrvatskim Šumama kao šumski radnik na uzgojnim radovima i kad ga se pita iskazuje da nema nikakvu zabranu upravljanja kojom kategorijom kao zaposlenik Hrvatskih šuma. Iskazao je da pozna D i rekao mu je da nazove tuženika, "čika" ĆK, kojega pozna jer su iz istog mjesta, da dođe da vide što će dalje. Htio s se dogovoriti s tuženikom da mu podmiri štetu na vozilu, međutim tuženik je rekao "ni čuti" i rekao mu je da je tužitelj kriv što je "zatepo" njegovu ovcu i da je kriv što je brzo vozio, stoga je tužitelj nazvao policiju. Njegovo vozilo je bilo oštećeno, blatobran je bio smotan, hladnjak je bio oštećen, rog ovce je oštetio hladnjak, maska na hladnjaku je bila oštećena. Štetni događaj se dogodio otprilike između 12 i 13 sati, koliko se sjeća dan je bio sunčan, kolnik suh. Istaknuo je da je prometni znak "domaće životinje na cesti" postavljen 2-3 mjeseca nakon prometne nezgode. Tako su mu kolege rekle: "Eto, vidiš sad nakon što si ti udario ovcu je postavljen znak." Na pitanje koliko je otprilike bilo ovaca u stadu, odgovorio je otprilike pedeset do sto ovaca, bilo je stado. Procjenu izvida štete su mu sačinili ovlašteni majstori za klimu, za limariju i za mehaničarske radove. Na pitanje je li imao zabranu upravljanja motornim vozilom, iskazao je da nije, niti je imao zabranu niti ograničenje upravljanja vozilom B kategorije. Na pitanje kakve probleme s vidom ima, odgovorio je da bi to trebalo pitati liječnika, da ima "divlje krvne žile" zbog kojih prima injekcije u oko, misli da se injekcije zovu "Avastin" i redovito ih prima. Ne može reći da nemaju možda utjecaja na vid, ali nema nikakvo liječničko ograničenje za upravljanje s vozilom. Na pitanje koliko je ograničenje brzine na mjestu gdje se dogodila nezgoda, odgovorio je da koliko se sjeća iz auto- škole da je ako nije brzina označena prometnim znakom, ograničenje brzine u naselju 50 km/h a konkretno se prometna nezgoda dogodila u naselju, otprilike 150 metara od table [adresa]. Nije popravio svoj automobil, ono što je mogao sam popraviti je popravio- prednji far zamijenio novim i "šarafićima" pritegnuo donji branik za blatobran da ne otpadne. Na pitanje kada i zbog čega je promijenio radno mjesto u Hrvatskim šumama odgovorio je da je prvotno bio šumski radni sjekač i zbog oštećenja živaca na rukama na šaci i kralježnici je zbog profesionalne bolesti premješten na radno mjesto traktoriste međutim kako se i tu radi sa strojevima koji vibriraju potužio se liječniku da mu zbog profesionalne bolesti smetaju vibracije i zbog tog razloga je premješten na radno mjesto uzgojnog radnika.

11.Tuženik ĆK iskazao je da je bio kod kuće kritičnog događaja kada je njegov čoban, a to je OK ,čuvao ovce na njegovom pašnjaku koji se nalazi odmah uz cestu a nakon table [adresa], ima par kuća. Jedna ovca se odvojila od stada i dogodilo se što se dogodilo. Njega je zvao njegov zaposlenik i došao je na lice mjesta gdje je zatekao uginulu ovcu, iz nje je iscurio drob i bila je 20-ak metara od mjesta događaja u putnom kanalu. Razgovarao je s tužiteljem kojeg zna jer je iz mjesta i rekao da ne traži ništa za ovcu, a on je vozio stari auto koji je bio malo udaren po blatobranu. Smatra da nije trebao nikakvu štetu naknaditi tužitelju nego da svatko treba naknaditi svoju štetu. Na pitanje koliko je ograničenje na mjestu na kojem se dogodila nesreća, odgovorio je da ne zna je li 50 ili 30 km/h. Postavljen je prometni znak "krave na cesti" na ulazu u selo. Zaključio je da je tužitelj vozio brzo jer se ovca odbila od vozila i pala u putni kanal, a inače je slabog vida i zabranili su mu vožnju u Hrvatskim šumama nakon čega je premješten na druge poslove. Da je tužitelj slabog vida i da je premješten na uzgoj, rekli su mu kolege tužitelja koji s njim rade. Kad je došla policija odmah je platio ali ne zna točno što, misli da je platio to što su izašli na teren. 12. Sudski vještak Darko Konjević u svom pisanom nalazu i mišljenju od 22.2.2024. navodi da se događaj dogodio dana 30. siječnja 2022. godine u dnevnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru u [adresa] ispred kbr. 215 , izvedene sa dvije prometne trake namijenjene a kretanje vozila u oba smjera, kao djelomični frontalni uzlazni nalet osobnog automobila "Audi A4", reg. Oznake Ć sa kojim je upravljao DK na ovcu bez nadzora koja se osobnom automobilu kretala od desna prema lijevo. Vlasnik ovce nije poduzeo sve mjere da ovca ne izađe na cestu. Prema intenzitetu oštećenja na osobnom automobilu naletna brzina na ovcu je bila oko 40 – 50 km/h. Prema putu koji je ovca prešla od vanjskog ruba bankine do naleta prometno-tehnički se može konstatirati da EK nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za zaustavljanje osobnog automobila prije naleta na ovcu. Neotklonjena šteta na osobnom automobilu "A4"na dan vještačenja u neovlaštenom servisu iznosi 1.141,49 eura.

13.Tužitelj je podneskom od 26.2.2024. uredio tužbeni zahtjev u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka na način da potražuje s naslova naknade imovinske štete iznos od 1.141,49 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30.siječnja 2022. pa do isplate.

14. Tuženik se u podnesku od 2.4.2024. usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva i procjeni visine štete u nalazu sudskog vještaka.

15. Na sporne okolnosti saslušan je na glavnoj raspravi sudski vještak koji je u cijelosti je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja. Naveo je da je prilikom analize utvrdio djelomični frontalni ulazni nalet ovce pri kretanju od desna prema lijevo osobnom automobilu tako što je analizirao prednju površinu koja je oštećena na osobnom automobilu kao i oštećenje prednjeg ukrasnog naplatka kotača. To je karakteristika navedenog tipa događaja u prometu sa posljedičnom rotacijom tijela ovce uz desni bok osobnog automobila i rotacijom oko okomice koja prolazi težištem u smjeru okretanja kazaljke na satu. To odgovara udaru prednjeg desnog dijela osobnog automobila u prednji lijevi dio ovce. Naletnu brzinu na ovcu je procijenio prema intenzitetu oštećenja na osobnom automobilu. Sama oštećenja na osobnom automobilu ne ukazuju na veliki intenzitet udara koji bi rezultirao puno većim oštećenja na osobnom automobilu. Uzročno posljedičnu vezu između naletne brzine i nastalih ozljeda kod ovce bi mogao utvrđivati samo interdisciplinarnim vještačenjem sa veterinarskim vještakom. U zapisniku u očevidu je navedeno u vrijeme prometne nesreće promet je bio rijedak, vremenske prilike sunčano i vidljivost dan. Prema iskazu DK uočio je ovcu koja se izdvojila iz stada koje je paslo na jednoj njivi otprilike udaljeno 50-ak metara udaljeno od ceste. U nalazu i mišljenju je koristio jedan podatak koji se navodi u materijalnim odredbama zakona a odnosi se na "stupaju na kolnik". Naime, na taj način se određuje trenutak nastajanja neposredne opasnosti. Vozač je mogao jednoznačno odrediti nastajanje neposredne opasnosti onog trenutka kada se ovca popela na rub pokosa odnosno rub bankine. Tada je nastala neposredna opasnost ali vozač nije tada više imao mogućnost za zaustavljanje osobnog automobila prije naleta na ovcu. Na pitanje može li svojim stručnim znanjem objasniti kako tužitelj nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za izbjegavanje naleta na ovcu kada su toga dana bili dnevni uvjeti vožnje, suh asfalt a stado iz kojeg se izdvojila ovca je bilo udaljeno 50-ak metara od ceste, te je ovca morala proći odvodni kanal s pokosom, pa travnatu bankinu, odgovorio je da je na str. 9 pisanog nalaza obrazložio kada je za vozača nastala neposredna opasnost odnosno da je neposredna opasnost nastala kada se ovca od mjesta naleta nalazila samo 2,4 metra na rubu bankine. Kretanje ovce prije dolaska u točku neposredne opasnosti ne definira jednoznačno postupak i kretanje u zoni neposredne opasnosti. Naime ovca se u navedenoj opasnoj zoni mogla se zaustaviti promijeniti smjer ili na drugi način izbjeći presjecište sa putanjom osobnog automobila. Ne može se reći da je opasnost nastala kada se ovca nalazila 50-ak metara od mjesta naleta jer su promjene mjesta smjerova i brzine kretanja u prostoru do naleta bile moguće. Prometno tehnički se može analizirati događaj u prometu samo post sudarno s obzirom da nema materijalnih tragova koji bi ukazivali na način kretanja osobnog automobila i ovce prije sudara. Ne isključuje se mogućnost da se osobni automobil kretao većom brzinom od naletne te da je usporavao do naleta bez tragova kočenja. Pri kalkulaciji štete je koristio jedini program koji se koristi u RH a radi se o programu AUDATEX taj program koriste svi servisi, osiguranja i koristi se pri vještačenjima jer je provjerljiv. Na podatke u tom programu nije moguće utjecati. Kalkulacija štete obuhvaća svu specifikaciju iz izvida štete HOK osiguranja. Kada se prometno tehnički analizira negativni utjecaj psiho fizičkog stanja vozača tada kao osnova može biti samo javna isprava, pa tako i u slučaju problema s vidom.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka Darka Konjevića kao istinit, logičan i izrađen u skladu s pravilima struke.

17. Sud cijeni iskaz tužitelja istinitim u cijelosti jer odgovara nalazu i mišljenju vještaka kako u pogledu brzine kojom se kretao tako i mehanizma nastanka prometne nezgode i uočljivosti ovce prije naleta. Isto tako sud je uvidom u vozačku dozvolu tužitelja utvrdio da nema ograničenja odnosno utvrdio je kako isti ima pravo upravljati vozilima AM, B, F i G kategorije, tako da problemi s vidom koje ima tužitelj i koje ne osporava nisu evidentirani kao ograničenje odnosno nisu od utjecaja na njegovu sposobnost upravljanja osobnim automobilom B kategorije. I sam sudski vještak je naveo saslušan na glavnoj raspravi da kada se prometno tehnički analizira negativni utjecaj psiho fizičkog stanja vozača tada kao osnova može biti samo javna isprava, pa tako i u slučaju problema s vidom. U konkretnoj pravnoj stvari dakle nema javne isprave koja bi potvrđivala točnost navoda tuženika.

18. Iz navedenog razloga je sud odbio dokazni prijedlog tuženika za pribavljanjem medicinske dokumentacije tužitelja te obzirom se tužitelj protivio ovom dokaznom prijedlogu. Osim navedenog sudski vještak je u nalazu i mišljenu naveo da se tužitelj kretao unutar dopuštenog ograničenja brzine i da je ovca za njega bila iznenadna prepreka iz čega proizlazi da prometna nezgoda nije u uzročnoj vezi sa vidom tužitelja.

19. Procjena brzine kretanja vozila od strane svjedoka OK očito je neosnovana, a svjedok je i zaposlenik tuženika koji je u datom trenutku bio odgovoran za ovcu pa sud cijeni da je njegov iskaz usmjeren na umanjenje svoje i odgovornosti tuženika. Nema dokaza niti da je tužitelj telefonirao kako je naveo ovaj svjedok. Tuženik nije očevidac događaja, a njegov iskaz da nije znao što točno plaća policiji vezano za štetni događaj nije od utjecaja u ovom postupku. Iskazi tuženika i svjedoka na okolnost koliko je ovca bila odbačena od udaraca su međusobno različiti a što sve nije odlučujuće, kao niti zatečena ozljede kod ovce, obzirom je sudski vještak izračunao naletnu brzinu vozila na ovcu prema oštećenjima na osobnom automobilu (naveo je da bi uzročno posljedičnu vezu između naletne brzine i nastalih ozljeda kod ovce mogao utvrđivati samo interdisciplinarnim vještačenjem sa veterinarskim vještakom) a sama oštećenja na osobnom automobilu ne ukazuju na veliki intenzitet udara koji bi rezultirao puno većim oštećenja na osobnom automobilu.

20. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud smatra tuženika odgovornim za nastanak prometne nezgode jer se životinja u vlasništvu tuženika kretala cestom bez nadzora vlasnika. Životinja bez nadzora na prometnici predstavlja opasnu stvar u kojem slučaju prema odredbi čl. 1063. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) a šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, odnosno ukoliko postoje neke druge okolnosti za oslobođenje tuženika od odgovornosti u smislu čl. 1067. st.1. i 2. ZOO-a (viša sila, radnja oštećenika ili treće osobe). Istodobno, u čl. 1061. st. 1. Zakona o obveznim odnosima je propisano da za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete. Temeljem čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

21. Tuženik je nesporno vlasnik ovce. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da vlasnik ovce nije poduzeo sve mjere da ovca ne izađe na cestu, da je naletna brzina osobnog automobila na ovcu bila 40-50 km/h, da je brzina bila ograničena prometnim pravilom za naseljeno mjesto na 50 km/h i da tužitelj nije imao prostorne niti vremenske mogućnosti za zaustavljanje osobnog automobila prije naleta na ovcu. Iz navedenog sud zaključuje da se prema okolnostima nastanka štetnog događaja tuženik po osnovi čl. 1067. st. 2. i st. 3. ZOO-a ne može osloboditi odgovornosti niti djelomično budući da tužitelj nije doprinio nastanku štete.

22. Visinu štete je sud dosudio prihvaćajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka i sud je na istome utemeljio svoju odluku i prema čijem mišljenju šteta na osobnom automobilu iznosi 1.141,49 eura. U odnosu na prigovor tuženika na visinu štete procijenjenu u nalazu i mišljenju vještaka sud prihvaća navode sudskog vještaka da je pri kalkulaciji štete je koristio jedini program koji se koristi u RH a radi se o programu AUDATEX koji program koriste svi servisi, osiguranja i koristi se pri vještačenjima jer je provjerljiv, a kalkulacija štete obuhvaća svu specifikaciju iz izvida štete HOK osiguranja.

23. Stoga je sud usvojio tužbeni zahtjev uređen podneskom od 26.2.2024. te naložio tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.141,49 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 30.siječnja 2022. godine kao dana nastanaka štete sukladno odredbi čl. 1086 ZOO.

24. Budući je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom, tuženik mu je na temelju članka 154.stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11; 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19) dužan naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od ukupno 1.493,99 eura, koji troškovi se odnose na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 150,00 eura, sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura, zastupanje na pripremnom ročištu održanom 20.9.2024. u iznosu 150,00 eura, zastupanje na ročištima za glavnu raspravu održanima dana 13.12.2023. i 5.10.2024. u iznosu od 150,00 eura za svako, zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 75,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 26.2.2024. i 23.4.2024. u iznosu od 150,00 eura za svaki, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 13,27 eura, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 39,82 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 165,90 eura.

25. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

U Požegi, 27. siječnja 2025.

Sudac:

Anamarija Kovačević Turac

Naputak o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

Dna:

1. Tomislav Metić, odvjetnik iz Požege

2. Dominik Brekalo, odvjetnik iz Požege