REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-4623/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja UE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dijani Zoričić, odvjetnici u Zagrebu, Drage Gervaisa 14, protiv ovršenika Velekem d.d. iz Zagreba, Dubrava 264b, OIB: 62347407589, zastupanog po punomoćnici Alemki Šodan, odvjetnici u Zagrebu, Masarykova 10b, radi ovrhe, dana 27. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika Velekem d.d. u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-14623/21-30 od 7. travnja 2022. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-4623/2024-3 od 27. siječnja 2025.

II. O zahtjevu za naknadu troška ovog postupka će biti odlučeno nakon donošenja odluke u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja

III. Nalaže se ovršeniku obavijestiti sud o pokretanju parničnog postupka kojeg je upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-4623/2024-3 od 27. siječnja 2025., u roku 15 dana od podnošenja tužbe.

IV. Upozorava se ovršenik da će u slučaju nepostupanja po točci III. izreke ovog rješenja, postupak izravne naplate biti nastavljen.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-14623/21-30 od 7. travnja 2022., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr- 14623/21-30 od 7. travnja 2022., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. OZ-a, podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se odluka o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim donosi odgovarajućom primjenom odredaba OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

4. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik navodi se protiv njega vodi postupak izravne naplate radi namirenja tražbine u iznosu 8.438,86 eura po osnovi gore navedene presude, međutim predmetna tražbina je namirena je je ovršenik još 9. travnja 2024. uplatio ovrhovoditelju 11.606,87 eura po osnovi neto plaće s zateznom kamatom, a uplatio je i naknadu troška punomoćnici ovrhovoditelja kao i sve doprinose i poreze.

5. Ovršenik je kao dokaz svojih navoda podnio Ispise prometnih stavki (list 24 do 31 spisa), Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (list 32 do 36 spisa) te presliku Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru (list 37 spisa).

6. Obzirom sud nije vezan pravnom kvalifikacijom stranaka, iako se ovršenik poziva na razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, sud je utvrdio da ovršenik sadržajno osporava zakonitost pljenidbe i prijenosa iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, a budući isti tvrdi da je tražbina ovrhovoditelja prestala.

7. Ovrhovoditelj se nije očitovao o navodima ovršenika iako mu je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim dostavljen 8. siječnja 2025.

8. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razlog iz članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tog razloga ili se o njemu nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ- a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

9. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, ovrhovoditelj se nije očitovao o postojanju tog razloga, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a,na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

10. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je tražbina ovrhovoditelja namirena te smatra da postoji i vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete budući ovrhovoditelj nije vlasnik nekretnine, zbog čega nema imovinu dostatnu za povrat novčanih sredstava ako naknadno bude utvrđeno da nije imao pravo na namirenje tražbine koja je predmet ovog postupka.

11. Ovrhovoditelj se nije očitovao o navodima ovršenika iako mu je prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava dostavljen 8. siječnja 2025.

12. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

13. Člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

14. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

15. Ovršenik je dokazao ispunjenje pretpostavki iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a obzirom je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

16. U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

17. Stoga, obzirom vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o uspjehu ovršenika u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a, sud, a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, mora, ako je to obzirom na pravnu složenost ovršenikovih prigovora moguće, razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku kojeg je isti upućen pokrenuti.

18. Sud ukazuje da se uspjeh ovršenika u tom postupku utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.

19. U tom smislu, prije svega valja reći da iako se postupak izravne naplate vodi radi prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom, u određenim procesnim situacijama se može ispitivati pravo vjerovnika na namirenje te tražbine iako je ona utvrđena pravomoćnom i ovršnom ispravom (primjerice, zastara, djelomični prestanak tražbine iz nekog razloga i slično).

20. Naime, smisao postupka izravne naplate je namirenje tražbine koja pravno i stvarno postoji, dok je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava spriječiti prijenos novčanih sredstava ovršenika ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno ako postoji sumnja u pravo vjerovnika na njezino namirenje.

21. Stoga, ako je ovršenik pokrenuo ili upućen na pokretanje postupka u svrhu utvrđenja da ovrhovoditeljeva tražbina ne postoji (primjerice, revizija ili parnica radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim) i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje je podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, ostvaren je smisao primjene instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jer inzistiranje na postupku izravne naplate u situaciji kada je vjerojatno da ovrhovoditelj nema pravo zahtijevati namirenje tražbine ne bi imalo smisla te bi bilo protivno interesima i ovrhovoditelja i ovršenika.

22. Zbog navedenog, sud smatra da u takvim situacijama imovinske prilike ovrhovoditelja odnosno njegova sposobnost vraćanja neosnovano prenesenih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

23. Zauzimanje suprotnog stava, prema kojem bi se inzistiralo na prijenosu zaplijenjenih novčanih sredstava ako ovrhovoditelj raspolaže imovinom dostatnom za njihov eventualni povrat neovisno o vjerojatnosti (ili čak izvjesnosti) da će prijenos biti proglašen neosnovanim, bilo bi protivno smislu postupka izravne naplate i ne bi bilo od interesa niti ovrhovoditelju (koji bi predmetna sredstva morao vratiti s zateznom kamatom) niti ovršeniku (koji bi do tada bio uskraćen tih novčanih sredstava).

24. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik je naveo da je tražbina ovrhovoditelja namirena budući je ovrhovoditelju isplatio ukupan iznos neto plaće za razdoblje od travnja/2014 do prosinca/2104 s zateznom kamatom kao što je uplatio i novčana sredstva po osnovi poreza i doprinosa.

25. Ovršenik je, uz prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, podnio Ispise prometnih stavki (list 24 do 31 spisa) iz kojih proizlazi da su ovrhovoditelju izvršene uplate neto plaće s zateznom kamatom kao i da su izvršene uplate nadležnim tijelima po osnovi drugih davanja vezanih uz plaću.

26. Isto tako, ovršenik je podnio i presliku Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru (list 37 spisa) u kojem je navedeno da je ovrhovoditeljeva plaća u razdoblju od travnja/2014 do prosinca/2104 iznosila 951,15 euro u neto iznosu odnosno 1.385,05 eura u bruto iznosu te da je ovrhovoditelju izvršena uplata po osnovi isplate plaće u iznosu 11.606,87 eura kao i da nema razloga za donošenje upravne mjere jer je ovršenik tijekom inspekcijskog nadzora dostavio obračune isplaćenih plaća.

27. S druge strane, ovrhovoditelj se nije očitovao niti na navode ovršenika o namirenosti tražbine niti na isprave koje je ovršenik podnio kao dokaz namirenja tražbine.

28. Slijedom navedenog, a budući iz Ispisa prometnih stavki kao i iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru proizlazi da je ovrhovoditelju isplaćeno 11.606,87 eura, za koji iznos ovršenik tvrdi da odgovara iznosu mjesečnih neto plaća s zateznom kamatom, a ovrhovoditelj se nije očitovao o tvrdnjama i dokazima ovršenika, sud smatra izvjesnim da će ovršenik uspjeti u parnici na pokretanje koje je upućen zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-4623/2024-3 od 27. siječnja 2025.

29. Stoga, obzirom je izvjesno da će ovršenik dokazati nedopuštenost pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava u parničnom postupku kojeg je upućen pokrenuti, ostvaren je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jer je izvjesno da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet ovog postupka.

30. Prijenos zaplijenjenih sredstava se odgađa do završetka parničnog postupka koji je ovršenik pokrenuo sukladno zaključku poslovnog broja Ovr- 4623/2024-3 od 27. siječnja 2025. (članak 70. stavak 1. OZ-a).

31. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

32. Analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška sastava prijedloga proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava će biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jer ovršenik ima pravo na naknadu tog troška samo ako bude utvrđeno da je postupak prijenosa i pljenidbe bio nedopušten, zbog čega se onda svi troškovi koji su ovršeniku u tom postupku uzrokovani imaju smatrati neosnovano prouzročenima u smislu članka 14. stavak 5. OZ-a pa tako i trošak sastava navedenih prijedloga.

33. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 27. siječnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Financijska agencija