R E P U B L I K A H R V A T S K A
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Stalna služba u Labinu
G. Martinuzzi br.2, 52220 Labin
Posl.broj:26 Psp-34/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, OIB: 27672461276, po sutkinji Suzani Korva, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja LŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],kojega zastupaju punomoćnik Nikola Uzur, odvjetnik u Zagrebu, Nova cesta 82, te punomoćnica i supruga BŠ dipl.pravnica, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],protiv tuženika PŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],kojega zastupa punomoćnik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu,Svete Katarine 14, radi: smetanja posjeda, nakon glavne rasprave održane i zaključene dana 15.studenoga 2023.godine, u prisutnosti tužitelja RŠ i njegove punomoćnice BŠ, tuženika PŠ i njegova punomoćnika Marijana Belušića, odvjetnika u Labinu, i objavljene dana 27. siječnja 2025. godine
r i j e š i o j e
I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
" 1. Utvrđuje se da je tuženik FŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], samovlasno smetao tužitelja RŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obje upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je dane 27. travnja, 24. svibnja i 06. lipnja 2023. godine neovlašteno pristupio na predmetne nekretnine u posjedu tužitelja, te se tuženome zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće.
2. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 453,08EUR, u roku od 8 dana."
III. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 497,71EUR, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.Tužitelj RŠ (u nastavku: tužitelj) je kod ovoga suda dana 26. lipnja 2023. godine podnio tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženika PŠ( u nastavku: tuženik) u kojoj zahtijeva da mu sud, nakon provedenog dokaznog postupka, pruži sudsku zaštitu njegovih prava i pravnih interesa na način da se utvrdi da je tuženik samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obje upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je dane 27. travnja, 24. svibnja i 06. lipnja 2023. godine neovlašteno pristupio na predmetne nekretnine u posjedu tužitelja, te se tuženome zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće, sve uz naknadu troškova parničnog postupka.
1.1.Tužitelj u sadržajnom dijelu tužbe u bitnom navodi da je posljednji mirni posjednik nekretnina k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja pašnjak, prolaz i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja neplodno, vrt, obje upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a nalaze se u mjestu [adresa] u dvorištu kuće [adresa]. Na navedenim nekretninama tužitelj drži svoje košnice sa pčelama, budući da u [adresa] ima registriranu farmu pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Tvrdi da je dana 27. travnja 2023.godine, dana 24. svibnja 2023. godine i dana 06. lipnja 2023. tuženi ušao na nekretnine iz točke I koje su u posjedu tužitelja. Da je tuženi ušao na nekretnine iz točke I dana 27. travnja i 24. svibnja 2023. godine proizlazi iz dopisa tuženog datiranog 25.05.2023. godine naslova „Zapisnik“ upućenog putem e -maila tužitelju dana 28.svibnja 2023. gdje stoji: "…na lokaciji [adresa], dana 24.05.2023., utvrdio sam da je…-Na lokaciji GPS koordinata širine 44.983052 i dužine 14.142927, postavljeno 27 košnica, te je postavljena i jedna pojilica…Prethodni obilazak navedene lokacije sam obavio dana 27.04.2023. godine.“ Jer da bi tuženi utvrdio upravo ove koordinate i koliko na predmetnim nekretninama iz točke I ima pčela, morao je pristupiti na te nekretnine. Zatim se ističe da se pojilica, koju spominje tuženi u svom dopisu, nalazi na k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], što je sjeverno do sjeverozapadno od predmetnih nekretnina iz točke I i postavljenih košnica, dok je javni put južno od predmetnih nekretnina iz točke I. Dakle, da bi tuženi vidio da postoji pojilica morao je krenuvši od javnog puta prema sjeveru do sjeverozapadu preči preko predmetnih nekretnina iz točke I.
1.2. Da je tuženi ušao na nekretnine iz točke I dana 06. lipnja 2023. godine proizlazi iz zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava u Pagu, KLASA: 320-02/23-13/271, URBROJ: 443-02-02-16-23-3 od 06. lipnja 2023. godine o inspekcijskom nadzoru iz kojeg je razvidno da je tuženi sudjelovao u tom nadzoru. U tom zapisniku na stranici 2. pasus 3. stoji: „…poljoprivredni inspektor u suradnji s FŠizvršio obilazak i pregled spornih pčelinjaka postavljenih na zemljištu u [adresa]“. Iza citiranog u zapisniku stoji pobliže opis nekretnina, među kojima su i predmetne nekretnine iz točke I. Na kraju je tuženik potpisao taj zapisnik u kojem se potvrđuje da je hodao po predmetnim nekretninama u posjedu tužitelja. Da je Tuženi pristupao predmetnim nekretninama iz točke I proizlazi i iz fotografija sačinjenih toga dana na predmetnim nekretninama iz točke I na kojima se vidi tuženi ispred košnica tužitelja.
1.3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl. 20. st. 4. propisuje da je samovlasno smetanje posjeda (dakle ulazak na tuđu nekretninu bez dopuštenja posjednika) dopušteno samo u slučaju ako je to izričito dopušteno zakonom. Međutim, ne postoji zakon koji bi ovlašćivao tuženika PŠ, kao člana udruge građana „Pčelarska udruga Labin“ i pašnog povjerenika te udruge, da pristupa na nekretnine koje su u posjedu tužitelja, što znači da je njegov ulazak u posjed tužitelja zakonom nedopušten. Tuženi ne samo da nije tražio ni dobio odobrenje tužitelja za pristup predmetnim nekretninama, već je tužitelj tuženom rekao da mu ne dopušta pristup na nekretnine u njegovom posjedu gdje se nalaze pčele. Tuženi mu je odgovorio da on na to ima pravo i postupio kako je ranije opisano.
1.4. Bez obzira što Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za pružanje sudske zaštite posjeda od uznemiravanja ne uvjetuje ništa drugo osim samog čina uznemiravanja posjeda i postojanja posjeda, tužitelj navodi kako je primoran na ovu tužbu i iz razloga jer se radi o zaštiti poslovanja farmi i obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva tužitelja, koje je jedini izvor prihoda tužitelju. Naime, tuženi FŠ je pčelar kao i tužitelj, što ih čini konkurentima na tržištu. Stoga tuženikovo pristupanje farmi tužitelja predstavlja narušavanje poduzetničke slobode i poslovne tajne. S druge pak strane tužitelj ima zakonito registriranu farmu i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, te je pčelarenje za njega i njegovu obitelj jedini izvor prihoda. Nadalje, postoji bojazan da će tuženi i ubuduće pristupati farmi tužitelja. Naime, iz razgovora tužitelja s tuženikom, tužitelj je došao do zaključka da tuženi FŠ smatra da ima pravo hodati po nekretninama u tuđem posjedu temeljem Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (»Narodne novine« br. 18/2008, 29/2013, 42/2013, 65/2014) , što nije točno.
1.5.Tužitelj je za smetanje posjeda učinjeno dana 27. travnja i 24. svibnja 2023. godine saznao 29. svibnja 2023. godine kada je pročitao email koji mu je uputio tuženi dana 28. svibnja 2023. godine u 23,05 sati. Za smetanje posjeda učinjeno dana 06. lipnja 2023. godine nije prošlo 30 dana od smetanja, tako da dan saznanja za smetanje ne može biti sporan. Navedenim radnjama tuženik je tužitelja uznemiravao u posjedovanju, dakle samovlasno smetao njegov posjed.
2.Tuženik je putem pravnog zastupnika na pripremnom ročištu koje je održano dana 5.listopada 2023. godine podnio odgovor na tužbu na način da se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Tuženik potvrđuje da je pristupio na nekretnine navedene u tužbi u dane navedene u tužbenom zahtjevu, da je to učinio u vršenju poslova povjerenika pašnog reda Pčelarske udruge Labin koji da je u tom svojstvu ovlašten prema odredbama čl. 8. čl. 11 i čl. 19 Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše pristupati pčelinjaku, upozoravati pčelare na propuste pa i određivati premještaj sa postojeće lokacije na dopuštenu lokaciju. Dakle, pristupajući na predmetne nekretnine tuženik je vršio svoje ovlasti i dužnosti. Tužitelj je već u dva navrata kod ovoga suda podnosio tužbe istog sadržaja i to u predmetu posl.br. Psp- 26/19 protiv tuženika pčelarske udruge Labin i tadašnjeg povjerenika pčelinje paše ŠŠ, a pod brojem Psp-52/21 protiv ŠŠ i UŠ, veterinarskog inspektora. U oba slučaja je tužitelj pravomoćno odbijen sa zahtjevima za zaštitu posjeda, s time da je u predmetu Psp-52/21 Županijski sud u Šibeniku u drugostupanjskoj odluci od 2.6.2023. kojom je odbio žalbu tužitelja naveo da radnja pristupanja nekretnini ne predstavlja čin smetanja posjeda jer istom tužitelj ničim nije bio ograničen u faktičnom izvršavanju vlasti na nekretnini odnosno izvršavanjem tih radnji uopće nije došlo do izmjene načina ostvarivanja faktične vlasti tužitelja na nekretninama.
3. Tužitelj se u podnesku od 20.listopada 2023. godine očitovao na navode koje je tuženik iznio u odgovoru na tužbu na način da ističe da se prema čl. 441. Zakona o parničnom postupku (ZPP), u posjedovnoj tužbi smije se raspravljati samo o dvije činjenice: -stanju posljednjeg mirnog posjeda -činu smetanja tog posljednjeg mirnog posjeda, da je tuženik u svom odgovoru na tužbu priznao da je pristupio na nekretnine navedene u tužbi u dane navedene u tužbi, da smatra da je ovlašten pristupati pčelinjaku, iz čega proizlazi da je tuženik priznao da na predmetnim nekretninama tužitelj drži pčele, odnosno da je tužitelj u posjedu tih nekretnina. Tuženik je predložio uvid u predmete ovog suda posl. br. Psp-29/19 i Psp-52/21, u kojima utvrđena je činjenica da je tužitelj posjednik predmetnog dvorišta, pa se zaključuje da je time tuženik priznao činjenicu da je tužitelj u zadnjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina. Dakle, tuženik je priznao obje odlučne činjenice koje su potrebne za pružanje zaštite posjeda iz čl. 22. Zakona o vlasništvu (ZV) .
3.1.Smatra da je preostalo utvrditi pravno pitanje je li tuženikovo smetanje bilo samovlasno. Tuženik navodi da je kao povjerenik pašnog reda bio ovlašten prema odredbama čl. 8., čl. 11. i čl. 19. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše pristupati pčelinjaku (Pravilnik), međutim to nije točno. Čl. 20. st. 4. ZV (prva rečenica, koja definira u kojem slučaju čin smetanja posjeda nije samovlasan, odnosno kada je dopušteno samovlasno smetati tuđi posjed) doslovno glasi: „Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda, odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta.“ Ne postoji zakon koji dopušta čin smetanja tuženiku. Tuženik ne tvrdi da postoji odluka suda, odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. Međutim, tuženik tvrdi da postoji pravilnik koji mu dopušta čin smetanja. Čl. 20. st. 4. ZV jasno kaže da je dopušteno zahvatiti tuđi posjed samo ako je taj čin „dopušten zakonom“ ili „odlukom na temelju zakona koji dopušta taj čin“. Dakle taj čl. 20. st. 4. ZV nigdje ne kaže da je dopušteno samovlasno zahvatiti tuđi posjed i u situaciji ako je taj čin „dopušten podzakonskim propisom“ (pravilnikom nekog ministra). Iz činjenice da Pravilnik koristi izraz „dopustiti“ razvidno i da je donositelj Pravilnika svjestan da on ne može podzakonskim propisom (pravilnikom) propisati iznimku od samovlasti iz ZV-a, pa stoga nije propisao da pašni povjerenik „može“ pristupiti pčelinjaku, nego upotrebljava riječ „dopustiti“. Ako bi se uzelo da neki pravilnik može propisati izuzetak od samovlasti, tada se ističe da niti prema tom Pravilniku tuženik nema pravo pristupa na tuđe nekretnine. Članci 8. i 11. Pravilnika, na koje se poziva tuženik, nigdje ne spominju ikakav pristup na nekretninu od strane povjerenika. Citira se čl. 19. st.1. Pravilnika: "Pčelar je obavezan dopustiti Povjereniku pristup pčelinjaku, te davati podatke koji se od njega traže za potrebe Evidencije". Ključna riječ je "dopustiti", dakle ne može povjerenik ni nitko drugi pristupiti pčelinjaku bez dopuštenja. Dakle, prema tom (podzakonskom) propisu, pčelar je obvezan dopustiti povjereniku pristup, dakle, povjerenik najprije mora pitati pčelara da li mu dopušta pristup, pa mu je pčelar po pravilniku obvezan dopustiti pristup. Jer kako će mu „dopustiti pristup“ ako ga povjerenik nije pitao da mu dopusti pristup? Dakle, ni Pravilnik ne kaže da povjerenik može bez dopuštenja i bez pitanja hodati po tuđem posjedu. I naravno, što ako posjednik „ne dopusti pristup“ povjereniku koji ga je pitao za pristup? Da li to znači da povjerenik smije samovlasno provesti svoje „pravo pristupa“ ili mora putem redovnog suda ostvariti svoje pravo? Pa naravno da u tom slučaju on mora putem suda ostvariti svoje pravo pristupa i ne smije ga samovlasno ostvarivati. To što piše da je pčelar „obvezan dopustiti pristup“ ne znači da imatelj tog prava (povjerenik) smije to pravo samovlasno ostvarivati.
3.2.Piše i u Zakonu o obveznim odnosima da je dužnik „obvezan vratiti dug vjerovniku“, ali ako mu ga ne vrati dobrovoljno to ne znači da vjerovnik smije sam iz dužnikovog džepa uzeti dugovani novac, nego znači da ga vjerovnik može tužiti pred sudom da ostvari svoje pravo. Tako i „povjerenik“, ako možda ima neko pravo pristupa na tuđi posjed, a posjednik mu osujeti to pravo, tada povjerenik mora to pravo ostvariti putem redovnog suda. I naravno da ne može pašni povjerenik samovoljno pristupiti nečijoj nekretnini, pa ni policija ne može pristupiti na ničiju nekretninu, ako nema dopuštenje ili nalog suda (a bez toga može samo u iznimnim zakonom propisanim slučajevima-opasnost za život, zvanje upomoć, hvatanje počinitelja kaznenog djela koji je u bijegu i slično). Zar jedan građanin (pašni povjerenik) može temeljem pravilnika imati veće ovlasti nego policija glede ovlasti pristupati bez dopuštenja na tuđe nekretnine? Ono što može povjerenik, kojemu netko ne dopusti ono na što on misli da ima pravo (ovdje pristup pčelinjaku), je eventualno to prijaviti nadležnim institucijama, a ne sebi pripisivati takve značajne ovlasti, kao što je hodanje po tuđim nekretninama Opasan je presedan ako sud zauzme stav da pašni povjerenik (građanin), koji nema dopuštenje pčelara, može kad god i bez dozvole ijedne državne institucije, rješenja, odluke i slično ulaziti u tuđa dvorišta, garaže, vrtove, njive pod izlikom da kontrolira da li tamo ima pčela dolazimo do nevjerojatnog kršenja Ustava RH u djelu prava vlasništva, nepovredivosti doma, prava na pravično suđenje, prava na žalbu itd. Nadalje, taj čl. 19. Pravilnika je dio poglavlja VII. EVIDENCIJA PČELARA I PČELINJAKA, a naslov mu je Obveza davanja i ažuriranja podataka. Stoga je prema čl. 19. pčelar dužna dopustiti pristup pčelinjaku (samo) u svrhu Evidencije pčelara i pčelinjaka, te davati podatke koji se od njega traže za tu Evidenciju, dok tuženik ne dolazi na nekretninu radi Evidencije pčelara i pčelinjaka koja Evidencija je već obavljena. To je razvidno iz zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava u Pagu, KLASA: 320-02/23- 13/271, URBROJ: 443-02-02-16-23-3 od 06. lipnja 2023. godine koji je priložen uz tužbu gdje piše na str. 2. pasus 5. gdje stoji: „Tom je prilikom utvrđeno sa de na navedenoj lokaciji nekretnina kat. čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],…,nalazi pčelinjak…Predmetni pčelinjak upisan je u Evidenciju pčelara i pčelinjaka…“ I naravno da tuženik nije dolazio na nekretnine u posjedu tužitelja radi Evidencija pčelara i pčelinjaka jer se ista obavlja u razdoblju od 01. rujna do 31. prosinca svake godine sukladno čl. 129. Zakona o poljoprivredi (NN 118 /18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22). Dakle, ni po toj osnovi tuženik nije imao što raditi na pčelinjaku tužitelja u predmetne dane 27. travnja, 24. svibnja i 6. lipnja 2023. godine. Tuženik se u svom odgovoru na tužbu poziva na predmet ovog suda posl.br. Psp-26/19. U tom predmetu sudovi prvog i drugog postupku utvrđuju da su ostvarena oba elementa koja se traže u parnici za smetanje posjeda (tužiteljev posljednji miran posjed, i tuženikov čin smetanja tog posjeda), međutim ni jedan ne spominje koji konkretno članak zakona ili Pravilnika dopušta predmetne radnje. U predmetu ovog suda posl.br. Psp-52/21 sudovi prvog i drugog stupnja ne donose odluku na temelju ovog pravnog pitanja.
3.3.Drugo pravno pitanje je smatra li se jednokratno hodanje i razgledavanje po nekretnini u tuđem posjedu bez dopuštenja posjednika nekretnine činom smetanja posjeda sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima? Vezano za to pitanje tuženik se poziva na postupak ovog suda posl. br. Psp-52/21. Ovo pravno pitanje tužitelj je iznio i obrazložio u svom Prijedlogu za dopuštenje revizije od dana 20.10.2023. godine. Stoga tužitelj prilaže taj Prijedlog za dopuštenje revizije u svrhu tumačenja tog pravnog pitanja. Dio te revizije je i sudska praksa viših sudova po kojoj ti sudovi pružaju zaštitu posjeda makar i za jednokratno pristupanje na tuđu nekretninu. Također je iz postupaka koji su vođeni povodom tužbi ovdje tužitelja, koji su ranije spominjani, razvidno da ni Općinski sud u Pazinu, SS u Labinu, te Županijski sud u Varaždinu, SS u Koprivnici nisu dovodili u pitanje pruža li se zaštita posjeda u slučaju pristupa i hodanja po nečijoj nekretnini. ZV određuje da pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo. Institut zaštite posjeda upravo postoji kako bi se u pojednostavljenom (ne raspravlja se o pravu na posjed) i žurnom postupku spriječila samovlast oduzimanjem ili uznemiravanjem posjeda (u ovom slučaju hodanjem po nekretnini). Tužitelj je suglasan da se izvrši uvid u sudske predmete koje je predložio tuženik, sve kako bi sud mogao objektivno sagledati od kakvog je značaja sadržaj tih predmeta za ovaj predmet, a ne samo izreka presuda. Iz svega iznesenog vidljivo da je tužitelj godinama pokušava spriječiti samovlasno smetanje posjeda nekretnine na kojoj ima upisnu farmu od strane njegovih konkurenata u poslovanjupašnih povjerenika. Do sada ni jedan sud nije obrazložio po kojem članku, kojeg zakona bi tuženi imao pravo samovlasno pristupati na nekretninu u posjedu tužitelja.
4.Tužbeni zahtjev tužitelja radi smetanja posjeda, pravovremeno je podnesen od strane ovlaštene osobe, ali nije osnovan.
5.U tijeku dokaznog postupka sud je izveo slijedeće dokaze na način da je izvršen uvid i pročitani su:
- zapisnik Državnog inspektorata PU Rijeka Ispostava u Pagu, klasa: 320- 02/23-13/271 ur. broj: 443-02-02-16-23-3 od 6.6.2023. o inspekcijskom nadzoru (list 13-16 spisa),
- zapisnik o obavljenom očevidu o doseljavanju pčelinjih zajednica sastavljenog po povjereniku pašnog reda PU Labin PŠ **.**.2023. (listovi 6-7 spisa),
- preslika identifikacijske kartice gospodarstva broj: 60249599 na ime tužitelja (list 8 spisa),
- elektronička korespondencija e-mail od **.**.2023. FŠ (list 9 spisa),
- izvadak iz zemljišne knjige neslužbena kopija za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list 10-11),
- Uvid u fotografije (list 12),
- iskazi tužitelja VŠ i tuženika PŠ saslušanih u svojstvu parničnih stranaka na ročištu 15.11.2023.
- Spise ovoga suda Psp-26/2019 i Psp-52/2021
- Odluku Hrvatskog pčelarskog saveza o određivanju povjerenika pašnog reda od 14.10.2021. godine.
6.Analizom izvedenih dokaza u ovoj parnici radi smetanja posjeda, i to svakog dokaza pojedinačno te analizom svih izvedenih dokaza u njihovoj uzajamnoj vezi, kao i na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne, utvrđene su bitne činjenice koje su pravno relevantne za donošenje meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari:
6.1. Saslušan u svojstvu parnične stranke, tužitelj je u svom iskazu naveo :
- da je od 2017. godine posjednik i korisnik u cjelini nekretnina kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem ovlasti suvlasnica tih nekretnina, kao i da koristi jednu kuću jer ima ključ,
- da na tome zemljištu na navedenim nekretninama od 2017. godine tužitelj drži farmu pčela koja je upisana u registru Hrvatske agencije za poljoprivredu, kada ih je i prvi puta registrirao, da ima 3 trajno registrirane farme na [adresa], da su dvije platforme ili prikolice, dozvoljava da su točni navodi iz zapisnika o izvršenom nadzoru kada je u sporno vrijeme utvrđeno postojanje doseljenih selećih platformi, jedne sa 68 košnica i jednim pojilom i druge sa 27 košnica i jednim pojilom, te je mišljenja da je tada bilo više tj. oko 150 košnica. Farme su mjesta registrirani posjedi na kojima se dovoze pčelinje košnice
- da je tužitelj pčelinji farmer i nema status stajaćeg ili selećeg pčelinjaka, da praktično do njegove pčelinje farme može biti upisana još jedna farma drugog pčelara ili da može doći drugi pčelar iz udruge i tamo držati svoje pčele
-da mu je Pravilnikom o farmama kao pčelaru dopušteno premještanje pčela, s time da navedene pčele s tog područja povremeno premješta i seli ali isto tako mu povremeno neke košnice ostaju na tom terenu
- da od 2017. godine Udruga pčelara Labin je više od 40 puta sa svojim povjerenicima i poljoprivrednim inspektorom dolazila na teren na kojemu tužitelj drži farmu pčela, da su ga prijavljivali zbog čega su se i vodili sudski odnosno upravni postupci, a u upravnom postupku tužitelj je ostvario svoja prava jer poljoprivredni inspektor nije bio ovlašten dolaziti na teren nego je to ovlast drugog inspektora – veterinarskog inspektora
- tužitelj tvrdi da je uredno evidentiran kao pčelar u tim postupcima, te da nikada nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u odnosu na njegove pčele
- da su ga suvlasnice navedenih nekretnina upozorile da im smeta da netko drugi dolazi i šeće po njihovoj nekretnini osim tužitelja kojega su na to ovlastile
- da je tužitelju poznato da je tuženik pašni povjerenik Pčelarske udruge Labin i ima njegove podatke, broj telefona i e- mail i poznato mu je kako funkcionira status povjerenika jer je i sam bio pašni povjerenik isključivo za područje Vukovarsko - Srijemske županije, da su mu poznata pravila iz pravilnika i čl. 19 gdje pašni povjerenik ima ovlast dolaziti na područje gdje pčelar drži svoje pčele isključivo uz dopuštenje vlasnika pčela i u vrijeme kada se vrši evidencija pčela, a tužitelj da je već evidentiran kao pčelar na području Pčelarske udruge Pula, a evidentirao ga je pašni povjerenik EŠ član te udruge iz Pule
- da tužitelj nije član niti jedne pčelarske udruge u Hrvatskoj, da je ranije bio član pčelarske udruge i član upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza protiv kojega je podnio kaznene prijave zbog "muljanja sa dobivenim subvencijama iz europskih fondova" pa zna " da su morali vratiti 230.000,00 kuna a ja sam izašao iz udruga i pčelarskog saveza"
- da postoje dvije registracije i evidencije pčela, od kojih je jedna godišnja dojava broja pčelinjih zajednica koja se dojavljuje prvoj udruzi pčelara prema mjestu prebivališta pčelara, ali da tim propisom nisu utvrđene granice koja udruga granični s kojom drugom granicom na određenom području
-kako tužitelj živi na području [adresa], svoje prijave i godišnje dojave o broju pčelinjih zajednica dojavljivao je pčelarskom povjereniku EŠ iz PU Pula i to u periodu od rujna do prosinca tekuće godine i to svake godine jer je svoje pčelinje zajednice držao i na području PU Pula
-da je prije odlaska sa pčelama na ispašu s jednog područja na drugo područje obveza pčelara da u veterinarskoj stanici koja djeluje na području gdje se pčele nalaze, ishodi potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti pčelinjih zajednica prije seljenja na drugu pašu, a to znači kada su pčele tužitelja bile na području Pule, da je veterinarska stanica iz Pule morala dati potvrdu o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti prije nego što je tužitelj pčele preselio na područje [adresa]. Kad tužitelj pčele namjerava preseliti sa [adresa] u neko drugo područje nadležna veterinarska stanica u [adresa] mora mu izdati najprije potvrdu o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti.
- da je tužitelj mišljenja da ne postoji obveza pčelara da o zdravstvenoj ispravnosti pčela obavijesti pčelarsku udrugu na području na koje se pčelinje zajednice doseljavaju ili se iz njih iseljavaju, da su za to jedino nadležni veterinari, pa ako se utvrdi npr. bolest pčela na nekom području samo veterinari imaju ovlasti dolaziti vezano za tu bolest.
- da je tužitelj ovlašteni pčelarski farmer koji ima registriranu farmu i njegov rad prate ovlaštena veterinarska stanica i agencija u kojoj je registriran, a da takve ovlasti, po mišljenju tužitelja,nemaju udruge građana kao što je pčelarska udruga, da samo iz razloga kolegijalnosti se pčelarski farmeri znaju e- mailom ili nekim dopisom kolegijalno javiti pčelarskoj udruzi na čijem terenu dolaze vršiti ispašu pčelinjih zajednica ali da pčelarima to nije nikakva obaveza, da se on mailom moguće javio Pčelarskoj udruzi Labin ali to mora provjeriti u svojim evidencijama, a moguće da tuženik to može potvrditi da su se telefonski čuli prije 27.travnja 2023.godine
- da tužitelj sa svojom farmom pčela od 2017. dolazi na [adresa] na ispašu negdje tijekom mjeseca svibnja – lipnja pa do srpnja tekuće godine, a radi ispaše pčela od kojih onda dobiva med od kadulje i medun, da on u načelu prati uređajima terene na kojima vrši ispašu i kada mu se elektronskim putem javi da je nektar krenuo, tada tužitelj svoje pčele seli radi ispaše, a u protivnom ne dolazi na teren jer mu je to financijski trošak. Dozvoljava mogućnost da je 2023 godine s pčelama došao na ispašu na [adresa] već u travnju, a obzirom da je naveo datum smetanja posjeda 27.4.2023. godine.
- tužitelj tvrdi da nikakvim pravilnikom pa niti pravilnikom o držanju farmi nije propisano na kojoj udaljenosti od kuća naselja bi trebalo držati pčelinje zajednice,da u pravilniku piše da ne postoji nikakva obaveza prijave dolaska ili odlaska sa pčelinje farme osim one obveze o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti
-da je tužitelj saznao da ga je tuženik smetao u posjedu 27.4.2023., 24.5.2023. i 6.6. 2023. iz zapisnika o obavljenom nadzoru na način da se tada tuženik šetao po tom području gdje tužitelj drži pčele, da mu je naročito specifičan datum 6.6.2023. kada je tuženik na to područje došao zajedno sa inspektorom poljoprivredne inspekcije, kada su se tužitelj i tuženik na terenu i posvađali, bolje rečeno, raspravljali, jer tužitelj nije dopustio tuženiku da s poljoprivrednim inspektorom ( druga osoba u odnosu na ranije tuženog poljoprivrednog inspektora kojega je tužitelj isto tako ranije tužio zbog smetanja posjeda) toga dana uđe na teren na kojemu se nalaze tužiteljeve pčele, za razliku od poljoprivrednog inspektora kojemu je na kraju dopustio da obavi svoj posao i tog čovjeka nije kao ranije tužio za smetanje posjeda ali napominje da do danas nije dobio odluku li rješenje o izvršenom nadzoru, da je primio jedino zapisnik koji je sastavljen na terenu 6.6.2023.,
- da se ne sjeća da li mu se toga dana u prisutnosti poljoprivrednog inspektora tuženik predstavio kao pašni povjerenik
- da je tužitelju u bitnom smetalo to što mu je tada tuženik rekao da "on ima pravo hodati po mojoj nekretnini di su moje pčele i uznemiravati me", da je tada rekao tuženiku "molim vas nemojte mi ulaziti u posjed, nemojte mi smetati, vi udruge ste meni konkurencija u proizvodnji pčelarskih proizvoda. Ja ne želim svoje tajne u pogledu proizvodnje i poslovanja organizacije prikolica dijeliti sa ostalim pčelarima", da je tada tužiteljeva supruga uz dozvolu tuženika fotografirala (list 12 spisa)
- da je tužitelj tog 6.6. 2023. na prvoj lokaciji kada se dolazi u selo, ali nije predmet ovog postupka, od treće osobe koja se preziva kao i tuženik doživio neugodnosti i prijetnje, da je čak doživio trovanje pčela zbog čega je zvao policiju, ali to nije predmet ovoga postupka,
- da je tužitelj za smetanje posjeda 24.5.2023. i 27.4.2023. saznao i iz zapisnika PU Labin kojega mu je tuženik poslao putem elektroničke pošte, kada je shvatio da se tuženik šetao po tom području gdje tužitelj drži pčele u navedene dane, da je tuženik nakon inspekcijskog nadzora poljoprivrednog inspektora prepravljao zapisnik pčelarske udruge od 25.5.2023. i da mu je sutradan 7.6.2023. poslao ispravljeni zapisnik (e- mail od 28.5.2023. )
- da je tužitelj ranije podnosio tužbe zbog smetanja posjeda njegove farme pčela na [adresa] u predmetima ovoga suda broj Psp-52/21 i Psp-26/19, da je i dalje istog stajališta da su ga svaki puta smetali u posjedu nekretnina na kojima drži farmu pčela jer kao farmer nema nikakve veze sa udrugama pčelara osim godišnje dojave o broj pčelinjih zajednica što je dužnost svih pčelara da dojave, a radi dobivanja potpora iz EU
- da tužitelj tvrdi da se na njega kao farmera pčelinje farme ne primjenjuje Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše, te ne zna gdje je i da li je u pravilniku na koji se tuženik poziva propisano ili regulirano što pašni povjerenik radi u slučaju kada utvrdi da neki pčelinjak nije postavljen prema pravilima kako bi trebalo, tvrdi da ne postoji pravilo u pogledu postavljanja pčelinjaka u odnosu na neki stambeni objekt ili objekte u kojima se obavlja turistička djelatnost jer je on farmer, kao i da se mora duboko ući na teren da bi se došlo do njegove farme pčela, da se uz prometnicu nalazi oznaka na kojoj je jasno označeno da se tamo nalazi pčelinja farma, vlasnik i svi osobni podaci o farmi i pčelaru koji su potrebni za identifikaciju farme, da je parcela na kojoj se nalaze pčelinjaci samo djelomično ograđena, odnosno ona je s druge strane omeđena cijela, ali ne sa glavne ulazne strane, da se njegove pčelinje farme nalaze smještene na prikolicama i na zemlji, da je dužina prikolice oko 25 m, a na zemlji misli da je tamo oko 150 zajednica, da su jedna od druge udaljene 10-tak metara pa da obje pčelinje zajednice možda zauzimaju površinu terena od oko 100 – 200 m2.
6.2. Saslušan u svojstvu parnične stranke tuženik je u svom iskazu naveo:
- da on nije pašni povjerenik Pčelarske udruge Labin, koja ga je na tu funkciju samo predložila, jer je ovlaštenje da obavlja funkciju pašnog povjerenika dobio temeljem odluke Hrvatskog pčelarskog saveza kojega je na donošenje takve odluke delegiralo / ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede RH, a kao pašni povjerenik nema status državnog dužnosnika ili državnog službenika
- da funkciju pašnog povjerenika obavlja od mjeseca rujna / listopada 2021. godine za područje Labinštine odnosno Grada Labina, te područja Općine Raša, Općine Sveta Nedelja, Općine Pićan i Općine Kršan, kao i da sporno područje [adresa] na kojemu su smještene pčelinje farme tužitelja spada pod nadležnost Općine Raša
- tvrdi da je Zakon o veterinarstvu podloga za donošenje dva pravilnika, jedan je Pravilnik o farmama, sadržaju, obliku i načinu registracije farmi, a drugi je Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše, da se ta dva pravilnika ne mogu odvajati jedan od drugoga i međusobno su povezani, da bi to tužitelj kao bivši pašni povjerenik to trebao znati
- da se mora voditi jedinstveni registar životinja, pa se to odnosi i na registraciju pčela, a da postoji veza između navedena dva pravilnika, čl. 5. Pravilnika o sadržaju obliku i načinu registracije farmi (u nastavku: Pravilnik o farmama), a na njega se vezano za držaoce farmi primjenjuju pravila o držanju pčela i katastru pčelinje paše.
- da se povjereniku obavezno mora dojaviti godišnji broj pčelinjih zajednica stacioniranih prema mjestu gdje se one nalaze, a ne prema prebivalištu pčelara, da to se čini u roku od 1.9. do 30.12. tekuće godine,nakon što im Hrvatski pčelarski savez ( u nastavku: HPS) dostavi formulare oni se prosljeđuju pčelarima te su svi pčelari dužni povjereniku dojaviti broj pčela stacioniranih na tom području prema mjestu gdje se nalaze do navedenih datuma, a tko je povjerenik za pojedino područje objavi se i objavljuje se na stranicama HPS-a pa se to i odnosi na tuženika kao pašnog povjerenika
- da je prema pravilniku o farmama dužnost tužitelja kao pčelara da svaku promjenu u odnosu na njegovu farmu pčela dojavi povjereniku jer farma je mjesto gdje su pčele na ispaši i takvu je promjenu pčelar dužan prijaviti
- da postoje određena pravila kada farmer može izgubiti farmu i ta se pravila mogu promijeniti i to odlukama Hrvatske veterinarske inspekcije i Hrvatske poljoprivredne agencije
- da je predmet spora na ovim nekretninama u k. o. [katastarska općina] jedna tužiteljeva pčelinja farma koja je zaista vrlo velika i na velikoj površini na kojoj je tuženik tada utvrdio postojanje dvije platforme i jednu pčelinju zajednicu na gredama
- da prema čl. 19. Pravilnika o držanju pčela svaki pčelar mora povjereniku dozvoliti da izvrši pregled pčelinjaka, a ne da je to na volji da li hoće ili neće dozvoliti
- da je tuženik dobio dojavu 2023. godine o postojanju pčelinje farme tužitelja i u tom slučaju kao pašni povjerenik morao je poštovati određenu proceduru vezanu za takvu dojavu, da na tom području pored tužitelja, su i drugi pčelari koji imaju stacionarne pčelinjake ili samo tamo prolaze sa pčelinjacima,
- da prema ranije navedenom pravilniku postoje neka pravila o držanju pčela, o njihovoj udaljenosti na nekom području i da je dužnost povjerenika da po dojavi pčelara provjeri što se događa na terenu
- da je tuženik 27.4.2023. samo prolazio tim područjem zbog jednog drugog pčelara i tada na tom terenu gdje tužitelj drži pčele nije bilo pčela, kao i da je tuženika nakon tog datuma nazvao jedan pčelar, dojavio mu o dolasku tužiteljevih pčela i tuženikova je obaveza kao povjerenika da takvu dojavu ide provjeriti je li točna,
- da je nakon te dojave tuženik bio na terenu idućeg dana 24.5.2023. u svojstvu povjerenika, te je tada utvrdio da su pčelinje zajednice tamo i sastavio je zapisnik o tome od 25.5.2023. (list 6 spisa), da je zaista pogriješio u tom zapisniku jer je bilo više pčelinjih zajednica i kasnije je to utvrdio i zaista je kasnije upozorio inspektora putem e- maila na svoju pogrešku ali mu je rečeno da je inspektor to pravilno utvrdio - da je tuženik dana 24.svibnja 2023. u svojstvu pašnog povjerenika pregledao teren na [adresa], da je utvrdio da su pčele doseljene te je u graji vidio jedan papir na kojemu su bila obilježja tužiteljeve farme, da je tuženikova obaveza kao povjerenika bila da o utvrđenim činjenicama odmah obavijest nadležni državni inspektorat, kao i da tada nije učinio pogrešku kao raniji povjerenik i obavijestio stočarskog inspektora, a radi se o osobi koja je u međuvremenu otišla u mirovinu, nego je o utvrđenom stanju na terenu obavijestio državni inspektorat, pa neka oni iz svojih redova odrede tko će izvršiti nadzor
- da u vrijeme kada je tuženik kao pašni povjerenik dobio dojavu o doseljenju pčela nije osobno primio dojavu pčelara koji je doselio pčele i nije imao potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti tužiteljevih pčela
- da je tuženik 6.6.2023. upozorio inspektora o svojoj pogrešci o postojanju većeg broja pčelinjih zajednica u odnosu na broj naveden u zapisniku tuženika, da je inspektor vjerojatno prepisao u zapisniku tuženikova utvrđenja iz ranijeg zapisnika, a nakon što je tuženik pogrešku shvatio i kasnije mailom inspektoru pojasnio i ukazao na tu pogrešku da je bilo više pčelinjih zajednica i to 2 platforme po 68 i ona jedna spomenuta od 27 košnica i to je ispravan podatak i to je ono što je tužitelj rekao o ispravku nakon inspekcijskog nadzora
- nakon što je tuženik postao povjerenik, negdje u travnju 2022. javio mu se e- mailom tužitelj i naveo da se nada boljoj i kvalitetnijoj suradnji sa tuženikom kao povjerenikom u odnosu na ranijeg povjerenika, da je tuženiku poznato da pčelarski posao nije lak i želio je i namjeravao s čovjekom ( tužiteljem) porazgovarati i nastaviti kvalitetnu suradnju, da međutim, broj telefona koji je tužitelj ostavio u mailu tuženik nije mogao koristiti jer nije bio točan broj
- da je tuženik kao povjerenik jedini ovlašten unositi promjene koje se odnose na godišnju dojavu pčelinjaka u registar za područje njegovog djelovanja – područje Labinštine, a kada pčelar namjerava doseliti privremeno na neko područje, bilo da se radi npr. o ljetnoj paši pčela, ili o prezimljavanju pčela, uvijek je obaveza tog pčelara da od tuženika kao povjerenika prethodno zatraži dozvolu. To znači da takav pčelar mora prethodno ispuniti formular i predati ga pašnom povjereniku, a u njemu su svi osobni podaci o pčelaru, o broju pčelinjih zajednica, te o području na kojemu će te pčele doseliti. Treba navesti datum dolaska i datum odlaska pčelara i pčelinjih zajednica. Moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti u pogledu udaljenosti i smještaja pčelinjih zajednica, a sve te podatke i dozvolu povjerenik unosi u svoju evidenciju
- da tužitelj o svojoj namjeri doseljenja pčelinje farme na [adresa] u svibnju 2023. godine prethodno nije obavijestio tuženika kao povjerenika za to područje, zbog čega mu tuženik kao povjerenik nije izdao dozvolu jer mu o tome tužitelj kao pčelar nije dostavio potrebne podatke, da nikada od tužitelja nije dobio podatke koje je bio dužan dobiti kao povjerenik pašnog reda za navedeno područje
- da je tuženik mišljenja da tužitelj selektivno tumači pojedine odredbe navedenog pravilnika, a da je svaki pčelar dužan povjereniku imenovanom za određeno područje obavezno dojaviti namjeru dolaska svoje pčelinje farme ili zajednica na to područje na način kako je opisao i to datum dolaska i odlaska, broj zajednica i područje na koje će se doseliti o čemu on izdaje dozvolu i to bez obzira radi li se o pčelaru farmeru ili pčelaru udruge
- da je tuženik isključivo u svojstvu pašnog povjerenika dana 06.lipnja 2023. bio prisutan na terenu na kojemu tužitelj ima farmu pčela, sve po pozivu nadležnog poljoprivrednog inspektora Državnog inspektorata koji je izašao na teren i obavio nadzor nakon tuženikove prijave u svojstvu povjerenika
- da je tuženik dana 27.4.2023. 24.5.2023. i 6.6.2023. na terenu u [adresa] na kojem tužitelj drži svoje pčele bio isključivo u svojstvu pašnog povjerenika, s time da je dana 27.4.2023. tuženik prilikom obilaska na [adresa] samo prolazio putem i nije ulazio na parcelu na kojoj tužitelj drži svoju farmu pčela, dok je dana 24.5.2023. bio unutar parcele na terenu jer je kao pašni povjerenik morao izbrojati košnice, a da je dana 6.6. 2023. isto u svojstvu pašnog povjerenika bio na terenu unutar parcele na poziv državnog inspektorata
- da je tuženik član pčelarske udruge Labin, da je pčelar iz hobija i smiješno mu je čuti i slušati da bi tuženik tamo odlazio tužitelju ili bilo kojem pčelaru iz razloga konkurencije jer u današnje vrijeme pčelari putem interneta i na drugi način mogu saznati sve što im je potrebno i vezano je za bavljenje pčelarstvom, da je uostalom, Pčelarska udruga Labin u [adresa] organizirao Dane meda na kojima su sudjelovali stručnjaci od kojih se tuženik kao pčelar mogao educirati i dobiti potrebna znanja, a da terenu tužitelja nije bio zbog nikakve konkurencije ili krađe njegovih pčelarskih znanja.
7. Odredbom članka 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001.,117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/22., 155/23. u nastavku: ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
8. Odredbom članka 10. i članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000.,114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., u nastavku: ZV) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, pa tako i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.
9.Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.
10. Prema odredbi članka 22.ZV-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
11. Na temelju analize izvedenih dokaza,pročitanih isprava, te naročito analizom iskaza saslušanih tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, čije je iskaze sud ocijenio kao istinite, logične i životno uvjerljive,te na temelju i ukupno utvrđenog činjeničnog stanja, u ovoj pravnoj stvari utvrđeno je da je:
- tužitelj bio posljednji mirni posjednik i korisnik u cjelini nekretnina kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem ovlasti suvlasnica tih nekretnina, na kojima od 2017. godine drži farmu pčela koja je upisana u registru Hrvatske agencije za poljoprivredu, kada ih je i prvi puta registrirao, da ima 3 trajno registrirane farme na [adresa], da su dvije platforme ili prikolice, dozvoljava da su točni navodi iz zapisnika o izvršenom nadzoru kada je u sporno vrijeme utvrđeno postojanje doseljenih selećih platformi, jedne sa 68 košnica i jednim pojilom i druge sa 27 košnica i jednim pojilom, te je mišljenja da je tada bilo više tj. oko 150 košnica
- da tužitelj kao posjednik ima identifikacijsku karticu poljoprivrednog gospodarstva naziva " RŠ, [adresa], broja: 60249599 koju je izdalo Minisarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske ( list 8)
- da je tuženik pčelar hobista i član Pčelarske udruge Labin koja ga je kao svog člana predložila Hrvatskom pčelarskom savezu za obavljanje funkcije pašnog povjerenika za područje Labinštine na kojoj udruga djeluje odnosno za područje Grada Labina, te područja Općine Raša, Općine Sveta Nedelja, Općine Pićan i Općine Kršan, kao i da sporno područje [adresa] na kojemu su smještene pčelinje farme tužitelja spada pod nadležnost Općine Raša
- da je Upravni odbor Hrvatskog pčelarskog saveza temeljem članka 8.stavak 1. Pravilnika o držanju pčela i katastra pčelinje paše (Narodne novine br. 18/08., 29/13., 42/13., 82/13., 65/14., 30/15., 115/18., 118/18., 52/21.), te članka 35.Statuta Hrvatskog pčelarskog saveza dana 14.listopada 2021. godine donio Odluku o određivanju povjerenika pašnog reda kojom je temeljem Odluke Skupštine Pčelarske udruge "Labin" Labin od 1.rujna 2021. godine za povjerenika pašnog reda potvrdio tuženika sve uz dužnost da se pridržava obveza propisanih Pravilnikom o držanju pčela i katastra pčelinje paše te svih ostalih relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa kao i uputa Hrvatskog pčelarskog saveza ( list 25 spisa)
- da je tužitelju poznato da je tuženik povjerenik pašnog reda na području Pčelarske udruge Labin koja djeluje i na području [adresa] koje se nalazi u Općini Raša - da tužitelj o svojoj namjeri doseljenja pčelinje farme na [adresa] u svibnju 2023. godine prethodno nije obavijestio tuženika kao povjerenika za to područje, zbog čega mu tuženik kao povjerenik nije izdao dozvolu jer mu o tome tužitelj kao pčelar nije dostavio potrebne podatke, odnosno da nikada od tužitelja nije dobio podatke koje je bio dužan dobiti kao povjerenik pašnog reda za navedeno područje, a sam tužitelj ističe da je već evidentiran kao pčelar na području Pčelarske udruge Pula, a evidentirao ga je pašni povjerenik EŠ član te udruge iz Pule
- da je tuženik dana 27.4.2023. tuženik prilikom obilaska na [adresa] samo prolazio putem i nije ulazio na parcelu na kojoj tužitelj drži svoju farmu pčela, da tada tamo nije bilo pčela, kao i da je tuženika nakon tog datuma nazvao jedan pčelar, dojavio mu o dolasku tužiteljevih pčela i tuženikova je obaveza kao povjerenika da takvu dojavu ide provjeriti je li točna
- da je tuženik nakon te dojave bio na terenu na [adresa] idućeg dana 24.5.2023. u svojstvu povjerenika, te je tada utvrdio da su pčelinje zajednice tamo i sastavio je zapisnik o tome od 25.5.2023. (list 6 spisa),da je tada bio unutar navedenih parcela na kojima tužitelj drži svoju farmu pčela jer je kao pašni povjerenik morao izbrojati košnice, da je o tome sastavio zapisnik dana 25.svibnja 2023. (list 6 spisa) kojega je putem elektroničke pošte dana 28.svibnja 2023. dostavio nadležnom Državnom inspektoratu RH, Područnom uredu Rijeka, stočarkom inspektoru i veterinarskom inspektoru, Općini Raša- jedinstvenom upravnom odjelu i komunalnom redaru, Hrvatskom pčelarskom savezu i Pčelarskoj udruzi Labin, kao i tužitelju putem njegove elektroničke pošte: [adresa elektroničke pošte] (list 9 spisa)
- da je tuženik dana 6.lipnja 2023. u svojstvu povjerenika pašnog reda Pčelarske udruge Labin sudjelovao na terenu u [adresa] prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora poslovanja poljoprivrednog gospodarstva tužitelja i postavljanja stacioniranog pčelinjaka kojega je obavio viši poljoprivredni inspektor MŠ djelatnik Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Rijeka, ispostava u Pagu, o čemu je sastavljen i Zapisnik klasa: : 320-02/23-13/271 ur. broj: 443-02-02-16-23-3 od 6.6.2023. o inspekcijskom nadzoru (list 13-16 spisa),
- da je tuženik dana 27.4.2023. 24.5.2023. i 6.6.2023. na terenu u [adresa] na kojem tužitelj drži svoje pčele bio isključivo u svojstvu pašnog povjerenika, da je dana 27.4.2023. tuženik prilikom obilaska na [adresa] samo prolazio putem i nije ulazio na parcelu na kojoj tužitelj drži svoju farmu pčela, dok je dana 24.5.2023. bio unutar parcele na terenu jer je kao pašni povjerenik morao izbrojati košnice, a da je dana 6.6. 2023. isto u svojstvu pašnog povjerenika bio na terenu unutar parcele na poziv državnog inspektorata.
12. Odredbom članka 4. Pravilnika o držanju pčela i katastra pčelinje paše, pčelinja paša u Republici Hrvatskoj daje se na gospodarenje pčelarskim udrugama preko Hrvatskog pčelarskog saveza (u daljnjem tekstu: HPS), a dostupna je svim zainteresiranim pčelarima koji su dužni postaviti pčelinjak sukladno odredbama članka 3. toga Pravilnika u odnosu na susjede, prolaznike, domaće životinje i javni promet, a baza svih podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša, pčelinjaka i pčelara u Republici Hrvatskoj sadržana je u Katastru pčelinje paše, dok se u evidenciji pčelara i pčelinjaka nalazi baza svih podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj. Pašni red utvrđuje pčelarska udruga a potvrđuje ga HPS, a to je način gospodarenja pčelinjim pašama na području koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga ( članak 7. Pravilnika), koji mora biti sukladan Katastru pčelinje paše.
12.1. Obveze povjerenika pašnog reda i obveze pčelara kao korisnika pčelinje paše propisane su odredbom članka 8. do članka 13.. navedenog Pravilnika, pa je tako jedna od obveza pčelara kao korisnika pčelinje paše na određenom području za koji je pašni red odredila pčelarska udruga koja zemljopisno pokriva to područje da povjereniku pašnog reda tog područja pravovremeno podnese prijavu za predvidljivu odnosno za vremenski nepredvidljivu pašu, a dužan ga je pravovremeno obavijestiti i o postavljanju selećeg pčelinjaka i smještaju na zemljištu drugog vlasnika ili posjednika. Prema odredbi članak 11.točka 10 Pravilnika u slučajevima kada pčelar postavi pčelinjak na način koji nije dopušten, Povjerenik mora takvog pčelara upozoriti na učinjeni propust i odrediti mu premještaj s lokacije na kojoj se nalazi na dopuštenu lokaciju. Ukoliko pčelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sačinjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadležnom stočarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pčelaru koji je postupio protivno ovom Pravilniku, jedan zadržava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pčelarske udruge.
13. Dakle, tuženik je u svojstvu povjerenika pašnog reda kojega utvrđuje Pčelarska udruga Labin za zemljopisno područje koje obuhvaća područje Grada Labina, te područja Općine Raša, Općine Sveta Nedelja, Općine Pićan i Općine Kršan, kao ovlaštena osoba i za sporno područje [adresa] na kojemu su smještene farme pčela tužitelja (i u nadležnosti je pašnog reda navedene Pčelarske udruge Labin jer se zemljopisno nalazi na području Općine Raša) vršio radnje na koje ga ovlašćuje funkcija povjerenika pašnog reda tog zemljopisnog područja, te je nakon prijave drugog pčelara o smještaju tužiteljeva pčelinjaka na tom području a bez prethodne pisane obavijesti nadležnom povjereniku tog pašnog reda, dana 24.5.2023. bio unutar parcele na terenu jer je kao pašni povjerenik morao izbrojati košnice, a dana 6.6. 2023. isto u svojstvu pašnog povjerenika bio na terenu unutar parcele na poziv državnog inspektorata. Utvrđeno je da je dana 27.4.2023. tuženik prilikom obilaska na [adresa] samo prolazio putem i nije ulazio na parcelu na kojoj tužitelj drži svoju farmu pčela, da je tada vidio da pčelinjaka nema, a tužitelj tu svoju tvrdnju da ga je tuženik dana 27.travnja 2023. smetao u posjedu nekretnine adekvatnim dokaznim sredstvima nije dokazao niti je to pokušao učiniti.
14. Stajalište je suda da je u navedeno sporno vrijeme u dane 24.svibnja 2023. i na dan 6.lipnja 2023. tuženik vršio radnje isključivo u svojstvu povjerenika pašnog reda koje zemljopisno obuhvaća i područje [adresa], a sve u svrhu utvrđenja bitnih činjenica glede dopuštenosti / nedopuštenosti postavljanja pčelinjaka i obvezatnosti podnošenja prethodne pisane prijave pčelara koju neosporno tužitelj nije dostavio tuženiku kao povjereniku pašnog reda tog područja, jer je to po mišljenju suda jedan od logičnih i valjanih načina neposredne provjere bitnih činjenica sukladno obvezama pčelara kao korisnika pašnog reda na određenom području kojim upravlja nadležna pčelarska udruga, konkretno Pčelarska udruga Labin, ali i obveza i nadležnost povjerenika pašnog reda tog područja kao ovlaštene osobe imenovane odnosno potvrđene od strane Hrvatskog pčelarskog saveza. Takvim postupanjem u svojstvu ovlaštene osobe –povjerenika pašnog reda na navedenom području tuženik nije svojim postupanjem i radnjama ( pristup i kretanje po nekretniniu posjedu tužitelja) smetao posjed tužitelja na kojemu on drži svoju farmu pčela bez obzira da li se radi o smještaju stacionarnog ili selećeg pčelinjaka / ili farme pčela.
15. Tuženik je dana 24.svibnja 2023. neosporno pristupio na nekretninu na kojoj se nalazi pčelinjak tužitelja, hodao po njoj radi utvrđenja postojanja pčelinjaka i broja pčelinjih zajednica, a na dan 6.lipnja 2023. bio je na toj istoj nekretnini po pozivu nadležnog poljoprivrednog inspektora radi provođenja nadzora poslovanja poljoprivrednog gospodarstva tužitelja i postavljanja stacioniranog pčelinjaka kojega je obavio viši poljoprivredni inspektor MŠ djelatnik Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Rijeka, ispostava u Pagu, o čemu je sastavljen i Zapisnik klasa: : 320-02/23-13/271 ur. broj: 443-02-02-16-23-3 od 6.6.2023. o inspekcijskom nadzoru, a sve temeljem prijave tuženika kao ovlaštenog povjerenika pašnog reda koje obuhvaća i područje [adresa], pa se po ocjeni suda u radnjama tuženika koje su se sastojale u pristupu i kretanju po predmetnoj nekretnini nisu ostvarile radnje samovlasnog i protupravnog čina smetanja posjeda nekretnine na kojoj tužitelj drži pčelinjak / farmu pčela, budući da takvim radnjama tuženika kao ovlaštene osobe - povjerenika pašnog reda, tužitelj ni na koji način nije bio ograničen u faktičnom izvršavanju vlasti na toj nekretnini jer opisanim radnjama pristupa i kretanja do pčelinjaka i natrag uopće nije došlo do izmjene načina ostvarivanja faktične vlasti tužitelja na predmetnoj nekretnini, niti je ostvaren čin smetanja posjeda predmetne nekretnine.
15.1. Uostalom tužitelj je već pravomoćno odbijen u sudskim postupcima radi smetanja posjeda u predmetima Općinskoga suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu:
- poslovni broj Psp-26/2019 od 17.prosinca 2019. godine kojim je odbijen njegov tužbeni zahtjev radi smetanja posjeda tuženika ŠŠ i Pčelarske udruge " [adresa] smetali tužitelja LŠ u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi neplodno, vrt, površine 253 m2, na način da su sastavili pismeno bez datuma na kojem je žig Pčelarske udruge "Labin" Labin i potpis ŠŠ, u kojem pismenu se traži od LŠ napuštanje prostora navedene nekretnine s pčelama, nakon čega je ŠŠ u periodu između 01. lipnja 2018. i 07. lipnja 2018. godine pristupio na predmetnu nekretninu u posjedu tužitelja i zalijepio to pismeno na tužiteljevu košnicu koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, pa se tuženicima ubuduće zabranjuje svako neovlašteno dolaženje na taj posjed tužitelja te svako takvo i tome slično buduće uznemiravanje tužiteljevog posjeda predmetne nekretnine i to u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, te je navedena sudska odluka potvrđena rješenjem Županijskoga suda u Varaždinu- Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž-621/2020-2 od 14.prosinca 2020. kojom je u bitnome drugostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke naveo da "smatra da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo na gore opisani način kada je zaključio da je tuženik ŠŠ kao (tadašnji) povjerenik pašnog reda bio ovlašten pristupiti na predmetnu nekretninu i na košnici tužitelja ostaviti pismeno za tužitelja. Budući da je Pravilnik donijet na temelju čl. 33. st. 2. Zakona o stočarstvu ("Narodne novine" br. 70/1997, 36/1998, 76/1999, 151/2003, 132/2006, 14/2014, 30/2015, 115/2018) koji je propisao da će se određena postupanja u pčelarstvu propisati Pravilnikom, taj Pravilnik treba izjednačiti sa pojmom zakona iz čl. 20. st. 4. ZV-a pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da tuženik ŠŠ na gore opisani način nije počinio samovlasno smetanje posjeda."( stranica 3. obrazloženja).
- poslovni broj Psp-52/2021-2 od 09.studenog 2022. godine kojim je odbijen njegov tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da su prvotuženik ŠŠ ( tadašnji povjerenik pašnog reda) i drugotuženik UŠ ( viši poljoprivredni inspektor u Državnom inspektoratu RH) , smetali tužitelja LŠ u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da su dana 09. lipnja 2021. godine pristupili na predmetnu nekretninu u posjedu tužitelja i kretali se po istoj, te im se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće, te je navedena sudska odluka potvrđena rješenjem Županijskoga suda u Šibeniku poslovni brojGž-270/2023-2 od 2.lipnja 2023. godine u kojoj je u bitnome u obrazloženju svoje odluke sud drugog stupnja naveo :" ovom predmetu riječ je o smetanju posjeda nekretnine, te su u tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao čin smetanja posjeda označene radnje tuženika: da su isti pristupili na predmetnu nekretninu u posjedu tužitelja i kretali se po istoj. 9.3. Te radnje, po nalaženju ovog suda, ne predstavljaju radnje kojima se objektivno ostvaruje čin smetanja tužiteljevog posjeda nekretnine, budući da istima tužitelj ničim nije bio ograničen u faktičnom izvršavanju vlasti na toj nekretnini, odnosno, izvršavanjem navedenih radnji uopće nije došlo da izmjene načina ostvarivanja faktične vlasti tužitelja na predmetnoj nekretnini. 9.4. Kraj takvog stanja stvari, pitanje da li su navedene radnje, ili nisu, po tuženicima bile poduzete samovlasno, na koje žalitelj upire, više nije od značaja za odluku u ovom predmetu. Stoga nema potrebe, više od naprijed istaknutog (točka 9.1.2.), odgovarati na iste.
9.5. Slijedom svega naprijed navedenog, dakle, zato što se izvršenjem u tužbenom zahtjevu istaknutih radnji – pristupom na nekretninu i hodanjem po istoj, ne ostvaruje čin smetanja tužiteljevog posjeda predmetne nekretnine, a ne iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja, rješenjem kao u izreci istoga – odbijanjem tužbenog zahtjeva, materijalno pravo je pravilno primijenjeno." ( stranica 3. obrazloženja).
16. Zbog navedenih i obrazloženih razloga tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan.
17.Parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka,te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika ( odredba članka 151.stavak 1. -2. ZPP-a) koja se obračunava sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023, u nastavku: Tarifa / Odvjetnička tarifa), s time da svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama (odredba članka 152.ZPP-a).
18.Odluka o parničnim troškovima stranaka temelji se na odredbi članka 158.stavak 1. ZPP-a kojom je propisana obveza stranke koja izgubi parnicu da drugoj stranci nadoknadi troškove parničnog postupka.
19. Tužitelj je u cijelosti izgubio spor u ovoj pravnoj stvari radi smetanja posjeda pa je kao neosnovan odbijen njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 453,08EUR.
20.Temeljem odredbe članka 154. stavak 1.ZPP-a odlučeno je o parničnom trošku tuženika koji se sastoji od parničnih radnji poduzetih po punomoćniku odvjetniku u vidu jednokratne nagrade za parnični postupak radi smetanja posjeda u smislu Tbr 7/ 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova ili 497,71EUR ( vrijednost boda po Tbr 48. i Tbr 50.Tarife je 1,99EUR / 15,00HRK ), sa pripadajućim troškovima poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 25% u smislu Tbr 42. Odvjetničke tarife u iznosu od 99,50EUR ili ukupno 497,71EUR.
21.Slijedom svih navedenih i obrazloženih razloga, sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
U Labinu, dana 27.siječnja 2025. godine
Sutkinja:
Suzana Korva
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri istovjetna primjerka, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
1. Tužitelj RŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],kojega zastupa punomoćnik Nikola Uzur, odvjetnik u Zagrebu, Nova cesta 82,
2. Tuženik FŠ, iz [adresa],kojega zastupa punomoćnik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu,Svete Katarine 14
