Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice

Poslovni broj: Pp-1142/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AT, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj PP-DO-46/2024-6 od 17. rujna 2024., nakon završene glavne i javne rasprave dana 24. siječnja 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti tužitelja, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 27. siječnja 2025. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik AT, bez nadimka, sin ŽT i A, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju bravar, zaposlen, s mjesečnom plaćom oko 2.200,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, pismen, SSS, bez odlikovanja, dobrog imovnog stanja, vlasnik obiteljske kuće, prekršajno nekažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni dok se vodi kazneni postupak,

k r i v  j e

I. što je dana 5. srpnja 2023. u obiteljskoj kući u [adresa], kao otac djeteta ZT (rođen **.**.2006.), svjestan da mu svojim ponašanjem nanosi psihičku i emocionalnu bol, nakon što ga je ZT odbio poslušati, vikao na njega da nema nikakva prava, da je tvrdoglav i da mora raditi sve što mu kaže, a potom uzeo njegov mobitel, a kada mu je odbio dati šifru od mobitela, razbio mobitel o kuhinjski stol, što je kod djeteta izazvalo strah i poniženje,

II. dakle, na štetu djeteta počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod djeteta prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

III. čime je postupio protivno odredbama članka 10. stavka 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. istog Zakona,

IV. pa se okrivljeniku na temelju citiranog propisa, a uz primjenu članka 35. Prekršajnog zakona

i z r i č e

KAZNA ZATVORA u trajanju 8 (osam) dana.

V. Temeljem članka 41. Prekršajnog zakona u vezi sa člankom 44. istog Zakona prema okrivljeniku se

p r i m j e n j u j e

UVJETNA OSUDA

na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenik u roku 6 (šest) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

VI. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 15,00 (petnaest) eura, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, podnijelo je ovom sudu optužni prijedlog pod brojem PP-DO-46/2024-6 od 17. rujna 2024., protiv okrivljenika AT, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, te je u povodu istog pred ovim sudom proveden redovni postupak.

2. Iznoseći obranu na glavnoj raspravi pred ovim sudom dana 24. siječnja 2025., okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Bivša supruga i on su se razveli kada je ZT imao tri godine i od tada on ima skrbništvo nad ZT, te je ZT živo na istoj adresi s njim i njegovim roditeljima u [adresa]. Te godine kada je ZT imao 16 godina i bio učenik I. razreda srednje škole, nakon što je tužio bivšu suprugu ATO, Patrikovu majku, zbog neplaćanja alimentacije, ZT je popustio u školi, a on je kao roditelj osjećao dužnost da ga usmjeri na pravi put. Za ZT se on skrbio, kao i njegovi roditelji Ž i A, koji su sada preminuli. Početkom srpnja 2023., ZT se počeo čudno ponašati, bio je kraj školske godine, a ZT je i dalje odbijao izvršavati školske obaveze. Tu večer **.**.2023., ZT je do kasno u noć, točnije do iza ponoći, igrao igrice, a on mu nije mogao objasniti da je radni dan i da je vrijeme ići spavati. Umjesto toga, ZT se inatio obećavajući da ide spavati, a što ne bi učinio, pa je zbog toga što ga je sin uporno odbijao poslušati, vikao na njega govoreći mu "Idi više u krevet spavati, hoćeš li me poslušati, vrijeme je, koliko ti ja puta moram ponavljati da ispuniš svoje obaveze". Poriče da je tom prilikom sina vrijeđao, nije mu govorio da je glup, već mu je rekao da je tvrdoglav jer ga nije htio poslušati. Ne sjeća se točno je li sinu govorio da nema nikakva prava i da mora raditi baš sve što mu on kaže, ali je moguće da mu je rekao tako nešto jer je bio ljutit. Nikada nije ZT branio da vidi svoju majku, uvijek se mogao čuti s njom kada god je htio tako da ga ni inkriminiranog događaja nije napao jer je htio vidjeti svoju majku. Do svega je došlo jer ga ZT nije htio poslušati odnosno nije htio otići spavati, već je igrao igrice i bio na mobitelu, a on je znao da ZT ne izvršava svoje školske obaveze. Kako je bio ljutit zbog Patrikovog ponašanja, u jednom trenutku mu je uzeo mobitel, a pošto je on i dalje odbijao otići spavati, počeo mu prkositi i inatiti se, uzeo je mobitel i potom ga snažnije spustio na stol uslijed čega se mobitel oštetio, tako što je u gornjem desnom kutu mobitela samo puklo staklo. Nije imao namjeru razbiti mobitel, posebno jer se radi o njegovom mobitelu kojega je dao ZT. Žao mu je što je došlo do ovoga obzirom je ZT živio s njim od treće godine života. Tek dan ili dva nakon ovog događaja, kada su ga kontaktirali djelatnici Centar za socijalnu skrb i pozvali na razgovor, saznao je da ga je ZT prijavio zbog njihove svađe 5. srpnja 2023. uz navode da ga se boji. Nije znao da ga se njegovo dijete boji. Nakon ovog događaja, ZT je otišao živjeti kod majke, a on ga je sa početkom školske godine ispisao iz škole, dok se s njim čuo samo još svega dva ili tri puta, a potom mu je ZT prestao odgovarati. Smatra da nije bio loš roditelj, pokušavao se o svemu brinuti. Prema ZT nije nikada bio fizički nasilan, ali ako zbog toga što je zagalamio na svoje dijete, odnosno povisio glas, mora platiti kaznu od 1.700,00 eura, koliko je predviđeno za prekršaj za koji ga se tereti, onda poriče sve, jer smatra da je bio dobar otac, a Patrikova majka je ta koja je cijelo vrijeme stvarala probleme. Zbog svega navedenog, moli sud da mu ublaži kaznu, obzirom od svojih primanja uzdržava suprugu koja nije zaposlena i njihovo zajedničko malodobno dijete, kćerkicu koja ima dvije i pol godine. Obećao je da ništa slično više neće ponoviti.

3. Imajući u vidu obranu okrivljenika, u kojoj se očitovao da se ne smatra krivim za terećeni prekršaj ali je u bitnom priznao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, sud je njegovo priznanje ocijenio sukladnim dokazima u spisu, pa je temeljem članka 171.a stavka 3. Prekršajnog zakona proveo dokaze odlučujuće za visinu kazne, i to uvidom u potvrdu iz prekršajne evidencije, dokumentaciju Osnovne škole "Dore Pejačević" u [adresa], kao i dopis Srednje škole "Josipa Kozarca" u Đurđenovcu.

3.1. Iz potvrde iz prekršajne evidencije razvidno je kako okrivljenik u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavan.

3.2. Iz dokumentacije Osnovne škole "Dora Pejačević" u [adresa] vezano uz školovanje ZT, proizlazi da je isti pohađao školu od školske godine 2014./2015. do 2021./2022. godine. U I. razredu, na informativne razgovore i roditeljske sastanke dolazila je pokojna baka, očeva majka RT, a od II. razreda, tu ulogu je preuzeo djed Ž i Patrikov otac, AT, dok je u periodu od V. do VIII. razreda, dolazio samo otac AT, dok majka ATO nikada nije dolazila. ZT je imao poteškoća u ponašanju, te se povremeno uključivala i stručna služba. U nižim razredima pomoć u učenju, ZT je pružao stručni suradnik edukacijski rehabilitator, a u višim razredima stručni suradnici, pedagog i psiholog, a što je razvidno iz izlistanja e-dnevnika tijekom pohađanja VI. i VIII. razreda.

3.3. Dopis Srednje škole "Josipa Kozarca" u Đurđenovcu od 25. siječnja 2024., sadrži podatke o učeniku ZT iz kojih proizlazi da je ZT **.**.2023. ispisan iz iste škole, a tijekom školovanja na održavane roditeljske sastanke i sve druge kontakte vezano uz Patrikovo školovanje, odazivao se i dolazio je njegov otac, AT.

4. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano da je okrivljenik počinio terećeni prekršaj, odnosno da je kritične zgode na štetu djeteta počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, čime je okrivljenik postupio protivno odredbama članka 10. stavka 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.1. Odredba članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: "Nasilje u obitelji je: 1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje."

4.1.1. Tijekom postupka okrivljenik je uvjerljivo iznosio svoju obranu, opisujući detalje događaja, te priznajući terećeni prekršaj, navodeći međutim da je kritične zgode na sina ZT vikao jer ga je odbio poslušati, a ne jer je htio vidjeti svoju majku kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, te je osporio da bi kritične zgode sinu rekao da je glup. Obzirom na navedeno, sud je po službenoj dužnosti taj dio činjeničnog opisa izmijenio, odnosno ispustio iz izreke presude, obzirom je obrani okrivljenika u tom dijelu povjerovao, a takvom izmjenom se svakako ne mijenja skup odlučnih činjenica pa se tako time niti ne utječe na biće prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret jer je ono nedvojbeno ostvareno u preostalom postupanju okrivljenika kritične zgode.

4.1.2. Osim toga, okrivljenik je u obrani naveo kako se ne sjeća je li sinu govorio da nema nikakva prava i da mora raditi sve što mu kaže, ali je ostavio mogućnost da mu je tako nešto rekao jer je bio ljutit zbog njegova neposluha. Kako takve navode okrivljenik nije potkrijepio nikakvim dokazima već je isto samo pretpostavljao, a istovremeno je iznoseći obranu decidirano priznao ostatak činjeničnih navoda iz optužnog prijedloga, te imajući u vidu da je kritične zgode bio u emocionalnom stanju obzirom je kako je to naveo "bio ljutit" i to iz razloga, kako je to sam naveo u svojoj obrani, jer ga je sin odbijao poslušati, životno je i logično da mu se okrivljenik kritične zgode obratio i riječima da nema nikakva prava i da mora raditi sve što mu on kaže.

4.2. Okrivljenik je dakle prekršaj počinio na štetu djeteta, odnosno na štetu njegovog malodobnog sina ZT koji je rođen **.**.2006. a koji se sukladno članku 8. stavku 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatra djetetom obzirom u vrijeme počinjenja prekršaja (5. srpnja 2023.) nije bio navršio osamnaest godina života, pa isti nepobitno ulazi u krug osoba u odnosu na koje zakon propisuje kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji. Stoga je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvario obilježja kvalificiranog oblika prekršaja nasilja u obitelji iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji je propisana teža prekršajnopravna sankcija u odnosu na osnovni oblik prekršaja nasilja u obitelji.

4.3. Odredba članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: "Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana."

5. Kako je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvario sva obilježja prekršaja opisanog u izreci, sud ga je za počinjeni prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji oglasio krivim.

5.1. Okrivljenik je u očitovanju o optužbi izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti. Međutim, očitovanje o optužbi je okrivljenikov subjektivan odnos prema počinjenom prekršaju i njegova percepcija počinjenog, te ista ni u kojem slučaju ne može predstavljati razlog za oslobađanje od njegove prekršajne odgovornosti za počinjeno, posebno jer je u ovom postupku nedvojbeno dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti.

6. Prilikom odmjeravanja kazne za počinjeni prekršaj sud je imao u vidu zakonom zapriječenu prekršajnopravnu sankciju (novčana kazna u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana), te je isto tako okrivljeniku cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio da okrivljenik nije sklon činjenju prekršaja obzirom je prekršajno nekažnjavan, kao i njegovu izraženu svijest o protupravnosti takvoga ponašanja i žaljenje zbog počinjenog prekršaja, dok mu je od otegotnih okolnosti sud cijenio način počinjenja prekršajnog djela, odnosno da je pri činjenju prekršaja pokazao viši stupanj agresivnosti i neprimjerenog ponašanja obzirom je na dijete vikao i potom razbio mobitel, a pogibeljnosti i društvene neprihvatljivosti takvoga ponašanja okrivljenik nije niti svjestan, obzirom je iznoseći obranu svoje postupanje minorizirao i opravdavao sinovim neposluhom, dok ga ne opravdavaju niti navodi kako je kritične zgode bio ljutit ali da nikada nije prema djetetu bio fizički nasilan, jer okrivljenik kao osoba odrasle životne dobi treba biti svjestan toga da se konfliktne situacije, a posebno s djetetom, ne rješavaju primjenom bilo kakvog oblika sile, kao i toga da bilo kojim oblikom nasilja, odnosno nasilničkog ponašanja, može znatno naštetiti djetetu, ugrožavajući tako njegovu psihičku opstojnost i duševnu stabilnost, dok je kao roditelj trebao biti svjestan svoje odgovornosti da sinu osigura potpun i skladan razvoj njegove osobnosti, posebno imajući u vidu da se isti nalazi u adolescentnoj dobi koja je ključna za sazrijevanje i formiranje njegove ličnosti kao odrasle osobe.

6.1. Imajući u vidu navedene okolnosti, sud je okrivljeniku za predmetni prekršaj izrekao kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) dana, a potom je temeljem članka 44. Prekršajnog zakona primijenio uvjetnu osudu na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenik u roku 6 (šest) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom. Naime, obzirom na stupanj krivnje okrivljenika, težinu djela, odnosno kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji i navedene olakotne okolnosti na strani okrivljenika, po ocjeni ovoga suda u konkretnom slučaju za počinjeni prekršaj i ostvarenje svrhe kažnjavanja nije nužno izvršenje navedene kazne, već je okrivljeniku dovoljno upozorenje uz prijetnju kaznom zatvora, a koje će dovoljno utjecati na njega da ubuduće ne ponovi počinjenje prekršaja.

7. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka.

8. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.

U Našicama 27. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Anita Bjelousov, v.r.

Marija Marković, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Žrtvi nasilja po zz

4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti

5. Spis