Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: K-313/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Stanislavi Sanjković kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Kaje Korent, u kaznenom predmetu protiv optužene UG, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, dalje KZ/11), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu broj KO-DO-265/2022-1 od 7. prosinca 2022., nakon javne rasprave dovršene 27. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika općinske državne odvjetnice u Čakovcu Zorana Vinkovića, optuženice osobno i branitelja Marina Hraina odvjetnika iz Varaždina, istoga dana donio je, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I/ Temeljem čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje ZKP/08) kazneni nalog Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj 14 K-313/2022-3 od 17. kolovoza 2023. stavlja se izvan snage.

Optužena UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer U i LG, rođene L, rođena **.**.1960. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, medicinska sestra u mirovini, prima mirovinu u iznosu od 390,00 eura mjesečno, oženjena, majka jednog punoljetnog djeteta, u ½ dijela vlasnica obiteljske kuće na adresi stanovanja, bez čina i odlikovanja, neosuđivana, protiv koje se ne vodi drugi kazneni postupak,

kriva je

što je,

II/ 21. rujna 2022., u 14,38 sati, u cilju da ustraši PG, s broja mobitela [broj telefona] nazvala ČG, v.d. predsjednika HDZ-a Međimurske županije, na njegov broj mobitela [broj telefona], te revoltirana činjenicom da je njezina kćer ĆG izbačena iz HDZ-a i da je za njezino uhićenje odgovorna PG, vikala da će imenovanu uništiti i zatući, koje su riječi kod PG, kada su joj prenesene, izazvale osjećaj straha i uznemirenosti,

III/ dakle, drugome ozbiljno prijetila da će njega usmrtiti,

čime je počinila kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. KZ/11.

IV/ Temeljem čl. 139. st. 2. KZ/11 optuženica se za počinjeno kazneno djelo

osuđuje

na kaznu zatvora

u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

V/ Temeljem čl. 56. st. 1.-3. KZ/11 optuženici se izriče

uvjetna osuda

pa se izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ako optuženica u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

VI/ Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženici se nalaže da podmiri trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. istog Zakona, odnosno paušalnu svotu od 100,00 (sto) eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu pred ovim je sudom podiglo optužnicu sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga broj KO-DO-265/2022-1 od 7. prosinca 2022., protiv optužene UG, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11.

2. Ovosudnom presudom poslovni broj 14 K-313/2022-3 od 17. kolovoza 2023. sud je prihvatio zahtjev tužitelja, pa je izdao kazneni nalog kojim je optuženicu proglasio krivom za terećeno kazneno djelo i izrekao joj zatraženu kaznenopravnu sankciju.

3. Optuženica je pravodobno podnijela prigovor protiv kaznenog naloga, a zatim je predmetna optužnica potvrđena ovosudnim rješenjem poslovni broj Kov-210/2023- 4, K-313/2022 od 28. rujna 2023., nakon čega je provedena rasprava.

4. Prije dovršetka dokaznog postupka zastupnik optužbe izmijenio je činjenični supstrat optužnice, pravni opis i pravnu oznaku kaznenog djela, pa je u konačnici optuženici stavljeno na teret da je počinila kazneno djelo činjenično i pravno pobliže opisano pod toč. II) i III) izreke ove presude.

5. Prilikom očitovanja o osnovanosti optužbe, optuženica je izjavila da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj je podignutom, a kasnije izmijenjenom optužnicom stavljeno na teret.

6. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoke HG, VG, DG i ČG, potom je uz suglasnost stranaka pročitao svjedočki iskaz PG, ispis poruka (stranice 18-19 i 41), razgledao je uvid u zbirke i registre podataka TK operatera (stranice 14-15), pročitao je izvadak iz kaznene evidencije (stranica 48), a naposljetku je ispitao i optuženicu.

7. Obrana je predlagala da se na okolnost istinitosti iskaza ČG i držanja oštećenice nakon podnošenja kaznene prijave izvrši uvid u kopiju novinskog članka naslova „ PG primila prijetnju smrću?!“, međutim sud je odbio taj dokazni prijedlog kao odugovlačeći, zato što drži da je u konkretnom slučaju činjenično stanje utvrđeno u mjeri koja omogućava donošenje pravilne i na zakonu utemeljene odluke.

8. Optuženica je u svom iskazu navela da su im u vrijeme drugog pretresa kuće i uhićenja njezine kćeri ĆG, već u rano jutro, ispred kuće bili mediji i razni portali, te su pisali, odnosno izvještavali, da je ĆG uhićena i izbačena iz stranke, iako još nije došla ni do suca u Zagrebu. Za nju to znači da je netko već dan ranije znao da će se sve to dogoditi. Bila je bijesna i žalosna kada je ĆG odvedena u Zagreb. Bile su prisutne sve emocije. Nazvala je ČG, koji je bio v.d. predsjednika organizacije HDZ-a u Međimurskoj županiji, jer ga je smatrala kompetentnim za odgovor na pitanje zašto su ĆG izbacili iz stranke, iako još nije došla ni do Zagreba, niti joj je sudac još uvijek odredio pritvor. Pitala ga je zašto su je izbacili iz stranke, budući da u to vrijeme FG, koji je već bio uhićen, nije bio, niti je do današnjeg dana izbačen iz stranke. ČG joj je na to rekao da su je sad „hitili“, ali da budu je uzeli natrag. Bio je zbunjen i govorio je da ga je zvao glavni tajnik P i da ju je morao izbaciti iz stranke. Pitala ga je da li je PG reagirala na Magdalenino izbacivanje iz stranke, jer je morala reagirati kao predsjednica žena HDZ-a u Međimurskoj županiji. Nju i ČG je smatrala najodgovornijim za to. ČG joj ništa nije odgovorio u vezi sa PG, a ona ga ništa drugo nije ni pitala. Rekao joj je „Čuj UG naj se sekirati, daj mi svoj broj telefona pa te nazovem za dva, tri dana da idemo na kavu“. Njen muž se uključio u taj razgovor i onda ga je ČG, valjda da bi olakšao cijelu tu situaciju, pitao za trenerski posao u nogometu. Bilo joj je žalosno, „smešno“ i bez veze u toj situaciji. Razgovor s ČG vodila je na interfon, jer inače tako razgovara. To što piše euro parlamentarka nije govorila. Ne može to ni izgovoriti. Ima Č broj mobitela i da joj je htjela prijetiti, onda bi je nazvala. Suprug joj je dao Kolarekov broj mobitela. Normalno je govorila preko telefona, s time da glasnije govori, jer joj je muž nagluh. Govorila je uz suze, a možda je i povisila ton, ali se toga ne sjeća. PG poznaje i rodbinski i iz stranke. Rodbinski se ne druže i ne sastaju, a stranački se nisu sukobljavale. Ne sjeća se da bi imala problem s njom. Inače joj je draga i fina, ali uvijek postaji ali. Tijekom telefonskog razgovora s ČG nije prijetila PG navedenim riječima. To nije njen rječnik. Prema podacima TK operatera ČG je dvije minute nakon njihovog razgovora zvao PG. Ne zna koji je broj PG, ima ga u mobitelu. Ne treba je, ne zivka je stalno. Nije smatrala da je PG njenu kćer prijavila europskom tužitelju, a od ČG nije tražila da joj prenese njihov razgovor. Telefonskom razgovoru između nje i ČG prisustvovali su njen suprug DG, šogorica HG, VG i RG.

9. Na temelju svestrane i cjelovite analize i ocjene optuženičina iskaza i drugih izvedenih dokaza, svakog zasebno i svih u njihovoj uzajamnoj vezi, sud drži da je u predmetnom slučaju nedvojbeno utvrđeno da je optuženica počinila terećeno kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11.

10. Naime, slijedom optuženičina iskaza nije sporno da je optuženica u inkriminirano vrijeme nazvala ČG, v.d. predsjednika HDZ-a Međimurske županije, zato što je njezina kćer ĆG izbačena iz HDZ- a i uhićena i da je pritom spominjala PG, međutim sporno je je li ČG rekla da će je uništiti i zatući.

10.1. Iz svjedočkog iskaza žrtve PG proizlazi da joj je kolega ČG rekao da je optuženica rekla da će ju zaklati, a kasnije joj je to potvrdio i u Policijskoj upravi međimurskoj, pred nekoliko ljudi, i u Klubu zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Optuženica je prijetnje, koliko joj je poznato, iznijela zato što je smatra odgovornom za uhićenje svoje kćeri, za koje ne zna točno kada se dogodilo. Ne zna je li optuženica prijetnje koje su se odnosile na nju, odnosno da će ju zaklati, rekla direktno kolegi ČG ili mu je netko to prenio. Misli da su prijetnje bile izrečene putem telefona. Prijetnje je shvatila ozbiljno i odlučila ih je prijaviti zbog ranijih incidentnih situacija s optuženicom do kojih je dolazilo tijekom osobne komunikacije ili komunikacije putem telefona, zato što je optuženica smatrala da šikanira njenu kćer, da ne želi da napreduje u vezi zapošljavanja, da joj ne želi pomoći i slično. Kada joj je predočen screenshot njenog mobilnog uređaja (stranice 18-19 i 41), tada je navela da se radi o porukama koje je primila od kolegice UGC. Poznato joj je da je ona te informacije dobila od kolegice iz kluba zastupnika HDZ-a. Prvu informaciju o prijetnjama dobila je od kolegice GG, koja joj je poslala poruku na mobitel, s time da su se kasnije u vezi s tim i čule. Poznato joj je da je kolegica GG do te informacije došla u klubu zastupnika od gospođe Ć. U vrijeme kad joj je kolegica GG poslala poruku bila je s kolegicama u Karlovcu. Radi provjere te informacije, kasnije, te iste večeri kontaktirala je kolegu ČG putem telefona. Gospodin ČG joj je potvrdio da je optuženica izgovorila te prijetnje, međutim to nije smatrao važnim u smislu da bi ona obistinila te prijetnje. Postoji mogućnost da joj je kolega ČG, kada su razgovarali, rekao da je optuženica rekla da će je zatući i da se naprosto izrazio u žargonu, onako kako se to u Međimurju i govori. Ustrašila se za sebe nakon primitka informacije.

10.1.1. Svjedokinja je prilikom davanja iskaza sudu predočila poruke pronađene u svom mobilnom telefonu, a sud je njihovim čitanjem utvrdio da su te poruke u cijelosti identične ispisu poruka u obliku screenshota njenog mobilnog uređaja koje su joj prethodno bile predočene. Prema ispisu tih poruka (stranice 18-19 i 41) i svjedočkom iskazu žrtve MG, UGC obavijestila je žrtvu da ju je kontaktirala „mala“ iz Kluba i rekla joj da je bila s gradonačelnikom [adresa], ČG, koji joj je ispričao da ga je zvala majka ĆG, da je ludila i prijetila i između ostalog rekla kako će „ubiti i zaklati PG“, jer kao sve si ti „maloj smjestila“, uhitili je radi tebe.

10.2. Svjedok ČG iskazao je da je od njegovog telefonskog razgovora s optuženicom, a vezano uz uhićenje njene kćer ĆG, prošlo jako puno vremena, pa ostaje kod svega što je naveo prilikom iskazivanja u Policijskoj upravi međimurskoj. Koliko se sjeća, te se zgode iz Sabora vraćao u [adresa]. Putem je iz elektronskih medija saznao za uhićenje ĆG. U [adresa] je došao poslije 13,00 sati, a onda ga je nazvala optuženica, koja je bila vidno uzrujana zbog uhićenja kćeri. U afektu je rekla da je za sve to kriva PG i da bi joj najradije, ne zna kako se izrazila, a ranije je to naveo, „prerezala grkljan“ ili nešto takvo, odnosno u tom kontekstu. Prešao je preko toga. Dva, tri dana kasnije, u Saboru je razgovarao s gospođom Ć, tajnicom Kluba zastupnika HDZ-a, koja ga je pitala što se to događa s kćerkom gospođe ĆG, odnosno optuženice, i kako to da je izbačena iz HDZ-a. Rekao joj je da optuženica za to krivi PG, pa joj je prenio i prijetnje koje je optuženica u afektu iznijela na račun PG. Ne zna kako je PG doznala za taj razgovor, vjerojatno joj je netko to prenio. U vrijeme kada je razgovarao s optuženicom, njena kćer ĆG još uvijek nije bila izbačena iz stranke. Izbačena je kasnije, temeljem odluke Suda časti. Prethodno je kontaktirao s glavnim tajnikom HDZ-a i osobom za odnose s javnošću, koji su ga uputili da se to mora napraviti. Siguran je da se njegov telefonski razgovor s optuženicom nije vodio u vrijeme kada je ĆG već bila izbačena iz stranke. Razgovor se vodio povodom Magdalenina uhićenja. Tijekom tog telefonskog razgovora komunikacija se odvijala isključivo između njega i optuženice. Nije razgovarao s njenim suprugom DG, kojeg inače poznaje i nisu razgovarali o nogometu. Ne sjeća se je li u pozadini tog razgovora čuo neke druge zvukove u vidu žamora ili glasova, odnosno razgovora drugih osoba. Ne sjeća se da li ga je PG telefonskim putem kontaktirala vezano uz taj razgovor. Sjeća se da ju je prije odlaska na policiju nazvao i pitao je što je to za situaciju. Rekla mu je da osjeća prijetnju i tijekom razgovora je bila u strahu, pa joj je na to rekao da je bilo u afektu. Susreli su se na policiji. Optuženica je prilikom telefonskog razgovora bila nekontrolirano ljuta i bijesna i tu je bilo nekontroliranih emocija zbog situacije u kojoj je bila njena kćer. Razgovor nije trajao dugo, a prilikom tog razgovora optuženica o PG nije govorila u kontekstu njene funkcije u Europskom parlamentu, niti je spominjala europskog tužitelja. Njega nije optuživala ni za što.

10.2.1. Kada mu je predočeno da iz iskaza koji je dao 29. studenog 2022. proizlazi da je optuženica prilikom njihova telefonskog razgovora počela optuživati PG kao zastupnicu u Europskom parlamentu da stoji iza uhićenja njene kćeri i da je PG to sve prijavila europskom tužitelju, tada je naveo da ne može znati što je onda iskazivao, da se ne sjeća, da stoji iza toga što je tada rekao i da se danas ne može sjetiti što je bilo 2022., pa je stoga iskazivao drugačije. Što se njega tiče, najvažnije je to da je optuženica sve što je govorila, govorila u afektu. Optuženica je sasvim sigurno uporabila sve tri riječi koje je spomenuo „uništiti“, „zatući“ i „zaklati“, a ne to da će PG prerezati grkljan, kao što je danas naveo. Njemu je značenje „prerezati grkljan“ i „zaklati“ isto, a užas je jedno i drugo. Optuženicu, njenu kćer i PG viđao je isključivo u stranačkim prostorijama i nema nikakvih saznanja o tome jesu li u kakvoj rodbinskoj vezi. U sporno vrijeme PG bila je predsjednica Udruge žena HDZ-a Katarina Zrinski i bila je u Nacionalnom odboru HDZ-a kao članica Europskog parlamenta. Ne može se sada sjetiti je li optuženica tijekom telefonskog razgovora plakala, ali emocije su bile velike, od bijesa i ljutnje, a moguće je bilo i tuge. Nije mu rekla zašto je od svih izdvojila baš PG.

10.3. Iz svjedočkih iskaza HG, VG i DG proizlazi da su HG, VG i DG čuli telefonski razgovor između optuženice i ČG, jer su se nalazili uz optuženicu u vrijeme vođenja tog razgovora.

10.3.1. Svjedokinja HG navela je da je optuženica htjela razgovarati s ČG zato što se došlo do informacije da njenu kćer ĆG, koja je tog dana bila uhićena, žele izbaciti iz HDZ-a. Optuženica je bila rastresena i nije mogla naći mobitel. Dala joj je svoj službeni mobilni uređaj, međutim ne zna točan broj uređaja, pa je optuženica s tog mobitela nazvala ČG. Bilo je to negdje oko 13,00 ili 13,30 sati. Prilikom razgovora, na mobitelu je bio uključen zvučnik, a u razgovor se ubacivao i suprug optuženice DG. Razgovor se vodio u smislu zašto se ĆG već sada izbacuje iz HDZ-a, zašto tako brzo i da je gospodin FG uhićivan prije nje, a još nije izbačen iz HDZ-a. Sjeća se da je tijekom tog razgovora suprug optuženice, DG, rekao da je sigurno inicijator toga PG, odnosno da je ona kriva za tako brzo izbacivanje, a upravo on je spominjao gospodina FG. I optuženica je tijekom razgovora gospodinu ČG rekla da je PG glavni krivac za tako brzo izbacivanje njene kćeri iz HDZ-a. Nije čula je li optuženica gospodinu ČG govorila još nešto o PG. Gospodin ČG nije komentirao njenu izjavu. Rekao je da ima pritisak iz HDZ-a da se to obavi, a čini joj se da je spominjao neku mušku osobu, misli tajnika HDZ-a. Misli da je rekao i njegovo ime, ali nije ga zapamtila. Koliko se sjeća, gospodin ČG i gospodin DG su tijekom razgovora, u kontekstu Magdaleninog izbacivanja iz stranke, raspravljali nešto i o nogometu. Spominjala se neka osoba iz nogometnih krugova koja je bila u stranci. Poznato joj je da se optuženica i PG znaju od ranije, zato što su obje, kao i optuženičina kćer ĆG, članice HDZ-a. I sama je članica HDZ-a, ali nije aktivna u radu stranke i stoga joj nije poznat odnos između optuženice i PG vezan uz rad i odnose u stranci. Optuženica i PG poznaju se i po obiteljskoj liniji, jer je bratić optuženice partner PG, međutim oni se međusobno ne druže i ne kontaktiraju. Između njih se razgovaralo o PG, optuženica je govorila da je PG jedini krivac za izbacivanje ĆG iz HDZ-a i nešto u smislu da ne voli mlade osobe pored sebe, da se boji mladih i pametnih osoba da joj ne preotmu poziciju. Čini joj se da je izjavljivala da PG stoji iza uhićenja njene kćeri.

10.3.2. Iz svjedočkog iskaza VG proistječe da je 21. rujna 2022. radila u jutarnjim satima i tijekom radnog vremena čula da je ĆG uhićena, pa je poslije posla otišla k svojoj sestri, optuženici. Optuženica je nakon njenog dolaska telefonskim putem kontaktirala gospodina ČG, s obzirom na to da je ĆG već tada bila izbačena iz HDZ-a. Sjeća se da ga je pitala zašto je izbačena, zašto je došlo do toga i koga bi se moglo nazvati da se dobije odgovor na to pitanje. U tom kontekstu je spomenula i njihovu rođakinju PG, koja živi s njihovim bratićem. Optuženica je pitala ČG može li pitati PG zašto je došlo do izbacivanja ĆG iz HDZ-a, međutim pritom nije ništa predbacivala u vezi s ponašanjem PG, niti je PG za išta krivila. Ne može se sa sigurnošću sjetiti je li za vrijeme tog telefonskog razgovora optuženica imala uključeni speakerphone. Nije čula da bi tijekom razgovora između optuženice i CG netko komentirao PG ili govorio nešto ružno na njen račun. Nije čula da bi optuženica tijekom navedenog razgovora rekla da će PG zatući ili uništiti. Koliko joj je poznato, optuženica nije imala nikakav sukob, konflikt i nije bila u zavadi sa PG, imale su rodbinski odnos. Po završetku telefonskog razgovora između optuženice i ČG, među njima nije bilo nikakvih posebnih komentara, osim nešto u smislu da je ČG sada u Saboru. Osim optuženice, nitko od prisutnih nije razgovarao s ČG.

10.3.3. Svjedok DG iskazao je da su kritičnog dana, još za vrijeme dok su se provodile istražne radnje nad njihovom kćeri ĆG, optuženica i on saznali da je ĆG izbačena iz HDZ-a, jer su o tome govorili svi mediji. Optuženica je s mobilnog telefona svoje šogorice HG, čiji broj ne zna, nazvala ČG, tadašnjeg v.d. predsjednika Županijskog odbora HDZ-a. Za vrijeme razgovora na mobitelu je bio uključen speakerphone. Pitala ga je zašto su ĆG izbacili iz stranke i zašto se nije postupalo u vezi s tim po statutu HDZ-a, a komentirala je kako to da iz stranke nije bio izbačen FG. Gospodin ČG joj je na sve to više puta rekao da je dobio nalog od P, tajnika HDZ-a Republike Hrvatske i da je morao postupiti po tom nalogu. Optuženica je ČG rekla da se PG nije potrudila zaštititi ĆG da je ne izbace iz stranke, a PG je tada bila predsjednica Kluba HDZ-ovih žena u međimurskoj županiji ĐG i visoko pozicionirana u stranci. Tražila je ČG da pita PG zašto su izbacili ĆG i zašto se postupilo van statuta. Nije mu govorila ništa drugo o PG. Uključio se u njihov razgovor s istim pitanjem, a ČG mu je govorio isto što i optuženici. Tijekom tog razgovora dotaknuli su se i njegovog trenerskog posla u nogometu. ČG ga je pitao gdje radi, gdje je i u kojem je nogometnom klubu trenutno, jer je znao da je nogometni trener. Optuženici je rekao da se ne mora sekirati, da će je nazvati kroz koji dan i da će ĆG vratiti u stranku. Svi prisutni slušali su taj razgovor, s time da se ne može sjetiti jesu li pritom međusobno razgovarali, jer na to nije obraćao pažnju. Kada se uključio u razgovor, ČG nije govorio ništa u vezi sa PG. Optuženica i PG znaju se iz stranke, a PG živi s bratićem optuženice. Privatno se ne druže niti kontaktiraju. Optuženica nije bila u konfliktu, zavadi, odnosno svađi sa PG, a koliko mu je poznato od PG nikad ranije nije tražila pomoć oko Magdalenina napredovanja u stranci ili u vezi s poslom. Optuženica je za vrijeme razgovora s gospodinom ČG bila rastresena i uznemirena, s njene strane možda je bilo povišenih tonova, ali ne i grubih. Nije rekla ČG da PG treba uništiti ili zatući, a ČG je nije upozoravao na ton kojim se obraćala. Nakon razgovora su komentirali da je ČG nemoćan, a PG se nije komentirala.

10.4. Iz uvida u zbirke i registre podataka TK operatera (stranice 14-15) proizlazi da je 21. rujna 2022., u 14,38 sati, na mobilni uređaj Grada Preloga, broj [broj telefona], upućen poziv s mobilnog uređaja Dječjeg vrtića Cvrčak, broj [broj telefona].

11. Sud je u cijelosti prihvatio ispis poruka te uvid u zbirke i registre podataka TK operatera, jer nije našao ni jednu okolnost zbog koje bi imao razloga dvojiti u istinitost i pouzdanost tih dokaza.

11.1. Svjedok ČG tijekom cijelog postupka dosljedno navodi da mu je optuženica prilikom njihova telefonskog razgovora rekla da žrtva PG stoji iza uhićenja njene kćeri i da je na njen račun izrekla prijetnje, ali varira u sadržaju tih prijetnji. Najprije navodi da mu je optuženica rekla da bi žrtvi najradije prerezala grkljan ili nešto slično, odnosno u tom kontekstu. Međutim, nakon što mu je predočen njegov raniji iskaz, uz pozivanje na protek vremena, tvrdi da je optuženica sigurno uporabila riječi „uništiti“, „zatući“ i „zaklati“, a ne izraz da će joj prerezati grkljan. Imajući u vidu da je svjedok svoj prvi iskaz dao nešto više od dva mjeseca nakon kritičnog događaja, u vrijeme kada je njegovo sjećanje bilo jasnije, potpunije i preciznije nego na raspravi gotovo dvije i pol godine kasnije, te povezujući navedeno s njegovim navodima, iskazom žrtve PG i ispisom poruka, iz čije uzajamnosti proizlazi da je sadržaj onoga što mu je optuženica rekla prenio gospođi Ć, koja je to prenijela UGC, koja je žrtvu obavijestila da joj je Ć rekla da je od svjedoka saznala da mu je optuženica, između ostalog, rekla da će zaklati PG, te svjedočkim iskazom žrtve PG iz kojeg proizlazi da postoji mogućnost da se svjedok prilikom njihova razgovora izrazio u žargonu i naveo da mu je optuženica rekla da će je „zatući“, sud nije prihvatio iskaz ČG u dijelu u kojem navodi da mu je optuženica rekla da bi žrtvi najradije prerezala grkljan, jer taj dio njegova iskaza ne smatra pouzdanim.

11.2. Žrtva PG nema neposrednog saznanja o kritičnom događaju i prijetnjama optuženice, pa je iskazivala o tome što je saznala od ČG i UGC. Njen iskaz je jasan, uvjerljiv i objektivan, u bitnom korespondira s ispisom poruka i prihvaćenim navodima ČG, pa ga sud slijedom toga smatra vjerodostojnim.

11.3. Svjedoci HG, VG i DG tvrde da su čuli telefonski razgovor između optuženice i ČG budući da su se u vrijeme vođenja razgovora nalazili uz nju. Njihovi su iskazi suglasni u osnovnoj temi razgovora, odnosno izbacivanju kćeri optuženice iz HDZ-a i traženju objašnjenja zašto je do toga došlo, dok se razlikuju u detaljima sadržaja razgovora, što je razumljivo s obzirom na okolnosti, način percipiranja razgovora i protek vremena. Međutim, u kontekstu sadržaja ispisa poruka i ranije iznesenih iskaza žrtve PG i svjedoka ČG, koji nemaju nikakav razuman, a ni životno prihvatljiv i opravdani razlog za neosnovano inkriminiranje optuženice, te činjenice da se radi o osobama koje su bliske optuženici (šogorica, sestra i suprug) i stoga jamačno zainteresirane za ishod ovog postupka, sud drži da su HG, VG i DG radi pogodovanja njenim interesima u ovom postupku prešutjeli da je optuženica tijekom razgovora izrekla prijetnje žrtvi. To je dodatno naglašeno činjenicom da iz njihovih iskaza nedvosmisleno proizlazi da su i sami bili pogođeni Magdaleninim uhićenjem i izbacivanjem iz HDZ-a.

11.4. Konačno, sud nije prihvatio iskaz optuženice u dijelu u kojem negira da bi prijetila PG navedenim riječima, jer ga ne smatra iskrenim i otvorenim, već iznesen radi prikrivanja stvarnog stanja i izbjegavanja kaznene odgovornosti.

12. Temeljem nespornih činjenica i izložene analize i ocjene izvedenih dokaza, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je optuženica nazvala ČG, v.d. predsjednika HDZ-a Međimurske županije i da je revoltirana činjenicom da je njezina kćer ĆG izbačena iz HDZ-a, smatrajući PG odgovornom za njezino uhićenje, vikala da će je uništiti i zatući, da je ČG njene riječi prenio gospođi Ć, koja ih je prenijela UGC, a ona žrtvi PG, kojoj je ČG kasnije potvrdio te prijetnje.

12.1. Dakle, optuženica je svojim riječima jasno i nedvosmisleno nagovijestila usmrćenje žrtve PG. Kad se uz to ima u vidu da iz svjedočkog iskaza žrtve PG proizlazi da je i ranije dolazilo do incidentnih situacija zbog toga što je optuženica smatrala da šikanira njezinu kćer i da joj ne želi pomoći u napredovanju i da se iz iskaza optuženice, koja navodi da joj je žrtva inače draga i fina, ali da „uvijek postoji ali“, može zaključiti da gaji određenu netrpeljivost prema njoj, sud nalazi da su optuženičine riječi imale karakter ozbiljne prijetnje, jer su zbog navedenog bile objektivno podobne da kod žrtve izazovu strah i uznemirenost, s time da iz svjedočenja PG i ČG proizlazi da je u emocionalnom životu žrtve, kada su joj prenesene, doista došlo do nastupanja takve posljedica. Optuženica nije osporavala svoju ubrojivost, pa stoga nije prijeporno da je bila svjestan da je žrtvi zaprijetila usmrćenjem i da je to htjela učiniti, očito u cilju da je ustraši, a budući da je na osnovu svojih osobnih svojstava, (kronološke dobi, obrazovanja, životnog iskustva), jamačno znala da se ponaša protivno zakonu, nema dvojbe da je kritične zgode, kako u objektivnom, tako i u subjektivnom pogledu, ostvarila sve bitne elemente kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11.

13. Na temelju izloženog sud je optuženicu proglasio krivom i osudio za terećeno kazneno djelo, s time da prilikom odmjeravanja vrste i visine kaznenopravne sankcije nije našao otegotne okolnosti, a kao olakotne je vrednovao njenu dosadašnju neosuđivanost i činjenicu da je zbog uhićenja kćeri bila pod emocionalnim nabojem.

13.1. Vodeći računa o navedenim okolnostima, a imajući u vidu stupanj krivnje, posljedice kaznenog djela i načelo individualizacije u kažnjavanju, sud je u konkretnom slučaju primijenio uvjetnu osudu, pa je slijedom toga optuženici izrekao kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci, ali je pritom odlučio da se ona neće izvršiti, ako u roku kušnje od jedne godine ne počini novo kazneno djelo, jer drži da će i sama prijetnja izvršenjem kazne zatvora u dostatnoj mjeri utjecati na nju tako da se ubuduće suzdržava od činjenja kaznenih djela i ponaša u skladu s društveno prihvaćenim standardima i sa zakonom, posebice prema žrtvi, a primijenjenu kaznenopravnu sankciju ujedno smatra prikladnom za ostvarenje svih ostalih svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11.

14. U skladu s odredbom čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženici je naloženo da podmiri trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. istog Zakona, odnosno paušalnu svotu od 100,00 eura, s time da je visina te svote odmjerena prema trajanju i složenosti ovog postupka uz uvažavanje njenih imovinskih prilika.

U Čakovcu 27. siječnja 2025.

Sutkinja:

Stanislava Sanjković

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa iste, putem ovog suda županijskom sudu, pismeno, preporučenom poštom, u 4 (četiri) istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu na broj KO-DO-265/2022

2. Optuženoj UG

3. branitelju Marinu Hrainu odvjetniku iz Varaždina

4. žrtvi PG, po pravomoćnosti