Poslovni broj: K-1542/2020-78

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tibor Kovačiću, kao predsjedniku vijeća i Mirjani Rogić te Karmen Hengster Movrić kao članicama vijeća, uz sudjelovanje Mile Lukić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I. optuženog UO i dr. zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 4. u vezi sa člankom 215. stavkom 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/11., 56/15., 61/15., u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: KO-DO-1282/2020 od 11. svibnja 2020., nakon održane javne rasprave 27. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu JO, I. optuženog UO i branitelja OO, odvjetnika iz [adresa], II. optuženog ČO i branitelja Filipa Nenadića u zamjenu za branitelja EO, odvjetnika iz [adresa], dana **.**.2025. objavio je, a 27. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda i 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24., u tekstu: ZKP/08),

I. optuženi UO, sin U i J rođ. O, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, građevinski tehničar visokogradnje, zaposlen u građevinskoj firmi „[obrt]“ s primanjima od 1.700,00 eura, vlasnik gradilišta u [adresa] površine tisuću kvadrata, gradilišta na [adresa] oko tisuću kvadrata, sa završenom srednjom školom, OIB: [osobni identifikacijski broj], oženjen, otac dvoje maloljetne djece, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi,

i

II. optuženi AO, sin Č i E, rođ. AO, rođen **.**.1980. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, građevinski tehničar, zaposlen u trgovačkom društvu „[obrt]“ s plaćom od 700,00 eura, sa završenom srednjom školom, OIB: [osobni identifikacijski broj], oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi,

k r i v i  s u

što su

dana **.**.2017. oko 13:05 sati u [adresa], gradilištu ... sa sjedištem u [adresa]. okrivljeni UO kao odgovorna osoba – direktor i II. okrivljeni ČO, kao zamjenik voditelja gradilišta i neposredno nadređeni predmetnog dana, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, I. okrivljeni postupio protivno članku 18. stavku 1. , članku 19. stavku 1., članku 28. stavku 1., članku 36. stavku 1., članku 32. stavku 2. i 10., članku 44. stavku 2. i članku 62. stavku 2. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" 71/14,118/14 i 154/14), a II. okrivljeni protivno članku 24. Zakona o zaštiti na radu, na način da nisu planirali i pripremili radne postupke i organizaciju rada na gradilištu te razradili i primjenjivali tehnologiju rada tako da procjene sve rizike za život i zdravlje svojih radnika i tako ne ugrožavaju njihovu sigurnost i zdravlje te radniku DO dopustili obavljanje poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate iako isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu, obzirom za poslove koje je obavljao predmetnog dana nije niti osposobljen za rad na siguran način, niti mu je dopušteno da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, niti je provedeno stručno osposobljavanje za predmetnu vrstu poslova, pri čemu nije niti izrađena odgovarajuća pisana radna uputa za demontažu radne skele, uslijed čega je radnik DO, prilikom obavljanja poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, pri radu koristio drvene dvokrake ljestve i pao sa visine s predmetnih drvenih dvokrakih ljestvi na tlo i zadobio više tjelesnih povreda od kojih i tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma tri susjedna 3-5 rebra te osobito tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma lubanje s ozljedom mozga i moždanih struktura, a koje tjelesne povrede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, zbog kojih je i preminuo **.**.2017. u ...,

dakle, iz nehaja nisu postavili propisane naprave za zaštitu na radu i uopće nisu postupali po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe,

čime su počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavku 4. u vezi sa članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11.

II. Na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11 I. optuženi UO se osuđuje na

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

III. Na temelju članka 56. KZ/11 I. optuženom UO se izriče

UVJETNA OSUDA

a izrečena kazna zatvora se neće izvršiti, ukoliko I. optuženi UO u roku od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti ove presude, ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11 II. optuženi AO se osuđuje na

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

V. Na temelju članka 56. KZ/11 II. optuženom ČO se izriče

UVJETNA OSUDA

a izrečena kazna zatvora se neće izvršiti, ukoliko II. optuženi TO u roku od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti ove presude, ne počini novo kazneno djelo.

VI. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 I. optuženi UO i II. optuženi AO se obvezuju solidarno na plaćanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. i 8. ZKP/08, za provedena vještačenja u iznosu 957,69 eura (devetsto pedeset i sedam eura i šezdeset i devet centi) te u paušalnom iznosu od po 500,00 (petsto) eura svaki, koje troškove su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv I. optuženog UO i II. optuženog ČO zbog kaznenog djela kaznenog djela protiv opće sigurnosti - teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavku 4. u vezi sa članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11.

2. Pozvani na raspravi da se očituju o tome kakav stav zauzimaju prema optužbi, I. optuženi UO i II. optuženi AO očitovali se da se ne smatraju krivima za kazneno djelo.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitana je materijalna dokumentacija, i to:

Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, [broj], [broj] od **.**.2017. (list 3 do 6 spisa), Zapisnik Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, [broj], [broj] od **.**.2017. (list 7 do 8 spisa), Zapisnik Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, [broj], [broj] od **.**.2017. (list 9 do 10 spisa), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, [broj], [broj] od **.**.2017. (list 11 do 21 spisa), Posebno izvješće PU zagrebačke, IV PP Zagreb broj 511-19-30/8-8-59/17 te službena zabilješka o dojavi IV Policijskoj postaji Zagreb s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju od **.**.2017. (list 28-29 spisa), Zapisnik o očevidu od **.**.2017. (list 30 do 32 spisa), Izvješće o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja od **.**.2017. (list 34 spisa), Medicinska dokumentacija na ime DO (list 35 do 36 spisa), Službena zabilješka povodom obavljene provjere u svezi obdukcije mrtvog tijela DO broj: ... od **.**.2017. (list 66 spisa), Zapisnik o obavljenoj obdukciji mrtvog tijela DO od **.**.2017. (list 67 do 72 spisa), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu od požara od 8. travnja 2019. (list 107 do 115 spisa), Nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka dr. Davora Mayera od 9. svibnja 2019. (list 119 do 122 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za ČO od **.**.2017. (list 196 spisa), Rješenje broj ... od **.**.2017., Rješenje broj ... od **.**.2017. (list 197), Rješenje br. ... od **.**.2017. (list 200), medicinska dokumentacija i zdravstveni karton za DO (list 276-283). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za I. optuženika (list 372-373) i prekršajne evidencije (list 368-369) te izvadak iz kaznene evidencije za II. optuženika (list 374-375) i prekršajne evidencije (list 370-371).

3.1. Tijekom dokaznog postupka pročitani su: zapisnik o ispitivanju svjedoka RO od 24. svibnja 2022. (list 288-289), zapisnik o ispitivanju svjedoka ZO od 24. svibnja 2022 (list 290) i zapisnik o ispitivanju svjedoka PO od 24. svibnja 2022. (list 290-291), svjedokinje ŠO (list 152-154) te su ispitani svjedoci SO (list 322-325 spisa) i HO (list 378-379) te su dopunski ispitani vještak Roman Lončar (list 338-340) i vještakinja Anite Galić Mihić (list 340).

4. I. optuženi UO je, u svojoj obrani na kraju dokaznog postupka, naveo da najprije želi iskazati da mu je žao što se ovo sve dogodilo, žao mu je ŠO i svi su bili u šoku kada se to dogodilo, bio je dobar radnik i skupa su radili 15 godina. Nakon ovog događaja oštećenik je bio u bolnici na intenzivnoj njezi, on je bio u komunikaciji s njegovom majkom i sestrom s time da je imao i poznanicu u bolnici koja ga svakodnevno izvještavala o stanju oštećenika, pa je on javljao njegovoj obitelji. Nakon što je oštećenik umro, radnici na gradilištu su skupili novac za obitelj i on je sam u tome sudjelovao. Sve je ovo za njega je bio veliki šok. To gradilište bilo je organizirano na način da je MO bio šef gradilišta, odnosno voditelj gradilišta, ĐO je bio ovlaštenik zaštite na radu, a II. optuženik je u stvari prenosi informacije radnicima od MO, sudjelovao u narudžbi materijala, provjerama dinamičkih planova. To je bilo veliko gradilište, preko 150 ljudi je radilo, gradilo se 380 stanova, od iskopa pa do izgradnje zgrade sa 7 ili 8 etaža. Bio je na sprovodu oštećeniku, posjetio je njegovu obitelj i predao je policu osiguranja solidarnosti za oštećenika, pogrešan je navod koji je izašao u novina da nije uopće bio na sprovodu poginulog radnika. Te 2017. njegova firma je imala oko stotinjak zaposlenika i imali su tada u radu 5 ili 6 gradilišta. Inkriminiranoga dana uopće nije bio u [adresa], a kamoli na gradilištu. On kao direktor firme ugovara poslove, vrši naplate i to su dvije glavne funkcije, ne obavlja nikakve građevinske radove na gradilištima, čak na nekim gradilištima nije nikada niti bio. Obično bi utorkom imali sastanke koordinacije vezano uz rad na gradilištu i MO, kao šef gradilišta, mu je to prenosio. MO je bio šef gradilišta, s time da je imao još 1 ili 2 gradilišta, gdje je također bio šef u to vrijeme. Naravno da on nije cijeli dan na gradilištu. Upravo je zaposlio MO i ĐO kako ne bi bilo nikakvih problema na gradilištu, jer ĐO je inženjer zaštite na radu. Ukoliko MO taj dan nema na gradilištu, zna se što se treba obaviti, jer se obično onda dan ranije dogovori, s time da su obavljali dva jednostavna posla, a to je beton i oplate. Nije bilo zamjene za MO. Na gradilištu je bilo stotinjak ljudi i time je mislio na ukupan broj radnika iz svih firmi, s time da je od njegovih radnika u to vrijeme u inkriminiranom događaju bilo 10 do 15 ljudi. Rad je bio organiziran na način da MO upravlja cijelim gradilištem kao šef gradilišta, ĐO je inženjer zaštite na radu, kada njih nema na gradilištu i dogodi se nekakav problem, MO se zove na mobitel, ako se on ne javi, onda se zove njega, s time da se to nije nikada dogodilo. II. optuženik na tome gradilištu je prenosio informacije od MO drugim radnicima. On je u funkciji građevinskog tehničara. Kada MO nema na gradilištu, II. optuženik njega ne mijenja. Nije mu poznato je li netko poslao oštećenika na skidanje skele. Samo šef gradilišta odlučuje gdje će koji od radnika raditi na gradilištu. Na upit suda zašto se njegova obrana razlikuje u odnosu na obranu pred policijom kada je ispitivan kao okrivljenik i kada je naveo da je izričito imenovao voditelja gradilišta i zamjenika voditelja gradilišta, odnosno da je MO bio voditelj, a II. optuženik zamjenik voditelja, isti je odgovorio da ne postoji termin zamjenik voditelja te da je bio u šoku od toga događaja pa da je na ovakav način iskazivao pred policijom. MO je taj koji vodi cijelo gradilište, a II. optuženik samo prenosi njegove upute radnicima, svi rade ono što MO kaže.

4.1. Ispitan u svojstvu okrivljenika, I. optuženi UO prilikom prvog ispitivanja porekao je počinjenje kaznenog djela. U bitnom, branio se kako je on direktor u firmi i struktura je tako posložena da je on imenovao voditelja gradilišta i zamjenika voditelja gradilišta, koji su dužni sprovest zaštitu na radu i upozoriti ljude ukoliko se ne radi na siguran način. Oštećenik je u njegovoj firmi godinama obavljao poslove kao pomoćni radnik, ali nikada za rad na visini, niti mu je rečeno da to radi. On je bio zadužen za sporedne poslove. Nikad mu nije bilo rečeno da obavlja poslove na skeli, a predmetne ljestve su vjerojatno bile od kooperanata na radilištu. On je stalno upozoravao ljude da se čuvaju, jer ih on ne može čuvati, a na koncu nitko nije niti vidio kako je oštećenik pao. Imao je na raspolaganju svu zaštitnu opremu. U firmi imaju i inženjere zaštite na radu i govori se stalno radnicima da se sami čuvaju, jer ih oni ne mogu sačuvati. Taj dan on uopće nije niti bio u [adresa]. Prije otvaranja predmetnog, kao i svakog drugog gradilišta, napravljena je procjena rizika. Sva dokumentacija dostavljena je državnom inspektoratu. Taj dan na gradilištu je bio II. optuženik kojeg je on ovlastio umjesto MO, koji je bio na drugom gradilištu. Njegova dužnost bila je upozoravat radnike da rade na siguran način. Iskazao je kako se on ne osjeća odgovornim za predmetni događaj. Nije izrazio žaljenje zbog predmetnog događaja i smrtne posljedice radnika.

5. II. optuženi AO u obrani na kraju dokaznog postupka je naveo da ostaje pri danoj obrani pred policijom te da će se braniti šutnjom.

5.1. Ispitan u svojstvu okrivljenika II. optuženi AO prilikom prvog ispitivanja je porekao počinjenje kaznenog djela. U bitnom, branio se kako je on predmetnog dana kao građevinski tehničar na predmetnom gradilištu, gdje se dogodila nesreća, bio postavljen za zamjenika voditelja gradilišta, koji je bio na drugom gradilištu. Bio je uvjeren kako je procjena rizika postojala te kako je sve bilo u skladu s pravilima struke. Više puta ponovio kako je to bio tipski posao koji se obavljao gotovo svakodnevno, unazad četiri godine te da ne zna kako se isto uopće zbilo. Konstantno se radio isti posao. Nije istina da je dopustio oštećeniku da radi poslove za koje nije imao potrebne uvjete. On je inače bio zadužen za sporedne poslove na gradilištu. Poslove na skeli nije obavljao. Ne zna čija su bile ljestve, njihove nisu, jer njihovi radnici to ne koriste, jer za tim nema potrebe. Misli da su bila od kooperanata nekih električara. Oštećenik je svoje poslove trebao obavljati isključivo s poda i nitko mu nije dopustio da radi s spornim ljestvama. Ne osjeća se krivim, jer smatra kako je on osobno taj dan postupao u skladu s pravilima struke. Predmetnog dana oštećenom radniku dao je upute koje se odnose samo na njegov opis poslova i sve je bilo u redu. Nije izrazio žaljenje zbog predmetnog događaja i smrtne posljedice radnika.

6. Nije sporno da se predmetni događaj zbio **.**.2017. oko 13:05 sati u [adresa], gradilištu [trgovačko društvo] sa sjedištem u [adresa]. Nesporno je da je u inkriminirano vrijeme I. optuženi UO bio direktor i odgovorna osoba u trgovačkom društvu [trgovačko društvo] Nije sporno niti da radnik DO u inkriminirano vrijeme nije bio osposobljen za rad na siguran način, niti mu je dopušteno da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, niti je provedeno stručno osposobljavanje za predmetnu vrstu poslova demontažu radne skele, pri čemu nije niti izrađena odgovarajuća pisana radna uputa za demontažu radne skele. Nesporno je da je inkriminiranog dana oštećenik zadobio više tjelesnih povreda od kojih i tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma tri susjedna 3-5 rebra te osobito tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma lubanje s ozljedom mozga i moždanih struktura, a koje tjelesne povrede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, zbog kojih je i preminuo **.**.2017. u ....

7. Spornim se ukazuje je li II. optuženik bio zamjenik voditelja gradilišta i neposredno nadređeni predmetnog dana te koje ovlasti je i dužnosti imao na gradilištu, zatim je li I. optuženik postupio protivno članku 18. stavku 1. , članku 19. stavku 1., članku 28. stavku 1., članku 36. stavku 1., članku 32. stavku 2. i 10., članku 44. stavku 2. i članku 62. stavku 2. Zakona o zaštiti na radu, a II. optuženik protivno članku 24. Zakona o zaštiti na radu, na način da nisu planirali i pripremili radne postupke i organizaciju rada na gradilištu te razradili i primjenjivali tehnologiju rada tako da procjene sve rizike za život i zdravlje svojih radnika i tako ne ugrožavaju njihovu sigurnost i zdravlje te radniku DO dopustili obavljanje poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, iako isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu. Spornim se ukazuje tko je poslao oštećenika na obavljanje poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, je li se oštećenik nalazio na podu ili na ljestvama, kada je skidao skelu. Spornim se ukazuje jesu li ozljede oštećenika u uzročno posljedičnoj vezi s inkriminiranom događajem, odnosno jesu li ozljede nastale uslijed pada sa skele te se spornim ukazuje tko je trebao upozoriti oštećenika da ne obavlja poslove za koje nije bio obučen za rad.

8. Na okolnost utvrđivanja spornih okolnosti sud je pročitao iskaze svjedoka RO, ZO, PO, ispitao svjedoke SO i FO te dopunski ispitao vještaka Romana Lončara i vještakinju Anitu Galić Mihić, pročitao materijalnu dokumentaciju te analizirao obrane I. optuženika i II. optuženika, pa je na temelju analize svakog dokaza posebno te dovođenjem istih u međusobnu svezu i povezujući ih s obranom I. optuženika i II. optuženika, nedvojbeno utvrdio da su I. optuženi UO i II. optuženi AO inkriminiranog dana, na način opisan u izreci presude, počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavku 4. u vezi sa članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11 te ih je za isto kazneno djelo oglasio krivima.

8.1. Svjedok RO u svome iskazu je naveo da je tijekom 2017. bio zaposlen kao tesar u TD ... te su u rujnu 2017. radili na gradilištu u [adresa], stambena zgrada. Tog **.**.2017. došli su na posao, kao i svaki dan, u 7 sati ujutro te su radili na betonaži zida s južne strane zgrade, time da je trebalo završiti još preostali dio betonaže zida sa sjeverne zgrade zida, što su učinili. Ekipu su činili IO, HO i on, koji su tesari te DO koji je bio pomoćni radnik. Negdje oko 13:05 sati, dok je radio svoje poslove s južne strane zgrade, čuo je tup udarac te kad je došao do sjeverne strane zgrade, vidio je DO kako leži na leđima, odmah je sišao dolje kako bi mu pomogao, zatekao ga u nesvijesti te mu je iz nosa curila krv, a nakon par minuta došao je k sebi te je počeo iskašljavati krv, također glava mu je bila razbijena, ubrzo su došli i drugi kolege. DO je zatražio da stave stiropor ispod njegovih leđa kako ne bi bio na tlu, a osjećao je bolove u području rebara, hitna pomoć došla za 10 minuta i odvezla ga. Nije mogao vidjeti DO s mjesta gdje se nalazio, dok su ga mogli vidjeti IO, koji je radio s istočne strane zgrade na istom katu te HO, koji je radio s druge strane zida od DO. Radili su na 4. katu zgrade te je visina s koje je DO pao negdje oko 2 metra. On je prije pada rastavljao skelu te je koristio drvene dvokrake lojtre, a tijekom rada čuo ga je kako razgovara s kolegom HO i IO. Na mjestu događaja nije bio prisutan GO, brat IO, dok je bio prisutan drugi brat GO, A, kojeg je neposredno prije pada oštećenik dozivao. DO je, između ostalog, radio na poslovima demontaže radne skele, a kao pomoćni radnik nije bio za to kvalificiran, iako je imao praktično iskustvo rada 7-8 godina. Nije mu poznato da li je DO bio osposobljen za poslove za rad na siguran način, ali zna da je prošao nekakve liječničke preglede za rad na visini. Direktor UO nije bio prisutan na gradilištu, dok je bio prisutan poslovođa BO, koji je nadgledao izvođenje radova te je prisutnim radnicima davao radne rasporede i zadaće. Oštećenik je samoinicijativno obavio taj posao kao i u niz navrata do tada, u biti svi radnici su znali što trebaju raditi te nije bilo potrebe da im o tome govore nadređeni. BO je raspoređivao radnike na posao, davao im radne upute, nadgledao kako obavljaju radove i slično. Koliko zna toga dana DO nije dao nalog da razmontira skelu, ali dopušta mogućnost da je to mogao učiniti u 4 oka, jer radnici nisu cijelo vrijeme bili jedni uz drugih, već su bili raspoređeni po gradilištu i obavljali svaki posao za koji je bio zadužen. MO je bio voditelj gradilišta te nije bio cijelo vrijeme na gradilištu, dok je cijelo vrijeme na gradilištu bio LO, poslovođa. Kada na gradilištu nema voditelja gradilišta, poslove vodi poslovođa, faktički poslove vodi poslovođa pa čak i kad je voditelj gradilišta na gradilištu. Na gradilištu je bio do 16 sati, a prije nego što je napustio gradilište, na gradilište je došla inspektorica zaštite na radu. Od oštećenika je bio udaljen najmanje 6 metara i okrenut njemu leđima, radio je betonažu s unutarnje strane južnog zida. DO je radio, odnosno skidao, demontirao skelu sa sjeverne strane unutarnjeg zida sa vanjske strane, dakle nalazio se u unutarnjoj prostoriji. Koliko mu je poznato, nitko nije naložio DO da koristiti predmetne drvene ljestve za demontažu skele već je on to samoinicijativno napravio kao i drugi radnici. Te drvene ljestve su u vlasništvu kooperanata. Inače ne koriste takve ljestve tijekom rada. Skela je imala ogradu. Pokojni DO je imao na sebi radnu opremu i to kacigu, radno odijelo i čizme, odnosno cipele te je on posebno vodio računa o tome. Visina skele je bila otprilike 2,7 m. Vidio je da se zaštitna kaciga od DO nalazi na 1,5 m od mjesta gdje je ležao na tlu, kacige su imale remene za vezanje, ali ne zna je li oštećenik svoju vezao. Te drvene ljestve bile su u vlasništvu obrta [obrt], koji je bio podizvođač. Inače, ljestve koje je koristio DO, također su pale s njim te su bile na udaljenosti od 1 m od njega na tlu. Nitko od optuženih im nije govorio da koriste te ljestve, pri čemu ističe, da direktor UO nije niti bio na gradilištu, niti se bavio takvim poslovima. Tog dana, koliko se sjeća II. optuženik je u tri navrata došao do njih radnika prije tragičnog događaja, a sve kako bi koordinirali dalje posao, potrebne materijale i sl. U takvim situacijama događalo se da bi i grupno s njima razgovarao, ali i pojedinačno, ovisno o slučaja do slučaja. Misli da toga dana voditelj gradilišta nije bio na gradilištu. Oštećenik nije montirao skelu, već su to činili tesari, a on je samo pomagao u tome, jer on nije bio stručan za to, a niti za demotnažu skele, ali je on to volio raditi i dokazivati se pa su mu to puštali da radi. Stručne osobe ne bi koristile drvene dvokrake ljestve kakve je koristio DO. DO nije bio stručan za demontažu iz razloga, jer nije završio adekvatnu školu za tesara, ali imao je veliko radno iskustvo u građevini, sigurno negdje 5-6 godina, a on je s njim radio 2 godine, te se jako dobro pazio.

8.2. Svjedok ZO, u svome iskazu je naveo da je bio sam zaposlen u [trgovačko društvo] nekih 9 godina, a vezano za nesreću na radu pokojnog DO može reći da su bili na gradilištu u [adresa], radilo se o 2017. Nakon što su završili betonažu zida toga dana, a što im je pomagao i DO, kao pomoćni radnik, on je otišao na drugu stranu te je šalovao ploču između 3. i 4. kata. Dok je radio, kraj njega je prošao HO te mu je rekao da je D pao. Odmah je sišao dolje te je vidio kako DO leži na tlu, a glavu mu je podigao RO i držao u svome krilu. Bio je u nesvijesti te je nakon nekog vremena počeo iskašljavati krv, rekao je da ga polože na bok, kako se ne bi ugušio te je pozvana hitna pomoć koja je ubrzo došla i odvezla DO u bolnicu. Nije vidio, niti čuo pad oštećenika. Nije mu poznato niti što je on radio u trenutku pada. On je inače pripomagao zidarima i tesarima. Uvijek su u timu zidari i tesari demontirali skelu, a oštećenik im je pripomagao, ali nije nikada prije ovog događaja vidio da bi on sam demontirao skelu. I. optuženika nije vidio na gradilištu tog dana, a na gradilištu je bio II. optuženik, koji je inače poslovođa i daje upute radnicima što raditi te ih kontrolira u radu i upućuje ih na eventualne nepravilnosti. Šef gradilišta je bio MO, a taj dan MO nije vidio na gradilištu. Ne zna tko je mijenjao MO, a II. optuženik je njima bio poslovođa. Uočio je da su pored unesrećenog bile dvokrake drvene lojtre na udaljenosti 2 m od njega. Nikad nije dobio uputu od nadređenih da koristi takve lojtre prilikom demontaže skele. Predmetna skela nije bila visoka te se mogla dohvatiti s poda, bez lojtri i razmontirati. DO je bio nekoliko cm niži od njega, bio je visok oko 180 cm. Na skeli se nalazila ograda. Vidio je pored unesrećenog kacigu na udaljenosti od nekih 2 m. Nakon što mu je predočen dio iskaza RO u kojem je on naveo da su radnici znali i sami obavljati dio posla iz svoje nadležnosti, a ne samo u timu kako je on iskazao, u odnosu na oštećenika iskazao da je samostalno znao demontirati skelu pa i tog kritičnog dana, svjedok je odgovorio da ne može objasniti ovu razliku u iskazu u odnosu na iskaz RO na te okolnosti, ali je on doživio nesreću prije ovog događaja, pa je imao gubitak pamćenja.

8.3. Svjedok PO u svome iskazu je naveo da je 2017. bio zaposlen u [trgovačko društvo] kao tesar, ali nije bio na radnom mjestu na gradilištu u [adresa] kada se dogodila nesreća na radu kolegi CO. U to vrijeme je bio na bolovanju. Šef gradilišta bila je osoba po imenu MO, čijeg prezimena se ne sjeća te ga je samo povremeno znao vidjeti na gradilištu. Sada je zaposlena u [trgovačko društvo], direktor društva je UO, a jedan od poslovođa je i BO. Pokojni DO bio pomoćni radnik te je doista i obavljao pomoćne poslove pomažući njima zidarima i tesarima. DO nije radio druge poslove osim što im je pomagao. Skelu su montirali i demontirali uobičajeno on i RO. DO nije nikad demontirao skelu, ali dopušta mogućnost da je to možda činio, dok je on bio na bolovanju.

8.4. Svjedokinja SO u svome iskazu je navela da je ... 2017. bila dežurna kao inspektor zaštite na radu te je postupala po dojavi da je jedan radnik zadobio ozljede na radu. Radilo se o privremenom gradilištu za izgradnju poslovnog stambenog objekta u [adresa], na [adresa]. Izašla je na mjesto događaja te sve što je utvrdila, zapisalo se u zapisnik o provedenom inspekcijskom nalazu te u cijelosti ostaje kod sadržaja tih zapisnika. Tom prilikom je obavila i razgovor s radnikom RO koji je bio očevidac toga događaja, jer je upravo radio s pokojnim DO, oni su radili iste poslove na četvrtoj etaži stambeno- poslovnog objekta. Koliko se sjeća RO nije vidio sam događaj, odnosno pad radnika, a utvrđeno je da je pokojni DO radio s ljestvama i skidao skelu, s time da nije točno utvrđena visina na kojoj je radnik stajao u trenutku kada je pao. Radni postupak skidanja skele uopće se nije trebao na taj način izvoditi, iz razloga što radnik nema stabilan i siguran rukohvat i oslonac, što je protivno odredbama pravilnika o zaštiti na radu i uporabi radne opreme. Dalje je utvrđeno da poslodavac nije imao nikakvu dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da bi taj radnik ispunjavao posebne uvjete rada za poslove koje je obavljao, u vidu stručne spreme i zdravstvene sposobnosti, niti je DO bio osposobljen za rad na siguran način za te poslove koje je obavljao. On je bio osposobljen za rad pomoćnog građevinskog radnika, odnosno on je trebao obavljati poslove čišćenja gradilišta, strojeva, ali ne i skidanja skele. Navedeno proizlazi iz zapisnika o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, a sve je ovo već konstatirano u zapisniku o provedenom inspekcijskom nadzoru. Poslodavac je taj koji je dužan osigurati rad na siguran način što proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu točnije iz članka 44. Zakona da je poslodavac dužan osigurati radni postupak na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, pripremiti i razraditi radne postupke, tehnologiju rada. Ujedno člankom 36. Zakona o zaštiti na radu je propisano da poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada, dok ne utvrdi da je takav radnik osposobljen za rad na tim poslovima, u vidu stručne spreme i zdravstvene sposobnosti. Poslodavac je dužan radniku osigurati radnu opremu, osposobiti ga za rad na siguran način sukladno članku 27. i 28. Zakona o zaštiti na radu. II. optuženik je bio neposredno nadređen radniku DO pa s time je trebao vršiti kontrolu rada i trebao biti upoznat da DO nije smio raditi na navedenim poslovima. Ono što je bitno i što je utvrdila jest to, da je predmetne zgode poslodavac napravio nekoliko propusta zbog kojih je podnijela kaznenu prijavu i to propuste utvrđene na stranici 10. točka 13. Zapisnika. Ona je sve opisala pod točkom 13. Prije svega poslodavac, odnosno odgovorna osoba poslodavca nije planirala, pripremila i provodila radne postupke te nije razradila i primjenjivala tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pritom najveću moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, a čime je postupio protivno članku 44. Zakona o zaštiti na radu. Osim toga radnik DO u trenutku ozljeđivanja obavljao je poslove skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, a isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu. Nakon toga poslodavac nije mogao predočiti upute za rad na siguran način za obavljanje predmetnih poslova skidanja radne skele – konzole sa konstrukcije čelične oplate, zbog čega je izdala usmeno rješenje, a nije niti predočio procjenu rizika za obavljanje poslova. Temeljem njenog usmenog rješenja ona je naknadno izvršila kontrolu te je utvrdila da su oni postupili po njenom, a **.**.2017. je obavljena kontrola. II. optuženik je bio osposobljen za građevinskog tehničara, a sve to stoji u inspekcijskom zapisniku i bio je neposredno nadređen na gradilištu, a to je utvrdila na temelju izjave radnika, ali i materijalne dokumentacije. Nakon što se svjedokinji predočava rješenje o imenovanju zamjenika voditelja radilišta od **.**.2017. s lista 20, svjedokinja odgovara da se ne može sada točno sjetiti je li vidjela to rješenje, ali da je u svom zapisniku o inspekcijskom nadzoru navela svu dokumentaciju kojom je raspolagala prilikom pisanja inspekcijskog zapisnika. II. optuženik je bio zamjenik voditelja gradilišta, ali u konkretnom slučaju on je u stvari bio neposredno nadređen radniku DO na tome gradilištu i on je taj koji je raspoređivao radnike na poslove, odnosno on je trebao spriječiti radnika DO da obavlja navedene poslove skidanja skele. Nije joj bilo važno predočeno rješenje s lista 20, zato što je II. optuženik bio neposredno nadređen tim radnicima pa tako i DO. Oštećenik je bio osposobljen za poslove pomoćnog građevinskog radnika, što bi značilo da je obavljao poslove čišćenja gradilišta, strojeva i opreme. To je proizlazilo iz procjene rizika i zapisnika o osposobljenosti radnika DO. On je obavljao poslove, koje nije smio obavljati. Tim ljestvama se uopće nije smjelo raditi taj radni postupak na takav način, jer one nisu imale stabilan oslonac, stabilan i siguran rukohvat i oslonac, niti je radnik bio vezan i osiguran od pada s visine. Nije utvrđeno na kojoj visini se radnik nalazio kada je pao s ljestvi, s time da uopće nije uzela u obzir na kojoj visini je on radio, obzirom da se nije moglo utvrditi pa time nije niti utvrđivala je li bio osposobljen za rad na visini, jer da je radio iznad tri metra visine, morao bi biti osposobljen za raj rad i biti zdravstveno osposobljen. Poslodavac je taj koji je trebao organizirati radni postupak, a nije bitno čije su ljestve. Poslodavac je rasporedio radnike odnosno RO i DO da skidaju skele, a to proizlazi iz izjave radnika RO. Iz te izjave proizlazi da su oboje skidali skelu s četvrte etaže stambeno poslovne zgrade s time da je RO naveo da je on to činio s poda, a DO na ljestvama. Koliko se sjeća, nije bilo izjava drugih radnika o tome gdje se nalazio radnik DO i kako je pao izuzev ovog radnika RO koji je, čini joj se, bio u istoj prostoriji gdje i DO. Došla je na mjesto događaja po pozivu, policija je osigurala taj prostor, vidjela je mjesto gdje je radnik pao, tamo su bile i ljestve i sve je to konstatirala u svom zapisniku. Poslodavac je dužan osigurati radne poslove, a na pitanje branitelja kako svjedokinja zna da je baš poslodavac uputio radnika da uz pomoć ljestva skida skelu, odnosno postoji li mogućnost da je radnik sam uzeo ljestve i skidao skelu, odgovara da je sve što je mogla i što je utvrdila, konstatirala u inspekcijskom nadzoru. Tijekom inspekcijskog nadzora utvrdila da je DO koristio radne ljestve. U zapisniku je konstatirala kome pripadaju te ljestve. Ujedno, nije bitno kome su pripadale te ljestve, već je samo bitno da radni postupak nije obavljan sukladno zakonu. Po Zakonu o gradnji postoji institut zamjenika voditelja gradilišta, međutim nije utvrđivala tko je voditelj gradilišta, iz razloga što je primjenjivala samo Zakon o zaštiti na radu pa je utvrđivala odgovornost poslodavca da osigura rad na siguran način. Utvrdila sam tko obavlja poslove zaštite na radu te da u trenutku ozljede radnika ta osoba nije bila na gradilištu. Koliko joj je poznato, nije bilo pisanog traga da je poslodavac prenio ovlasti osobe za obavljanje poslova zaštite na radu na nekog od prisutnih radnika na tom gradilištu. Ne sjeća se je li pribavljala sistematizaciju radnih mjesta kod ovog poslodavca. Oštećeniku je nadređen bio II. optuženik, a to je utvrdila iz izjave radnika i očevida, on je upravo rasporedio radnike taj dan na poslove. Na pitanje zašto je u zapisniku o inspekcijskom zapisniku od **.**.2017. pod točkom 4-4.3. navela ČO kao neposredno nadređenog, a deset dana kasnije navela da je isti zamjenik voditelja gradilišta svjedokinja se očitovala da je na temelju dokumentacije, provedenog očevida i izjave radnika tako konstatirala. Sve ono što je od poslodavca dobila od dokumentacije, konstatirala je u zapisnicima, a nakon toga podnijela prijavu državnom odvjetništvu. Tijekom provođenja očevida prikupljala je izjave i konstatirala što neposredno opaža i naravno da mora pitati tamo prisutne koji radni postupak se obavlja, na koji način, tko je bio prisutan i na temelju tih zaključaka onda donosi svoj zaključak o provedenom inspekcijskom nadzoru. Neposredno nadređeni je treba najprije organizirati rad, rasporediti radnike, a po potrebi njih obilaziti i utvrđivati je li obavljaju poslove na koje su raspoređeni sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

8.5. Svjedok HO u svome iskazu je naveo da je obavljao poslove zidara na nekretnini, odnosno na gradilištu na [adresa] u [adresa]. Zidao je oplate, na tom gradilištu je bilo više radnika, sjeća se da je bio radnik T i DO. DO je bio njegov kolega i on je na tom gradilištu bio pomoćni radnik. Kada je on doživio nesreću, svjedok je bio na tome gradilištu, ali nije bio na mjestu gdje je on doživio tu nesreću, bio je s druge strane. Taj dan je DO obavljao poslove pomoćnoga radnika koji se sastojao od toga da dodaje materijal, čekiće, šarafe, ali nije vidio gdje se on nalazio i što je radio, kada je doživio nesreću. Vidio je samo u jednom trenutku da je DO na podu, nije vidio kako je pao, i onda je pozvao II. optuženika. II optuženik je bio na iskopima, a DO i on su bili na mjestu gdje se radila zgrada. Glavni na gradilištu i osoba ovlaštena za zaštitu na radu je bio MO. Tražio je II. optuženika, jer je jedini on bio na gradilištu. II. optuženik bio inače građevinski tehničar, on naručuje materijale za gradilište, ucrtava nacrte, nije im bio šef, a taj MO ih je rasporedio gdje trebaju raditi. I. optuženik je inače direktor firme i ne zna koja je bila njegova zadaća na gradilištu. Oštećenik kao pomoćni radnik dodaje materijal i alate, kada se skela razmontira on prihvaća dijelove skele, s time da je on onda na podu. Toga dana I. optuženika nije vidio na gradilištu. Ne zna je li DO dobio taj dan striktno uputu da demontira skelu. Prilikom skidanja skele se može montirati druga skela za skidanje te skele, mogu se koristiti ljestve, s time da se poslove obavlja osoba koja je obučena za rad na visini. Pomoćni radnik može pridržavati te ljestve. Pod ljestve misli na građevinske tipke ljestve u obliku slova A. Pomoćni radnik ne smije biti na visini, on mora biti na podu i on pomaže, odnosno dodaje stvari, koliko je njemu poznato, ako si zidar ili tesar, ujedno si obučen i za rad na visini. DO nije nikada radio na skeli, niti na ljestvama, uvijek na podu i pomagao, odnosno dodavao stvari. MO je bio glavni na gradilištu, a kada njega nema na gradilištu, oni su znali pitati II. optuženika da im ucrta kako treba zidati zid i slično. MO je obilazio i gledao kako se radi, a kad MO nema, pomoć traže od II. optuženika u odnosu na kvote. Nikada nije vidio da DO skida skele. Nije mu poznato tko mijenja MO kada njega nema. Nakon što je DO pao na pod, on je došao svijesti, pozvao je II. optuženika i netko je zvao hitnu, DO se nije pridizao, jer nisu znali točno koje ozlijede ima, nakon čega ga je hitna odvezla.

8.6. Svjedokinji ŽO, sestri oštećenika, sami detalji stradavanja brata joj DO nisu poznati. Međutim, razočaralo ju ponašanje optuženika, obzirom nikada njoj kao sestri i majci oštećenika koji je bio njihov radnik, nisu izrazili sućut zbog gubitka brata i sina. Inače oštećeni je živio s njom i majkom na istoj adresi.

8.7. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, [broj] od **.**.2017. proizlazi da je isti sačinila inspektorica rada SO, a isti je potpisan u ime poslodavca od strane II. optuženika. Zapisnikom je konstatirano da inspekcijski nadzor proveden **.**.2017. s početkom u 15:30 sati na privremenom radilištu na izgradnji stambeno poslovnog objekta u [adresa], kod [adresa] ([adresa]), a povodom ozljeda oštećenika, a vezano uz povredu odredaba Zakona o zaštiti na radu. II. optuženik je naveden kao zamjenik voditelja gradilišta i poslovođa kod poslodavca, s time da je ovlaštena osoba poslodavca bila na poslovnom putu izvan [adresa]. Podatke je inspektorica prikupila očevidom na mjestu ozljeđivanja i izjava očevidaca RO i II. optuženika. Očevidom je utvrđeno da se mjesto nastanka ozljede nalazi na četvrtoj etaži stambeno poslovnog objekta u izgradnji, na visini od 14 metara od tla. Ispred same konstrukcije čelične oplate nalazile su se drvene dvokrake ljestve visine 1,62 metra. Na mjestu nastanka ozljeda na udaljenosti od 2,20 metara na zapadnoj strani objekta postavljena je neadekvatna zaštitna ograda, a prostorija nije zatvorena. Na mjestu ozljeđivanja, pronađena je zaštitna kaciga i radne rukavice. Ujedno, poslodavcu je provedenim inspekcijskim nadzorom izdano Usmeno rješenje kojim je poslodavcu [trgovačko društvo] zabranjeno obavljanje radnog postupka skidanja radne skele- konzole sa konstrukcije čelične oplate. II. optuženik je pročitao zapisnik i nije imao primjedbe.

8.8. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, [broj] od **.**.2017. proizlazi da je isti sačinila inspektorica rada SO, a isti je potpisan u ime poslodavca od strane I. optuženika kao direktora i II. optuženika kao neposredno nadređenog. Zapisnikom je konstatirano da inspekcijski nadzor proveden **.**.2017. s početkom u 10:00 sati na privremenom radilištu na izgradnji stambeno poslovnog objekta u [adresa], kod [adresa] ([adresa]), a povodom smrti oštećenika, a vezano uz povredu odredaba Zakona o zaštiti na radu. I. optuženik je naveden kao direktor poslodavca, a II. optuženik kao neposredno nadređeni. Nadalje je konstatirano da poslodavac zapošljava 93 radnika, predočeni su akti poslodavca, dakle Procjena rizika broj: ... od ... 2016., u kojoj nisu obuhvaćeni poslovi skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate. Od dokumentacije za oštećenika predočen je Zapisnik o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način broj: ..., iz kojeg je vidljivo da je provedeno teoretsko i praktično osposobljavanje radnika za poslove pomoćnog radnika, ali poslodavac nije priložio dokaz da je isti osposobljen za poslove koje je radio u trenutku stradavanja, odnosno poslove skidanja radne skele-konzole. Nadalje, predočena je Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti za oštećnika, s time da je konstatirano da je oštećenik prilikom ozljeđivanja obavljao poslove s posebnim uvjetima rada određene Pravilnikom o poslovnima s posebnim uvjetima rada iz članka 3. točke 11. te za istog nisu predočeni dokazi da isti ispunjava potrebne posebne uvjete za obavljanje predmetnih poslova. Nadalje, u Zapisniku je konstatirano na jednak način, kao prethodni Zapisnik, o mjestu nastanak ozljeđivanja, da su podaci prikupljeni obavljanjem očevida i uzimanjem izjava radnika. Od utvrđenih propusta u primjeni mjera zaštite na radu od strane poslodavca Zapisnikom je konstatirano da prilikom ozljeđivanja oštećenika, poslodavac, odnosno odgovoran osoba poslodavca nije planirao, pripremio i provodio radne postupke te nije razradio i primjenjivao tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlja radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, sukladno članku 44. Zakona o zaštiti na radu. Ujedno, oštećenik je u trenutku ozljeđivanja obavljao poslove skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate, a isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu. Poslodavac nije mogao predočiti upute za rad na siguran način predmetnog radnog postupka skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate, jer iste nisu izračene, niti dostupne radnicima na mjestu rada, niti je mogao predočiti procjenu rizika za poslove skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate. Slijedom navedenoga, doneseno je Usmeno rješenje i naloženo poslodavcu da izradi procjenu rizika za poslove skidanja radne skele-konzole i učini je dostupnima radnicima i da učini dostupnima upute za rad na siguran način za poslove skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate.

8.9. Iz Zapisnika o očevidu Službe kriminalističke policije od **.**.2017. konstatirano je da je očevid proveden u [adresa], na objektu stambeno poslovne zgrade u izgradnji, da je ozlijeđeni DO odvezen u KBC ..., s time da je opisano mjesto nastanka ozljede, tragovi crvene boje nalik na krv, ljestve i rukavice, plastična kaciga.

8.10. Iz Zapisnika KBC ... o provedenoj obdukciji mrtvog tijela oštećenika, utvrđeno je da je preminuo nasilnom smrću, uslijed prijeloma zatiljne kosti s ozljedom mozga.

8.11. Iz Ugovora o radu na nepodređeno vrijeme između poslodavca [trgovačko društvo] i ČO proizlazi da je ugovor sklopljen **.**.2017. te da je isti zaposlen na mjestu građevinskog tehničara, dok u opisu poslova stoji da isti provodi pravilnu raspodjelu i organizaciju posla, vođenje dnevne gradilišne dokumentacije, praćenje realizacije, čitanje nacrta, naručivanja potrebne robe, rad s oplatom, davanje visina i kontrola, kontrola iskopa i zemljanih radova, izračun betona i kontrola i poznavanje nacrta i poslova armature, kontrola građevinskih radova, rad sa skelom i kontrola postave, rad na terenu.

8.12. Iz rješenja br. ... od **.**.2017. trgovačkog društva [trgovačko društvo] proizlazi da je MO imenovan za glavnog inženjera gradilišta i voditelja građevinsko-obrtničkih radova nad izvedbom radova na građevini II. faza stambeno poslovne građevine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa].

8.13. Iz rješenja br. ... od **.**.2017. trgovačkog društva [trgovačko društvo] proizlazi da je AO imenovan za zamjenika inž/ voditelja radilišta na izvođenju građevinskih radova na građevini II. faza stambeno poslovne građevine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa].

8.14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu od požara Romana Lončara proizlazi da je oštećenik bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pomoćnog građevinskog radnika, s time da nisu navedeni poslovi skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate. Oštećenik nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove skidanja radne skele - konzole, niti je provedeno stručno osposobljavanje za građevinsko-montažne poslove podizanja skele, postavljanja oplate i ograde. Poslodavac nije izradio upute za rad na siguran način skidanja skele-konzole s konstrukcije čelične oplate i iste nisu bile dostupne na mjestu rada. Upravo zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštitile na radu je došlo do teške tjelesne ozljede radnika sa smrtnom posljedicom. U organizaciji rada propušteno je da se proces rada provodi u skladu s pravilima zaštite na radu, dakle radnik je raspoređen na poslove demontaže radne skele- konstrukcije bez prethodno provedene pravilne organizacije procesa rada, kojom bi se osigurao siguran radni postupak, dopušteno mu je da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, a nije provedeno stručno osposobljavanje za predmetnu vrstu poslova, dopušteno mu je da obavlja poslove za koje nije osposobljen za rad na siguran način i nije izrađena odgovarajuća radna uputa za predmetni tehnološki postupak demontaže radne skele-konzole.

8.14.1. Dopunski ispitan na raspravi vještak Roman Lončar, je naveo da u cijelosti ostaje pri danom nalazi u mišljenju od **.**.2019. Vještak na pitanje je li temelji svoj nalaz samo na činjenici da je oštećenik bio na ljestvama, odgovara da to nije točno, da je on uzeo u obzir činjenicu da se radnik nalazio na gradilištu, a da isti nije imao propisane uvjete za rad na gradilištu, za tu vrstu poslova demontaže skele. On uopće to nije smio radit. Radnik je mogao biti na gradilištu i obavljati pomoćne građevinske radove, za što je osposobljen za rad na siguran način, a ti pomoćni radovi sadržani su u zapisniku. Oštećeni je trako mogao dodavati alate radnicima, bušiti, pomaknuti dasku, dodati dasku, zidati, betonirati. Skela se sastojala i od daščanog djela. Oštećenik nije smio demontirati skelu. Primjerice da se skela nalazi na prizemnoj razini, radnik ne smije skinuti dasku s te skele, jer bi to onda bila demontaža skele za što on nije bio osposobljen. Radnik se u tom trenutku smio nalaziti na skeli, ali nije smio demontirati. Radnik ne smije dasku dodavati, skidati ili montirati na skelu. U slučaju da se nekakve stvari nalaze na skeli, poput alata, oštećenik ih je mogao dodati. Radnik koji je osposobljen kao pomoćni radnik na gradilištu može obavljati sljedeće poslove: radi pomoćne poslove kod zidanja i betoniranja na gradilištu, obavlja poslove na visini, vertikalni i horizontalni transport tereta, priprema građevinskog materijala, čišćenje alata, po potrebi radi i druge građevinske struke. Obavlja radove ručnim alatom, obavlja poslove ručnog istovara, utovara, i dopreme materijala na mjesta rada. Povremeno rukuje građevinskim strojevima/uređajima - građevinska miješalica. Radnik nije stajao na skeli, već na ljestvama koje su bile na 4. katu na betoniranom djelu, tako proizlazi iz spisa. Poznato mu je da postoji voditelj gradilišta, ne i zamjenik voditelja gradilišta, osim kada postoji podizvođač, tada postoji i zamjenik voditelja gradilišta. Na poseban upit suda je li netko trebao reći oštećeniku da prestane raditi, odnosno skidati skelu, vještak je odgovorio da je to trebao učiniti neposredni ovlaštenik poslodavca, odnosno II. optuženi ČO koji je bio neposredno nadređeni oštećeniku. Neposredni ovlaštenik je ujedno zadužen za raspored radnika toga dana. II. optuženi ČO je bio zamjenik voditelja gradilišta neposredno nadređeni pa u tom djelu navodim da pojam zamjenik voditelja gradilišta postoji. Njegova odgovornost se treba gledati kroz njegovu položaj neposredno nadređenog koji je trebao zabraniti takav rad radniku, jer da je to učinio do toga događaja ne bi došlo. Ne zna tko je još bio nadređen radniku, odgovorna osoba je i direktor. Voditelj gradilišta je sigurno tamo bio, i on je mogao i trebao upozoriti oštećenika, s time da II. optuženik kao neposredno nadređeni nije smio radnika uputiti na rad odnosno skidanje skele.

8.15. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayera o provedenom sudskomedicinskom vještačenju proizlazi da je oštećenik umro nasilnom smrću, a uzrok smrti je prijelom lubanje s ozljedom mozga i moždanih struktura, a sve utvrđene ozljede oštećenika u ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu koja stoji u uzročno posljedičnoj vezi sa smrtnim ishodom oštećenika. Sve ozljede se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja pada s ljestva na tvrdu podlogu. Ujedno, medicinskom dokumentacijom za oštećenika konstatirane su sve zadobivene ozljede u inkriminirano vrijeme.

8.15.1. Dopunski ispitana vještakinja Anita Galić Mihić, je izjavila da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja koje je dao u pisanom obliku dr. Davor Mayer. Smrt oštećenika je nastala uslijed ozljeda glave, utvrđene ozlijede glave su nesporno nasrtale padom, s obzirom da se radi o akceleracijsko-deceleracijskim silama koje su djelovale na glavu oštećenika. Pritom se ne može točno utvrditi jesu li te ozlijede nastale padom s ljestava, odnosno padom s dva-tri metra visine, ili su nastale padom u razini. S obzirom na lokalizaciju ozlijede dopuštam mogućnost da su ozlijede oštećenika nastale i njegovim padom u razini.

9. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze kako svaki pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći ih u međusobnu vezu i povezujući ih obranama I. optuženika i II. optuženika ovo vijeće je na nedvojben način utvrdilo su I. optuženik i II. optuženik, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći pri izvođenju pojedinih radova na privremenom radilištu na izgradnji stambeno poslovnog objekta u [adresa], kod [adresa] ([adresa]), inkriminiranog dana **.**.2017., postupali protivno propisima i opće priznatim pravilima struke uslijed kojih je njihovih propusta u izvođenju radova radnik DO prilikom skidanja skele-konzole s konstrukcije čelične oplate pa s visine te uslijed ozljeda preminuo, čime su počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti opisano u članku 222. stavku 4. u vezi sa članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11, stavljeno im na teret, za koje su djelo oglašeni krivima.

9.1. Naime, iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, kojeg je sačinila inspektorica rada SO, utvrđeno je da se mjesto nastanka ozljede nalazilo na privremenom radilištu na izgradnji stambeno poslovnog objekta u [adresa], kod [adresa] ([adresa]), na četvrtoj etaži stambeno poslovnog objekta u izgradnji, na visini od 14 metara od tla, da je u inkriminirano vrijeme I. optuženik bio direktor poslodavca, a II. optuženik neposredno nadređeni i zamjenik voditelja gradilišta. Procjenom rizika broj: ... od ... 2016., nisu obuhvaćeni poslovi skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate, dok je od dokumentacije za oštećenika predočen je samo Zapisnik o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način broj: ..., iz kojeg je vidljivo da je provedeno teoretsko i praktično osposobljavanje radnika za poslove pomoćnog radnika, ali poslodavac nije priložio dokaz da je isti osposobljen za poslove koje je radio u trenutku stradavanja, odnosno poslove skidanja radne skele-konzole. Iz navedenog proizlazi odgovornost I. optuženika, kao direktora i odgovorne osobe poslodavca. Nadalje, predočena je Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti za oštećnika, s time da je konstatirano da je oštećenik prilikom ozljeđivanja obavljao poslove s posebnim uvjetima rada određene Pravilnikom o poslovnima s posebnim uvijenim rada iz članka 3. točke 11. te za istog nisu predočeni dokazi da isti ispunjava potrebne posebne uvjete za obavljanje predmetnih poslova. Navedeno je utvrđeno na temelju provedenog očevida, uvidom u materijalnu dokumentaciju i izjave radnika. Da je tomu tako, potvrđuje i materijalna dokumentacija, iz koje proizlazi da je rješenjem br. ... od **.**.2017. trgovačko društva ...-[trgovačko društvo] imenovalo II. optuženika za zamjenika inž/ voditelja radilišta na izvođenju građevinskih radova na građevini II. faza stambeno poslovne građevine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], a iz samog Ugovora o radu za II. optuženika u opisu posla, između ostalog stoji da isti provodi pravilnu raspodjelu i organizaciju posla, vrši kontrolu građevinskih radova, rad sa skelom i kontrola postave. Ujedno, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu od požara Romana Lončara proizlazi da je oštećenik bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pomoćnog građevinskog radnika, s time da nisu navedeni poslovi skidanja radne skele-konzole s konstrukcije čelične oplate. Oštećenik nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove skidanja radne skele - konzole, niti je provedeno stručno osposobljavanje za građevinsko-montažne poslove podizanja skele, postavljanja oplate i ograde. Nadalje, odgovornost I. optuženika proizlazi iz činjenice da poslodavac nije izradio upute za rad na siguran način skidanja skele- konzole s konstrukcije čelične oplate i iste nisu bile dostupne na mjestu rada. Upravo zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštitile na radu je došlo do teške tjelesne ozljede radnika sa smrtnom posljedicom. Vještak je u izradi nalaza uzeo obzir činjenicu da se radnik nalazio na gradilištu, a da isti nije imao propisane uvjete za rad na gradilištu, za tu vrstu poslova demontaže skele. Oštećenik nije smio demontirati skelu, nije smio niti dasku dodavati, skidati ili montirati na skelu. Oštećenik nije stajao na skeli, već na ljestvama koje su bile na 4. katu na betoniranom djelu, a upravo odgovornost II. optuženika u počinjenju ovog kaznenog djela potvrđena je vještačkim nalazom u kojem je isti naveo da je neposredni ovlaštenik poslodavca, odnosno II. optuženi ČO i koji je bio neposredno nadređeni oštećeniku, trebao oštećenika upozoriti da ne smije obavljati navedene radove. Neposredni ovlaštenik je ujedno zadužen za raspored radnika toga dana. II. optuženi ČO je bio zamjenik voditelja gradilišta i neposredno nadređen. Njegova odgovornost se treba gledati kroz njegovu položaj neposredno nadređenog koji je trebao zabraniti takav rad radniku, jer da je to učinio do toga događaja ne bi došlo i II. optuženik, kao neposredno nadređeni, nije smio radnika uputiti na rad odnosno skidanje skele. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka vijeće je u cijelosti prihvatilo kao stručan i objektivan, u skladu s pravilima struke. Ujedno, konstatacije vještaka potvrdila je i inspektorica rada SO, koja je u svome iskazu navela da radni postupak skidanja skele uopće se nije trebao na taj način izvoditi, iz razloga što radnik nema stabilan i siguran rukohvat i oslonac, što je protivno odredbama pravilnika o zaštiti na radu i uporabi radne opreme. Dalje je utvrđeno da poslodavac nije imao nikakvu dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da bi taj radnik ispunjavao posebne uvjete rada za poslove koje je obavljao, u vidu stručne spreme i zdravstvene sposobnosti, niti je oštećenik bio osposobljen za rad na siguran način za te poslove koje je obavljao. II. optuženik je bio neposredno nadređen oštećeniku pa s time je trebao vršiti kontrolu rada i trebao biti upoznat da oštećenik nije smio raditi na navedenim poslovima. S druge strane, I. optuženik, kao odgovorna osoba poslodavca, nije planirao, pripremio i provodio radne postupke te nije razradio i primjenjivao tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, a čime je postupio protivno članku 44. Zakona o zaštiti na radu. Osim toga radnik DO u trenutku ozljeđivanja obavljao je poslove skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, a isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu. Iskaz svjedokinje sud je cijenio kao vjerodostojan i logičan, u skladu s materijalnom dokumentacijom. Nadalje, da je II. optuženik odgovoran za stradavanje oštećenika razvidno je i iz iskaza svjedoka RO, čiji iskaz je sud prihvatio u cijelosti, cijeneći isti konciznim, u skladu s materijalnom dokumentacijom, logičnim i životnim, a upravo je svjedok u svome iskazu je naveo da je s oštećenikom radio inkriminiranog dana na 4. katu zgrade te je visina s koje je DO pao negdje oko 2 metra. On je prije pada rastavljao skelu te je koristio drvene dvokrake lojtre i oštećenik je, između ostalog, radio na poslovima demontaže radne skele, a kao pomoćni radnik nije bio za to kvalificiran, iako je imao praktično iskustvo rada 7-8 godina. I. optuženik nije bio prisutan na gradilištu, dok je bio prisutan poslovođa II. optuženik, koji je nadgledao izvođenje radova te je prisutnim radnicima davao radne rasporede i zadaće, raspoređivao je radnike na posao, davao im radne upute, nadgledao kako obavljaju radove i slično, a MO je bio voditelj gradilišta te nije bio cijelo vrijeme na gradilištu, dok je cijelo vrijeme na gradilištu bio II. optuženik, poslovođa. Koliko mu je poznato, nitko nije naložio DO da koristiti predmetne drvene ljestve za demontažu skele, već je on to samoinicijativno napravio kao i drugi radnici. Tog dana, koliko se sjeća II. optuženik je u tri navrata došao do njih radnika prije tragičnog događaja, a sve kako bi koordinirali dalje posao, potrebne materijale i sl. Dakle, kada se uzme u obzir nalaz vještaka sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu od požara Romana Lončara, a koji je naveo da je II. optuženik upravo kao poslovođa i zamjenik voditelja gradilišta trebao vršiti kontrolu rada i spriječiti oštećenika da obavlja poslove za koje nije obučen, u korelaciji s iskazom svjedoka RO, razvidno je da je II. optuženik zaista inkriminiranog dana, olako smatrajući da neće nastupiti štetna posljedica, počinio utuženo kazneno djelo, dakle isti je bio dužan i zaista je obilazio gradilište i time je mogao i morao spriječiti oštećenika da obavlja poslove za koje nije bio obučen. Iz navedenog razloga, nije prihvaćena obrana II. optuženika u kojoj u više navrata spominje da on nema nikakve veze s ovim kaznenim djelom. Također, svjedok ZO je naveo da je na gradilištu bio II. optuženik, koji je inače poslovođa i daje upute radnicima što raditi te ih kontrolira u radu i upućuje ih na eventualne nepravilnosti. Upravo da je ozljeđivanje, a potom i smrt oštećenika, u uzročno posljedičnoj vezi s demontažom skele-konzole konstrukcije čelične oplate, govori i nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Mayera i dr. ĆO, koji su konstatirali da je oštećenik umro nasilnom smrću, a uzrok smrti je prijelom lubanje s ozljedom mozga i moždanih struktura. Sve ozljede se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja pada s ljestva na tvrdu podlogu, utvrđene ozlijede glave su nesporno nasrtale padom, s obzirom da se radi o akceleracijsko-deceleracijskim silama koje su djelovale na glavu oštećenika. U odnosu na mjesto pada, u dokaznom postupku, ispitivanjem neposrednih očevidaca svjedoka RO i ZO, utvrđeno je da je oštećenik demontirao skelu, uporabom ljestva, koje su i pronađene u blizini pada oštećenika, što je konstatirano i Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru i Zapisnikom o očevidu. Navedeni vještački nalazi prihvaćeni su u cijelosti, u dani su objektivno, u skladu s pravilima struke i stranke nisu imale primjedbe na isti.

9.2. Kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11. čini onaj tko, iz nehaja, ne postupa po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život i tijelo ljudi, te kaznenim djelom prouzroči smrt jedne osobe.

9.3. I. optuženi UO počinio je navedeno kazneno djelo tako što je kritičnog dana, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva [trgovačko društvo], na privremenom gradilištu na kojem je navedeno društvo obavljalo radove izgradnje stambeno poslovnog objekta u [adresa], kod [adresa] ([adresa]), postupio protivno članku 18. stavku 1. , članku 19. stavku 1., članku 28. stavku 1., članku 36. stavku 1., članku 32. stavku 2. i 10., članku 44. stavku 2. i članku 62. stavku 2. Zakona o zaštiti na radu, II. optuženi ČO, kao zamjenik voditelja gradilišta i neposredno nadređeni predmetnog dana, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, nisu planirali i pripremili radne postupke i organizaciju rada na gradilištu te razradili i primjenjivali tehnologiju rada tako da procjene sve rizike za život i zdravlje svojih radnika i tako ne ugrožavaju njihovu sigurnost i zdravlje te oštećeniku dopustili obavljanje poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, iako isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu, obzirom za poslove koje je obavljao predmetnog dana nije niti osposobljen za rad na siguran način, niti mu je dopušteno da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, niti je provedeno stručno osposobljavanje za predmetnu vrstu poslova, pri čemu nije niti izrađena odgovarajuća pisana radna uputa za demontažu radne skele, uslijed čega je oštećenik, prilikom obavljanja poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, pri radu koristio drvene dvokrake ljestve i pao sa visine s predmetnih drvenih dvokrakih ljestvi i zadobio ozljede, od kojih je i preminuo.

9.4. I. optuženi UO i II. optuženi AO su pri tom postupali sa svjesnim nehajem, odnosno obojica su bila svjesna da su oštećeniku dopustili obavljanje poslova skidanja radne skele konzole s konstrukcije čelične oplate, iako isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu, obzirom za poslove koje je obavljao predmetnog dana nije niti osposobljen za rad na siguran način, niti mu je dopušteno da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, niti je provedeno stručno osposobljavanje za predmetnu vrstu poslova, pri čemu I. optuženik kao odogovorna osoba [trgovačko društvo] uopće u Procjeni rizika nije izradio odgovarajuća pisana radna uputa za demontažu radne skele, te II. optuženik koji je taj dan mijenjao voditelja gradilišta i bio poslovođa, iako je u više navrata obilazio radnike i gradilište, nije spriječio oštećenika da obavlja poslao za koji nije obučen, time također svjesni da se demontaža navedene skele ne smije niti obavljati uporabom ljestava, te da može doći do njegovog pada s visine i ozljeđivanja, pa i smrti, međutim lakomisleno smatrali da se to neće dogoditi. Da je tomu tako, slijedi iz same činjenice da je notorno kako rad na visini od dva metara, s time da su isti bili na 4. katu zgrade u izgradnji, predstavlja opasnost za radnika, čega bi svaki prosječan čovjek u konkretnoj situaciji bio svjestan, a osobito čovjek približnih godina, struke i iskustva kao što su to I. optuženik i II. optuženik. 9.5. Ubrojivost I. optuženika i II. optuženika, kao niti njihova svijest o protupravnosti, nije dovedena u pitanje te nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

9.6. Sud je samo djelomično prihvatio obranu I. optuženog UO u djelu njegove funkcije u trgovačkom društvu, mjestu i vremenu odigravanja inkriminiranog događaja i činjenici da taj dan nije bio na gradilištu, kao i da je voditelj gradilišta bio MO. Međutim, u većem dijelu, obrana dana na kraju dokaznog postupka pred sudom usmjerena je ka izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti i kontradiktorna je prikupljenim dokazima, u vidu materijalne dokumentacije i iskaza svjedoka, posebice SO , RO i ZO. Naime, nije prihvaćen dio obrane u kojem je I. optuženik sebe eskulpirao navodeći da on ne obilazi gradilišta i da nema ništa s time i da je postavio svoje ljude da brinu o funkcioniranju gradilišta (MO i ĐO), obzirom on kao odgovorna osoba trgovačkog društva je morao planirati, pripremiti i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pritom najveću moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, a čime je postupio protivno članku 44. Zakona o zaštiti na radu. Osim toga oštećenik, u trenutku ozljeđivanja, obavljao je poslove skidanja radne skele konzole sa konstrukcije čelične oplate, a isti ne ispunjava uvjete propisane člankom 28. i 36. Zakona o zaštiti na radu. Nakon toga poslodavac nije mogao predočiti upute za rad na siguran način za obavljanje predmetnih poslova skidanja radne skele – konzole sa konstrukcije čelične oplate, slijedom čega je odgovornost I. optuženika u počinjenju kaznenog djela u cijelosti utvrđena. Također, nije prihvaćen niti dio obrane dane pred sudom u kojem u potpunosti eskulpira II. optuženika, marginalizirajući ga da je on samo prenosio informacije radniku i da voditelj gradilišta nije imao zamjenu, dok u obrani kada je ispitan u svojstvu okrivljenika, što je sud prihvatio kao vjerodostojno, u prvim rečenicama upravo navodi da je KO bio voditelj gradilišta, a II. optuženik njegov zamjenik i poslovođa, što je i potvrđeno materijalnom dokumentacijom (rješenje br. ... od **.**.2017. trgovačkog društva [trgovačko društvo] i rješenje br. ... od **.**.2017. trgovačkog društva [trgovačko društvo]).

9.7. Također, sud nije prihvatio obranu II. optuženika u kojoj je isti naveo da nije kriv i da uopće nije odgovoran za pad, ozljede i potom smrt oštećenika, cijeneći takvu obranu nevjerodostojnom i u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti. Naime, sam II. optuženik u obrani kada je ispitan kao okrivljenik je naveo da je bio postavljen za zamjenika voditelja gradilišta, koji je bio na drugom gradilištu, međutim, svjedok RO je naveo da je oštećenik toga dana, kao i ranijih godina, sudjelovao u demontiranju skele, da je II. optuženik obilazio više puta gradilište i radnike, pa je nelogičan dio obrane II. optuženika nije istina da je dopustio oštećeniku da radi poslove za koje nije imao potrebne uvjete te da je oštećenik je svoje poslove trebao obavljati isključivo s poda i nitko mu nije dopustio da radi s spornim ljestvama.

9.8. Iskaze svjedoka PO i ŽO sud je u cijelosti prihvatio, cijenio ih kao istinite i logične, a navedeni svjedoci nemaju neposrednih saznanja o predmetnom događaju, dok je sud u cijelost prihvatio i iskaze svjedoka SO i VO, kao istinite i vjerodostojne, a iz razloga koji su već naprijed navedeni. Iskaz svjedok HO sud je u većem dijelu prihvatio kao istinit i logičan, u skladu s materijalnom dokumentacijom, dakle u onom dijelu gdje vrijeme i mjesto inkriminiranog događaja, osobe koje su bile taj dan prisutne na gradilištu, da je oštećenik obavljao poslove pomoćnog radnika te da je MO bio voditelj gradilišta. S druge strane, nije prihvaćen dio iskaza svjedoka da II. optuženik nije bio zamjenik voditelja gradilišta i da nitko nije mijenjao MO te da oštećenik nije nikada radio na skeli, niti na ljestvama, uvijek na podu i pomagao odnosno dodavao stvari, obzirom da iz materijalne dokumentacije (rješenje br. ... od **.**.2017. i Zapisnik o prevedenom inspekcijskom nadzoru), ali i iskaza svjedoka SO i R, proizlazi suprotno, odnosno da je upravo II. optuženik kao poslovođa i zamjenik voditelja gradilišta bio dužan zabraniti oštećeniku da obavlja navedene poslove demontaže skele te da je oštećenik veći niz godina upravo znao pomagati i demontirati skelu. Ujedno, nelogičnost u iskazu je vidljiva da je svjedok, upravo kada je vidio da se oštećenik ozlijedio, najprije potražio II. optuženika.

9.9. Nalaz i mišljenje te dopuna nalaza stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu od požara Romana Lončara, nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayera o provedenom sudskomedicinskom vještačenju te dopunu vještakinje Anite Galić Mihić sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne, u skladu s pravilima struke, dani su detaljno, koncizno i stručno te su poduprti materijalnom dokumentacijom.

9.10. Pročitana materijalna dokumentacija u cijelosti je prihvaćena, s obzirom da nije bilo čime dovedena u sumnju.

10. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da su I. optuženik i II. optuženik počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 4. KZ/11, u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11, koje im se stavlja na teret, te su za navedeno djelo i proglašen krivima.

10.1. Sukladno članku 47. KZ/11, pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, polazeći od stupnja krivnje (svjesni nehaj) i svrhe kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

10.2. Tako je sud od olakotnih okolnosti na strani I. optuženog UO u obzir uzeo njegovu dosadašnju prekršajnu i kaznenu neosuđivanost, da je svojim držanjem na raspravi izrazio iskreno žaljenje zbog te situacije, da je sudjelovao u prikupljanju novca za obitelj oštećenika, te je bilo evidentno da je ovaj nesretni događaj na optuženika ostavio psihičke posljedice, te činjenicu da je zaposlen i otac dvoje maloljetne djece koju uzdržava. U odnosu na II. optuženog ČO sud je od olakotnih obzir uzeo njegovu dosadašnju prekršajnu i kaznenu neosuđivanost, da je sudjelovao u prikupljanju novca za obitelj oštećenika, te činjenicu da je zaposlen i otac jednog maloljetnog djeteta kojeg uzdržava.

10.3. Od otegotnih okolnosti sud je I. optuženiku uzeo u obzir nekritičnost u počinjenju kaznenog djela, uz navođenje razloga da nije bio prisutan na gradilištu, da nije njegov posao brinuti se o radnicima na gradilištu, već da je za to imenovao ljude, međutim, isti kao odgovorna osoba je učinio više propusta u organizaciji rada, osposobljavanju radnika na rad na siguran način i procjeni rizika rada na gradilištu.

II. optuženiku je sud kao otegotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu, što je unatoč svojoj osobnoj prisutnosti na mjestu rada, učinio više propusta u vidu da nije spriječio oštećenika da obavlja poslove koje nije smio. Dakle, u konkretnoj situaciji I. i II. optuženik su počinili više različitih propusta koji su svi zajedno doveli do najteže moguće posljedice – smrti radnika.

10.4. Analizirajući olakotne i otegotne okolnosti na strani I. optuženika i II. optuženika, ovaj sud nalazi da će se svrha kažnjavanja, u smislu članka 41. KZ/11 (specijalna i generalna prevencija), u konkretnom slučaju postići izricanjem kazne zatvora u okviru zakonom propisane za navedeno kazneno djelo, te su I. optuženi UO i II. optuženi AO, na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11 za počinjeno kazneno djelo osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koja kazna predstavlja zakonski minimum kazne za navedeno kazneno djelo. Iako na strani I. optuženika i II. optuženika postoje i otegotne okolnosti, sud ih je ipak odlučio osuditi na zakonski minimum kazne, sve kako bi mu na temelju članka 56. KZ/11 mogao izreći uvjetnu osudu. Naime, sud je mišljenja da I. i II. optuženik i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, sve imajući u vidu da će ih svijest o učinjenom pratiti kroz cijeli život. Pri tom valja imati u vidu da su I. i II. optuženici očevi maloljetne djece, te bi odlaskom optuženika u zatvor bilo dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje, ali i opstojnost same obitelji, sud je odlučio I. optuženika i II. optuženika osuditi na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te im izrekao uvjetnu osudu, međutim s maksimalnim rokom provjeravanja u trajanju od pet godina (imajući u vidu teške posljedice počinjenog kaznenog djela).

11. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08 sud je odbio prijedlog branitelja I. i II. optuženika za ponovnim ispitivanjem svjedoka RO, ZO te PO kao odugovlačeći, obzirom su isti svjedoci već ispitani na prethodnim raspravama u prisutnosti stranaka i stranke su postavljale pitanja te se ponovnim ispitivanjem ne bi utvrdila nova činjenica.

12. Sud je, na temelju zakonske odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08, obvezao I. optuženog UO i II. optuženi AO da solidarno plate trošak kaznenog postupka za provedena vještačenja, dakle za nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu od požara u iznosu od 634,08 eura i za nalaza i mišljenja vještaka o provedenom sudskomedicinskom vještačenju u iznosu od 323,61 euro te u paušalnom iznosu od po 500,00 eura svaki, koje troškove su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ocjena je suda da će I. optuženik i II. optuženik biti u mogućnosti naknaditi isti trošak bez opasnosti po uzdržavanje sebe i svoje obitelji, obzirom su oba zaposlena i ostvaruju redovna mjesečna primanja.

U Zagrebu, 27. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Tibor Kovačić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, KO-DO-1282/2020,

2. I. optuženi UO,

3. Branitelj I. optuženika OO, odvjetnik iz [adresa],

4. II. optuženi AO,

5. Branitelj II. optuženika EO, odvjetnik iz [adresa],

6. Oštećena ŽO,

7. Spis.