Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Poslovni broj: P-148/2023-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, po sucu Marijani Brajak Mateša, u pravnoj stvari I. tužitelja ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. tužitelja GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III. tužitelja HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i IV. tužitelja ČLU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Nenadu Mamuli odvjetniku u Karlovcu, protiv tuženika CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Tomislavu Horačkom, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dario Banić i Tomislav Horački, Karlovac, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnika stranaka i stranaka osobno, po objavi 27. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan (glavni) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: " I. Nalaže se tuženiku ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljima NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. GL, III. ŽL i IV. RL, isplati svakom novčani iznos od 6.250,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 5,50% tekućom od dana podnošenja tužbe, pa do isplate, a u slučaju promjene po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućom polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljima NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. GL, III. ŽL i IV. RL nadoknadi ovim postupkom prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 5,50% tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a u slučaju promjene po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućom polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Odbija se kao neosnovan (podredni) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: " Utvrđuje se da su tužitelji ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. GL, III. HL, IV. RL, suvlasnici svaki u 1/10 dijela nekretnine sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 170, dvor, voćnjak, oranica i [adresa] od 1326 čhv (4770 m2), (u naravi: put od 116 čhv, 417m2, kuća br.170, dvor, voćnjak i oranica od 1210 čhv, 4353 m2) upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što je tuženik CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan priznati i trpjeti njihovu uknjižbu u Zemljišnim knjigama jer će to u protivnom zamijeniti ova presuda sve u roku od 15 dana, kao i što se nalaže tuženiku ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljima NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. GL, III. ŽL i IV. RL nadoknadi ovim postupkom prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 5,50% tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a u slučaju promjene po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućom polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
III. Nalaže se I. tužitelju ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. tužitelju GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III. tužitelju HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i IV. tužitelju ČLU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], solidarno isplate troškove postupka u iznosu od 2.625,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 08. ožujka 2023. navode da je tuženik upisan kao samovlasnik kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 170, dvor, voćnjak, oranica i [adresa] od 1326 čhv (4770 m2), (u naravi: put od 116 čhv, 417m2, kuća br.170, dvor, voćnjak i oranica od 1210 čhv, 4353 m2) upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koje vlasništvo nekretnine je isti stekao ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju zaključenim sa SL, svojom majkom kao primateljicom uzdržavanja dana 8. lipnja 2021. Kuća opisana pod točkom I. ove tužbe sagrađena je tijekom obnove kuća nakon Domovinskog rata te je nosilac obnove bila pok. SL, majka tužitelja i tuženika dok je određena kvadratura zgrade dobivene zbrajanjem prema članovima domaćinstva i to tužiteljem SL ČL, SL GL, SL HL i SL ČLU. Tuženik je unatoč znanju da određena kvadratura predmetne nekretnine pripada i tužiteljima sa SL zaključio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i cijelu nekretninu prenio na svoje ime. S obzirom da predmetna građevina po svakoj etaži ima cca 70 m2, a sastoji se od prizemlja, prvog kata i drugog kata potkrovlja to su se tužitelji obratili tuženiku da ih u njihovom suvlasničkom dijelu isplati što je isti odbio učiniti. Kako tuženik ne želi tužitelje isplatiti u njihovom suvlasničkom dijelu, a koji iznosi min. 25.000,00 eura to je nužno suvlasničke omjere tužitelja procijeniti novčanim iznosom. Slijedom navedenog tužitelji predlažu da sud prvenstveno donese presudu u kojoj će naložiti tuženiku da svakom tužitelju isplati iznos od 6.250,00 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od trenutka podnošenja tužbe, odnosno da podredno utvrdi da su tužitelji suvlasnici svaki u 1/10 dijela naprijed navedene nekretnine, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti njihovu uknjižbu u zemljišni knjigama, jer će to u protivnom zamijeniti presuda. Dakle tužitelj je podnio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u smislu odredbe čl. 188. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje – ZPP).
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporio tužbeni zahtjev tužitelja navodeći da ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja iz razloga što ne postoji niti jedna zakonska osnova po kojoj bi tužitelji bili ovlašteni podići tužbu protiv tuženika tražeći isplatu, odnosno podredno utvrđenje njihovog suvlasništva na nekretnini u vlasništvu tuženika, a tužitelji nisu u tužbi niti naznačili na kojoj pravnoj osnovi temelje svoj zahtjev. Tužiteljima ne pripada, niti im je bilo kada pripadala ¨određena kvadratura¨ kuće obnovljene nakon Domovinskog rata (korisnik prava na obnovu je bila majka stranaka kao suvlasnik nekretnine), obzirom navedeno nije normirano Zakonom o obnovi, niti bilo kojim drugim zakonom. Nastavno, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, obzirom je predmetnu nekretninu stekao naplatnim pravnim poslom od svojeg pravnog prednika SL, pa ukoliko su tuženici smatrali da im u pogledu predmetne nekretnine pripada kakvo pravo, svoj su zahtjev mogli jedino usmjeriti prema SL, a nikako prema tuženiku. Naposljetku, opreza radi, tuženik ističe i prigovor zastare tražbine tužitelja. Tuženik je od završetka obnove predmetne kuće sa svojom majkom, sada pok. SL, živio u predmetnoj kući i isključivo se tuženik brinuo o majci SL, pa su u konačnici i zaključili Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, te je tuženik predmetnu kuću održavao, plaćao režijske troškove, u istu ulagao, dok tužitelji u navedenoj kući nisu nikada živjeli, niti su na bilo koji način pridonosili održavanju iste. Tuženik predlaže odbiti tužbene zahtjeve u cijelosti uz obvezu tužitelja da tuženiku solidarno naknade troškove parničnog postupka.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 6 spisa), ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (list 7 do 11 spisa), rješenje Upravnog odjela za obnovu i razvitak (list 12 do 14 spisa), tijekom postupka saslušani su svjedoci SL, EL, AL, ŠL, UL i LL, te tužitelji i tuženik.
4. Sud nije proveo očevid na licu mjesta uz građevinskog vještaka na okolnost vrijednosti nekretnine iza razloga što isto nije bilo potrebno radi donošenja odluke o predmetu spora.
5. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da tužbeni zahtjevi tužitelja nisu osnovani.
6. Među strankama nije sporno da je SL na temelju rješenja Karlovačke županije, Upravnog odjela za obnovu i razvitak od 15. travnja 1997. ostvarila pravo na obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa], a što je upravo nekretnina koja je predmetom ovog spora. Također nije sporno da su i tužitelji i tuženik te DL, ŠL, UL i IL navedeni kao članovi obitelji koji će prebivati u predmetnoj kući uz SL. Nadalje nije sporna ni činjenica da je SL sa tuženikom sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 08. lipnja 2021. kojim ugovornom je vlasništvo na nekretnini koja je predmet ovog spora sa SL prešlo na tuženika te je on i sada upisan kao vlasnik te nekretnine u zemljišnim knjigama.
7. Sporno je pitanje jesu li tužitelj kao članovi obitelji navedeni u naprijed navedenom rješenju o ostvarivanju prava na obnovu na temelju te činjenice stekli pravo na isplatu razmjernog dijela vrijednosti nekretnine, odnosno suvlasništava na istoj nekretnini. Sporna je i aktivna i pasivna legitimacija stranaka te je li u odnosu na zahtjeve tužitelja nastupila zastara.
8. Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. u vezi čl. 221. a sud je ocijenio da tužitelji u ovom predmetu nisu dokazali pravnu osnovu svog zahtjeva, odnosno na temelju čega bi imali pravo na suvlasništvo nekretnine koja je predmet ovog postupka pa posljedično i pravo da od tuženika traže isplatu određenog novčanog iznosa na ime njihova suvlasničkog dijela u nekretnini pri čemu se navodi da tužitelji u tužbi te tijekom postupka nisu ni naveli na kojoj pravnoj osnovi temelje svoj zahtjev, a sve iz razloga kako slijedi.
9. Odredbom čl. 144. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
10. Sud je tijekom postupka saslušao svjedoke SL, EL, FL, ŠL, UL i LL, te tužitelje i tuženika koji su u bitnome suglasno iskazivali da je SL ostvarila pravo na obnovu kuće jer je upravo ona u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica kuće, a osim nje u obnovi su sudjelovali i njeni sinovi CL, ČL i Č sa članovima svoje obitelji. U razdoblju nakon završetka obnove kuću koje je bila predmetom obnove uselili su SL, CL, ovdje tuženik, te ŠL sa svojom obitelji time da se ŠL sa obitelji kasnije preselio u svoju kuću. ČL sa obitelji, ovdje tužitelji, nikada su trajno uselili u kuću, već su živjeli u svojoj kuću u [adresa], a u kući koja je predmet spora ČL je znao ponekad prespavati kada je zbog potreba posla boravio u [adresa], dok su njegova supruga i djeca ponekad boravili u kući tijekom vikenda i praznika. Također su suglasno iskazivali da tužitelji tijekom i nakon obnove kuće nisu izvršili neka veća ulaganja u kuću, osim povremenog čišćenja dijela kuće u kojem su boravili kada bi došli u [adresa], kao što su suglasno iskazali i da su SL te njeni sinovi i članovi njihovih obitelji tijekom obnove bili naznačeni kao članovi kućanstava SL prvenstveno kako bi na taj način ostavili pravo na što veći opseg obnove.
11. Iskazi stranaka te saslušanih svjedoka su međusobno kontradiktorni u odnosu na pitanje je li između majke i braće postojao dogovor o načinu na koji će se kuća podijeliti nakon obnove, odnosno je li uopće bilo kakovog dogovora, međutim obzirom da eventualni dogovor nije u naravi i proveden to pitanje nije odlučno za predmet postupka.
12. Sud je izvršio i uvid u rješenje Karlovačke županije, Upravnog odjela za obnovu i razvitak od 15. travnja 1997. (list 12 – 14 spisa) iz kojeg proizlazi da je SL ostvarila pravo na obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa], a tužitelji i tuženik te DL, ŠL, UL i IL navedeni kao članovi obitelji koji će prebivati u predmetnoj kući uz SL. Iz obrazloženja rješenja je utvrđeno da je uvidom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je SL suvlasnik kuće na adresi [adresa] sagrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a time da su joj suvlasnici DL i KL ovjerovljenom izjavom dali suglasnost da podnese zahtjev za obnovu kuće, a rješenjem Centra za socijalni rad, Podružnice Slunj od 21. siječnja 1997. za suvlasnika TL postavljeni staratelj ZL koji joj je ovjerovljenom izjavom dao suglasnost da podnese zahtjev za obnovu kuće. Uvidom u rješenje Centara socijalni rad, podružnica Slunj od 30. siječnja 1997. za suvlasnike VL, BL i ĐL postavljeni staratelj ZL koji joj je ovjerovljenom izjavom dao suglasnost da podnese zahtjev za obnovu kuće.
13. Dakle, iz naprijed utvrđenog proizlazi da je SL ostvarila pravo na obnovu nekretnine koja je predmet ovog postupka iz razloga što je bila suvlasnica predmetne nekretnine, a ostali upisani suvlasnici su joj dali suglasnost da podnese zahtjev za obnovu pri čemu niti jedan od tužitelja u trenutku ostvarivanja prava na obnovu nije u zemljišnim knjigama bio upisan kao vlasnik odnosno suvlasnik nekretnine koja se obnavlja, već su isti bili samo pobrojani kao osobe koje su prije početka ratnih operacija imale prebivalište na tom području te će završetkom radova na obnovi izgubiti pravni položaj prognanika i steći pravni položaj povratnika.
14. Nadalje, iz sadržaja predmetnog rješenja ne proizlazi da bi se donošenjem rješenja od strane upravnog tijela o tome tko i u kojem opsegu stječe pravo na obnovu kuće, mijenjalo dotadašnje vlasništvo nekretnine koja se obnavlja, odnosno da bi osobe navedene u rješenju kao članovi obitelji korisnika prava na obnovu koji do početka ratnih zbivanja uslijed kojih je došlo do oštećenja kuće nisu bili vlasnici ili suvlasnici kuće, sada po obnovi kuće stekle određeni suvlasnički dio nekretnine, odnosno kakvo drugo imovinsko pravo na obnovljenoj kući koja do trenutka obnove nije bila u njihovom vlasništvu odnosno suvlasništvu.
15. Odredbom čl. 4. st. 1. Zakona o obnovi (Narodne novine broj 24/96, 54/96) propisano je da pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici, u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te nositelji stanarskog prava na stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: korisnik prava na obnovu). Nadalje sukladno st. 2. i st. 3. istog Zakona pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i djeca prognanika koja su za vrijeme progonstva sklopila brak i tako zasnovala novu obitelj, pod uvjetom da se vrate na područja iz članka 2. ovoga Zakona i to na potrebnu stambenu površinu u obiteljskom domu prema broju članova svoje obitelji te pravne osobe sa sjedištem u [adresa] čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na području iz članka 2. ovoga Zakona.
16. Dakle sukladno odredbama naprijed navedenog zakona pravo na obnovu ostavile su fizičke i pravne osobe koje su već bile vlasnici i suvlasnici nekretnina koje se obnavljaju. Također iz sadržaja svih odredaba toga zakona ne proizlazi da bi bilo tko drugi, pa tako ni članovi kućanstva nositelja prava na obnovu, samim provođenjem obnove i ulaganjem sredstava države i jedinica lokalne i regionalne samouprave (dakle ne vlastitih sredstava) u nekretnine koje su predmet obnove, stekao neko bilo obvezno bilo stvarno pravo u odnosu na obnovljene nekretnine, odnosno da bi se samom činjenicom da je provedena obnova nekretnine od strane države i jedinica lokalne te regionalne uprave mijenjalo vlasništvo na obnovljenoj nekretnini, odnosno da bi članovi kućanstva korisnika prava obnove u odnosu na korisnika obnove stekli kakav obveznopravni ili stvarnopravni zahtjev.
17. Temeljem svega naprijed iznijetog sud je ocijenio da tužitelji nisu tijekom postupka dokazali da imaju valjanu pravnu osnovu za isticanje obveznopravnog odnosno stavrnopravnog zahtjeva prema tuženiku, odnosno da bi uopće na bilo kojem pravnom temelju stekli pravo suvlasništva na nekretnini koja je predmet ovog postupka, a posljedično i pravo na isplatu.
18. Slijedom naprijed navedenog sud nije odlučivao o ostalim istaknutim prigovorima tuženika te je odlučio kao u toč. I. i toč. II. Izreke.
19. Odluka iz toč. III. Izreke presude temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP – a, a visina troškova zastupanja tuženika po punomoćniku odmjerena je primjenom odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023; dalje – Tarifa).
20. Tuženiku pripadaju sljedeći troškovi: trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanje tuženika na ročištima održanim dana 10. srpnja 2024., 02. listopada 2024. i 17. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 EUR za svako sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te trošak pristupa na ročište za objavu odluke u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife. Tuženiku pripada i PDV na naprijed odmjerene troškove postupka u iznosu od 525,00 EUR sukladno Tbr. 46. Tarife. Dakle tuženiku pripadaju troškovi postupka u ukupnom iznosu od 2.625,00 EUR kao je odlučeno u toč. III. izreke.
U Karlovcu, 27. siječnja 2025.
Sudac: Marijana Brajak Mateša
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude, a ako je presuda dostavljena stranci, rok za žalbu računa se od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Nenad Mamula, odvjetnik u Karlovcu
2. Tomislav Horački, odvjetnik u Karlovcu
