Poslovni broj: Us I-1103/2024-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužiteljice KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici Klaudiji Šopić, odvjetnici u Zadru, Mihovila Klarića 4, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, radi utvrđivanja predujma poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 10. siječnja 2025. godine u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 27. siječnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II- 410-14/24-01/12, URBROJ: 513-04-24-2 od 13. ožujka 2024. godine i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zadar, Ispostava Zadar, KLASA:

UP/I-410-23/2023-013/00046, URBROJ: 513-007-13-01-2023-0002 od 31. listopada 2023. godine.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi dostavljenom ovom sudu kojom traži poništenje rješenja tuženika, KLASA:UP/II-410-14/24-01/12, URBROJ:513-04-24-2 od 13. ožujka 2024. godine tužiteljica je u bitnom navela: da tužbu podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede odredaba Zakona o općem postupku te zbog pogrešne primjene materijalnog prava; da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, jer u postupku koji je prethodio rješenju nije pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pa samim time niti pravilno primijenjeno materijalno pravo; da je porezno tijelo etalonske cijene građenja predmetne zgrade utvrdilo procjenom, koristeći dokumentaciju drugog poreznog obveznika; da u postupku koji je prethodio donošenju poreznog rješenja tužiteljica nije sudjelovala a da joj zapisnik od 29. svibnja 2023. godine kojim je utvrđena vrijednost nije uručen sukladno odredbama o osobnoj dostavi; da u konkretnom slučaju nije primijenjen podatak o etalonskoj cijeni građenja

- -

koji je bio na snazi u vrijeme građenja; da je porezno tijelo u postupku koji je prethodio donošenju poreznog rješenja primijenilo Pravilnik objavljen u NN br. 100/18, koji je donesen tek 16. listopada 2018. godine, pa nije bio na snazi u vrijeme građenja zgrade jer je zgrada bila završena i uporabna dozvola izdana dana 16. svibnja 2018. godine, čime su počinjene bitne povrede odredaba postupka; da se je tuženik u osporenom rješenju pozvao na Pravilnik iz 2012. godine, koji nije primjenjivan prilikom donošenja poreznog rješenja od 31. listopada 2023. godine; da je u postupku pogrešno utvrđena stambena korisna površina stana tj. Etažne jedinice 4, kao i trošak gradnje predmetne etaže; da iz priloženog Zk. izvatka za Etažu 4 tj. predmetni stan je vidljivo što čini predmetni stan, koji su mu pripadci; da utvrđena korisna površina ne odgovara tlocrtu stambene zgrade iz Zk. izvatka predmetne zgrade u kojoj se nalazi ista etaža; da iz Potvrde Grada [adresa] i Elaborata etažiranja je vidljivo što čini pojedinu etažnu jedinicu; da je temeljem etažnih jedinica iz vlasničkog lista porezno tijelo razrezalo porez na promet nekretnina prilikom stjecanja predmetne nekretnine od strane JK; da površinu utvrđuju javne isprave kao što je izvadak iz zemljišne knjige, a u slučaju u kojem nije moguće javnim ispravama, potrebno je sukladno ZUP-u provesti ispitni postupak izvođenjem dokaza očevidom uz nazočnost vještaka građevinske struke i stranaka u postupku; da u slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako ne postoji isprava o nabavi da se nabavna vrijednost utvrđuje procjenom te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja nekretnine. S obzirom da iz obrazloženja rješenja tuženika proizlazi da se vrt i parkirališna mjesta ne može uzeti u etalonsku cijenu građenja, a kako nesporno predmetnom stanu pripada jedno parkirališno mjesto, da proizlazi da stvarni trošak gradnje parkirališnog mjesta nije uračunat, iako je to trebalo; da procijenjena vrijednost ukupne cijene građenja predmetne zgrade u iznosu od 796,34 eura/m2 korisnog stambenog prostora nije pravilna, niti se ista mogla uzeti s obzirom na način gradnje, korištene građevinske materijale i ugrađene uređaje, jer se u konkretnom slučaju ne radi o tipskoj gradnji, kao ni o poticajnoj državnoj stanogradnji. Predloženo je da se provede vještačenje po vještaku građevinske struke i procjenitelju, na okolnost pravilnog utvrđenja korisne površine za Etažu 4 i stvarnog troška građenja. Tužbenim zahtjevom je zatražio da se ponište osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.

2. Tuženik je odgovorio na tužbu, u kojoj navodi da smatra da ista nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu.

3. Osporenim rješenjem tuženika od 13. ožujka 2024. godine odbijena je žalba tužitelja, podnesena protiv rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/24-01/12, URBROJ: 513-04- 24-2 od 13. ožujka 2024. godine.

Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljici je utvrđena porezna osnovica po osnovi otuđenja nekretnina imovinskih prava za 2018. godinu u iznosu od 85.997,02 eura te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak od otuđenja nekretnina u ukupnom iznosu od 23.115,99 eura.

4. Sud je u upravnom sporu zakazao raspravu i pozvao stranke te im je time omogućeno da se na raspravi neposredno očituju u vezi ove upravne stvari i da se očituju na navode suprotne strane. Na raspravi od 10. siječnja 2025. godine nije

- -

pristupio tuženik iako je uredno pozvan a nije opravdao izostanak. Kako nije bilo razloga za odgodu sud je ročište održao bez tuženika. Zamjenica opunomoćenika tužitelja je iskazala da u cijelosti ostaje kod sadržaja tužbe, dokaznih prijedloga i tužbenog zahtjeva. Navela je da je tužiteljica osporila stambenu korisnu površinu stana a da je prvostupanjsko tijelo istu utvrdilo suprotno ZK izvatku za etažu 4, ustrajala je u prijedlogu da se provede vještačenje kako je tužbom predloženo. Popisala je trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu, za svaku radnju u visino od po 500 bodova po O. Tar, odnosno po 1.000,00 eura, sve uvećano za PDV ili sveukupno 2.500,00 eura.

5. Sud je na raspravi odbio prijedlog da se provede vještačenje po vještaku građevinske struke i procjenitelju na okolnosti navedene u tužbi, jer je ocijenjeno da provođenje vještačenja je nepotrebno i da se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze u spisu može donijeti pravilna i zakonita odluka bez provođenja vještačenja.

6. U dokaznom postupku čitana je tužba, osporeno rješenje tuženika od 13.ožujka 2024. godine, odgovor na tužbu, te se pregledao sudski spis, te spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, odnosno da li je prvostupanjskim rješenjem zakonito tužiteljici utvrđena porezna osnovica po osnovi otuđenja nekretnina imovinskih prava za 2018. godinu u iznosu od 85.997,02 eura te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak od otuđenja nekretnina u ukupnom iznosu od 23.115,99 eura.

9. Među strankama je sporno da li je porezno tijelo kod obračunu porezne osnovice i predujma poreza na dohodak od otuđenja stana (sa pripatkom), kojeg je tužiteljica otuđila temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog dana 08. lipnja 2018. godine, točno utvrdilo ukupnu korisnu površinu stana i da li su izdaci vezani za gradnju zgrade (stana) pravilno utvrđeni, te da li je pravilno utvrđeno činjenično stanje i jesu li povrijeđena pravila postupka na štetu tužiteljice.

10. Člankom 56. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 115/16,106/18, dalje: Zakon) propisano je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

Člankom 58. stavak 1. Zakona propisano je da se dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona (dohodak od imovine i imovinskih prava) smatra i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.

- -

Prema stavku 2. istog članka dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.

11. Prema članku 60. stavak 1. Zakona ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 56. ovoga Zakona zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi, mjestu u kojem se imovinsko pravo daje na korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.

12. Člankom 68. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 10/17,128/17,106/18,1/19,80/19,1/20 i 74/20) propisano je da se pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnina iz članka 58. stavak 1. Zakona danom nabave nekretnine smatra nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za uporabu. Prema stavku 3. istog članka u slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako ne postoji isprave na nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine.

13. Prema stanju spisa proizlazi da je temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog dana 08. lipnja 2018. godine između KK iz [adresa], kao prodavateljice i JK iz [adresa], kao kupca, izvršena kupoprodaja nekretnine u naravi stan površine 57,93 m2 i parkirno mjesto površine 13,52 m2, koja nekretnina je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica], Z.U 2240, k. o. [katastarska općina]. U ugovoru je navedeno da površina stana iznosi 57,93 m2 a da ukupna korisna vrijednost površina iznosi 64,96 m2, odnosno da iznosi 80,11 m2 Ugovorom o kupoprodaji utvrđena je kupoprodajna cijena u iznosu od 147.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan isplate.

14. Kako je po navedenom Ugovoru o kupoprodaji ostvaren promet nekretnina Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zadar, Ispostava Zadar je dana 20. lipnja 2018. godine donijela Privremeno porezno rješenje, KLASA: UP/I-410- 20/2018-001/01801, URBROJ:513-007-13-01-2018-0002 kojim je JK, kao kupcu navedenog stana utvrdila obvezu poreza na promet nekretnina na način da je kod utvrđivanja osnovice poreza na promet nekretnina kao vrijednost nekretnine prihvaćena vrijednost (kupoprodajna cijena) iz isprave o stjecanju tj. iznos kupoprodajne cijene naveden u Ugovoru o kupoprodaji od 08. lipnja 2018. godine u preračunat u kune u iznosu od 1.084.792,71 kuna, te po stopi od 4 % utvrdila porez na promet nekretnina u iznosu od 43.431,70 kuna.

15. Prema stanju spisa proizlazi da tužiteljica nije prijavila u registar obveznika poreza na dohodak, dohodak kojeg je ostvarila otuđenjem navedenog stana po kupoprodajnom ugovoru od 08. lipnja 2018. godine, što je bila dužna učiniti sukladno članku 87. Zakona o porezu na dohodak.

- -

16. Također iz spisa proizlazi da je porezno tijelo tužiteljici uputilo Poziv, KLASA: 410-23/2023-013/0005, URBROJ: 513-07-13-01/2023-002 od 17. siječnja 2023. godine kojim je tužiteljica pozvana da sudjeluje u postupku i da dostavi dokumentaciju u vezi na istom stvari. Iz dostavnice o uručenju navedenog poziva koja prileži spisu je vidljivo da je tužiteljica navedeni poziv primila 21. veljače 2023. godine, ali da se pozivu nije odazvala niti je poreznom tijelu dostavila traženu dokumentaciju.

17. Što se tiče dostave Zapisnika o obračunu porezne osnovice i predujma poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i poziva da se tužiteljica prije donošenja rješenja očituje na zapisnik, navesti je da se u spisu predmeta nalaze dva omota s dostavnicom iz čega je vidljivo da je porezno tijelo navedene porezne akte pokušalo dva puta dostaviti tužiteljici, ali dostava nije bila izvršena sukladno članku 59. Općeg poreznog zakona, na dostavnici je dostavljač stavio napomenu – obaviješten nije tražio.

Međutim u spisu se nalazi omot s dostavnicom iz kojeg proizlazi da je osobna dostava izvršena u trećem pokušaju i to prema odredbi članka 59. stavak 6. Općeg poreznog zakona kojima je regulirana dostava poreznog akta.

Naime, člankom 59. st. 1.Općeg poreznog zakona (Narodne novine“, broj: 147/08, 18/11, 78/12, dalje OPZ-a), propisano je da se porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa ili kada od dana dostave poreznog akta počinje teći rok koji se ne može produžiti, dostavlja se prema mjestu dostave osobnom dostavom sudionicima poreznog postupka. Ako sudionik ima opunomoćenika, porezni akt dostavlja se samo opunomoćeniku. Stavkom 2. istog je propisano da se mjestom dostave iz stavka 1. ovog članka smatra: 1. prebivalište ili uobičajeno boravište sudionika, 2. sjedište sudionika koji je pravna osoba, 3. radno mjesto sudionika. Stavkom 3. istog je propisano da se osobnom dostavom iz stavka 1. ovog članka smatra dostava koju dostavlja izvrši osobno osobi kojoj je porezni akt namijenjen. Dostavom poreznog akta opunomoćeniku smatra se da je dostava izvršena samom sudioniku. Stavkom 4. je propisano da ako se sudionik prema kojem se treba izvršiti osobna dostava ne zatekne na mjestu dostave određenom stavkom 2. ovoga članka, dostavljač će ostaviti potpisanu pisanu obavijest o vremenu pokušane osobne dostave i o vremenu sljedeće osobne dostave, koja se ne može izvršiti prije proteka roka od 24 sata od prvog pokušaja. Stavkom 5. propisano je da se porezni akt vraća poreznom tijelu: 1. ako nakon drugog pokušaja dostava ne bude izvršena ili 2. ako sudionik odbije primiti porezni akt. Također je stavkom 6. navedenog članka propisano kako se u slučajevima iz stavka 5. ovog članka na mjestu dostave ostavlja potpisana pisana obavijest sudioniku u kojoj se naznačuje datum i vrijeme prokušane dostave, mjesto gdje se porezni akt može preuzeti i pravne posljedice nepreuzimanja poreznog akta. Smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od petnaest dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave.

18. Iz treće vraćenog omota s dostavnicom koji je priložen u spisu je vidljivo da je tužiteljica nije zatečena na adresi – mjestu dostave, pa da joj je dostavljač dana 06. srpnja 2023. godine ostavio obavijest o neuspjeloj dostavi, vraćanju pošiljke na adresu primateljice te pravnim posljedicama neuspjele dostave. Sukladno članku 59. stavak 6. OPZ-a smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od petnaest dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave.

19. Slijedom navedenog neosnovan je tužbeni navod da tužiteljici nije pružena mogućnost da sudjeluje u postupku, kao i da iznese primjedbe na Zapisnik i da je

- -

zapisnik jednostrano sačinilo porezno tijelo bez davanja mogućnosti tužiteljici da se očituje na Zapisnik, iznese primjedbe i dostavi dokumentaciju koja dokazuje njezine tvrdnje.

U vezi sa navedenim je istaći da je tužiteljica pozivom upozorena da ako se ne odazove pozivu, a ne opravda razlog spriječenosti da će porezno tijelo provesti postupak na temelju podataka kojima raspolaže.

20. Kako se tužiteljica nije odazvala na poziv kojeg je uredno primila i nije poreznom tijelu dostavila traženu dokumentaciju porezno tijelo je dana 29. svibnja 2023. godine sastavilo Zapisnik o obračunu porezne osnovice i predujmu poreza na dohodak od otuđenja nekretnina na temelju dokumentacije koju je poreznom tijelu dostavio ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je jedan od investitora i suvlasnika na nekretnini k. čest 2640/3 k. o. [katastarska općina] tj. nekretnini na kojoj je izgrađena predmetna zgrada u kojoj je stan koji je bio predmet kupoprodaje.

21. Podaci koje je dostavio ZK, su korišteni u ovom postupku obračuna porezne osnovice i predujmu poreza na dohodak od otuđenja nekretnina za tužiteljicu, budući da je se je kod poreznog tijela po istoj dokumentaciji utvrđivao porez na dohodak od otuđenja nekretnina i za ZK.

Dakle, dokumentacija koja je korištena u ovom postupku nije dokumentacija samo poreznog obveznika ZK iz [adresa] nego i dokumentacija tužiteljice, kojoj je pored navedenog pružena mogućnost sudjelovanja u postupku i koja je mogla dostaviti dokumentaciju.

22. Kako tužiteljica tijekom postupka nije poreznom tijelu dostavila vjerodostojnu dokumentaciju o troškovima građenja radi čega je porezno tijelo u cilju utvrđivanja porezne osnovice i poreza na dohodak od tuđenja nekretnina, sukladno članku 68. stavak 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak utvrdilo visinu izdataka građenja, procjenom odnosno prema etalonskoj cijeni građenja.

23. Vezano za tužbeni navod da nije točno utvrđena ukupna površina stana navesti je da je porezno tijelo ukupnu korisnu površinu stana od 62,26 m2 utvrdilo tako da je korisnu površinu stana od 57,93 m2 (kako je navedeno u Ugovoru o kupoprodaji), uvećalo za natkriveni dio terase od 8,66 m2 ( za 0,50= 4,33 m2), tako ukupna korisna površinu iznosi 57,93 m2 + 4,33 m2 = 62,26 m2.

24. Što se tiče navoda da izdaci vezani za gradnju zgrade (stana) nisu pravilno utvrđeni, iz spisa proizlazi da je porezno tijelo kod gradnje predmetnog stana u izdatke priznalo razmjerni dio ukupnih troškova i to u suvlasničkom udjelu 94/1000, odnosno u udjelu 9,40 % etažne jedinice E-4 (predmetnog stana) i to prema Sporazumu o reguliranju međusobnih prava i obveza i izvatku iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela, ZK uloška [broj ZK uloška], u kojem je navedeno od čega se sastoji Etažna jedinica – Stan 4, odnosno što joj pripada i što je čini, kako je navedeno u Zapisniku.

25. Slijedom navedenog Sud ocjenjuje da je prilikom utvrđivanja dohotka od otuđenja nekretnine porezno tijelo u konkretnoj upravnoj stvari ispravno utvrdilo ukupnu korisnu površinu predmetne stambene zgrade i Stana 4, te je prilikom obračuna izdataka pravilno uzelo sve vrijednosti u ispravno utvrđenim udjelima i ukupnim troškovima gradnje.

- -

Slijedom navedenog neosnovan je tužbeni navod da je porezno tijelo mimo potvrde Grada Zadra i mimo javne isprave – ZK izvatka i Etažnog elaborata utvrdili korisnu površinu stana.

26. Sud ocjenjuje da je u postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe propisa, pa je osporeno rješenje zakonito.

Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci pod točkom II. izreke.

U Splitu, 27. siječnja 2025.

S U D A C

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. st. 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje presude (čl.126.st.6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenici tužiteljice Klaudiji Šopić, Zadar, Mihovila Klarića 4,

- tuženiku Ministarstvu financija RH, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5,

- spis.