Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Poslovni broj: Gž Zk-3/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Ani Bosančić kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice FR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana punomoćniku Ireni Mesiček odvjetnici iz Zagreba protiv protustranke RR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupan po punomoćniku Darku Belaić odvjetniku iz [adresa], radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-21103/2024 od 21. studenog 2024., 27. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-21103/2024 od 21. studenog 2024..
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe protustranke RR, a koja zabilježba je provedena pod poslovnim brojem Z-33483/2024, na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem preinačeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Z-20126/2024 od 19. srpnja 2024., te je dopuštena zabilježba spora na temelju prijedloga za razvrgnuće suvlasništva nekretnine podnesenog Općinskom sudu u Novom Zagrebu 17. srpnja 2024. na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagateljice i protustranke, te je brisana zabilježba odbijenog prijedloga upisana pod poslovnim brojem Z-20126/2024.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka i to zbog bitne povrede postupka i pogrešne primjene Zakona o zemljišnim knjigama. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i odbiti zahtijevani upis, te da se odredi brisanje i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.
3. Predlagateljica se u odgovoru na žalbu u cijelosti protivi navodima žalbe protustranke, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, postupak koji mu je prethodio i žalbene navode protustranke, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14, 70/90, 80/22, 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19., 128/22. i 155/23 – dalje: ZZK). Također, nije niti pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
6. U prethodnom postupku prije donošenja pobijanog rješenja utvrđeno je kako je predlagateljica podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva na nekretninama, između nje i protustranke i to na stanu kojeg su svaki suvlasnici u ½ dijela upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagateljica je u posebnom postupku zatražila zabilježbu spora u zemljišnim knjigama i to na navedenim nekretninama. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent ocijenio je da prijedlog predlagateljice nije osnovan i odbio je zabilježbu spora smatrajući kako se u predmetu ne radi o sporu o knjižnom pravu koji bi se mogao zabilježiti u zemljišnoj knjizi i koji predmet je pokrenut kao izvanparnični postupak, dok je nakon izjavljenog prigovora predlagateljice prvostupanjski sud donio pobijano rješenje.
7. Odlučujući o prigovoru predlagateljice, suprotno žalbenim navodima protustranke, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio sve okolnosti odlučne za pravilnost i zakonitost rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta tog suda poslovni broj Z-20126/2024 od 19. srpnja 2024 i odlučio preinačiti navedeno rješenje, te dopustiti zabilježbu spora na temelju prijedloga za razvrgnuće suvlasništva nekretnina koji se vodi između predlagateljice i protustranke pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu.
8. Prema odredbi čl. 86. st. 1. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava.
9. Prema odredbi čl. 87. st. 1. ZZK zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz čl. 86. st. 1. ZZK, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopustiti sud koji provodi upis kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva.
10. Suprotno žalbenim navodima, u ovom konkretnom slučaju, bile su ispunjene sve materijalnopravne pretpostavke za preinaku rješenja donesenog po ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu, te je valjalo dopustiti zabilježbu.
11. Neosnovani su žalbeni navodi kojima žalitelj ukazuje da je temeljem istog činjeničnog stanja upisana zabilježba pokrenutog postupka, obzirom da isto ne proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za spornu nekretninu.
12. Istina je kako je postupak razvrgnuća suvlasništva izvanparnični postupak. Međutim i u navedenom postupku ishod i tijek postupka mogao bi utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava jer u konkretnom slučaju ne radi se isključivo o postupku civilne diobe, već iz prijedloga predlagateljice jasno je kako predlaže civilnu diobu tek ukoliko geometrijska dioba nije moguća.
13. Naime, prema čl. 50.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje ZVDSP) kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Stavkom 2. – 4. istog članka regulirano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan prema stavku 1., sud će a nekretnine dijeliti geometrijski, te može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja, s time da tek ako dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
13.1. Dakle, pravni učinci razvrgnuća suvlasništva, koje propisuje čl. 55.st.1. ZVDSP-a su; da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkoga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje. Ukoliko takav postupak u konkretnom predmetu bude proveden njegov ishod bi mogao utjecati na postojanje i opseg knjižnih prava stranaka, te je stoga pravilno prvostupanjski sud odlučio kada je preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta i dopustio zabilježbu spora.
14. Budući da ostali razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja, a ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe čl. 149. st. 3. ZZK žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te ujedno odrediti brisanje zabilježbe žalbe.
U Vukovaru, 27. siječnja 2025.
Sudac
Ana Bosančić