REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1047/2022-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mariji Šipek, po prijedlogu sudske savjetnice Anje Podhraški, u pravnoj stvari tužiteljice IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Petra Matić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Župić & partneri, zaposlenica tuženika, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, 27. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici 2.801,94 EUR (slovima: dvije tisuće osamsto jedan euro i devedeset četiri centa) sa zateznim kamatama od 1. rujna 2020. do isplate prema stopi koja se do 29. prosinca 2023. određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te prema stopi koja se od 30. prosinca 2023. do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem od tuženika traži isplatu 3.170,59 EUR (slovima: tri tisuće sto sedamdeset eura i pedeset devet centa) sa zateznim kamatama od 1. rujna 2020. do isplate.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu 1.351,72 EUR (slovima: tisuću tristo pedeset jedan euro i sedamdeset dva centa) sa zateznim kamatama od 27. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 13. travnja 2022. navodi da je 3. siječnja 2020. u Zagrebu, na stepenicama u Durmitorskoj ulici (Troglavske stube) ozlijeđena na putu za posao i to na način da se okliznula prilikom silaska niz stube kojima se kretala zbog čega je pala. Navodi da su uzrok pada skliske i zaleđene stepenice koje nisu bile posipane niti očišćene. Tužiteljica upućuje na to da je za održavanje, odnosno čišćenje i uklanjanje leda s predmetne lokacije nadležan Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Čistoća, koji s tuženikom ima sklopljenu Policu osiguranja kojom je pokrivena odgovornost za štetu nastalu trećim osobama. Ističe da je u predmetnoj nezgodi zadobila ozljede radi kojih joj je pružena liječnička pomoć, a da je zbog istih trpjela fizičke bolove i strah, zatim da su zadobivene ozljede smanjile njezinu opću životnu i radnu sposobnost zbog čega trpi duševne boli te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljica navodi da joj je nastala šteta u ukupnom iznosu 61.000,00 kn i to neimovinska u iznosu 55.000,00 kn (zbog pretrpljenih fizičkih bolova – 14.000,00 kn, zbog pretrpljenog straha – 11.000,00 kn, zbog duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti – 30.000,00 kn) te imovinska po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu 6.000,00 kn. Nadalje, tužiteljica navodi da se s ciljem mirnog rješenja spora obratila tuženiku 1. rujna 2020., no da joj je tuženik isplatio iznos od 16.000,00 kn, što nije prihvatljivo s obzirom na nastale posljedice predmetne nezgode. Stoga tužiteljica u ovom postupku traži donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti da tužitelju plati 5.972,53 EUR (45.000,00 kn) sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 1. rujna 2020. do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljici sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim nastanak predmetne nezgode i odgovornost svog osiguranika Zagrebačkog holdinga d.o.o. te činjenicu da je s istim društvom u vrijeme štetnog događaja doista imao ugovorenu Policu osiguranja od odgovornosti broj 078700042020. Također čini nespornim da je tužiteljici zbog nastale neimovinske i imovinske štete isplatio 16.000,00 kn. S druge strane osporava visinu tužbenog zahtjeva, navodeći da je isplatom ranije spomenutog iznosa tužiteljici u cijelosti naknadio štetu nastalu u predmetnom događaju. U tom smislu upućuje da kod tužiteljice nije došlo do prijeloma, a da dijagnoze koje se navode u medicinskoj dokumentaciji (lezija mozga i leđne moždine, kožni lupus i sideropenična anemija) nisu u uzročnoj vezi sa predmetnim događajem. Tuženik tijekom postupka također osporava tijek zateznih kamata. Stoga tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku.

3. Na ročištu održanom 10. studenog 2022. (list 74 spisa) stranke su učinile nespornim da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali njeni ukućani.

4. U podnesku od 21. kolovoza 2024. (list 134-136 spisa) tužiteljica nakon provedenih medicinskih vještačenja navodi da joj je u štetnom događaju nastala šteta u ukupnom iznosu 4.925,50 EUR i to neimovinska šteta u iznosu 4.600,00 EUR (zbog pretrpljenih bolova – 1.500,00 EUR, zbog pretrpljenog straha – 1.000,00 EUR, zbog duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti – 2.100,00 EUR) i imovinska šteta po osnovi pružene pomoći i njege u iznosu 325,50 EUR. Također, upućuje na to da je primjerena cijena pružanja tuđe pomoći i njege 4,65 EUR po satu. Tužiteljica stoga konačno uređenim tužbenim zahtjevom od tuženika traži isplatu 2.801,94 EUR sa zateznim kamatama od 12. studenog 2021. do isplate.

5. Sud je izveo dokaz čitanjem prijave o ozljedi na radu (list 6-9 spisa), izjave tužiteljice (list 10-11 spisa), preslike osobne iskaznice (list 12-13 spisa), dopisa Gradskog ureda za mjesnu samoupravu (list 17 spisa), pregleda internet stranice o čišćenju javnih prometnih površina (list 18-19 spisa) i operativnom programu zimske službe (list 20-23 spisa), potvrde Gradske četvrti Podsljeme – Vijeće Gradske četvrti Podsljeme (list 24 spisa), medicinske dokumentacije (list 25-62 spisa), odštetnog zahtjeva (list 63-64 spisa), obavijesti o zaprimljenoj prijavi štete (list 65 spisa) i obavijesti o utvrđivanju obveze po prijavljenom zahtjevu (list 66-67 spisa), razgledavanjem fotografija (list 14-16 spisa) i medicinskim vještačenjima (list 89-94, 113-115, 124-128 spisa).

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (zbog pružene tuđe pomoći i njege) koju je pretrpjela zbog štetnog događaja (pada na stepenicama) koji se dogodio 3. siječnja 2020.

8. Među strankama nije sporno da se 3. siječnja 2020. dogodio štetni događaj, da je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu Policu sa društvom Zagrebački holding d.o.o. koje je odgovorno za nastanak štetnog događaja, da je tužiteljica u tom događaju pretrpjela štetu te da joj je tuženik po toj osnovi prije podnošenja tužbe platio 2.123,56 EUR (16.000,00 kn)

9. Podneskom od 21. kolovoza 2024. (list 136 spisa) tužiteljica je povukla tužbu u dijelu u kojem od tuženika traži isplatu 3.170,59 EUR i to na način da umjesto isplate 5.972,53 EUR traži isplatu 2.801,94 EUR. Tuženik se protivio povlačenju tužbe (list 138 spisa) pa sud u ovom postupku odlučuje o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu sukladno čl. 193. st. 2. u vezi s čl. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP).

10.1. Radi utvrđenja relevantnih činjenica (odnosno da li je tužiteljica pretrpjela fizičke bolove i strah i jesu li trajne posljedice njezinih ozljeda umanjile njenu životnu aktivnost, a koje činjenice predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade) te radi utvrđenja činjenice da li je tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega sud je, među ostalim, izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med (specijalist kirurg) i IĐĆ dr. med. (specijalist neurolog).

10.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 8. rujna 2023. (list 89-94 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede istegnuća mišića vrata i istegnuće mišića prsne kralježnice; da tužiteljica prije i nakon štetnog događaja nije zadobila iste ili slične ozljede; da je prilikom kliničkog pregleda utvrđeno da je vratna kralježnica tužiteljice lagano bolna na pritisak i udar, kao i na aksijalnu kompresiju u cijelosti, da je paravertebralna muskulatura lagano napeta, a pokreti antefleksije -30˚, ekstenzije 25˚ i rotacije lijevo i desno 55˚te da je prsna kralježnica lagano napeta PCM, bolna sukusija trnastih nastavaka; zatim da s neurološke strane postoji deficit senzibiliteta (smanjenje osjeta) u radikularnoj zoni C5C6 lijevo; da je liječenje završeno, odnosno da se stanje stabiliziralo nakon kontrole fizijatra 12. studenog 2021.; da postoji uzročna veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda opisanih u priloženoj medicinskoj dokumentaciji; da je kod tužiteljice zbog zadobivenih ozljeda došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja; da je ista pretrpila bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana, slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 56 dana, a da su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti; da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah (strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, zatim tzv. sekundarni strah (strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija) koji je bio jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana i manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 28 dana; da je ozljeda istegnuća mišića vratne kralježnice i prsne kralježnice dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5 % s kirurške strane, a da se ista očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta te povremenim bolovima u vratu i prsnom dijelu kralježnice prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, a da je s neurološke strane navedena ozljeda vratne kralježnice dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2 %, što se očituje u smetnjama osjeta na lijevoj ruci u predjelu vanjske strane nadlaktice i podlaktice te šake te da je ukupno smanjenje aktivnosti s kirurške i neurološke strane ocjenjena sa 6 %; da je tužiteljici nakon predmetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju sumarno 20 dana od po 2 sata dnevno te još 30 dana po 1 sat dnevno i to za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da pri davanju ocjene smanjenja životne aktivnosti vještaci nisu cijenili promjene vezane za oštećenje vidne funkcije te da je isto potrebno ocijeniti po vještaku oftamologu.

10.3. U nastavku postupka je radi utvrđivanja da li su promjene vezane za oštećenje vidne funkcije na koje su uputili naprijed spomenuti vještaci umanjili životnu aktivnost tužiteljice naknadno provedeno medicinsko vještačenje po sudskoj vještakinji doc. prim. dr. sc. Sanji Masnec, dr. med. (specijalist oftamolog, subspecijalist prednjeg segmenta oka). Iz njenog nalaza i mišljenja od 17. srpnja 2024. (list 124-128 spisa) proizlazi da je vidna oštrina kod tužiteljice obostrano u granicama normale; da je testiranje vidnog polja pokazalo tek blaže promjene u odnosu na očekivano prema dobi tužiteljice, no da se uzročna veza takve promjene s predmetnim događajem ne može utvrditi; da je oftamološki status poslije predmetnog događaja stacioniran, da pokazuje uz korekciju uredan vid na daljinu i blizinu, uredan očni tlak te biomikroskopski i oftalmoskopski nalaz (osim promjene pigmentacije). Vještakinja je zaključila da kod tužiteljice nema elemenata za procjenu postojanja eventualnog umanjenja životne aktivnosti s oftamološkog motrišta.

10.4. Stranke nisu istaknule prigovore na nalaz i mišljenje vještakinje dr. sc. Sanje Masnec, dr. med., no tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića prim. dr. med i vještakinje IĐĆ dr. med. Tuženik u podnesku od 27. rujna 2023. (list 98-99 spisa) ističe da je tužiteljica pretrpjela tek laganu tjelesnu ozljedu istegnuća vratnih i torakalnih mišića pa danu ocjenu vještaka opisuje kao nerealnu i neutemeljenu. Upućuje na to da protuzije diskursa nisu nastale u štetnom događaju te osporava danu ocjenu pretrpljenih bolova i straha, kao i ocjenu smanjenja životne aktivnosti. Naknadno je uputio i na to da vještaci prilikom izrade nalaza i mišljenja nisu imali uvid u zdravstveni karton tužiteljice pa da stoga nije moguće razgraničiti posljedice koje tužiteljica trpi zbog predmetnog štetnog događaja od onih koje ima uslijed ranije postavljene dijagnoze lupusa.

10.5. Vještaci prof. dr. sc. Žarko Rašić prim. dr. med. i IĐĆ dr. med. su se na ročištu održanom 10. travnja 2024. (list 113-114 spisa) usmeno očitovali o tuženikovim prigovorima na nalaz i mišljenje te tom prilikom istaknuli da su prilikom izrade istog imali na raspolaganju liječničku potvrdu nadležnog liječnika obiteljske medicine od 21. studenog 2022. (list 78 spisa) gdje je navedeno ono ključno - da prije i nakon štetnog događaja nije bilo ozljeda po dijagnozi kao što su nastale ozljede u štetnom događaju. Vještaci su naveli da su pri procjeni smanjenja životne aktivnosti (kako s kirurškog, tako i s neurološkog aspekta) uzeli u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju uz ključne dijagnostičke pretrage koje su učinjene nakon predmetnog štetnog događaja (magnetna rezonanca vratne kralježnice i EMNG) te klinički pregled tužiteljice. Ističu da su na temelju navedenog procijenili ukupno realno smanjenje životnih aktivnosti. Nadalje, vještaci su pojasnili da se na nalazu mozga doista nalaze morfološke promjene, no da iste nemaju uzročne veze sa štetnim događajem kao ni ti sa SLE bolesti (lupus) pa da isto nije cijenjeno pri izradi nalaza i mišljenja. Dodatno navode da takva SLE dijagnoza nikako ne može biti u vezi s tegobama muskuloskeletnog i živčanog sustava opisanog u medicinskoj dokumentaciji. U pogledu protruzije osteofitdiskompleksa u određenom segmentu vratne kralježnice (koja je vidljiva na magnetskoj rezonanci vratne kralježnice) navode da isto također nije direktna posljedica štetnog događaja. U pogledu promjena koje su opisane na MR mozga od 5. veljače 2021. (list 38 spisa) na koji je uputio tuženik na istom ročištu, vještaci su naveli da se radi o promjenama u bijeloj tvari odnosno o demijelinizaciji (promjene koje govore o jednoj od bolesti tipa multiple skleroze bolesnika), no da isto nikako nije u vezi s štetnim događajem. Vještaci su naveli da su bolovi ocjenjeni uzimajući u obzir tijek, način i dužinu liječenja, a da isti zapravo ne zahtijevaju kontinuiranu medikamentoznu terapiju u vidu analgetske terapije. S druge strane, navode da su strah cijenili uzimajući u obzir način stradavanja, dijagnostičku obradu te liječenje.

10.6. Vještaci su prema ocjeni ovog suda usmenim očitovanjem na ročištu u cijelosti otklonili istaknute prigovore tuženika. Naime, vještaci nedvojbeno posjeduju stručno znanje za davanje ocjene bolova, straha te smanjenja životnih aktivnosti. Treba reći da sud prihvaća ocjenu pretrpljenih bolova danu od strane vještaka s obzirom da su vještaci prilikom davanja takve ocjene uzeli u obzir cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju je tužiteljica dostavila u tijeku postupka, kao i tijek, način i dužinu liječenja tužiteljice nakon štetnog događaja. Sud prihvaća i ocjenu straha danu od strane vještaka jer su isti takvu ocjenu dali u skladu sa zadobivenim ozljedama u štetnom događaju, kao i činjenicu kako su iste utjecale na samu tužiteljicu. Nadalje, svojim očitovanjem vještaci su također otklonili i prigovor tuženika u dijelu u kojem isti upućuje na postojanje SLE bolesti (lupus) i protuzije diskursa jer iz očitovanja proizlazi da morfološke promjene na nalazu mozga nemaju veze sa SLE bolesti te da takva dijagnoza ne može biti u vezi s tegobama muskuloskeletnog i živčanog sustava koje tužiteljica trpi zbog posljedica štetnog događaja. Također, iz očitovanja vještaka proizlazi i da protruzija osteofitdiskompleksa uopće nije cijenjena pri davanju ocjene smanjenja životne aktivnosti jer nije u vezi sa štetnim događajem. Stoga sud prihvaća i ocjenu vještaka u pogledu smanjenja životne aktivnosti kod tužiteljice.

10.7. Nakon što su vještaci na ročištu pojasnili svoj nalaz i mišljenje te otklonili prigovore tuženika, sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka, u cijelosti kao jasno, stručno i obrazloženo.

10.8. Prema tome, sud iz nalaza i mišljenja vještaka nalazi utvrđenim da je liječenje tužiteljice završeno 12. studenog 2021.; da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u pogledu smanjenja aktivnosti s kirurške i neurološke strane od 6 %, a da s oftamološkog gledišta kod tužiteljice zbog predmetnog štetnog događaja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti; da je ista pretrpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana, slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 56 dana, a da su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti; da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah (strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, zatim tzv. sekundarni strah (strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija) koji je bio jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana i manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 28 dana te da je tužiteljici nakon predmetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju sumarno 20 dana od po 2 sata dnevno te još 30 dana po 1 sat dnevno i to za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

11. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO) čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade tužitelju sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

12.1. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12.2. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti pa po ocjeni ovog suda tužiteljici pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u predmetnom štetnom događaju u iznosu 4.600,00 EUR.

13. Također, tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 70 sati, a koju su joj nesporno pružali ukućani. Sud na temelju čl. 223. ZPP-a nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u konkretnom slučaju 4,65 EUR pa bi po ovoj osnovi tužiteljici pripadalo ukupno 325,50 EUR.

14. Kao što je već ranije rečeno, među strankama nije sporno da je tuženik tužiteljici već prethodno po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) isplatio 2.123,56 EUR. Stoga je potrebno utvrđenu novčanu naknadu po navedenim osnovama potrebno umanjiti za ranije plaćeni iznos.

15. Slijedom navedenog, tužiteljica u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva ima pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu 2.801,94 EUR pa je na temelju čl. 1100. st. 1. i čl. 1089. ZOO-a prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu utuženog iznosa te je odlučeno kao u dijelu točke I izreke ove presude.

16. Tužiteljica sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; dalje: ZOOP) ima pravo na isplatu zateznih kamata na iznos naknade neimovinske štete koju je tužiteljica tražila tužbenim zahtjevom iz tužbe podnesene 13. travnja 2022. i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Tužiteljica je odštetni zahtjev podnijela 1. rujna 2020. (list 63-64 spisa). Ovdje treba dodati da kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva, neovisno o tome što je liječenje tužiteljice završeno 12. studenog 2021. jer je šteta u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva bila predvidiva. Ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 373/2022-3 od 29. studenog 2022. Također, tužiteljica ima pravo na isplatu zateznih kamata na imovinsku štetu također od dana odštetnog zahtjeva na temelju čl. 12. st. 4. ZOOP-a. Stoga je sud na temelju čl. 12. st. 4. ZOOP-a prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1. rujna 2020. do isplate i odlučio kao u dijelu točke I izreke ove presude. O kamatnoj stopi odlučeno je na temelju čl. 29. st. 2. ZOO-a.

17. U preostalom dijelu u kojem tužiteljica od tuženika traži isplatu 3.170,59 EUR sa zateznim kamatama od 1. rujna 2020. do isplate tužbeni zahtjev je odbijen na temelju čl. 1100. st. 1. i čl. 1089. ZOO-a te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

18.1. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP te čl. 155. ZPP, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13, 110/15; dalje: ZSP) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23; dalje: Uredba) te je donesena u skladu s vrijednosti predmeta spora i s troškovnicima stranaka (list 138 i 140 spisa).

18.2. Tužiteljica je u ovoj parnici uspjela u cijelosti u pogledu osnove, dok je u pogledu visine uspio tuženik u omjeru od 53,09 %, a tužiteljica u omjeru od 46,91 %. Stoga tužiteljica ima pravo na naknadu troškova u omjeru od 46,91 % (100 % - (53,09 % - 46,91 %) : 2 = 46,91 %).

18.3. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova (Tbr. 32/1 Tarife), zatim trošak sastava tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife) te trošak podnesaka od 6. lipnja 2022., 26. rujna 2023. i 21. kolovoza 2024. u visini 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife) te trošak zastupanja na ročištima održanima 10. studenog 2022., 10. travnja 2024. i 5. prosinca 2024. u visini 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife). Također, tužiteljici je nastao trošak sastava podneska od 29. studenog 2022. i 25. travnja 2024. u visini 25 boda za svaki (Tbr. 8/4 Tarife). Dakle, tužiteljici je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u visini od ukupno 850 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. u vezi s Tbr. 52/3 Tarife) te uvećano za 25% po osnovi PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 2.125,00 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak medicinskog vještačenja i to ukupno 597,25 EUR (potvrde o uplati na listu 77 i 120 spisa) te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 53,09 EUR (Tar. br. 1. st. 1. ZSP) te za presudu u iznosu 106,18 EUR (Tar. br. 2. st. 1. Uredbe). Dakle, tužiteljici su u ovoj parnici nastali troškovi u ukupnom iznosu 2.881,52 EUR.

18.4. Tužiteljica ima pravo na naknadu spomenutih troškova u omjeru 46,91 %, odnosno u iznosu 1.351,72 EUR. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata na odmjerene troškove (list 2 spisa) od dana donošenja presude do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a.

18.5. Tužiteljici pak s druge strane nije priznat trošak sastava podnesaka od 26. rujna 2023., 20. listopada 2023., 5. prosinca 2023. ni od 25. siječnja 2024. koji po sadržaju predstavljaju podneske kojima tužiteljica požuruje postupak i predlaže vanraspravno određivanje vještačenja jer takvi troškovi prema ocjeni ovog suda nisu bili potrebni tijekom ove parnice. Isto tako, tužiteljici nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu jer isti također nije bio potreban za vođenje parnice.

18.6. Tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova je odbijen.

18.7. Stoga je o troškovima postupka odlučeno kao u točki III i IV izreke ove presude.

U Zagrebu 27. siječnja 2025.

Sutkinja:

Marija Šipek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici – po punomoćnici

2. Tuženiku – po punomoćnici