Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pr-626/2020-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja ĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćniku Mislavu Matijeviću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, OIB: 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 11. prosinca 2024., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i tuženika, te uz javnu objavu presude, 27. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da nije dopušten otkaz Ugovora o radu br. PU-52-1128/01112017 sklopljenog na neodređeno vrijeme dana 20. rujna 2017. godine i Aneksa br. 1 Ugovora o radu br. PU-52-1128/01112017 sklopljenog dana 20. rujna (odnosno po navodima tuženika 2. studenog) 2017. godine između tužitelja ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, a koji otkaz je tuženik dao tužitelju Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika broj 4008-4059/2020. DI/ZG od 31. srpnja 2020. godine, kao i da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, OIB: 46830600751 da tužitelju ĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj] prizna sva prava iz radnog odnosa te tužitelja vrati na rad, i to na poslove koje je obavljao do nezakonite odluke o otkazu - “Elektromonter”, uz ograničenje rada na poslovima gdje se traži teži fizički rad, dizanje i prenošenje tereta težih od 25 kg, rad na visini odnosno druge odgovarajuće poslove, u roku od 8 dana."

II/ Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka.

r i j e š i o  je

Odbacuje se kao nedopuštena tužba od 20. studenog 2020. kojom tužitelj zahtjeva od suda utvrditi i da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 6. studenog 2020. godine o isteku otkaznog roka određenog tuženikovom Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika broj 4008- 4059/2020. DI/ZG od 31. srpnja 2020. godine odnosno odjava tužitelja s evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao, te naložiti tuženiku da podnese prijavu tužitelja na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tužitelju prizna sva prava iz radnog odnosa i tužitelja vrati na rad, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlen kod tuženika na neodređeno vrijeme, na poslovima “Elektromonter” u organizacijskoj jedinici Elektroslavonija Osijek, Centar za terenske aktivnosti, Terenska jedinica [adresa], uz ograničenje rada na poslovima na kojima se traži teži fizički rad, dizanje i prenošenje tereta težih od 25 kg, rad na visini, a temeljem Ugovora o radu PU-52-1128/01112017 od 20. rujna 2017. i Aneksa br. 1 Ugovora o radu br. PU-52-1128/01112017 od 20. rujna 2017. Tužitelj navodi da je dana 6. kolovoza 2020. primio tuženikovu Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika broj 4008- 4059/2020. DI/ZG od 31. srpnja 2020. Isto tako, navodi da je 19. kolovoza 2020. protiv Odluke o otkazu podnio Zahtjev za zaštitu (ostvarenje) prava, a koji Zahtjev je tuženik primio 21. kolovoza 2020. te na isti nije odgovorio. Ističe kako je Odluka o otkazu nezakonita, a otkaz nedopušten, kao i da Odluku o otkazu nije donijela i potpisala ovlaštena osoba tuženika. Tužitelj nadalje ističe da nije počinio povrede svojih obveza iz radnog odnosa, pa nije postojao opravdani razlog za otkaz iz čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu. Navodi da nije zloupotrijebio bolovanje, a tijekom cjelokupnog razdoblja svoje privremene nesposobnosti za rad se u svemu pridržavao propisane terapije i uputa liječnika i nikada tijekom tog razdoblja nije obavljao druge poslove, niti se bavio bilo kakvim aktivnostima koje bi nepovoljno djelovale na njegovo ozdravljenje i brži povratak na radno mjesto. U tužbi navodi da osporava i tvrdnju tuženika da je, kao posljedica navodnih povreda radne obveze, došlo do poremećaja u procesima rada tuženika. Isto tako navodi da o provedenim “izvidima” 18. i 19. svibnja 2020. nije imao saznanja do primitka Odluke o otkazu, te tvrdi da bilo kakvim izvidima, provedenima bilo kada tijekom njegove privremene nesposobnosti za rad, nije moglo biti utvrđeno da osobno obavlja bilo kakve radove, tim više što radove za svoj obrt niti inače ne obavlja osobno. Osim toga, navodi kako njegov obrt ne obavlja radove za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Ujedno, navodi da su tzv. “izvidi” 18. i 19. svibnja 2020. godine, kao i radnje tzv. “Povjerenstva za kontrolu privremene nesposobnosti za rad radnika” su izvršeni nezakonito, uz grubu povredu njegovih ustavnih i ljudskih prava i sloboda, da su izvedeni po neovlaštenim osobama i bez ikakve pravne osnove, a isto vrijedi i za “kontrolu” 27. svibnja 2020. Nadalje, utvrđenje kontrolora HZZO-a da se nije pridržavao uputa za liječenje i da je postupao protivno odredbama ZOZO-a je isključivo na tuženikovoj neistinitoj tvrdnji da je tužitelj zatečen u obavljanju poslova, te dodaje da je i utvrđenje HZZO-a samo po sebi neutemeljeno. Slijedom navedenog, tuženikove tvrdnje da je povrijedio obveze iz radnog odnosa zlouporabom bolovanja su neutemeljene, neobrazložene i ničim dokazane. Navodi kako j tuženiku još od osnivanja obrta 2011. poznato da je vlasnik obrta i vrsta poslova koje obrt obavlja, a nikada nije imao bilo kakvih primjedbi ili prigovora glede otvaranja obrta ili naravi poslova koje obrt obavlja. Prema tome, ističe, kako predmet poslovanja obrta u njegovom vlasništvu nije jednak, niti sličan, predmetu poslovanja tuženika, kao i da obrt nikada nije obavljao poslove iz temeljne djelatnosti tuženika (proizvodnja i distribucija električne energije koja se obavlja kao javna usluga), niti se bavio djelatnostima koje bi na bilo koji način konkurirale djelatnostima tuženika. Prema tome, ističe kako je Odluka o otkazu nezakonita i iz razloga što je tuženik postupio protivno odredbi čl. 119. Zakona o radu. Nadalje, tužitelj ističe da mu zapravo nije omogućena obrana i da ga tuženik nije pozvao da se očituje o svim okolnostima na kojima je kasnije utemeljena odluka o otkazu, a nije ga niti pisano upozorio na obvezu iz radnog odnosa. Opomena koju je tuženik dao tužitelju 5. veljače 2015. je neopravdano izrečena i nije se odnosila na navodnu povredu istovrsnu povredama koje mu se stavljaju na teret, te najvažnije prestala je važiti pa je nezakonito i samo tuženikovo pozivanje na tu opomenu; a tvrdnja tuženika da je i ranije usmeno upozoravan zbog počinjenja istovrsnih povreda nije istinita. Tužitelj navodi da Radničko vijeće nije u postupku otkazivanja sudjelovalo sukladno odredbama Zakona o radu, te da mu je tuženik odluku o otkazu smio donijeti isključivo uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća i to sukladno odredbi čl. 151. st. 1. toč. 3. ZR-a. Nadalje, tužitelj navodi da je Odlukom o otkazu nepravilno utvrđeno da ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 20 dana, iz razloga što ima pravo na ukupno 30 dana godišnjeg odmora, pa kada bi njegov radni odnos i prestao protekom roka od 3 mjeseca, imao bi, sukladno odredbi čl. 78. ZR-a pravo na razmjerni godišnji odmor u trajanju od 28 dana. Slijedom svega navedenog, predložio je sudu da donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev te naložiti tuženiku da mu naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama.

1.1. Tijekom postupka tužitelj navodi da je odredbom čl. 121. st. 4. Zakona o radu propisano da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene neposobnosti za rad radnika. Stoga, tužitelju otkazni rok nije ni počeo teći, niti je tekao, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, pa radni odnos nije mogao prestati. Nadalje navodi da je nepravilno i nezakonito tuženikovo računanje i utvrđenje isteka otkaznog roka utvrđenog Odlukom o otkazu sa 6. studenim 2020. godine, pa su nezakonite i tuženikove prijave prestanka radnog odnosa nadležnim tijelima i odjave s osiguranja. Slijedom navedenog, tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe od 18. rujna 2020. godine i već postavljenog tužbenog zahtjeva. Dodatno, tužitelj sudu predlaže i: utvrditi i da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 6. studenog 2020. godine o isteku otkaznog roka određenog tuženikovom Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika broj 4008-4059/2020. DI/ZG od 31. srpnja 2020. godine odnosno odjava tužitelja s evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao, te naložiti tuženiku da podnese prijavu tužitelja na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tužitelju prizna sva prava iz radnog odnosa i tužitelja vrati na rad.

1.2. Nadalje, navodi da je tuženik doveo Radničko vijeće u zabludu jer mu nije dostavio potpune i istinite podatke, jer je Radničkom vijeću dostavio samo fotografije ali ne i izvješće Ureda za korporativnu sigurnost HEP d.d. na temelju kojega bi članovi Radničkog vijeća dobili uvid na koji se poziva tuženik.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da istu u cijelosti osporava, osim u dijelu koji se odnosi na tužiteljevo trajanje razmjernog dijela godišnjeg odmora. Navodi kako su neutemeljene i neosnovane tvrdnje tužitelja iz točke 2. tužbenog zahtjeva kako Odluku o otkazu nije donijela i potpisala ovlaštena osoba tuženika. Naime, tuženik navodi da od 02. studenog 2017. dana i punomoć broj PD-598/21/17., izdana od direktora HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, kojom je VK, koji obavlja poslove direktora područja Elektroslavonija Osijek, opunomoćen za donošenje odluka u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom za radnike Elektroslavonije Osijek. Nadalje, navodi kako je iz samog Aneksa broj 1 Ugovora o radu broj PU-52-1128/01112017, nesporno i razvidno da je isti sklopljen dana 20. rujna 2017., jer je tako izrijekom navedeno u Aneksu, te da je očito kako je u Odluci o otkazu datum 2. studenog 2017., kao datum potpisa od strane tužitelja, naveden uslijed greške u pisanju. Tuženik navodi da su u razdoblju od 12.-22. svibnja 2020. radnici Ureda za korporativnu sigurnost (u daljnjem tekstu – UKS), Službe za poslovnu sigurnost HEP d.d. Zagreb, zbog postojanja sumnje na zloupotrebu privremene nesposobnosti za rad ĆK, proveli internu istragu tijekom koje su u vremenu od 18. -20. svibnja 2020. izvršili obilazak terena i provjere na gradilištu “kuća u romskom naselju” u mjestu [adresa]. Tom prilikom, ističe, po radnicima UKS-a dana 18. i 19.05.2020. neposrednim zapažanjem uočen je i fotodokumentiran radnik ĆK kako u radnom kombinezonu radi i delegira radne zadatke radnicima zaposlenim u njegovom obrtu, pri obavljanju elektroinstalacijskih radova na kućama u izgradnji, usprkos tomu što je u navedenom period bio privremeno nesposoban za rad odnosno na bolovanju. Nadalje, navodi da su radnici UKS-a izvide obavljali iz parkiranog vozila te kretanjem u svojstvu pješaka sa javne površine, a pri tome su u više navrata kroz staklene površine na objektima u izgradnji mogli uočiti tužitelja kako vrši radne aktivnosti na zidnim površinama u unutrašnjosti objekta. Stoga, ističe, su neistinite tužiteljeve tvrdnje kako nije zloupotrijebio bolovanje jer je iz priloženih fotografija i neposrednih zapažanja radnika UKS-a nedvojbeno utvrđeno kako je tužitelj dana 18. i 19. svibnja 2020., kada je bio na bolovanju, odnosno privremeno nesposoban za rad, u radnoj odjeći obavljao poslove i aktivnosti koje zasigurno nisu mogle doprinijeti njegovom ozdravljenju i bržem povratku na radno mjesto. Tuženik isto tako navodi da je, kao posljedica zloupotrebe bolovanja od strane tužitelja, došlo do poremećaja u procesima rada tuženika, na način da je drugi radnik morao biti premješten na njegovo radno mjesto sa radnim zadatkom zamjene brojila, a što je imalo za posljedicu stvaranje zaostataka na poslovima održavanja, te uzrokovalo poteškoće u realizaciji planova poslovanja. Tuženik napominje i da je tužitelj na neprekidnom bolovanju od 21. svibnja 2019., te da je u vremenu od 01. studenog 2017.do 28. veljače 2020. na radu proveo tek 13 dana. Dodaje da je tužitelju zbog povrede radne obveze izrečena i pisana opomena broj 4008-1567/15.DI/NC od dana 03. veljače 2015. Isto tako, navodi da je tužitelj dana 26. siječnja 2015. oko 13:30 sati, u radnom vremenu, obavljao poslove za koje nije dobio radni nalog, odnosno radio je na izradi kućnih instalacija u Ulici Ištvana Vencela 34 u Gajiću, uz korištenje službenog vozila. Nadalje, tuženik navodi da je dana 27. svibnja 2020. u 13:00 sati tročlano povjerenstvo izvršilo izvid na gradilištu „kuća u romskom naselju“ u [adresa], pri čemu je ondje neposrednim zapažanjem uočen tužitelj ĆK prilikom koordiniranja aktivnosti sa svojim radnicima, a u neposrednom kontaktu s njim, tužitelj je potvrdio kako je njegov obrt „ Ć“ ondje angažiran na izvođenju elektroinstalaterskih radova, no pri tome je osporavao svoju osobnu angažiranost prilikom izvođenja radova. Međutim, navodi, tužitelj je pri tome zatečen sa stražnje, dvorišne strane jedne od kuća u izgradnji, okružen sa nekoliko radnika koji su sjedili i slušali tužitelja, koji im se iz stojećeg položaja obraćao, a kako je tužitelj bio u radnoj odjeći, tamnoplavoj jakni i hlačama sa otisnutim logom „Elektro Bago“, teško je za povjerovati tužitelju kako je ondje „zatečen u neobaveznom razgovoru sa radnicima, koje je, za vrijeme njihove pauze, zastao pozdraviti u povratku kući s kontrolnog pregleda kod liječnika“. Tuženik navodi da je potpuno nelogično da je preporučljivo obavljati takve aktivnosti radi bržeg ozdravljenja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, a da bi mu pri tome izabrani liječnik gotovo neprekidno, unazad nekoliko godina, otvarao bolovanje jer upravo takve poslove je tužitelj mogao obavljati i radeći na poslovima svog radnog mjesta kod tuženika. Nadalje, u travnju 2019. tuženik je od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatražio izvanrednu kontrolu privremene nesposobnosti za rad tužitelja. Po zaprimljenom odgovoru HZZO-a od 30. travnja 2019. u kojem stoji kako ne postoje medicinski razlozi koji bi opravdali privremene nesposobnosti za rad od 17. travnja 2019. do 30. travnja 2019. zbog čega je tužitelj opetovano usmeno upozoren na povrede radnih obveza i mogućnost otkaza Ugovora o radu od strane neposrednog rukovoditelja, voditelja Terenske jedinice [adresa] DK, dipl.ing.el. Nadalje, navodi da s obzirom da pitanje nezakonito pribavljenih dokaza, koje tužitelj povezuje s povredom njegove privatnosti, nije definirano Zakonom o parničnom postupku, u konkretnom slučaju potrebno je primijeniti kriterije sadržane u načelu razmjernosti odnosno testu proporcionalnosti koji se primjenjuju pred Europskimm sudom za ljudska prava, ocjenjujući okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Dakle, u konkretnom slučaju je a priori imao opravdanu sumnju koja ukazuje na zloupotrebu bolovanja tužitelja koje ugrožava tuženikov poslovni interes, rezultati interne istrage i provedenih nadzora korišteni su isključivo za svrhu zbog koje su uspostavljeni, odnosno utvrđenja povrede radnih obveza tužitelja, a sve radnje poduzete su sa javnog prostora pri čemu nije došlo do zadiranja u privatnost radnika. Pa tako, navodi, da interna istraga te izvidi u sklopu nje, od dana 18. i 19. svibnja 2020. su provedeni od strane radnika Ureda za korporativnu sigurnost, Službe za poslovnu sigurnost HEP d.d. Zagreb, dok je kontrola privremene nesposobnosti za rad od 27. svibnja 2020. izvršena po tročlanom povjerenstvu za kontrolu privremene nesposobnosti za rad tužitelja, imenovanom Odlukom direktora HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroslavonija Osijek broj 4008/2684/20.DI/ZG od dana 22. svibnja 2020. Nadalje, navodi da je čl. 3. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d., određen Ured za korporativnu sigurnost kao jedna od 16 organizacijskih jedinica koje čine osnovnu unutarnju organizaciju Hrvatske elektroprivrede, a čl. 65. i 66. istog propisa te čl. 1. i 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d. navedeni su poslovi Ureda za korporativnu sigurnost i Službe za poslovnu sigurnost. Dakle, između ostalih poslova koje se obavljaju u Službi za poslovnu sigurnost navodi se i provođenje internih istraga koje su detaljno normirane u točki 7.2. Pravilnika sigurnosti HEP d.d. (HEP Bilten 461 od 07.05.2019.). Tuženik ističe kako svoju Odluku o otkazu nje temeljio na osporavanju tužiteljeve bolesti, njegove medicinske dijagnoze i medicinskim razlozima opravdanosti privremene nesposobnosti za rad, već na činjenici da je zloupotrebljavao bolovanje na način da je tijekom bolovanja obavljao poslove i aktivnosti koji otežavaju njegovo ozdravljenje i povratak na radno mjesto, odnosno da se ponašao protivno razlozima radi kojih mu je bolovanje određeno. Nadalje, navodi da je tužitelj vlasnik obrta “ [obrt]” za elektroinstalacijske radove, MBO [matični broj osiguranika], br. obrtnice [broj obrtnice], šifra 43.21.1, sa opisom djelatnosti – elektroinstalacijski radovi, usprkos tomu što je Odlukom direktora društva, sa čijim je sadržajem tužitelj upoznat, propisano kako radnici ne mogu imati obrt u vlasništvu ili suvlasništvu čiji je predmet poslovanja, između ostalih, i projektiranje, građenje i nadzor elektroenergetskih postrojenja i električnih instalacija, i imati poslovne odnose s društvom. Vezano za to, ističe, tužitelj je kao odgovorna osoba, ispred svog obrta, kontinuirano ulazio u poslovne odnose sa društvom, ishodeći potvrde o uporabljivosti električnih instalacija od tuženika, a pored toga, tuženik izdvaja i situaciju sa spornog gradilišta kuća u romskom naselju u [adresa] kojom, isto tako, dokazuje ovu povredu radne obveze. Nadalje, navodi da kako se radi o povredama radnih obveza zbog kojih je mogao tužitelju i izvanredno otkazati Ugovor o radu, nije opravdano očekivanje tužitelja da ga je trebao najprije pisano upozori na mogućnost otkaza, pa čekati ponavljanje povrede da bi tužitelju otkazao Ugovor o radu, iz čega proizlazi da je postupio sukladno odredbi članka 119. stavak 1., pri tome navodeći i obrazlažući okolnosti koje se od njega traže. Nadalje, navodi da suprotno tužiteljevim navodima, itekako je istina da ga je usmeno upozoravao zbog počinjenja istovrsnih povreda, a to je činio i za slične povrede radnih obveza. Tuženik navodi da je sukladno čl. 119. st. 2. Zakona o radu i članku 112. alineja 3. Kolektivnog ugovora, tužitelju upućen pisani zahtjev za davanjem pisane obrane broj 4008-9718 6/20/ZG/DI. od 07. srpnja 2020., s traženjem da se u roku od 3 dana očituje na okolnost povreda radnih obveza koje su u zahtjevu činjenično podrobno opisane te da je tužitelj u ostavljenom roku dostavio pisanu obranu u kojoj je u potpunosti osporavao kršenje radnih obveza za koje ih je tuženik teretio, a kako je naveo i u obrazloženju odluke o otkazu. Temeljem članka 150. Zakona o radu, Radničkom vijeću dostavljeni su podatci o namjeravanoj Odluci redovitog otkaza Ugovora o radu tužitelju, uvjetovanog skrivljeniim ponašanjem radnika, a nakon 11. sjednice održane dana 24. srpnja 2020., Radničko vijeće je dana 27. srpnja 2020. pravodobno dostavilo svoje očitovanje u kojem se ne protivi namjeravanoj Odluci o redovitom otkazu Ugovora o radu tužitelja. Prema tome, neistiniti su navodi tužitelja u tužbi kako do primitka Odluke o otkazu nije imao saznanja o provedenim izvidima od dana 18. i 19. svibnja 2020., k tomu, dana 23. srpnja 2020. je bio i na sastanku kod tužitelja, na kojemu su osim njega nazočili i pomoćnik direktora područja ĐK, dipl.ing.el. i koordinator Odjela za pravne poslove istok SK ,dipl.iur., tijekom kojeg su tužitelju predočeni svi dokazi prikupljeni internom istragom. Tom prilikom mu je ponuđen sporazumni prestanak Ugovora o radu što je odbio. Nadalje, navodi da je utvrdio kako tužitelju, sukladno odredbi čl. 78. Zakona o radu, pripada pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 28 dana, dok ostale tužiteljeve navode u ostalom dijelu tužbenog zahtjeva drži neutemeljenima i ničim dokazanima te usmjerenim ka izbjegavanju odgovornosti tužitelja, zbog svih razloga navedenih u odgovoru na tužbu, pa je stoga nerealno očekivati da i nadalje zadrži ugovorni odnos sa tužiteljem. Slijedom naprijed navedenog, tuženik je naveo da se protivi u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu protivi kao neosnovanom i predložio je sudu da odbije tužitelja s istim. Potražuje i naknadu prouzročenih parničnih troškova.

2.1. Tuženik tijekom postupka navodi da je u odluci o otkazu ugovora o radu tužitelju, sadržana je i odluka o otkaznom roku, a time je posredno određen i dan prestanka radnog odnosa tužitelju, što znači da ukoliko je tužitelj smatrao da je istom odlukom na bilo koji način povrijeđeno neko njegovo pravo, a vezano za otkazni rok i prestanak njegovog radnog odnosa zbog otkazivanja mu ugovora o radu, zaštitu tog prava trebao je ostvarivati u postupku predsudske zaštite, u roku od 15 dana od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu, sve u smislu odredbe članka 133. Zakona o radu. Stoga je i taj zahtjev tužitelj trebao istaknuti u zahtjevu za zaštitu prava radnika od 19.08.2020. i tužbi od 16.09.2020. kako ne bi izgubio pravo na njegovo ostvarenje, a što je propustio učiniti. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu da se u ovom dijelu tužba odbaci kao nedopuštena.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Ugovor o radu (list spisa 9), Aneks br. 1 Ugovora o radu (list spisa 10), Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika (list spisa 11-13), Zahtjev radnika za zaštitu prava s potvrdom o primitku i povratnicom (list spisa 14-18), zapisnik o provedenom izvidu (list spisa 19), dopis HEP-a d.o.o. od 27.5.2020. (list spisa 20-21), zapisnik o provedenoj izvanrednoj ciljanoj kontroli (list spisa 22), dopis HZZO s kontrolom privremene nesposobnosti za rad (list spisa 23-25), dopis HEP-a od 7.7.2020. (list spisa 26), pisana obrana radnika (list spisa 27-28), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.o.o. (list spisa 43-45), punomoć (list spisa 46), Izvješće o provedenoj internoj istrazi u HEP-u od 22.5.2020. (list spisa 47-54), Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list spisa 55-56), ispise radnog vremena po zaposleniku i vrsti primanja za tužitelja (list spisa 57-72), pisanu opomenu (list spisa 73), izjavu HK (list spis 74), Očitovanja tužitelja (list spisa 75-76), Odluku o imenovanju članova Povjerenstva za kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad (list spisa 77), zapisnik o provedenom izvidu (list spisa 78), dopis HZZO od 30.4.2019. (list spisa 79), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d. (list spisa 80-91), dopis HZZO od 6.7.2020. (list spisa 92-93), dopis HEP-a od 27.5.2020. (list spisa 94-95), Izvadak iz Obrtnog registra (list spisa 96), Odluka HEP-a od 18.5.2015. (list spisa 97-98), Potvrde o uporabljivosti izvedene električne instalacije (list spisa 99-106), Odluka HEP-a d.o.o. od 22.5.2020. (list spisa 107), izjava KK (list spisa 108), dopis HEP-a – zahtjev za davanjem pisane obrane upućen tužitelju (list spisa 109), pisana obrana tužitelja (list spisa 110-111), dopis HEP-a od 17.7.2020. (list spisa 112-114), Očitovane HEP-a od 24.7.2020. (list spisa 115), Obavijest o donesenom nalazu i mišljenju Sektora za vještačenje, PU Osijek od 5.10.2020. (list spisa 116), rješenje HZMO-a od 9.10.2020. (list spisa 117), dopis tužitelja od 6.11.2020. (list spisa 134-135), Zahtjev radnika za zaštitu prava (list spisa 136-138),kopija izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list spisa 139-145), kopija povratnice (list spisa 151), izvadak iz Sudskog registra za tvrtku HEP d.o.o. (list spisa 164-170), stručna medicinska ocjena privremene nesposobnosti za rad osiguranika UK (list spisa 171-172), izvadci iz Obrtnog registra (list spisa 173-179), izvadak iz Sudskog registra za tvrtku Electro Consulting team j.d.o.o. (list spisa 180-182), ispis fotografije rješenja HZMO-a od 21.1.2021. (list spisa 183-184), dopis HEP-a od 4.11.2021. s izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list spisa 229-230) i fotografije priložene uz ovaj zapisnik, a koje su dostavljene uz odgovor na tužbu, te je saslušao svjedoke i tužitelja. Sud će izvršiti uvid u sve priloge koji su dostavljeni, a nalaze se u eSpisu, no ne i u omotu spisa. Sud je izvršio uvid i u priloge tuženika koji su dostavljeni uz podneske od 28. svibnja 2021., 1. listopada 2021. i 5. studenog 2021., a koji nisu uloženi u omot spisa te se nalaze samo u eSpisu.

3.1. Sud je dobio provesti dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem AK, OK, NK, RK, FK, CK, IK, PK, MK i TK jer bi isti trebali iskazivati na okolnosti na koje će već biti saslušani drugi svjedoci ili na okolnosti koje nisu bitne za ovu pravnu stvar. 3.2. Sud je odbio provesti dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem ČK i GK, jer bi iskazivali na iste okolnosti o kojima su iskazivali već saslušani svjedoci. Nadalje, sud je odbio kao neosnovan i dokazni prijedlog za provođenjem medicinskog vještačenja i vještačenja po liječniku medicine rada na okolnost opravdanosti bolovanja, jer je u ovoj pravnoj stvari odlučno je li bolovanje bilo opravdano nego je li isto tužitelj zlorabio.

4. Tužbeni zahtjev od 17. rujna 2020. nije osnovan.

5. Tužba od 20. studenog 2020. je nedopuštena.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi utvrđenja nedopuštenom i nezakonitom Odlukom o otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika, kao i da radni odnos tužitelja nije prestao, kao i da se naloži tuženiku da tužitelju prizna sva prava iz radnog odnosa te tužitelja vrati na rad, te da se utvrdi i da je nezakonita i nedopuštena odluka tuženika od 6. studenog 2020. o isteku otkaznog roka određenog tuženikovom odlukom.

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika na neodređeno vrijeme, kao i da mu je tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika.

8. Među parničnim strankama je sporno je li Odluka o otkazu ugovora o radu zakonita i dopuštena, je li tuženik omogućio tužitelju iznošenje obrane, je li tužitelj zlorabio bolovanje, je li Ured za korporativnu sigurnost, tužbe za poslovnu sigurnost HEP d.d. u konkretnom slučaju mogao provoditi izvide nad tužiteljem, te obavlja li obrt tužitelja poslove iz djelatnosti tuženika.

9. Iz Ugovora o radu od 1. studenog 2017. (list spisa 9) proizlazi da je ugovor o radu sklopljen između tužitelja i tuženika, te da je sklopljen na neodređeno vrijeme, a da će tuženik obavljati poslove elektromontera, mjesto rada je područje Elektroslavonije Osijek. Iz Aneksa br.1. Ugovora o radu od 20. rujna 2017. (list spisa 10) proizlazi da je radniku utvrđena neposredna opasnost od invalidnosti na poslovima gdje se traži teži fizički rad, dizanje i prenošenje tereta težih od 25 kg, te rad na visini te da će tužitelj obavljati poslove Elektromonter u Centru za terenske aktivnosti, terenske jedinice Beli Manastir, kao i druge neophodne poslove uz ograničenje rada na poslovima gdje se traži teži fizički rad, dizanje i prenošenje tereta od 25 kg, rad na visini.

10. Iz Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 31. srpnja 2020. (list spisa 11-13) proizlazi da se radniku daje otkaz zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. Radniku prestaje radni odnos istekom otkaznog roka od 3 mjeseca, računajući od dana dostave odluke, radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 20 dana. U razlozima zbog kojih se daje otkaz tužitelju navedeno su radnici Ureda za korporativnu sigurnost, Službe za pravnu sigurnost HEP d.d. Zagreb, proveli izvide 18. i 19. svibnja 2020. i utvrdili da radnik s radnicima zaposlenim na njegovom gradilištu pri čemu su utvrdili da tužitelj s radnicima obrta „ [obrt]“ obavlja elektroinstalaterske radove za priključenje elektroenergetsku mrežu. Potom je povjerenstvo za kontrolu privremene nesposobnosti za rad 27. svibnja 2020. zateklo radnika na gradilištu prilikom koordiniranja aktivnosti sa svojim radnicima. Nadalje, iz provedene kontrole HZZO-a proizlazi da se osiguranik-tužitelj nije pridržavao uputa za liječenje. Slijedom navedenoga, utvrđeno je kršenje obveza iz radnog odnosa na način da je zloupotrebljavao bolovanje, jer se tijekom bolovanja bavio aktivnostima koje nisu mogle pridonijeti njegovom izlječenju. Pored navedene povrede obveza iz radnog odnosa tužitelj da je kršio obveze iz radnog odnosa i na način da je njegov obrz „ Ć“ imao jednak ili sličan predmet poslovanja predmetu poslovanja poslodavca, te je imao poslovne odnose s društvom.

11. Iz Zahtjeva radnika za zaštitu prava s potvrdom o primitku i povratnicom od 19. kolovoza 2020. (list spisa 14-18) proizlazi da je tužitelj osporavao Odluko o otkazu ugovora o radu iz razloga što otkaz nije potpisala i donijela ovlaštena osoba, odluka o otkazu nije obrazložena, da je tužitelj kao radnik za vrijeme bolovanja poduzimao aktivnosti koje nisu pridonijele njegovom ozdravljenju, odnosno da je za vrijeme privremene nesposobnosti za rad obavljao poslove za svoj obrt, kao nije znao za izvanrednu kontrolu bolovanja te ističe da je navedena kontrola provedena nezakonito jer radnik nikad nije pregledan po kontrolorima HZZO-a, te da nije pozvan da se na navedene okolnosti očituje a odluka je utemeljena na navedenom. Nadalje, osporava da njegov obrt ima jednaku ili sličan predmet poslovanja kao tuženik, te poslodavac prije otkaza ugovora o radu nije tužitelja upozorio na mogućnost otkaza, kao i da radnik ostvaruje razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 20 dana, a imao je pravo na godišnju u trajanju od 28 dana.

12. Iz zapisnika o provedenom izvidu od 27. svibnja 2020. (list spisa 19) proizlazi da prilikom dolaska Povjerenstva za kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad da je radni - tužitelj zatečen na adresi V [adresa] D u [adresa], da radnik ne osporava da njegov obrt angažiran na elektroinstalaterskim radovima u romskom naselju u [adresa] ali osporava da na gradilištu osobno obavlja bilokakve radove

1 0

13. Iz zahtjeva d HEP-a d.o.o. od 27. svibnja 2020. (list spisa 20-21) upućenog HZZO proizlazi da tuženik zahtjeva izvanrednu kontrolu privremene nesposobnosti za rad tuženika jer da je poslodavac uočio da radnik za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u radnom kombinenzonu radi i delegira poslove radnicima, kao i da je radnik kada je zatečen 27. svibnja 2020. osporavao svoj osobni aganžman.

14. Iz zapisnika o provedenoj izvanrednoj ciljanoj kontroli od 3. lipnja 2020., dopisa HZZO-a od 3. lipnja 2020. i dopisa HZZO-a od 6. srpnja 2020. (list spisa 22-24) proizlazi da je utvrđeno da radnik nije sposoban obavljati poslove odnosno da bi takve aktivnosti mogle imati negativan utjecaj na njegovo zdravstveno stanje i liječenje, te bi osporavale oporavak i produžili trajanje privremene nesposobnosti , te je stoga privremena nesposobnost za rad opravdana i dalje, te da je kao mjerodavan uzet tuženikov Zapisnik o provedenom izvidu te da se ne pridržava uputa o liječenju i postupanju.

15. Iz dopisa HEP-a od 7. srpnja 2020. (list spisa 26) proizlazi da je tuženik pozvao tužitelja na podnošenje pisane obrane na okolnost teške povrede radne obveze zloupotrebom bolovanja, kao i da je počinio tešku povredu radne obveze jer vlasnik obrta „ [obrt]“ čiji je predmet poslovanja jednak ili sličan predmetu poslovanja Društva, imao poslovne odnose s Društvom.

16. Iz pisane obrana radnika (list spisa 27-28) od 14. srpnja 2020. proizlazi da osporava da je počinio bilokakvu povredu obveza iz radnog odnosa, da nije zlouporabio bolovanje kao i da predmet poslovanja njegovog obrta nije jednak predmetu poslovanja tuženika, a niti je imao poslovne odnose s tuženikom.

17. Iz punomoći tuženika od 2. studenog 2017. (list spisa 46) proizlazi da je tuženik ovlašćuje VK koji obavlja poslove direktora Elektroslavonija Osijek u HEP – Operater distribucijskog sustava da ga zastupa u donošenju odluka u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom za radnike Elektroslavonije.

18. Iz Izvješća o provedenoj internoj istrazi u HEP-u od 22. svibnja 2020. (list spisa 47-54) proizlazi da je izvješće podnio Ured za korporativnu sigurnost, Služba za poslovnu sigurnost, te da su u svom Nalazu naveli da su u vremenu od 18. do 20. svibnja 2020. djelatnici UKS-a na gradilištu u [adresa] uočili ĆK koji u radnom kombinenzonu radi i delegira poslove radnicima, te da su istoga i fotografirali. Na slikama koje su priložene uz navedeno Izvješće proizlazi da se ĆK u radnom kombinenzonu nalazi ispred neke kuće te da je okužen ljudima u radnim kombinenzonima, a na drugoj fotografiji da je tuženik ispred neke kuće u radnom kombinezonu. Nadalje, uočeno je da je tijekom višekratnih obilazaka gradilišta uočen tuženik na gradilištu koji je na istom proveo veći dio dana.

19. Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad tužitelja proizlazi da je isti bio na bolovanju od 1. svibnja do 26. svibnja 2020. te potom od 27. svibnja 2020. do 31. svibnja 2020. (list spisa 55-56),

20. Očitovanja tužitelja od 8. studenog 2017. (list spisa 75-76) proizlazi da je tužitelj upoznat s Odlukom društva od 18. svibnja 2015., te da se njegov obrt ne bavi djelatnostima koje konkuriraju djelatnostima tuženika, te za vrijeme radnog vremena

1 1

kod tuženika ne obavlja poslove svoga obrta. Iz očitovanja tuženika od 24. studenog 2017. proizlazi da je 31.listopda 2017. bio na bolovanju te da taj nije obavljao nikakve poslove za potrebe svog obrta, nego da je samo došao u Uglješ pogledati kako napreduje gradnja crkve

21. Iz Odluke o imenovanju članova Povjerenstva za kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad (list spisa 77) od 22. svibnja 2020. proizlazi da su članovima povjerenstva imenovani Nino Vradenčič, DK i SK, a koji se ovlašćuju da poduzimaju izvide i radnje čiji sadržaj će se zapisnički utvrditi. Zapisnik i opažanja poslodavac je ovlašten koristiti za provođenje postupka povrede obveza iz ugovora o radu.

22. Iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d. (list spisa 80-91) proizlazi da osnovnu unutrašnju organizaciju HEP d.d. čini, između ostalih, i Ured za korporativnu sigurnost, a Služba za poslovnu sigurnost obavlja poslove i internih istraga i to ako postoji sumnja na povredu pozitivnih propisa, povredi internih akata društva.

23. Iz izvatka iz Obrtnog registra (list spisa 96) za obrt [obrt], proizlazi da je pretežita djelatnost elektroinstalacijski radovi na terenu.

24. Iz Odluka HEP-a od 18. svibnja 2015. (list spisa 97-98) proizlazi da radnici ne smiju za svoj ili tuđi račun sklapati poslove temeljene na djelatnosti poslodavca i to:projektiranje, građenje i nadzor elektroenergetskih postrojenja i električnih instalacija, umjeravanja i održavanje mjernih uređaja. Nadalje, ne smiju imati u vlasništvu obrt čiji je predmet poslovanja jednak ili sličan predmetu poslovanja tuženika i imati poslovne odnose s društvom.

25. Iz potvrde o uporabljivosti električne instalacije od 3. travnja 2019., 4. travnja 2019., 11. srpnja 2019., 27. rujna 2019., 11. studenog 2019. i 24. veljače 2020. (list spisa 99 -106) proizlazi da je navedene potvrde izdao obrt [obrt], a potpisao tužitelj. Na navedenim potvrdama navedeno je da je izvođač električne instalacije obrt [obrt], te da je namjena instalacija – gradilišni ormar (građevinski priključak) ili stambena namjena, a izvedba instalacija – nova ili rekonstrukcija.

26. Iz dopisa HEP-a od 17. srpnja 2020. (list spisa 112-114) proizlazi da je dopis upućen Radničkom vijeću o namjeravanoj odluci o otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem tuženiku, te navode da je Ured za koroporativnu sigurnost, Službe za pravnu sigurnost proveli izvide i radnje na gradilištu te su neposrednim opažanjem uočili i fotografirali radnika ĆK u radnom kombinenzonu kako na objektima u izgradnji obavlja elektroinstalacijske radove, te su dostavili i fotografije, te ostalu dokumentaciju na kojoj temelje svoju odluku o otkazu. Tuženik je od radničkog viječa zahtijevao očitovanje o namjeravanoj odluci.

27. Iz očitovanja Radničkog vijeća HEP-a od 24. srpnja 2020. (list spisa 115) proizlazi da se isti ne protive namjeravanoj odluci o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju.

28. Obavijest o donesenom nalazu i mišljenju Sektora za vještačenje, Područnog ureda Osijek od 5. listopada 2020., HZZO-a, (list spisa 116) proizlazi da ne postoji

1 2

smanjenje radne sposobnosti tužitelja jer još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti.

29. Iz rješenja HZMO-a od 9 listopada 2020. (list spisa 117) proizlazi da se osiguraniku ĆK ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Nadalje, rješenjem HZMO-a, Središnja služba od 21. siječnja 2021., navedeno rješenje je ukinuto i vraćeno je na ponovni postupak radi donošenja novog rješenja.

30. Iz dopisa tužitelja od 6. studenog 2020. (list spisa 134-135) proizlazi da navodi da njegov otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, a odluku o Otkazu ugovora o radu je primio za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, te da je još uvijek na bolovanju, te da podaci o prestanku radnog odnosa dostavljeni nadležnim tijelima nisu zakoniti. Iz potvrde HZMO-a (list spisa 135) proizlazi da je tužitelju prestalo osiguranje 6. studenog 2020.

31. Iz Zahtjeva radnika za zaštitu prava (list spisa 136-138) proizlazi da tužitelj 6. studenog 2020. podnosi zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu od 31. srpnja 2020. iz razloga što je nezakonita odluka o otkaznom roku.

32. Iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list spisa 139-145) proizlazi da je tužitelj bio na bolovanju do 31. listopada 2020.

33. Iz izvatka iz Sudskog registra za tvrtku HEP d.o.o. (list spisa 164-170) proizlazi da je HEP d.d. osnivač tuženika HEP ODS d.o.o.

34. Iz iskaza svjedoka DK proizlazi da je zaposlen kod tuženika od 2007., a od 2017. na radnom mjestu voditelja terenske jedinice [adresa]. Tužitelja poznaje jer je isti bio zaposlenik kod tuženika na radnom mjestu elektromonter. Od strane direktora je zajedno sa gospodinom SK i LK, kao Povjerenstvo za kontrolu bolovanja, bio je ovlašten da provjeri na terenu da li tužitelj za vrijeme odsutnosti zbog privremene nesposobnosti za rad, odnosno za vrijeme bolovanja radi. Došli su u [adresa] gdje su zatekli tužitelja na gradilištu kuća u [adresa], gdje je bio u radnom odijelu sa svojim radnicima koji su radili na kući, dok tužitelja nisu zatekli da radi, ali je bio u radnom odjelu sa logom svoje firme, a isti je vlasnik obrta za elektroinstalacijske usluge, što mu je poznato iz razloga što je tužitelj i prije 2015. dobivao pisana upozorenja zato što se bavi sa djelatnošću koja se krši sa pravilima poslodavca, odnosno, tvrtke HEP d.o.o., a u kojoj je isti zaposlen. Tužitelju su rekli razlog njihova dolaska, isti je negirao da je bilo što radio, oni su sve to zapisnički konstatirali, a je tužitelj taj zapisnik odbio potpisati, dok su ga potpisali on, gospodin SK i LK. Sa tužiteljem je i prije konkretnog slučaja razgovarao i usmeno ga upozorio što je radio ugradnju gromobrana u Uglješu u vrijeme kada je bio na bolovanju, a što je prijavio radnik koji je zaposlen kod tuženika i koji je to vidio. Tužitelj je i to negirao, odnosno, rekao je da je bio na tom mjestu, ali da nije radio, nego su radili njegovi djelatnici. Svaki izostanak tužitelja zbog dugotrajnog bolovanja predstavlja problem u organizaciji rada. S obzirom da je on, kao monter elektroinstalacija, potreban jer imaju 16 elektromontera koji pokrivaju veliko područje rada pa izostanak samo jednog od njih poremeti cijeli proces rada. Dolaskom u [adresa] prvo je vidio tužiteljevo vozilo od njegovog obrta i kada je došao do

1 3

kuće ispred koje su ista bila parkirana, vidio je tužitelja u dvorištu kuće u izgradnji, gdje je isti bio sa svoja dva radnika. Sjeća se da su zatekli tri radnika, a jedan od njih kada ih je vidio je pobjegao, dok su druga dva ostala. Navedeni radnici su na sebi imali radna odijela sa logom obrt [obrt]. Nije ovlašten da tužitelju da otkaz, a na spomenutu anonimnu dojavu iz 2017., izvijestio je neposredno nadređenog g. LK, te je otišao na spornu lokaciju ali nije nikoga zatekao. Poslovođa EK javio je Uredu da imaju djelatnika, odnosno, tužitelja ĆK koji za vrijeme bolovanja radi i tada su poduzete određene mjere, te je osnovano spomenuto Povjerenstvo za kontrolu bolovanja.

35. Iz iskaza svjedoka LK proizlazi da je zaposlen u HEP- u, a od 2017. radi kao voditelj Centra za terenske aktivnosti. Tužitelja poznaje jer je bio zaposlenik tuženika i radio je na radnom mjestu elektromonter u Terenskoj jedinici Beli Manastir. Tužitelj je nakon što se ozlijedio na radu 2000. učestalo na bolovanju. 2017. dobio je anonimnu dojavu te su po istoj postupili, odnosno pisanim putem ga je pozvao da se očituje na anonimnu dojavu da je za vrijeme bolovanja radio na ugradnji gromobrana na crkvi u Uglješu. On se pisano očitovao i osporio da je radio, te je naveo da je samo bio na tom mjestu i da nije ništa radio. Ured za korporativnu sigurnost tuženika je izvršio u svibnju 2020. nadzor radnika ĆK kako bi utvrdili čime se bavi za vrijeme bolovanja, nakon čega su poslali u Pravnu službu dokument, kako bi formirali Povjerenstvo za kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad, a članovi povjerenstva su bili g. SK, DK i on. Otišli su na gradilište u romsko naselje u [adresa], a u izgradnji istoga HEP aktivno sudjeluje i zatekli su vozilo g. ĆK koje je parkirano ispred kuće u izgradnji, te gospodina ĆK i par njegovih radnika koji su imali na radnim odjelima oznake njegovog obrta, a tužitelj im je objašnjavao nešto, ali nije čuo što. Kada su im prilazili prekinuli su razgovor. Tužitelj je bio odjeven također u radno odijelo (hlače i jaknu) sa logom [obrt]. Predstavili su se tužitelju i rekli razlog dolaska, a on im je rekao da je malo došao u posjetu obići svoje radnike, ali da on ništa nije radio. Sve su zapisnički konstatirali, a koji zapisnik je tužitelj odbio potpisati. Tužitelj je vlasnik obrta koji se bavi elektroinstalacijama, a aktivirao ga je 2011., unatoč tome što je tužitelj, kao i svi radnici, upoznat sa Pravilnikom, odnosno, odlukom direktora da radnici tuženika, kao niti članovi njihove obitelji, ne smiju imati tvrtke, odnosno, obrte koje se bave djelatnošću HEP ODS-a, a to je distribucija i proizvodnja električne energije, projektiranje, nadzor i građenje električnih postrojenja i instalacija. Tužitelj, iako je znao za tu odluku, a na što ga je on osobno upozorio, u svojoj izjavi iz 2017. napisao je da ne smatra da je u sukobu interesa. Zbog dugotrajnog bolovanja tužitelja, a što može reći za period od 2017., imali su problema u procesu rada jer su morali angažirati drugog radnika koji će umjesto njega raditi.

36. Iskaz svjedoka DK i ŽK sud je ocijenio vjerodostojnima jer su detaljni, jasni, u pogledu odličnih činjenica su međusobno sukladni, a i u skladu su s materijalnom dokumentacijom u spisu odnosno u skladu su Zapisnikom o provedenom izvidu od 27. svibnja 2020. (list spisa 19).

37. Iz iskaza svjedoka ZK proizlazi da je radio 2020. u Uredu za korporativnu sigurnost, Služba poslovne sigurnosti. Opis poslova su interne istrage unutar HEP-a d.d. gdje pokriva cijelo društvo. Dobili su informaciju da gospodin ĆK na dugotrajnom bolovanju i da obavlja posao koji je nespojiv s poslovima zaposlenika HEP-a. Prvo su putem e-mail-a razmjenjivali informacije sa Elektroslavonijom kao što

1 4

je npr. od kada je tužitelj na bolovanju. Kasnije su provjeravali i ima li obrt u registru obrta i vidjeli su da tužitelj ima obrt, kao i opis poslova obrta. Na kraju su odlučili i doći te su došli 18. i 19. svibnja 2020. na terensku provjeru. Tražili su gdje bi se moglo nešto raditi, te su im rekli da je u tijeku izgradnja Romskog naselja u [adresa] i da je g. ĆK osobno preuzeo dokumentaciju za to naselje, pa su iz tog razloga ciljano tamo išli. Nakon što su došli u naselje, prethodno su već znali ime obrta, vrlo brzo su prepoznali vozila od obrta tužitelja i tamo smo zatekli djelatnike tužitelja i tužitelja, te su vidjeli da radi i da radi poslove koji su nespojivi s poslovima zaposlenika HEP-a. Kada su tamo došli vidjeli su puno izvođača i prepoznali su tužiteljeve ljude po odjelu. 18. i 19. svibnja 2020. u više navrata su i u različito vrijeme dolazili u navedeno naselje i skoro svaki put su zatekli tužitelja kako radi. Jednom prilikom su ga vidjeli da je u kući, pretpostavlja, da je pokazivao gdje će se što raditi, a ostale puteve su ga vidjeli vani kako delegira radne zadatke svojim zaposlenicima. Ne sjeća se što su imali obučeno, ali po gestikulaciji i načinu govora g. ĆK skužili su koji su njegovi zaposlenici. Atmosfera je bila radna, nikakva veselica ili kava, ali je bila opuštena radna atmosfera. Prilikom terenske provjere nisu se javili nikome na gradilištu. Nakon terenske provjere sastavili su izvješće, za koje misli da se nalaze u spisu i u zaključku izvješća su naveli što su utvrdili i prijedlog mjere. Prva informacija je bila dugotrajno, neuobičajeno, bolovanje, a informaciju je dobio od voditelja terenske jedinice [adresa]. Postoji uredba koju je donijelo društvo ODS d.o.o. (Operator distribucijskog sustava), čiji je zaposlenik bio tužitelj, a odnosi se na sve djelatnike te je zabranjeno svim djelatnicima imati obrte i baviti se poslom kojim se bavi domicilno društvo i između ostalog poslovi elektroinstalacije, pa stoga misli da je posao koji je obavljao tužitelj u [adresa] nespojiv s poslovima zaposlenika HEP-a. Izvide je obavljao neposrednim opažanjem, dok je bio na javnoj površini te su ga i fotografirali, ali dok je bio na javnoj površini. 18. i 19. svibnja 2020. vidjeli su ga otprilike dva puta prijepodne i jedanput poslijepodne. Ne bi se kratko zadržavao nego bi se zadržao oko pola sata, a tako je bilo oba dana. Uz izvješće priložili su i potvrdu uporabljivosti izvedene električne instalacije kao dokaz da je osoba koja je na dugotrajnom bolovanju ipak radila jer smo u razgovoru s djelatnikom koji je izdavao suglasnosti, a koji je poslije umro, saznali da je tužitelj osobno preuzimao i pečatirao sve dokumente. Time su htjeli dokazati da je za vrijeme bolovanja tužitelj dolazio u prostorije terenske jedinice radi ishođenja suglasnosti i dobivanja dozvole. U danima kada je izvršavao izvid, misli da je tužitelj bio u radnom kombinezonu, no ne može se točno sjetiti, misli da je imao hlače s tregerima. Nakon što su svjedoku predočene fotografije koje je priložio uz izvješće navodi da je tužitelja fotografirao na javnoj površini. Nadalje, da iako se tužitelj nalazi uz zid kuće isto da je javna površina. Nakon što su svjedoku predočene fotografija koje je tuženik priložio uz odgovor na tužbu i to slika 1, svjedok odgovara: da je na toj slici tužitelj udaljen dva do tri metra od kuće, te da je to sve gradilište. Zatim mu se predočava slika 2, za što navodi da je to slika koja je uslikana bliže kući, ali isključivo na javnoj površini. Nije utvrđivao br. katastarske čestice jer to nije bio predmet istrage, da se radi o javnoj površini je sam prosudio. U vrijeme kada je radio izvide i izvješte, odnosno 2020. kao i da je sada zaposlenik HEP d.d. te ističe da je to nadređeno društvo HEP ODS-u. Ima ovlaštenje za prikupljanje osobnih podataka zaposlenika HEP ODS-a, temeljem Ugovora HEP ODS-a i HEP d.d. o sigurnosti. Prema njegovom izvješću tužitelj je kršio je pravila o bolovanju, i pravila su ta da nije smio ništa raditi, a osobito djelatnost koja je izričito zabranjena Uredbom koju sam maloprije spomenuo. Nadalje navodi da su tužitelja vidjeli u kući i van kuće, u kući su ga vidjeli da pokazuje, a van kuće smo ga vidjeli da daje radne zadatke. S njim je bio njegov kolega GK te su sve zajedno

1 5

promatrali. Točan je navod iz izvješća da ĆK osobno obavlja elektroinstalacije radove, jer da bi se obavljali bilo kakvi radovi netko treba biti osoba koja će zapovjediti, objasniti i narediti radne zadatke. ĆK kada je davao radne naloge je bio blizu metar i pol, nekad 30 metara. Nadalje, navodi da HEP ODS d.o.o. obavlja radove kućnih instalacija, tako da jedan dio radi, sve ono što se radi do brojila je u nadležnosti i u opisu poslova HEP-a ODS-a, a sami poslovi u kući npr. di će bit utičnica obavlja netko drugi, ne HEP ODS. Osim kada je brojilo u kući, tada je to u nadležnosti u HEP ODS-a.

37.1. Iskaz svjedoka ZK sud je ocijenio vjerodostojnim jer je detaljan, jasan, bez proturječnosti i nejasnoća, te je u skladu sa Izvješćem (list spisa od 48-54) a koje izvješće je sastavljeno nakon izvida koje su obavljali ZK i GK. Osim toga, navodi svjedoka da su tužitelja vidjeli u radnom odjelu na navedenom naselju gdje su se obavljali radovi su u skladu i s fotografijama koje su dostavljene uz Izvješće i koje su sačinili prilikom izvida.

38. Iz iskaza svjedoka ŠK proizlazi da je u razdoblju između 2019. i 2021. bio je glavni nadzorni inženjer za izgradnju kablovske niskonaponske mreže u [adresa] ispred HEP-a. Jednom prilikom su skužili da se položaj HEP-ovih priključnih ormara ne podudaraju s kućama koje su se tamo gradile. Zatražili smo kontakt s izvođačima da utvrde situaciju na terenu i riješe problem. Nakon toga ga je telefonski kontaktirao tužitelj te su se našli na terenu odnosno gradilištu. Na gradilištu su uskladili radove i pomaknuli su priključne mjerene ormare da odgovaraju izgrađenim objektima. Sjeća se da se našao s tužiteljem 22. svibnja 2020. Kada smo se našli na gradilištu oni su donijeli projekt, a on podloge, te su raširili karte i dogovorili se kako ćemo dalje. Nakon što su se dogovorili tužitelj ih je pozvao na kavu. Tom prilikom nije vidio radnike tužitelja i ne sjeća se kako je tužitelj bio obučen. Samo je u toj situaciji imao kontakt s tužiteljem. Tužitelj niti u jednom trenutku nije spomenuo da je radnik Elektroslavnije. Sjeća se da su se dogovorili da tužitelj preuzme limitatore na skladu HEP-a na što je on odgovorio da će poslati nekog, nije spomenuo da radi u HEP-u. Nije primijetio da je tužitelj bio nezainteresiran za posao koji dogovara. Dogovarali su poslove na radovima od mjernog mjesta prema objektu, jer su ostali radovi nadležnosti HEP-a. Tužitelj s njima nije dogovarao poslove koji bi bili u nadležnosti HEP-a. Ormarići čiju ugradnju su dogovarali je vlasništvu HEP-a, kao i limitatori koje je tužitelj trebao preuzeti iz skladišta i ugraditi. HEP je izvodio ormariće. Limitatori se ugrađuju u razdjelnike kući kupca. Koliko mu je poznato limitatore mogu ugrađivati i jedni i drugi, a plombiranje je bilo u nadležnosti HEP-a. Potvrda o uporabljivosti izvedene električne instalacije se daje kod priključenja novih objekata, izvođač daje potvrdu i predaje u sklopu zahtjeva za priključenje HEP-u. Investitor podnosi zahtjev za uključenje, a jedan od priloga je ta potvrda, a potvrdu daje izvođač. Nadalje, investitor se obraća HEP-u, potvrdu prilaže podnositelj zahtjeva.

38.1. Iskaz svjedoka ŠK sud je ocijenio vjerodostojnim jer je detaljan, jasan, te je u skladu s iskazom tužitelja u dijelu u kojem iskazuje o tome da se 22. svibnja 2020. našao s tužiteljem te da su vodili razgovore vezano za priključne ormare koji se ne podudaraju s kućama koje su se tamo gradile, a dogovorili su i preuzimanje limitatora. Navedeni iskaz je u skladu s njegovom izjavom danom 25. lipnja 2020. (list spisa 108).

1 6

39. Iz iskaza svjedoka BK proizlazi da je zaposlen u tvrtki Kale d.o.o. od 1.ožujka 2020. kao keramičar. Poznaje tužitelja UK samo iz viđenja. Poznato mu je da ima obrt i da njegovi radnici radili na gradilištu u [adresa], tzv. [adresa]. On je također, kao keramičar, radio na tom gradilištu i u mjesecu svibnju 2020. kada je vidio tužiteljeve radnike koji su imali radna odijela i pisalo je ime obrta [obrt] na njima. Tužitelja je viđao u prolazu da dolazi na gradilište, mimoišli su se dva puta autima. Sjeća se u mjesecu svibnju 2020. dok je radio na jednoj kući i postavljao pločice, prišao mu je jedan od radnika, pok. JK, koji je radio u istoj firmi kao i on i dok su pričali i pili kavu prišli su im radnici MK i ĆO, ne zna mu prezime, te je došao i ĆK, malo su popričali i tada su ubrzo došla gospoda iz HEP-a, te su oni razgovarali sa ĆK. Sjeća se da je ĆK, kada je došao, na sebi imao trenerku, sjeća se sa grbom Hrvatske reprezentacije. Cijeli mjesec svibanj 2020. radio je na gradilištu u [adresa]. Sjeća se da su došli gospoda iz HEP-a, siguran je da ih je bilo dvojica, ali se ne sjeća da li je bio i treći, jer kada su oni počeli pričati sa ĆK bilo je dosta neugodno i oni su se svi odmaknuli. Ne može se sjetiti da li je bio i punomoćnik tuženika g. SK, ali se sjeća da je bio g. DK, s obzirom da je to njegov susjed te ga je prepoznao, a ostale nije nikada vidio.

39.1. Iskaz svjedoka BK sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem iskazuje o poslovima koji su se izvodili u romskom naselju u [adresa], kao i o samom događaju od 27. svibnja 2020., jer je u tom dijelu iskaz svjedoka u skladu s iskazom svjedoka ĆO koji je obavljao poslove na navedenom gradilištu.

39.2. Međutim, iskaz svjedoka BK sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem iskazuje da navedenoga dana 27. svibnja 2020. kada su došli zaposlenici HEP-a da je tužitelj bio obučen u trenerku, jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka DK i ŽK koji su iskazali da je tužitelj navedenoga dana bio obućen u radnom odjelu.

40. Iz iskaza svjedoka VO proizlazi da nema neposrednih saznanja o događaju od 27. svibnja 2020., u to vrijeme je zaposlen u trgovačkom društvu Kale d.o.o. Jagodnjak. Tada je bio voditelj gradilišta. U to vrijeme na gradilištu u [adresa] u [adresa] je bio na gradilištu i obrt [obrt], oni su izvodili elektro-radove. U to vrijeme obrt [obrt] je imao 5-6 zaposlenika, a radnici su radili struju ili provodili internet. Sjeća se da je u to vrijeme tužitelj dolazio na gradilište, rijetko, ali je dolazio. Dolazio je kod njega u kontejner, ali ne zna je li komunicirao sa svojim zaposlenicima, a nema saznanja o čemu bi komunicirao, kad bi komunicirao s zaposlenicima. Zna da nije radio, budući da je bio tamo prisutan. Za vrijeme svojeg radnog vremena, dio vremena provodi u kontejneru, otprilike sat do dva. Gradilište u [adresa] prostire se kilometar do kilometar i pol, a s obzirom na veličinu gradilišta ne može vidjeti sve koji se nalaze na gradilištu. Kada je dolazio na gradilište tužitelj je bio obučen u normalnu odjeću, a radnici su bili u radnom odjelu. Tužitelja nikad nije vidio u radnom odjelu na gradilištu u [adresa]. Kada bi g. ĆK dolazio i s njim kontaktirao, vidio bi da je došao da bi sa svojim dečkima popio na piće. Nikad nije vidio da tužitelj obavlja posao. Obrt [obrt] i drugi obrti s trgovačkim društvom Kale su bili kooperanti. Nije se svakodnevno radilo na cijelom području gradilišta u [adresa], radilo se po etapama jer su tamo ljudi živjeli.

1 7

40.1. Iskaz svjedoka VO sud je ocijenio vjerodostojnim. Svjedok je iskazivao o onome o čemu je neposredno opažao, te je naveo da nema neposredna saznanja o događaju od 27. svibnja 2020. U vezi s navedenim potrebno je reći, da kako svjedok nema neposrednih saznanja o navedenom događaju nije niti znao je li navedeni dan radio tužitelj, kao i u što je bio obučen, a kako je sam rekao, često je dolazio na gradilište te je životno moguće da je tužitelja viđao u različitoj odjeći. Osim toga, s obzirom na površinu gradilišta, te da svjedok nije zaposlenik tužitelja životno je da isti nije niti mogao znati obavlja li tužitelj poslove kada dođe na gradilište.

41. Iz iskaza svjedoka ĆO proizlazi da je bio zaposlen kod tužitelja preko pet godina. Sjeća se da u svibnju 2020. obavljali radove u [adresa] u [adresa]. Radove su obavljali četiri do pet zaposlenika navedenog obrta, bio bi prisutan jedan inženjer, poslovođa, a on je bio zadužen za slabu struju. Radne zadatke mu davao Đ, inženjer. Bilo je dvojica trojica poslovođa koji su im govorili što će raditi. Sjeća se da je na gradilište dolazio i tužitelj, koji je dolazio koliko se sjeća kada se vraćao s terapija, ali ne zna o kakvim je terapijama riječ, sjeća se da je bio pao iz korpe pa je zbog toga išao na terapije. Kada je dolazio pričali bi i popili kavicu. Bio je prisutan kada su došli od HEP-a zaposlenici, prišli su radnicima, bili su dosta agresivni, nije htio s njima pričati jer nije zaposlen u HEP-u. Sjeća se da je taj dan tužitelj bio obučen u trenerku Barcelone, a on je bio obučen u radno odijelo. Ističe da je tužitelj poznat po dvije trenerke, i to trenerku Barcelone i Osijeka. Zaposlenici HEP-a upitali su tužitelja citiram: " Ć, kako je na bolovanju?"- a on je odgovorio: "Kako bi bilo na bolovanju.", oni su ga upitali: "Radiš li?" - a on je odgovorio: "Ne radim, pijem kavu." - oni su pitali "Radi li tvoj obrt?", a on je odgovorio "Da, radi obrt" - onda je taj čovjek pitao "Je l' ti radiš?" - a on je odgovori "Ne radim.". Nakon toga,oni su otišli dalje. Nadalje, navodim da je u tom trenutku bila pauza pa su pili kavu. Tužitelj kada bi došao, uvijek bi bio vani, nikada ne bi ušao u građevinski objekt gdje su se odvijali radovi. Nakon što su zaposlenici HEP-a otišli tužitelj je rekao da su ga ispitivali u vezi toga da je radio, a ne pio kavu te je rekao da to traje već duže vrijeme. Poznato mu je da je tužitelj duže vremena bio na bolovanju, ali ne zna koliko, zna da je imao težu povredu i da je dobio drugo radno mjesto. Tom događaju je bio pristuan Vajp DO, ĐO, SO, i on, nije siguran da je bio Đ. Nadalje, navodi da su bili na pauzi prije nego li je došao tužitelj, i samo što su mu dali kavu, stigli su ljudi iz HEP-a. Dio gdje su gradili bilo je otvoreno, tamo bi se skupili i raspodijelili gdje se ide raditi. Kada je pauza na otvorenom su jeli. Bili su u dvorištu kuće na objektu koji smo radili, odnosno uz kuću je bilo priručno skladište, ali u tom priručnom skladištu nisu radili. Radili su na kući koja je 20m udaljena od tog skladišta. Nadalje navodi proces rada, da kada su kuće izgrađene, kreću prvo s poslovima unutra i rade spojne puteve, pa potom izlaze van objekta pa spajaju kablove na vanjske ormare – mrežu. Ovisno od posla, koriste alate jer je kompleksan posao. Svjedok navodi da on ne koristi alate, radi slabu struju – telefon i Internet. Vani provodi crijevo koje je određeno do zdenca. Za potrebe obavljanja njihovog radnog zadatka potrebno je doći u kontakt s HEP-om, ali u tom dijelu ne sudjeluje, dobiva zadatke na terenu.

41.1. Iskaz svjedoka ĆO sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da je bio prisutan kada su došli na gradilište djelatnici HEP-a jer je u tom dijelu u skladu s iskazom svjedoka BK, kao i u dijelu u kojem opisuje poslove koje je obavljao obrt tužitelja.

1 8

41.2. Iskaz svjedoka ĆO sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da tužitelj nije obavljao poslove na gradilištu jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka ZK, a čiji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim. Osim toga, iskaz svjedoka je nevjerodostojan i u dijelu u kojem navodi da tužitelj bio obučen u trenerku Barcelone kada su djelatnici HEP-a došli na gradilište, jer je u tom dijelu iskaz suprotan iskazu svjedoka LK i DK. Osim toga, svjedok HO navodi da je tužitelj bio obućen u trenerku hrvatske reprezentacije (iskaz navedenog svjedoka je sud ocijenio nevjerodostojnim u tom dijelu).

42. Iz iskaza svjedoka KO proizlazi da nije bio prisutan na mjestu gdje je tužitelja njegov bivši poslodavac, odnosno, njegovi radnici zatekli na gradilištu. Zaposlen je bio kao i sada kod tužitelja u svojstvu inženjera. Inače, u opisu njegovog posla nije da radi na gradilištu nego dolazi po pozivu tužitelja i daje upute radnicima. Došao bi kada bi ga tužitelj pozvao da dođe ili kada bi ga netko drugi pozvao. Zna da su se u svibnju 2020. izvodili radovi u [adresa] u [adresa] i tamo bi dolazio na gradilište po pozivu. Sjeća se da je tamo bilo prisutno četiri do pet radnika tužitelja i nikada nije vidio tužitelja kada je došao na gradilište, osim jednom kada je došao kada ga je zvao jer je htio da bude prisutan te je došao jer ga je zamolio, a to je bilo na samom kraju. Nema informacije kako je tužitelj saznavao i znao da nešto treba odraditi na gradilištu i da im je potrebna njegova pomoć pa da ga je zbog toga zvao. Znao je dolaziti po njihovim pozivima drugih poslovođa da ih uputi u stvari. Obrt tužitelja obavljao je elektro-radove, grubu montažu i kasnije finu montažu, a obavljale su se instalacije unutar kuće. Brojila HEP-a su bila izvan kuća u zelenom pojasu. U tom periodu nije primijetio da je tužitelj bio nezainteresiran za posao, žalio se na probleme u vratu i leđima. Ne zna zbog čega je tužitelj bio na bolovanju. Opće raspoloženje tužitelja je bilo normalno, ne zna.

43. Iz iskaza svjedoka UO proizlazi da je 2020. bio zaposlen kod tužitelja na poslovima električara, a bio je kasnije zaposlen i kao poslovođa, a sada je u mirovini. Kod tužitelja je bio zaposlen kada je njegov obrt izvodio radove u [adresa] u [adresa]. Radili su na kućama elektroinstalacije i radili su i cijevi tj. pripremu za priključke i vukla se optika. Brojila su bila vani, a osigurači su bili u zgradama. U to vrijeme u tužiteljevom obrtu radilo je četiri do pet radnika, tužitelj je rijetko dolazio na gradilište, a kada bi došao donio je nešto za popiti i pojesti, a nekad bi svratio ovako, a da ništa ne donese. U jednoj od kućica imali su skladište i to im je bila baza, tamo bi sjedili i pili kavu te doručkovali. Imali su i inženjera i šefa gradilišta koji su ih koordinirali. Nije bio prisutan, odnosno ne sjeća se jesu li zaposlenici tuženika došli na gradilište i tužitelja zatekli na gradilištu. Čuo je da je tužitelj bio radnik Elektroslavonije, njega je tužitelj zaposlio tako što se prijavo preko interneta na oglas, a prethodno je radio u inozemstvu. U to vrijeme kada je radio tužitelj mu je rekao da je dolazio s terapija iz Bizovca, dolazio je u trenerkama i tenisicama. Načuo je da je tužitelj nekada ranije pao iz korpe, u to vrijeme nije radio tu, nego je to samo čuo. Tužitelj se znao žaliti na bolove u leđima. Ne zna je li tužitelj bio neizainteresiran za posao, nije psiholog. U svibnju 2020. u [adresa] tužitelj nije obavljao nikakav posao.

44. Iskaz svjedoka KO i DO sud je ocijenio vjerodostojnim jer su svjedoci iskazivali o događajima koje su neposredno opažali i saznavali u svom radu na gradilištu, te svjedok KO nema saznanja kada je tužitelj dolazio na

1 9

gradilište i što je na njemu radio, jer je navedeni svjedok dolazio na gradilište samo po pozivu.

45. Iz iskaza svjedoka dr. AO proizlazi da u vezi bolovanja tužitelja može reći da se sjeća da je isti bio na bolovanju od svibnja 2019. do 5. lipnja 2020. Tužitelj ima komorbiditet, odnosno veći broj bolesti, ali osnovna dijagnoza mu je bio teški depresivni poremećaj, zbog čega mu je otvoreno bolovanje. Tijekom toga bolovanja telefonski ga je nazvala kontrolorka bolovanja koja je rekla da je na zahtjev poslodavca dužna izvršiti kontrolu bolovanja, te mu je rečeno da je tužitelj nađen na nekom objektu, ne može se točno sjetiti što mu je rečeno. Nakon toga, odlukom kontrole bolovanja tužitelju je zaključeno bolovanje, koliko se sjeća iz disciplinskih razloga, odnosno jer tužitelj nije zatečen kod kuće. Po njegovoj procjeni, s obzirom na dijagnozu tužitelja zbog čega je otvoreno bolovanje bilo je poželjno da se kreće, a ne da boravi kod kuće. Iste godine, odnosno 2020. bio je od lipnja do studenog 2020., nakon toga više nije bio na bolovanju. Prije je koristio bolovanje zbog bolova u vratnoj kralježnici koje su nastale usred pada iz korpe, tako da je dugo liječen po spec. za liječenje boli te spec. za fizikalnu medicinu, gdje je obavljao ambulanto liječenje. Može reći da se tužitelj liječio po ambulanti fizikalne terapija, ambulanti za bol, gdje je i liječen, a s obzirom na dijagnozu teške depresije, išao je kod psihijatra u dnevnu bolnicu. Što se tiče ponašanja izvan ambulantne i dnevne bolnice, može reći da se preporučuje da se obavljaju vježbe. Nije smio raditi na visini s obzirom na vrtoglavice zbog vratne kralježnice, dugotrajna naprezanja – poput uredskog posla. Nije mu bilo poznato je li tužitelj imao ograničenja u pogledu poslova, npr. da nije smio dizati terete preko 25kg, ali misli da je to mogao zahtijevati zbog povrede vratne kralježnice. Bilo je više puta kontrola, ne zna točno koliko. Zna da je tužitelj odlazio redovito na sve kontrole i procedure koje su bile određene. Nadalje, navodi da ne može reći što se prema pravilima struke napravi kada se sazna da pacijent ne postupa po uputi liječnika u okviru ozdravljenja. Nije imao informaciju da se tužitelj ne pridržava preporučene terapije zbog čega mu je određeno bolovanje. Postoji mogućnost da vidi kao liječnik da pacijent npr. ne uzima lijekove, ne ide na kontrole, ali izvan toga ga ne može kontrolirati. Prema njegovom miljenju bolovanje je uvijek je bilo opravdano. Prema mišljenju kontrolora bolovanja prekinuto je bolovanje iz disciplinskih razloga, jer se tužitelj nije pridržavao pravila ponašanja. U svibnju 2020. glavna dijagnoza je bila teški depresivni poremećaj, i to je bio glavni razlog zašto je bio na bolovanju, a što se tiče druge dijagnoze vratne kralježnice to je bila sporedna dijagnoza, ali se on liječio i po toj dijagnozi. Ranije je bio na bolovanju isključivo zbog vratne kralježnice, a taj poremećaj – oštećenje vratne kralježnice ima stalno. S obzirom da se radi o trajnom sindromu oštećenja vratne kralježnice navodi da simptomi bolova mogu oscilirati. Nakon 5. lipnja 2020. je potom opet otvoreno bolovanje do studenog 2020., tužitelj se javljao, ali poslije nije uzimao bolovanja, i dalje se liječi po psihijatru, kardiologu i dr. U periodima kada se stanje tužitelja poboljšavalo, vezano za vratnu kralježnicu, prekidano je bolovanje više puta i to od vremena kada je bio njegov pacijent. Njegov je pacijent jedno 10 godina, a ozljeda vratne kralježnice nastala je prije otprilike 20 godina.

45.1. Iskaz svjedoka AO sud je ocijenio vjerodostojnim jer je detaljan, jasan, bez proturječnosti i nejasnoća.

46. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u svibnju 2020. na gradilištu u [adresa] rijetko dolazio i kada bi navratio bilo bi to kratko. Kada je dolazio nije dolazio u

2 0

svojstvu obavljanja posla nego da vidi radnike, nije im davao nikakve upute. Često je išao na terapije i [adresa] je na pola puta između [adresa] i [adresa] pa bi tako i dolazio. Onaj dan kada je došla gospoda iz HEP-a nije ništa radio na gradilištu nego je samo navratio i tom se prilikom šalio s radnicima. Želi istaknuti da je svoje zdravlje izgubio u HEP-u kada je na radnom mjestu 2000. imao tešku ozljedu vrata te je nakon toga bio dvije godine na bolovanju. Poslije toga je liječio i zglob. Ne može se točno sjetit od kojeg je datuma bio na bolovanju prije događaja u svibnju 2020. ali se sjeća da mu se jako pogoršala zdravstvena situacija, imao je mučnine i bolove u vratu. Išao je na terapije u Bizovac u Ambulantu za liječenje boli sve radi liječenja vratne kralježnice, ruke i donjih ekstremiteta i upravo zbog tih bolova sam bio na bolovanju. Potpuno je neistinito da ga je netko mogao vidjeti na gradilištu nekoliko puta u jednom danu u dužem vremenskom razdoblju. Nadalje, navodi da na fotografijama koje je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu i to da je slika br. 1 potpuno nejasna, te da ne može prepoznati niti radnika niti sebe, na slici br. 2 može sebe prepoznati na lijevom dijelu fotografije. Ne može se tvrditi što je bilo tog dana jer ne zna u kojem je vremenskom periodu nastala fotografija. Želi istaknuti da je samo kratko dolazio i da je možda nekada bio neki kratki razgovor o poslu, ali ne o konkretnom poslu koji se obavljao. Na upit može li reći zašto je dolazio u ovakvom odjelu, radi li se radnom odjelu, odgovorio je da se čini da se radi o radnom odjelu. Želi reći da mu je zbog njegovih zdravstvenih tegoba bilo najlakše biti u trenirci ili u radnom odjelu HEP-a, bilo kakvom radnom kombinezonu, ali ističe da to ne znači da je obavljao poslove i neke radne zadatke na tom gradilištu. Inženjer i poslovođa su bili prisutni na gradilištu te nije bio potreban za obavljanje zadataka. Taj dan kada su došli radnici HEP-a on njegovi radnici nisu radili nego su pili kavu. Koliko se sjeća isti taj dan je dostavio doznake u firmu u Belom Manastiru. Primijetili su auto, ali su nadalje pili kavu, onda su u jednom trenutku pristupili u g. SK, g. LK i g. DK i došli su i pitali su: " Gospodine ĆK, jel vi tu radite", a on im je odgovorio: "Ne, pijem kavu", pa su opet pitali "Radi li vaš obrt, je li to vaš obrt" a on im je odgovorio "Je to je moj obrt, radi." Navodi da su mu par puta nametali da on radi, ali je on odgovarao da ne radi. Tražili su ga da potpiše zapisnik koji je odbio potpisati. Gospoda su inzistirali da je radio taj dan, ali to nije istina. Ponekad bi podnosio dostavljao dokumente u vezi obavljanja radova na gradilištu. Dokumenti koji su bili potrebni za obavljanje poslova na gradilištu u principu su se dostavljali e-mail-om, a samo preuzimanje dokumenata, ugl., projekte je poslovođa preuzimao. U vezi događaja 22. svibnja 2020. u kojem je iskazivao svjedok ŠK može reći da misli da je njega nazvao svjedok, a ne on njega, te da su se našli na 15 min, te su dogovarali kako da usklade pozicije. HEP-ov dio je bio onaj dio do ormara, a njihov dio je bio dio gdje je kabel. Nije znao da se takva bezazlena situacija može upotrijebiti protiv mene. Od kada je dobio otkaz nisam bio zaposlen, ali je i nadalje vlasnik navedenog obrta. Bolovanje mu je trajalo do otkaza. Sada ide rjeđe na terapije i došao sam do faze da pije tablete protiv bolova, tlak i sl. Invalidska komisija je konstatirala da je njegovo stanje nepromijenjeno. Više ne ide na terapije jer je nema napretka tako su mu rekli na fizikalnoj terapiji. Jedina opcija je operacija vratne kralježnice, ali to mu za sada nije opcija. Sa terapijama se ni bi popravilo stanje. Nadalje navodi da su preporuke liječnika kada je otišli na bolovanje u svibnju 2020., da izbjegava teže poslove i veće napore, a osobito teže podizanje tereta pa čak i stajanje, ali to nije značilo da ležim cijelo vrijeme. Bilo je preporučeno kretanje. Išao je po preporuci i kod psihijatra, te navodi da duže vremena nije bio kod psihijatra. Kada bi došao na gradilište zadržao bi se obično oko 15 minuta do pola sata. U svibnju 2020., imao je slijedeće simptome i to mučninu, glavobolju i bolove u vratnoj kralježnici i bolove u desnom ručnom

2 1

zglobu. Bolovanje mu je otvoreno zbog toga i zbog liječenja po psihijatru. Nitko ga nije o tome obavijestio o odredbama odluke direktora operatora distribucijskog sustava iz 2015., s tim da naglašava da misli da danas postoje obrti unutar HEP-a. Nakon što je obavio razgovor s ŠK otišao je s njim na piće i ne sjeća se jeli spomenu da radi u Elektroslavoniji, vjerojatno nije spomenuo, jer nisam znao da li to treba spomenuti, nije znao da li ga poznaje. Nadalje, dodao je da je u vezi potvrda koje su mu predočene na uvid da zahtjev za priključak podnosi investitor, a potvrdu daje izvođač, ali nije pravilo da dostavlja izvođač. Tko je što dostavio u tom periodu ne zna, ali potpisi jesu njegovi.

46.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da se na slici broj 2. koju je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu nalazi on, kao i u dijelu u kojem navodi da sadržaj razgovora s djelatnicima tuženika, opisom posla koje je obavljao njegov obrt na gradilištu na romskom naselju, kao i o susretu sa svjedokom ŠK, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka jasan, te je u skladu s iskazom svjedoka ŠK (osim u nebitnom dijelu tko je koga nazvao), te iskazima svjedoka OO i KO u dijelu u kojem su opisivali poslove koje je obrt tužitelja obavljao na gradilištu.

46.2. Iskaz tužitelja sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao da kada je dolazio na gradilište nije dolazio u svojstvu obavljanja posla nego da vidi radnike, te da im nije im davao nikakve upute, jer je u tom dijelu iskaz tužitelja suprotan iskazu svjedoka ZK, kao i svjedoka ŠK koji navodi da sa tužiteljem našao radi dogovora oko obavljanja poslova na gradilištu.

46.3. Isto tako, sud je iskaz tužitelja ocijenio nevjerodostojnim i neuvjerljivim u dijelu u kojem navodi da mu je zbog njegovih zdravstvenih tegoba bilo najlakše biti u trenirci ili u radnom odjelu HEP-a, bilo kakvom radnom kombinezonu, jer nije jasno kako navedena odjeća odgovara tužitelju s obzirom na njegove ozlijede vratne kralježnice.

47. Tijekom postupka tužitelj je navodio da je fotografije koje su sačinili djelatnici Ureda za korporativnu sigurnost, Službe za poslovnu sigurnost, kao i podaci koji su pribavljeni izvidima od strane navedene Službe da pribavljene nezakonito uz grubu povredu njegovih ustavnih i ljudskih prava i sloboda, da su izvedeni po neovlaštenim osobama i bez ikakve pravne osnove.

48. Prema ocijeni ovoga suda navedene fotografije (list spisa 50 i 51) nisu nezakoniti dokaz i istima nije povrijeđeno nikakvo tužiteljevo pravo. Naime, navedene fotografije su sačinjene s javne površine, a fotografirani su radnici na gradilištu koje se proteže oko kilometar do kilometar i pol duljine (prema iskazu svjedoka VO). Da je fotografija sačinjena s javne površine sud je utvrdio prema tome što se na fotografiji 1 nalazi ploča koja označava gradilište. Sukladno čl.3. st. 4. Pravilnika o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište („Narodne novine“ broj 4272014.) proizlazi da se navedena ploča postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilište. Osim toga, budući da je obrt tužitelja obavljao radove na gradilištu, a koje obuhvaćao izgradnju više stambenih objekata i da se na gradilištu nalazilo više različitih izvođača radova, ne može se govoriti da bi bila narušena privatnost tužitelja fotografiranjem istoga na takvom gradilištu i to s mjesta koje označava početak gradilišta.

2 2

48.1. Nadalje, u vezi ovlaštenja djelatnika Ureda za korporativnu sigurnost, Službe za poslovnu sigurnost da isti provode izvide i prikupljaju podatke proizlazi da su isti to ovlašteni na temelju čl. 2. Pravilnika o Izmjenama i dopunama Pravilnika organizaciji i sistematizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d., te je potrebno reći da je navedene izvide odobrio predstojnik Ureda, a sukladno Pravilniku.

48.2. Isto tako, Navedeni Ured za korporativnu sigurnost čini dio unutrašnje organizacije HEP d.d., a HEP d.d. je osnivač tuženika – HEP ODS d.o.o., što proizlazi iz sudskog registra. Nadalje čl. 64. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP d.d. proizlazi da HEP d.d. pruža stručne konzultacije , asistencije i ostale usluge organizacijskim jedinicama HEP grupe. Potrebno je reći da je potrebno ovlaštenje za poduzimanje radnji imalo Povjerenstvo za kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad, a što proizlazi iz Odluke o imenovanju članova Povjerenstva za kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti za rad (list spisa 77) od 22. svibnja 2020.

49. Odredbom čl. 135. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., u nastavku: ZR) propisano je da je u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

49.1. U konkretnom slučaju, na tuženiku, koji je tužitelju dao redovni otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, je teret dokaza postojanja opravdanog razloga - da je tužitelj zloupotrijebio bolovanje, pa da je time počinio tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.

50. Tuženik u Odluci o otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem tuženik je naveo da je tužitelj za vrijeme privremene nesposobnosti za rad obavljao poslove za svoj obrt [obrt] na gradilištu u romskom naselju u [adresa], te da je time zlouporabio bolovanje jer se tijekom bolovanja bavio aktivnostima koje nisu mogle pridonijeti njegovom izlječenju.

51. Prema ocjeni ovoga suda, tuženik na kojemu je teret dokaza opravdanosti razloga za otkaz, je dokazao da je tužitelj obavljao poslove za svoj obrt [obrt] a u vezi poslova na gradilištu u romskom naselju u [adresa] za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

52. Naime, iz iskaza svjedoka ZK proizlazi da su prilikom izvida koje je obavljao 18. i 19. svibnja 2020. uočili tužitelja da u ta dva dana u više navrata dolazi na gradilište, da je u radnom odijelu, da je bio u kući u kojoj su se obavljali radovi, a o čemu su sačinili fotografije. Tužitelj je u svom iskazu naveo da sebe ne može prepoznati na fotografiji broj jedan ali se može prepoznati na fotografiji broj dva, a kako se na objema nalazi ista osoba, koja je obučena u istu odjeću, sud je utvrdio da je tužitelj na obje fotografije. Nadalje, da je tužitelj za vrijeme privremene nesposobnosti za rad obavljao poslove za obrt [obrt] proizlazi i iz iskaza svjedoka ŠK a koji navodi da se 22. svibnja 2020. našao na gradištu u romskom naselju s tužiteljem i da su dogovarali poslove u vezi elektroinstalaterskih radova. Potrebno je reći da navedeni susret sa svjedokom ŠK kao niti sadržaj i mjesto susreta tužitelj ne osporava.

2 3

52.1. Osim toga, da je tužitelj obavljao poslove za vrijeme privremene nesposobnosti ovaj sud je utvrdio i na temelju toga što su djelatnici tuženika kao članovi Povjerenstva za kontrolu privremene nesposobnosti za rad tužitelja zatekli na gradilištu 27. svibnja 2020.

52.2. Dakle, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj na gradilištu u romskom naselju u [adresa] obavljao poslove za svoj obrt [obrt] i to 18. i 19. svibnja 2020., potom 22. svibnja 2020. i 27. svibnja 2020.

53. Iz iskaza dr. AO proizlazi da je tužitelj u svibnju 2020. bio na bolovanju zbog teškog depresivnog poremećaja, zbog čega mu je otvoreno bolovanje. Tijekom postupka nije sporno da je u svibnju 2020. tužitelj bio na bolovanju.

53.1. Svrha bolovanja je da se radnik zbog bolesti oslobodi radnih obveza osim onih preporučenih po liječniku, kako bi što prije ozdravio i uključio se u proces rada.

53.2. Prema ocjeni ovoga suda tužitelj je zloupotrijebio institut bolovanja, time što je za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u više navrata tijekom svibnja 2020. obavljao poslove za obrt [obrt] i to poslove koji imaju vrlo slične radne zadatke koje je tužitelj imao kod tuženika. Nadalje, ovaj sud smatra da je tužitelj postupao izvan razumnih radnji koje može raditi radnik na bolovanju neovisno o tome jesu li takve radnje izravno utjecale na tijek ozdravljenja. Stoga, u konkretnoj situaciji kada tužitelj zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti obavljati poslove elektromontera uz ograničenje rada na poslovima gdje se traži teži fizički rad, a u isto vrijeme obavlja poslove za obrt [obrt] koji se bavi elektroinstalacijama (dogovara navedene poslove, u radnom odjelu je prisutan na gradilištu), prema ocjeni ovoga suda tužitelj je poduzimao radnje koje su protivne svrsi bolovanja i brizi radnika za vlastito zdravlje. Pri tome je neodlučno što je tužiteljevo bolovanje bilo opravdano, nego je odlučno što tužitelj svojim radnjama ne postupa razumno, odnosno unutar razumnih granica koje može poduzimati osoba za vrijeme bolovanja, neovisno jesu li takve radnje izravno utjecale na tijek ozdravljenja. Slijedom navedenoga, tužiteljevo postupanje ima značenje zloupotrebe bolovanja.

54. Slijedom navedenoga, tuženik, na kojemu je teret dokaza opravdanosti otkaza sukladno čl. 135. st. 3. ZR-a je dokazao opravdanost razloga za redovni otkaz ugovora o radu, odnosno da je tužitelj zlorabio bolovanje, a kako je to prethodno navedeno.

55. Nadalje, tijekom postupka tužitelj je tvrdio da nije osnovan razlog za otkaz – da je tužitelj, kao vlasnik obrta [obrt], za elektroinstalacijske radove, čiji je predmet poslovanja jednak ili sličan predmetu poslovanja Društva, imao poslovne odnose s Društvom.

55.1.Ovaj sud je na temelju izvedenih dokaza i to uvidom u sudski registar za tuženika i registar obrta za obrt [obrt], kao i na temelju iskaza svjedoka NO, BK, KO i RO, utvrdio da je tužiteljev obrt, obrt za elektroinstalacijske radove a koji se obavljaju do priključenja korisnika na elektromrežu, dok tuženik (list spisa 164) obavlja poslove projektiranja, građenja i

2 4

nadzora, održavanja elektroenergetskih objekata i postrojenja, umjeravanje i održavanje mjernih uređaja.

55.2. Nadalje, tužiteljev obrt [obrt] nije imao poslovne odnose s društvom nego su njegovi korisnici imali poslovni odnos s društvom - tuženikom podnoseći zahtjeve za priključenjem na elektromrežu.

55.3. Slijedom navedenoga, djelatnost tužiteljevog obrta nije suprotna Odluci HEP d.d. od 18. svibnja 2015. (list spisa 97-98) iz koje proizlazi da radnici ne smiju za svoj ili tuđi račun sklapati poslove temeljene na djelatnosti poslodavca i to: projektiranje, građenje i nadzor elektroenergetskih postrojenja i električnih instalacija, umjeravanja i održavanje mjernih uređaja. Nadalje, ne smiju imati u vlasništvu obrt čiji je predmet poslovanja jednak ili sličan predmetu poslovanja tuženika i imati poslovne odnose s društvom. Stoga tuženik nije dokazao opravdanost navedenog razloga za otkaz.

54. Nadalje, tuženik u Odluci o otkazu ugovora o radu navodi da je tužitelju već izricao opomene, i to opomenu u veljači 2015., te navodi da je ista pisana opomena prestala važiti protekom roka od dvije godine od dana kad mu je dostavljen a sukladno čl. 112. alineja 2 Kolektivnog ugovora. Budući da je ista prestala važiti nije osnovano na nju se u odluci o otkazu pozivati.

55. Iako je odluka o otkazu donesena zbog više povreda teških povreda obveza iz radnog odnosa, a sud je utvrdio postojanje teške povrede obveze iz radnog odnosa – zloupotreba bolovanja, u okolnostima konkretnog slučaja samo postojanje te povrede obveze iz radnog odnosa je dovoljno opravdan razlog za redovni otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, te uz uvažavanje svih okolnosti i interesa, kako tužitelja, tako i tuženika, nastavak njegovog radnog odnosa kod poslodavca više nije moguć. Nadalje, budući da je sud ocijenio da je tuženik imao opravdani razlog za otkazati tužitelju ugovor o radu skrivljenim ponašanjem, sud je odbio kao neosnovan i tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj zahtjeva da se tužitelju priznaju sva prava iz radnog odnosa te tužitelja vrati na rad. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. I/ izreke.

56. Odredbom čl. 119. ZR-a propisano je da je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (st.1.). Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (st.2.).

56.1. Suprotno navodima tužitelja, izostanak upozorenja na obveze iz radnog odnosa prije otkazivanja nije bezuvjetno razlog zbog kojeg bi otkaz ugovora o radu bio uvijek nedopušten. S obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, odnosno da se radi o teškoj povredi obveze iz radnog odnosa – zlouporabi bolovanja, prema stavu ovog suda, upravo su takve okolnosti zbog kojih nije opravdano bilo očekivati od poslodavca da prethodno upozori tužitelja na učinjene povrede i mogućnost otkazivanja.

57. Suprotno tužiteljevim navodima, tužitelju je dana mogućnost na iznošenje obrane a što proizlazi iz Zahtjeva za davanje pisane obrane i pisane obrane tužitelja (list

2 5

spisa 26 i 27) iz kojih proizlazi da je pozvan na podnošenje pisane obrane u vezi razloga navedenih u odluci o otkazu ugovora o radu.

58. Nadalje, nije osnovan tužiteljev navod da je odluku o otkazu tuženik mogao donijeti samo uz isključivu suglasnost radničkog vijeća sukladno čl. 151. st. 1. toč. 3. ZR-a. Naime, odredbom čl. 151. st. 1. toč. 2. ZR-a propisano je da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom.

58.1. U konkretnom slučaju, u vrijeme donošenja odluke o otkazu tužitelju nije imao smanjenje radne sposobnosti a što proizlazi iz Obavijest o donesenom nalazu i mišljenju Sektora za vještačenje, Područnog ureda Osijek od 5. listopada 2020., HZZO-a, (list spisa 116). Stoga, tuženik je pravilno postupio kada je sukladno čl. 150. ZR-a od Radničkog vijeća zahtijevao očitovanje, a na koje se Radničko vijeće očitovalo na način da se ne protive namjeravanoj odluci o otkazu ugovora o radu tužitelju (list spisa 115).

59. Nije osnovan tužiteljev navod niti da odluku o otkazu nije donijela ovlaštena osoba. Naime, tuženik je 2. studenog 2017. dao punomoć direktoru društva VK da ga zastupa u donošenju odluka u vezi s ostvarivanjem prava radnika (list spisa 96), a upravo je isti – VK i potpisao osporavanu odluku o otkazu ugovora o radu.

60.Nadalje, tužitelj je podneskom od 20. studenog 2020. (list spisa 132) istaknuo i zahtjev kojim sudu predlaže da utvrdi da je nezakonita i nedopuštena odluka o isteku otkaznog roka i odjavi tužitelja s evidencije osiguranika HZMO-a i HZZO-a. Tužitelj je zahtjev za zaštitom toga prava- podnio tužitelju tek 6. studenog 2020., a tužitelj je odluku o otkazu primio 6. kolovoza 2020. (potpis tužitelja na odluci o otkazu). Budući da je tužitelj odluku o otkazu primio 6. kolovoza 2020. isti je bio dužan postupiti sukladno čl. 133. st. 1. ZR-a i u roku od petnaest dana podnijeti zahtjev za zaštitom prava toga prava i u zahtjevu izričito navesti koje pravo mu je povrijeđeno. Kako tužitelj nije u roku podnio zahtjev za zaštitom navedenoga prava, ovaj sud je odbacio navedeni tužbeni zahtjev kao nedopušten, te je odlučeno kao pod izrekom rješenja.

60.1. Osim toga, potrebno je reći da odredbe ZR koje uređuju otkazni rok a time i moguće prestanak radnog odnosa, ne sprječavaju niti ograničavaju poslodavca u primjeni odredbi kojim se uređuje redoviti otkaz ugovora o radu, niti u otkazivanju navedenog otkaza. Sa prethodnim u vezi potrebno je reći da s obzirom na sadržaj tužbenog zahtjeva usmjerenog na utvrđenje nedopuštenim odluke o otkazu, sadržajem kojega je sud vezan, ovaj sud nema osnove i razloga (jer tužitelj u tom smislu nije postavio zahtjev) utvrđivati i dan na koji je tužitelju prestao ugovor o radu (istek otkaznog roka), odnosno suditi o posljedicama danog otkaza (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj 1023/2022-3, toč. 19. i 20.). Stoga, s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev sud ne bi mogao utvrđivati dan prestanka ugovora o radu, kao niti trajanje godišnjeg odmora jer takav zahtjev tužiteljica nije postavila.

61. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu pa bi mu pripadala naknada troška postupka, međutim tuženik zahtijevao za naknadu troška postupka.

2 6

62. Tužitelj je u cijelosti izgubio u sporu pa mu ne pripada naknada troška postupka, te je stoga tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod toč. II/ izreke presude

Osijek, 27. siječnja 2024.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku