REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] U 5

Poslovni broj: Us I-1075/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Dariu Čehiću, odvjetniku u Poreču, Decumanus 18, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 27. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/588, URBROJ: 443-02-05-12-24-6 od 27. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/588, URBROJ: 443-02-05-12-24-6 od 27. lipnja 2024., točkom 1. se naređuje tužiteljici, kao investitoru, da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloni: građevinu zidane konstrukcije, stambene namjene, tlocrtnih dimenzija 8,70 x 3,10 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem; uklanjanje zidane nadstrešnice tlocrtnih površina 7,00 x 4,30 m, visine prizemlja, na betonskoj ploči istih dimenzija debljine 20 cm, s jednostrešnim krovištem; uklanjanje drvene nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 2,50 x 3,60 m, visine prizemlja, na betonskoj ploči tlocrtnih dimenzija 6,40 x 1,70 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem; uklanjanje građevine metalne konstrukcije tlocrtnih dimenzija 6,10 x 2,40 m, visine prizemlja, na betonskoj ploči tlocrtnih dimenzija 6,60 x 2,50 m, s jednostrešnim krovištem, te uklanjanje drvene građevine tlocrtnih dimenzija 2,70 x 2,40 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 15. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja Grada Umaga. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava investitor da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava investitor da je obvezna ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je za građevinu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi samostojeću jednostavnu zgradu stambene namjene, katnosti P (prizemlje), vanjske visine mjerene od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje zgrade, na njegovom najnižem dijelu, do vijenca ravnog krova 3,3 m, tlocrtnih gabarita 3,11 x 7,00 m, izdano 11. travnja 2017. rješenje o izvedenom stanju KLASA:

UP/I-361-05/13-02/2153 URBROJ: 2105/05-09/04-17-45 (rješenje s arhitektonskom snimkom izvedenom stanja koje predstavlja njegov sastavni dio, također u prilogu ovoj tužbi). Da je današnja zgrada ona ista zgrada koja je ozakonjena 2017. da proizlazi iz usporedbe gabarita koje je tuženik utvrdio kod očevida 15. travnja 2024. s onima iz arhitektonske snimke iz 2016. koja predstavlja sastavni dio rješenja o ozakonjenju iz 2017. (Snimka izvedenog stanja sačinjena po Archon Gjini d. o. o., u privitku ovoj tužbi), da je riječ o zidanom objektu jednake visine, jednake širine i ravnog krova. Iz fotografija priležećih na zadnje 2 stranice arhitektonske snimke iz 2016. da se vidi da je objekt prije nanošenja današnje fasade bio solidno zidan od blok-opeke, s uredno izvedenom građevnom limarijom i stolarijom koje se na zgradi mogu vidjeti i danas. Posve da je nelogično pretpostaviti da je tužiteljica srušila solidno izgrađenu građevinu dimenzija 7 x 3,10 m s visinom vijenca od 3,3 m i ravnim krovom - da bi na točno istom mjestu sagradila građevinu dimenzija 8,7 x 3,10 m s visinom vijenca od 3,3 m i ravnim krovom, te prozorima i vratima istih dimenzija i na istim mjestima, te ističe da nije posrijedi nova građevina, nego da je građevina ozakonjena 2017. - proširena dogradnjom uz južnu stranu zgrade dimenzija 1,7 x 3,10 m. Obzirom da je gore citiranim rješenjem o izvedenom stanju od 11. travnja 2017. izdanim sukladno odredbama čl. 23. i 24. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19), ozakonjena predmetna zgrada da se ima prema čl. 33. toga zakona smatrati da je posrijedi zgrada za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola. Stoga da je prema članku 113. Zakona o Državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21, 67/23, 155/23) valjalo narediti uklanjanje nezakonito dograđenog dijela građevine dimenzija 3,10 x 1,7 m na južnoj strani građevine - a ne cijele te (zakonite!) građevine. Takvo bi postupanje da bilo sukladno ustaljenoj upravnoj i sudskoj praksi razvidnoj u primjerice rješidbama Upravnog suda u Zagrebu posl. broj:

UsI-1705/22-4 od 20. listopada 2022., Upravnog suda u Splitu , posl. broj: UsIgr- 1491/21-14 od 15. prosinca 2021. i Upravnog suda u Rijeci, posl. broj: Us I594/2022- 7 od 24. listopada 2022. Što se tiče zidane nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 7,00 x 4,30 m (tj. površine 29,10 m2), visine prizemlja, na betonskoj ploči istih dimenzija debljine 20 cm s jednostrešnim krovištem, poziva na se na odredbu članka 2. stavak 1. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 155/23) u svezi članka 128. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kako slobodnostojeća, tako i sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m2, može se bez građevinske dozvole i glavnog projekta graditi izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Kako se usporedbom podataka o smještaju i gabaritima građevina, koje da je u upravnom spisu utvrdio ovdje tuženik, s podatcima iz gore citirane arhitektonske snimke iz 2016. koja da predstavlja sastavni dio rješenja o izvedenom stanju iz 2017., da se može vidjeti da je riječ o nadstrešnici izvedenoj izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade ozakonjene 2017. koja da je konstruktivno povezana s ozakonjenim dijelom zgrade - i opet da je valjalo narediti uklanjanje dijela nadstrešnice koji prelazi člankom 2. stavkom 1. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predviđene površine od 20 m2 - pri čemu da se može ostaviti dio nadstrešnice s površinom od najviše 20 m2, s uvjetom da preostali dio te nadstrešnice nakon naređenog uklanjanja mora ispunjavati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti (čl. 116. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu). Što se tiče drvene nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 2,5 x 3,60 m (tj. površine 9,00 m2), visine prizemlja, na betonskoj ploči istih dimenzija debljine 20 cm s jednostrešnim krovištem, navodi da se radi o nadstrešnici manjih dimenzija koja da je konstruktivno oslonjena na 2017. ozakonjeni dio građevine, prema odredbi članka 2. stavak 1. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 155/23) u svezi čl. 128. st. 1. i 2. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), da je riječ o zakonito sagrađenoj jednostavnoj građevini. U odnosu na građevine metalne konstrukcije tlocrtnih dimenzija 6,10 x 2,40 m, visine prizemlja, na betonskoj ploči tlocrtnih dimenzija 6,60 x 2,50 m, s jednostrešnim krovištem, navodi da je očito taj dio rješenja plod pogrešnog tumačenja bilješki s mjerama koje je građevinski inspektor sačinio na licu mjesta. Kako se zapravo može vidjeti iz fotografija sačinjenih kod očevida 15. travnja 2024., da nije riječ o građevini, nego o metalnom kontejneru standardnih dimenzija (za skladištenje, za prijevoz kamionom, vlakom i brodom) s jednim vratima i bez prozora, oko kojega su položene vrtne betonske ploče za vrtne staze. Kako kontejner ne bi bio položen izravno na zemlju, ispod njega je postavljen red starih cigli, koje ne predstavljaju nikakvu ploču niti bilo kakvu drugu podlogu: te su cigle vidljive na fotografijama u prilogu ovoj tužbi, a po potrebi se detalji o tome kako je kontejner postavljen mogu utvrditi i dodatnim očitovanjem tuženika - koji može ponovo pregledati fotodokumentaciju u spisu i po potrebi izvršiti dodatni očevid. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev. Pregledom Snimke izvedenog stanja da je utvrđeno da je u rujnu 2016., na predmetnoj čestici postojala samo jedna jednostavna zgrada — stambena građevina za stalno ili povremeno stanovanje tlocrtnih dimenzija 6,97 x 3,11 m, visine vijenca 3,30 m. Građevinska bruto površina zgrade da iznosi 21,70 m[2] , te da drugih građevina na predmetnoj čestici nije bilo i nisu evidentirane. Budući da je inspekcijskim nadzorom od 15.04.2024. zatečena stambena građevina tlocrtnih dimenzija 8,70 x 3,10 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem prekrivenim profiliranim limom, da je utvrđeno da zatečena stambena građevina dimenzijama ne odgovara ozakonjenoj građevini tlocrtnih dimenzija 6,97 x 3,11 m, a ostale građevine zatečene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ozakonjenjem da nisu evidentirane. Navodi kako prilikom očevida nije mogao pregledati građevinu iznutra, a izvana da to nije vidljivo, da nije mogao niti utvrditi da li se radi o dograđenoj ili novo sagrađenoj građevini. Za sve ostale građevine, budući se radi o gradnji izvan građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu, prema PPUG Umag da nije dozvoljeno građenje niti jednostavnih građevina po Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima, već da je za sve potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Napominje da je tužba predana Upravnom sudu u Rijeci 17.07.2024., a 23.07.2024. da su zaprimili dopis stranke kojim ih se obavještava da je u međuvremenu uklonila dograđeni dio stambene građevine, dio zidane nadstrešnice, samostojeću drvenu građevinu i metalni kontejner, te da je u prilogu dostavila fotografiju lica mjesta na kojoj su vidljivi uklonjeni dijelovi zidane nadstrešnice i WC-a. Ostale građevine da ne spominje, kao niti da li su uklonjeni temelji i temeljna ploča na kojima su građevine izgrađene.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 20. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Zamjenica opunomoćenika tužitelja je ustrajala kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i napominje kako je tužiteljica uklonila objekte koji nisu legalizirani.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. stavak 1. -3. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka 2. -5. ZDI-a, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona. Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 15. travnja 2024. izvršen inspekcijski nadzor na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje zgrade, te je izvršen vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta, a uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga je utvrđeno da je tužiteljica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine. Uvidom u PPUG Umag je utvrđeno da se predmetna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja Grada Umaga, na poljoprivrednom zemljištu koje se nalazi unutar zaštićenog obalnog pojasa od 1000 metara, te je utvrđeno da za navedenu gradnju nije ishođena građevinska dozvola i nije prijavljen početak gradnje.

20. Naime, na predmetnoj čestici postoji kuća površine cca 22 m[2] za koju je izdano pravomoćno rješenje o izvedenom stanju 11. travnja 2017., a ostale građevine na istoj čestici nisu obuhvaćene spomenutim rješenjem o izvedenom stanju. Navedeno proizlazi iz utvrđenja nakon izvršenog uvida u Snimku izvedenog stanja od Archon Gjini d. o. o. iz Buja iz rujna 2016., odnosno da je na navedenoj čestici postojala samo jedna jednostavna zgrada, stambena građevina za stalno ili povremeno stanovanje, tlocrtnih dimenzija 6,97 x 3,11, visine vijenca 3,30 m, bruto površine 21,70 m[2] , dok ostale građevine nisu bile evidentirane. Stoga je tužiteljici i naloženo da ukloni građevine koje nisu obuhvaćene rješenjem o izvedenom stanju, pa stoga nije osnovan prigovor tužiteljice da je naloženo uklanjanje svih građevina, uključujući i zgradu koja je legalizirana.

21. Tužiteljici je upućen poziv 19. travnja 2024. radi izjašnjavanja u predmetnoj stvari, a iz podneska tužiteljice od 6. svibnja 2024. proizlazi da je ista vlasnik predmetne čestice, da je legaliziranu zgradu proširila za cca. širinu tuš kabine, da je naknado postavljena i terasa. Za zgradu metalne konstrukcije navodi da se radi o kontejneru koji se nalazi na betonskim pločama i da služi kao spremište, isto kao i za prislonjenu drvenu građevinu, te je navela kako voljna ukloniti terasu, kontejner i drvenu građevinu, što je i naknadno učinila.

22. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

23. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

24. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da se radi o sklopu nastalom građenjem, te da su predmetne građevine izgrađene bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja.

25. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

26. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 27. siječnja 2025.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Dariu Čehiću, odvjetniku u Poreču, Decumanus 18

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8