Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-313/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sutkinja, Alenke Lešić predsjednice vijeća, Martine Budinski Modronja članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Zlatane Bihar članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MŽ iz [adresa], zastupane po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv 1. tuženice SŽ iz [adresa], 2. tuženice ĆŽ iz [adresa], 3. tuženice MŽD iz [adresa], sve zastupane po punomoćniku Ivici Begonji, odvjetniku u Rijeci, 4. tuženika UŽ iz [adresa], 5. tuženice FŽ iz [adresa], 6. tuženika EŽ iz [adresa], 5. i 6. tuženici kao nasljednici iza pok. GŽ iz [adresa], zastupani po punomoćnici Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru i 7. tuženice DŽ, [adresa], 71106, SAD, po punomoćniku za primanje pismena Ivici Begonji, odvjetniku u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-70/2023-29 od 24. veljače 2023. u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se djelomično kao neosnovana žalba tužiteljice MŽ i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-70/2023-29 od 24. veljače 2023. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] i to za 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice 6. tuženika LŽ), ukupno za 6/36 dijela.

II. Uvažava se djelomično žalba tužiteljice MŽ i preinačuje se navedena presuda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest zem. 1817/61 i to za 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice 6. tuženika LŽ), ukupno za 6/36 dijela, kao i dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu 1. tuženice SŽ, 2. tuženice ĆŽ, 3. tuženice MŽD i 7. tuženice DŽ na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica] za ukupno 12/36 dijela i sudi:

Utvrđuje se da je tužiteljica MŽ suvlasnica na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] i to 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice tuženika LŽ), ukupno za 6/36 dijela i da je vlasnica suvlasničkog dijela 1. tuženice SŽ (2/36 dijela), 2. tuženice ĆŽ (2/36 dijela), 3. tuženice MŽD (2/36 dijela) i 7. tuženice DŽ (6/36 dijela) na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], ukupno 12/36 dijela što su tuženici osobno i kao nasljednici upisanog z.k. vlasnika dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude upiše kao suvlasnik u zemljišne knjige.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se navedena presuda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje vlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica] za 24/36 suvlasničkog dijela (odbijajući dio točka I. izreke).

II. Uvažavaju se djelomično žalba tužiteljice MŽ i žalba 1. tuženice SŽ, 2. tuženice ŽŽ i 3. tuženice SŽD i ukida se navedena presuda u dijelu kojim je odlučeno o troškovima postupka (točka II. izreke) u odnosu na tužiteljicu i 1., 2. i 3. tuženice i u tom dijelu se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

III. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], za 24/36 dijela, što su tuženici osobno i kao nasljednici upisanog zk. vlasnika, dužni priznati i trpjeti da se tužitelj, temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, upiše kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], za 12/36 dijela, uz istodobno brisanje toga prava sa imena upisanog zk. vlasnika, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.«

2. Protiv navedene presude i odluke o troškovima postupka tužiteljica je izjavila pravovremenu žalbu pozivajući se na sve žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Žalbenim navodima ukazuje da je prvostupanjski sud odlučio o dijelu zahtjeva o kojem je pravomoćno presuđeno. Nadalje u žalbi ponavlja navode da je sada pok. OŽ naslijedio nekretnine od svoje majke pok. BŽ, da su iste navedene u rješenju o nasljeđivanju kao njezina ostavinska imovina prema Posjedovnom listu br. 9 Ureda za katastar. Navodi i da su predmetne nekretnine davno prije predstavljale imovinu prednika stranaka pok. OŽ pok. M, djeda tužitelja, ali i da je nakon nasljeđivanja izvršena dioba naslijeđene imovine 60-tih godina prošlog stoljeća što su priznali 4. tuženik i 5. tuženik, te da su predmetne nekretnine diobom pripale tužitelju. Predlaže da drugostupanjski sud povodom žalbe tužiteljice preinači presudu na način da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.

2.1. Napominje se da iz spisa proizlazi da je prvotno tužitelj ČŽ pok. S preminuo **.**.2021. pa je postupak preuzela njegova nasljednica, supruga IŽ.

3. Pravovremenu žalbu protiv odluke o troškovima postupka (točka II. izreke) izjavile su 1. tuženica, 2. tuženica i 3. tuženica (dalje 1. do 3. tuženice) zbog žalbenog razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. ZPP, dakle zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka s prijedlogom da se žalba uvaži i odluka o troškovima postupka preinači.

4. U odgovoru na žalbu 1. do 3. tuženica osporavaju žalbene navode tužiteljice i predlažu žalbu odbiti.

5. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana, a žalba 1. do 3. tuženice na odluku o troškovima postupka je osnovana.

6. Razmatrajući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 9. ZPP, na koju žalbom ukazuje tužiteljica. Naime, osnovano tužiteljica ukazuje da je prvostupanjski sud odbio i dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama za 24/36 dijela jer iz spisa proizlazi da je o tom dijelu tužbenog zahtjeva pravomoćno odlučeno. Iz spisa proizlazi da je o tom dijelu zahtjeva odlučeno presudom i presudom na temelju priznanja poslovni broj P- 2157/2014 od 11. rujna 2020. koja je presudom ovog županijskog suda poslovni broj Gž-697/21 od 25. studenog 2021. u tom dijelu potvrđena, a žalba 1. do 3. tuženice je odbijena.

6.1. Slijedom navedenog, temeljem članka 369. stavak 2. ZPP žalbu tužiteljice valjalo je djelomično usvojiti i prvostupanjsku presudu u tom dijelu ukinuti bez vraćanja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

7. Ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi u odnosu na glavnu stvar bila počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju tužiteljica također žalbom ukazuje, jer se pobijana presuda može ispitati.

7.1. Nema ni drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje temeljem članka 365. stavak 2. ZPP ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao nasljednice prvotnog tužitelja sada pok. OŽ da se presudom utvrdio da je vlasnica nekretnina i to čest. zem. [katastarska čestica] položene u k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], a što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se temeljem ove presude tužiteljica upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik.

9. Za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu, temeljem provedenih dokaza, prvostupanjski sud je utvrdio sve relevantne činjenice pa je neosnovan žalbeni prigovor da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno.

9.1. Tako je pravilno utvrđeno da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik spornih nekretnina upisan OŽ. M, prednik stranaka. Utvrđeno je da je nakon smrti njegove smrti provedena ostavinska rasprava i da je dosudnicom poslovni broj O-536/47 od 19. studenoga 1948. utvrđeno da su njegovi nasljednici temeljem oporuke sin ZŽ u 2/6 dijela, kći RŽ u 2/6 dijela i unuci, tada mld. OŽ i mld. PŽ (djeca sina S koji je umro prije ostavitelja) svaki u 1/6 dijela. U dosudnici nekretnine nisu pojedinačno navedene, ali je uvidom u ostavinski spis utvrđeno da su oporukom raspoređene sve nekretnine navedene po kategorijama – trsje, sijalice i vrtli, te da su raspoređene i predmetne nekretnine, jer se uz oporuku nalazi i rukom pisani popis nekretnina.

10. Iz spisa proizlazi da se pod poslovni brojem I-361/66 vodio postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina između ovdje prvotno tužitelja KŽ i njegove sestre PŽ s jedne strane i PŽ ZŽ i RŽ s druge strane, ali predmetne nekretnine nisu bile predmet razvrgnuća. Nadalje proizlazi i da predmetne nekretnine nisu bile ni predmet utvrđivanja prava vlasništva u predmetu poslovni broj P-488/62.

10.1. Iz spisa proizlazi rodoslovlje iza smrti OŽ pok. M,djeda prvotno tužitelja, odnosno da je isti imao sinove ZŽ i Ć (koji je umro prije oca OŽ) te kćer RŽ. Iza S su ostali sin OŽ (prvotno tužitelj) i kći PŽ. ZŽ je imao sinove NŽ i LŽ te kćer ŠŽ. 1. do 3. tuženice su nasljednice iza pok. NŽ, 4. i 5. tuženik su nasljednici iza pok. ŠŽ rođ. NŽ, a 7. tuženica je nasljednica iza pok. VŽ. Slijedom navedenog, prvotni tužitelj sada pok. OŽ iza djedove smrti naslijedio je predmetne nekretnine u 18/36 dijela. To stoga što se nasljednica RŽ svog nasljednog dijela odrekla u korist brata ZŽ i djece brata S. U povezanosti s tim, naslijeđeni dio 1. do 3. tuženice iznosi 2/36 dijela svaka, naslijeđeni dio 4. tuženika i prvotno 5. tuženika sada pok. GŽ iznosi 3/36 dijela svaki, a naslijeđeni dio 7. tuženice kao nasljednice prvotno 6. tuženika sada pok. VŽ iznosi 6/36 dijela.

11. Obzirom su 4. i 5. tuženik priznali tužbeni zahtjev prvotno tužitelja, njihove suvlasničke dijelove (ukupno 6/36) trebalo je pribrojiti prvotno tužitelju (18/36), a što je prvostupanjski sud u ranijoj fazi postupka pravilno i učinio, a u povezanosti s tim pravilo je postupio kada je prvotnog tužitelja utvrdio suvlasnikom predmetnih nekretnina u 24/36 dijela, a u kojem dijelu je navedena presuda pravomoćna.

12. Iz izvatka iz zemljišne knjige za utužene nekretnine proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 2390 m2, čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 165 m2, čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 358 m2, čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 1055 m2, čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 306 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 1285 m2.

13. Iz posjedovnog lista broj 9 (stranica 230 spisa) proizlazi da je prednik tužiteljice i prvotni tužitelj sada pok. OŽ upisan u evidencijama katastra kao posjednik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1195 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini 165 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 358 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini 1055 m2, kčbr. [katastarska čestica] u površini od 153 m2 i kčbr. [katastarska čestica] u površini 643 m2.

13.1. Iz posjedovnog lista broj 10 (stranica 229 spisa) proizlazi da je u evidencijama katastra kao posjednik upisan Barićev ZŽ (prednik tuženika) i to kčbr. [katastarska čestica] u površini 1195 m2, kčbr [katastarska čestica] u površini 153 m2 i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 642 m2.

13.2. Iz povijesti posjedovanja (stranica 219 spisa) proizlazi da je takvo stanje posjeda evidentirano u katastru od 1949. kada je napravljena prva revizija posjeda prema stanju na terenu. Navedeno upućuje da je između prednika stranaka (ZŽ i BŽ) izvršena dioba koja je provedena u evidencijama katastra.

14. Dakle, samo tri čestice (kčbr. [katastarska čestica]) su stranke podijelile na način da je prednik tužiteljice bio u posjedu 1/2 dijela tih nekretnina, a drugu 1/2 dijela posjedovao je ZŽ, prednik 1 do 7. tuženika.

14.1. U tom smislu treba ocijeniti i iskaz 4. tuženika o diobi naslijeđenih nekretnina između stranaka. Naime, 4. tuženik je u odgovoru na tužbu danom na ročištu održanom 23. veljače 2015. izjavio da su utužene nekretnine vlasništvo tužitelja od kada su se dijelili njihovi prednici i to djed ZŽ i majka tužitelja ABC., od kada njegova strana obitelji ne uživa predmetne nekretnine i ne polaže pravo na iste. Nadalje, predmetne nekretnine su utvrđene ostavinskom imovinom iz pok. BŽ što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda poslovni broj O- 584/98 od 24. rujna 1998. i da su tamo navedene prema posjedovnom listu br. 9 Ureda za katastar i geodetske poslove Zadar. Ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je iskaz 4. tuženika prvostupanjski sud pogrešno ocijenio ne uzimajući u obzir navedene podatke katastra.

15. Iz posjedovnih listova proizlazi da ostale utužene nekretnine (kčbr. [katastarska čestica]) je prednik tužiteljice posjedovao u punoj površini dakle u cijelosti.

16. Stoga je prvostupanjski sud pogriješio kada je tužbeni zahtjev tužiteljice odbio pozivom na članak 221.a ZPP jer da tužiteljica nije dokazala da bi došlo do diobe predmetnih nekretnina između prednika stranaka.

17. Slijedom svega navedenog, uz pravilnu primjenu materijalnog prava tužbeni zahtjev trebalo je usvojiti i utvrditi da je tužiteljica MŽ suvlasnica na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] i to 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice tuženika LŽ), ukupno za 6/36 dijela. Nadalje trebalo je usvojiti tužbeni zahtjev i utvrditi i da je tužiteljica vlasnica suvlasničkog dijela 1. tuženice SŽ (2/36 dijela), 2. tuženice ĆŽ (2/36 dijela), 3. tuženice MŽD (2/36 dijela) i 7. tuženice DŽ (6/36 dijela) na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], ukupno 12/36 dijela.

17.1. Prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži da se utvrdi da je suvlasnica na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] i to za preostalu 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice 6. tuženika LŽ), ukupno za preostalih 6/36 dijela.

18. Stoga je temeljem članka 368. ZPP žalbu tužiteljice valjalo odbiti kao djelomično neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] i to za 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice 6. tuženika LŽ), ukupno za 6/36 dijela

19. Temeljem članka 373. ZPP žalbu tužiteljice valjalo je djelomično uvažiti i navedenu presudu preinačiti u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest zem. 1817/61 i to za 1/36 dijela u odnosu na 1. tuženicu SŽ, 1/36 dijela u odnosu na 2. tuženicu ĆŽ, 1/36 dijela u odnosu na 3. tuženicu MŽD i 3/36 dijela u odnosu na 7. tuženicu DŽ (nasljednice 6. tuženika LŽ), ukupno za 6/36 dijela, kao i dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu 1. tuženice SŽ, 2. tuženice ĆŽ, 3. tuženice MŽD i 7. tuženice DŽ na nekretninama u k. o. [katastarska općina] označenima kao čest. zem. [katastarska čestica] za ukupno 12/36 dijela na način kako je odlučeno u točki II. izreke ove presude.

20. Ispitujući odluku o troškovima postupka koja je sadržana u izreci pobijane presude, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP jer je ista nejasna, ne sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati.

21. Stoga je žalbu kako tužiteljice tako i žalbu 1. do 3. tuženice valjalo usvojiti i odluku o troškovima postupka sadržanu u točki II izreke prvostupanjske presude ukinuti i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U ponovljenom postupku sud će odlučiti o troškovima postupka i za svoju odluku dati valjanje razloge.

22. Temeljem članka 166. ZPP odlučeno je da će se o zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.

23. Ovaj drugostupanjski sud prvostupanjsku presudu nije ispitivao u odnosu na 4., 5., 6. i 7. tuženike koji istu nisu pobijali žalbom, a u odnosu na njih nije dirana ni odluka o troškovima postupka.

U Sisku 23. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Alenka Lešić