Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

    Posl.br. R1 Ob-232/2024-9

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    RJEŠENJE

    Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Renati Šrekais kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE OIB: 84397956623, 10 000 Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 27. siječnja 2025. godine,

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se da je između ŠS rođene **.**.1945. iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od svibnja 1989. do smrti ĆS **.**.2014.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica ŠS podnijela je ovom sudu dana 18.03.2024. prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. ĆS. U prijedlogu navodi da je s pok. ĆS živjela u izvanbračnoj zajednici od 1987. do njegove smrti 20.10.2014. za koje vrijeme su neprekidno živjeli u njenom stanu u [adresa]. Nisu imali zajedničke djece. Na ročištu održanom 07.11.2024. predlagateljica je uredila prijedlog kao što slijedi:

    „Utvrđuje se da je između ŠS rođene **.**.1945. iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od svibnja 1989. do smrti ĆS **.**.2014.“

    2. U odgovoru na prijedlog protustranka je predložila da se u postupku sasluša kćer pok. ĆS, US i netko od susjeda koji je s njima imao neposredni i privatni kontakt te je pridržala pravo očitovati se nakon izvođenja tih dokaza.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. ĆS, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i za pok. ĆS, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i uvjerenje o prebivalištu pok. ĆS, uvid u rješenje javnog bilježnika Marine Babić Katić iz Zagreba broj O- 8687/2014, UPP-OS-106/2014 od 01.12.2024. te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka ZS, MS i HS, kao i predlagateljice.

    4. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja Peščenica za godinu 2014. pod rednim brojem 253 upisana činjenica smrti ĆS koji je umro **.**.2014. g. u Zagrebu.

    5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Divuša za godinu 1937. pod rednim brojem 37 upisana činjenica rođenja ĆS koji je rođen **.**.1937. g. u [adresa] te da se u naknadnim upisima i bilješkama navodi da je ĆS sklopio brak **.**.1957. s FS te da je isti brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1926/88 od 06.04.1989. Nadalje je upisano da je ĆS umro dana **.**.2014. u [adresa] što je upisano u maticu umrlih matičnog područja Peščenica u godini 2014. pod rednim brojem 253.

    6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Velika Erpenja za godinu 1945. pod rednim brojem 27 upisana činjenica rođenja predlagateljice NS koja je rođena **.**.1945. g. u [adresa]. U rubrici naknadni upis i bilješke stoji napomena da je sklopila brak dana **.**.1964. s JS te je nakon sklapanja braka preuzela prezime JS. Nadalje je upisano da je isti brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P2-2108/72 od 09.03.1973.

    7. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 17.05.2024. za predlagateljicu ŠS proizlazi da ista ima prijavljeno prebivališta od 14.12.1967. na adresi [adresa].

    8. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 17.05.2024. za pok. ĆS proizlazi da je isti imao prijavljeno prebivalište u razdoblju od 06.06.1959. do 03.11.2011. u Zagrebu, Poljana Zvonimira Dražića 3, a od 03.11.2011. do 26.10.2014. na adresi [adresa].

    9. Uvidom u rješenje javnog bilježnika Marine Babić Katić iz Zagreba poslovni broj O-8687/2014, UPP-OS-106/2014 od 01.12.2014. iza pok. ĆS rođenog **.**.1937. i umrlog **.**.2014. utvrđeno je da je istim određeno da Njegovu ostavinsku imovinu čine nekretnina i pokretnine te da se njegovim nasljednicima temeljem zakona i oporuke proglašavaju US, kćer ostavitelja koja nasljeđuje nekretninu u 1/1 dijela i ŠS, izvanbračna supruga kojoj pripadaju pokretnine u cijelosti. Iz obrazloženja istog rješenja je vidljivo da je pok. ĆS ostavio usmenu oporuku proglašenu na zapisniku od 27.11.2014., da je kao oporučna nasljednica utvrđena ŠS, izvanbračna supruga ostavitelja i kao zakonske nasljednice kćeri ostavitelja ŠSAR i US te da se ŠSAR odrekla nasljedstva temeljem zakona te su ŠS i DS prihvatile nasljedstvo temeljem zakona i sporazumjele se o diobi ostavinske imovine.

    10. Iz iskaza svjedokinje ZS proizlazi da predlagateljicu poznaje jer su susjede s kata i uselile su u zgradu negdje istovremeno u svibnju 1970. g. Poznavala je i gsp. ĆS koji se tamo doselio, ne zna koje godine, no zna da je živio s predlagateljicom i misli da su živjeli zajedno kao muž i žena, a on je tamo živio sve do svoje smrti. Oni su se poznavali kao susjedi i nisu se posebno intenzivno družili jer su svaki imali svoj posao, no kćerka predlagateljice iz njezinog prvog braka znala je dolaziti koji puta kod nje. U početku je znala da ĆS i predlagateljica nisu bili u braku, no kasnije ne zna jesu li se vjenčali ili nisu. Nije joj poznato na koji način su imali raspoređene poslove i financije u kući niti kako su provodili slobodno vrijeme, godišnje odmore i sl. Zna da je ĆS bio bolestan i da je operirao oba kuka što je čula od predlagateljice i njene kćeri a vidjela je i njega i s njim razgovarala O njemu su se brinuli predlagateljica i koliko je mogla njena kćer. To su joj one pričale a i znala je koji puta njih posjetiti pa je to i vidjela. Misli da je predlagateljica organizirala njegov sprovod jer joj je tako rekla. Nije bila na sprovodu jer je u to vrijeme bila bolesna. Iz priče zna da je i ĆS imao djecu, no ona tu djecu nije nikada vidjela. Poznato joj je da je ĆS imao srčanih problema, a ne zna što je osim toga imao. Znali su se međusobno posjećivati otprilike jednom do dva puta mjesečno, a dok je ĆS još bio živ kao i njena majka, predlagateljica i ĆS bi dolazili kod njih čestiti Božić i sl. a znali su kod njih doći i na vikendicu, dok je još moja mama bila živa.

    11. Svjedokinja MS, nećakinja pok. ĆS je iskazala da zna da je ĆS živio u stanu predlagateljice i da se tamo doselio 1989 ili 1990. godine te da su živjeli kao muž i žena, što tvrdi zato što su vodili brigu jedno o drugome, a naročito predlagateljica o njemu jer je on bio boležljiv. Međusobno su se družili tako da je ona znala dolaziti barem jednom tjedno k njima, a i oni su dolazili k njoj. U stanu predlagateljice je od 1991. do 1995. stanovala njena majka, Petrova sestra, jer je pobjegla od rata, a ranije je živjela u [adresa] Kostajnici. ĆS je bio boležljiv operirao je kuk i teško hodao, a misli da je operirao i kičmu i imao još neke bolesti. Živio je s predlagateljicom neprekidno cijelo vrijeme do smrti. Misli da su imali sve zajedničko u domaćinstvu jer je vidjela da su sve zajedno kupovali i da su se o tome dogovarali. Predlagateljica je brinula o njemu i kad se razbolio, a pred kraj života neko vrijeme bio je i nepokretan dok je ranije teško hodao pa su mu kupili krevet, kolica i sl. Sprovod je organizirala predlagateljica. Poznato joj je da je ĆS imao dvije kćeri od kojih jedna živi u [adresa], a druga u Austriji, no s njima nema kontakte, a koliko zna nije kontaktirao niti ĆS, niti su se one uopće o njemu brinule.

    12. Svjedok HS iskazao je da poznaje predlagateljicu kao što je poznavao i pokojnog ĆS i zna da su živjeli zajedno u stanu u [adresa] jer je prijatelj s kćerkom predlagateljice Š koja ih je upoznala pa je znao dolaziti kod njih u posjete dosta često. Koliko zna njih dvoje nisu bili u braku, ali su živjeli kao bračni drugovi. Nisu imali zajedničku djecu već svatko svoju. Poznato mu je da je ĆS imao dvije kćer i misli da je jedna bila u Kanadi. On je znao te kćeri spominjati i misli da su bili u dobrim odnosima, a govorio je da je jednom prilikom bio u Kanadi. Predlagateljica i pokojni ĆS zajedno su odlazili na putovanja što zna jer bi mu to znali pričati, a posebno je s ĆS često razgovarao i to najviše oko automobila. Nije ih ispitivao na koji način imaju organizirane financije u domaćinstvu, pretpostavlja da su imali zajednički. Ne zna ni kako su raspoređivali poslove u kući, ali je čuo od kćerki predlagateljice da je ĆS znao dobro kuhati. Pred kraj života bio je bolestan, misli na srce te ga je koji puta i on znao voziti na pregled u bolnicu. Svu brigu oko njega vodila je predlagateljica. Bio mu je na sprovodu i ne zna tko je to platio ali pretpostavlja da su platile njegove kćeri jer su mu bile najbliže, ali to mi nitko nije rekao niti je nekoga pitao.

    13. Iz iskaza predlagateljice ŠS proizlazi da je s pokojnim ĆS živjela od 1987. godine s time da joj je rekao da je rastavljen te se preselio kod nje, ali ju je lagao. Saznala je da se razveo tek u 4. mjesecu 1989., no cijelo vrijeme živo je s njom u njenom stanu u [adresa] sve dok nije umro **.**.2014. ĆS je imao 2 kćeri koje žive izvan [adresa], US koja živi u [adresa] i ŠSA koja živi u [adresa] i s kojom kontaktira. Jasninu adresu nema jer su se selili i ona više ne kontaktira ni sa kim od obitelji. ŠS je bila u Hrvatskoj prije 4 do 5 godina na sahrani svoje majke kada je prodala stan i više nije dolazila u Hrvatsku. US dolazi u Hrvatsku, što zna jer vidi da je bila na grobu oca, no pri tom joj se ne javi niti drugim rođacima. ĆS je imao dvije sestre koje su umrle, no te sestre su imale djecu pa tako njegova sestra Ć ima kćer MS s kojom kontaktira. MS živi u [adresa] predlaže njezino saslušanje, dok ostala djeca ne žive u [adresa]. MS je znala za njihovu vezu, posjećivali su se i dolazila je dok je ĆS bio bolestan stalno kod njih i pomagala joj njegovati ga. Petrove kćeri dolazile bi samo jednom godišnje ali nisu im ništa pomagale. Za njihovu zajednicu znala je i susjeda ZS i može isto potvrditi. ĆS i ona su neprekidno živjeli zajedno u njenom stanu, imali su zajedničke financije, zajednički su kupili automobil i zato joj je ĆS i ostavio oporučno pola automobila i sredstva s računa u banci, dok je ostalu imovinu ostavio svojoj djeci. Iako je ĆS kod nje živio na adresi [adresa] od 1987. neko vrijeme je ostao i dalje prijavljen na adresi [adresa] gdje je ranije stanovao sa suprugom. Tamo je ostao prijavljen da ne bi morao mijenjati dokumente, a i jer je djelomično imao na tom stanu stanarsko pravo pa je htio stan otkupiti. Poslove u kući su dijelili kao i financije s time da je ĆS bio često na bolovanju, kad je ona radila, on bi se brinuo za domaćinstvo. Bio je dosta boležljiv i prije smrti je bio bolestan pa se ona brinula o njemu, organizirala mu i platila sprovod, a kćer iz Kanade je financirala karmine. Njena kćer iz prvog braka ustupila joj je grobno mjesto za ukop urne pokojnog ĆS, s čime su se suglasile njegove kćeri, no nisu ponudile da nešto plate za ukop. Petrov otac im je stalno govorio da se vjenčaju, no oni su smatrali da to nije potrebno.

    14. Sud je prihvatio kao istinite iskaze saslušanih svjedoka jer su životno logični, uvjerljivi i međusobno suglasni.

    15. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) u čl.

    11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

    16. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji. U st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

    17. Na temelju priležeće dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka sud je utvrdio da se pok. ĆS doselio kod predlagateljice u stan još 1987., da se razveo od prve supruge u 4. mjesecu 1989. te da je cijelo vrijeme do svoje smrti 20.10.2014. neprekidno živio s predlagateljicom u njenom stanu u [adresa]. Imao je dvije kćeri koja žive izvan [adresa] - US koja živi u [adresa] i ŠSA koja živi u [adresa] koje su dolazile jednom godišnje u Hrvatsku i nisu se brinule za oca. Za njihovu izvanbračnu zajednicu znala je Petrova nećakinja MS, koja ih je posjećivali, a kad se ĆS razbolio im je pomagala. Predlagateljica i pok. ĆS imali su zajedničke financije, zajedno su kupili i automobil koji joj je ĆS oporučno ostavio predlagateljici, dijelili su poslove u kući, provodili godišnje odmore i putovali zajedno. ĆS se tek kasnije prijavio s prebivalištem na adresu predlagateljice 2011. g. , jer je čekao da se riješi pitanje bračne stečevine s bivšom suprugom. Predlagateljica je kao izvanbračna supruga naslijedila ĆS u dijelu ostavinske imovine.Prije smrti ĆS je bio bolestan i o njemu se brinula predlagateljica koja je organizirala i platila njegov sprovod, a kćer iz Kanade je financirala karmine. ĆS je ukupan u grobno mjesto koje mu je ustupila predlagateljicina kćer iz prvog braka, s čime su se suglasile njegove kćeri, no nisu ponudile da nešto plate za ukop.

    18. Slijedom svega iznesenog utvrđeno je da su predlagateljica ŠS i pok. ĆS od svibnja 1989. do smrti ĆS **.**.2014. g. živjeli u izvanbračnoj zajednici budući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 22. st. 3. ZOMO jer je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ĆS do njegove smrti u razdoblju duljem od 3 godine.

    19. Slijedom iznesenog, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi i odluka valjalo je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

    U Zagrebu, 27. siječnja 2025. godine

    Sudac:

    Renata Šrekais

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u roku l5 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

    DNA:

    1. predlagateljici

    2. protustranci

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.