REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-4180/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Zrinke Madunić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog ČJ, branjenog po SJ, odvjetniku iz [adresa] i drugookrivljenog UJ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, VI. policijske postaje Zagreb pod klasom 211-07/24-5/10092 i brojem 511-19-32-24-1 od 2. lipnja 2024., nakon glavne rasprave održane 22. siječnja 2025., 27. siječnja 2025. u odsustvu okrivljenika, branitelja i tužitelja, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. prvookrivljeni ČJ, sin Č i IJ, djevojačko prezime majke S, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1962. u [adresa], državljanin RH-e, SSS, vozač taksija, s mjesečnim primanjima u iznosu od oko 860,00 eura, oženjen, dvoje punoljetne djece, prekršajno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa]

kriv je

što je 15. travnja 2024. u 13.30 sati u Zagrebu, u Aveniji Dubrovnik bb, zbog prethodnih nesuglasica u prometu s UJ, remetio javni red i mir na način da je na kolniku Avenije Dubrovnik galamio i vičući vrijeđao UJ riječima: ''Jebem ti mater, jesi ti normalan'', čime je uznemirio i stvorio nemir drugim sudionicima u prometu i prolazećim građanima,

dakle, prvookrivljenik je narušavao javni red i mir,

čime je prvookrivljenik počinio prekršaj iz čl. 13. st. 1. kažnjiv po istom čl. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa se za djelo prekršaja temeljem cit. propisa, prvookrivljeniku

izriče

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura

II. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 07/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) prvookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. st. 1. - 5. Prekršajnog zakona. Na temelju čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava prvookrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

III. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljenik je obavezan platiti troškove prekršajnog postupka i to u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset), u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

IV. Na temelju članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona, drugookrivljeni UJ, sin U i NJ, djevojačko prezime majke I, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1990. na Kosovu, Janjevo, državljanin RH-e, NSS, vozač taksija, s mjesečnim u iznosu od oko 1.000,00 eura, oženjen, troje maloljetne djece, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa] se

OSLOBAĐA OD OPTUŽBE

da bi 15. travnja 2024. u 13.30 sati u Zagrebu, u Aveniji Dubrovnik bb, zbog prethodnih nesuglasica u prometu a ČJ, remetio javni red i mir na način da bi na kolniku [adresa] ČJ udario lijevom rukom u predjelu lica, čime bi uznemirio i stvorio nemir drugim sudionicima u prometu i prolazećim građanima,

dakle, da bi narušavao javni red i mir,

pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

V. Na temelju članka 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. st 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona u odnosu na drugookrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, VI. policijska postaja, broj gornji, podnijela je 8. prosinca 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Prvookrivljeni ČJ je na glavnoj raspravi održanoj 22. siječnja 2025. kod ovog Suda, u nazočnosti svog branitelja, ispitan na okolnosti iz optužnog prijedloga, izjavio da se ne smatra krivim za navedeni prekršaj. Naime, njih dvojica su tog 15. travnja 2024. imali određene nesuglasice u prometu na križanju Heinzelove i Vukovarske ulice. On je njega nastavio pratiti na motoru i vozio se pored njega i u [adresa] te kako mu je počeo prijetiti, on ga je kroz otvoren prozor započeo snimati s mobitelom, na što je on njemu istrgnuo mobitel iz ruku i mobitel mu je pao na pod, tj. na cestu. On je izašao iz vozila u namjeri da uzme mobitel, na što ga je on udario lijevom rukom u predjelu lica. Nakon toga je ušao u vozilo i nastavio je voziti, a on je pozvao policiju te ga je pratio sve do Trnskog. Na posebno pitanje Suda odgovorio je da mu je možda u afektu, kada je izašao iz vozila vičući rekao: ''Jebem ti mater, jesi ti normalan?'' Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da je konkretna nesuglasica u prometu bila ta, da je on njemu prigovarao jer je bio u žutoj traci za taksiste, a vozio je taksi vozilo. Od tamo do Novog Zagreba on je vozio pored njega i stalno mu je prigovarao. Kada mu je istrgnuo mobitel iz ruke, osjećao se napadnutim. Predmetne zgode nije imao putnika u automobilu. U trenutku incidenta s mobitelom i vrijeđanjem iza njih su bila druga vozila čiji vozači su trubili.

3. Drugookrivljeni UJ je na glavnoj raspravi održanoj 22. siječnja 2025. kod ovog Suda ispitan na okolnosti iz optužnog prijedloga, izjavio da se ne smatra krivim za navedeni prekršaj. Naime, tog 15. travnja 2024. je vozio svoj motor u Heinzelovoj ulici pri brzini nekih 30-40 km/h kada je odjedanput iz trake za taksi vozila s njegove desne strane na njega nasrnuo taksi vozač, u sudnici nazočni ČJ te ga je doslovno izgurao i doslovno se ubacio pored njega, nastavio je vožnju, cimajući volanom kao da će ga namjerno srušiti. On je naravno na to poludio, digao je ruku iz protesta, ali on je nastavio s tom svojom radnjom iz kojeg razloga je on nazvao policiju i nastavio je voziti za njim te je, kada su stali na prvom semaforu, slikao i auto i tablice. Kroz njegov otvoren prozor su komunicirali na način da je on njemu psovao mater i u Heinzelovoj i na Savici, a naravno da je i on njemu uzvratio. Kada su se zaustavili u [adresa], on je njemu ponovno kroz otvoren prozor vikao: ''Jebem ti mater, jesi ti normalan?'' Krenuo je izlaziti iz vozila, on mu nije izbio mobitel, vjerojatno je isti sam pao, zamahnuo je rukom kao da će ga udariti te ga je on, u samoobrani, udario lijevom rukom u predjelu lica. Na to se on vratio u auto, uzeo je neku plastičnu bocu kojom ga je htio prestrašiti, a nakon toga je uzeo neki nož koji mu je pokazao. On je u namjeri da odustane od svega htio krenuti dalje, a on je odlazeći, namjerno udario njegov motor. Na rotoru ispod mosta je sačekao policiju. Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da je prilikom zvanja policije, istu zvao zbog incidenta, ali ih je upoznao i s njegovim prometnim prekršajem. On misli da policija po pitanju prometnih prekršaja nije ništa poduzela. Puno ljudi je vjerojatno vidjelo njegovo "cimanje" vozila prema njemu, ne zna imena nikoga od njih. "Cimanje" je bilo samo na relaciji Heinzelova-Vukovarska. Kada je policija došla na mjesto događaja, prijavio je da je i on njega pokušao udariti šakom. Prvookrivljenik je naveo da sve što je rekao drugookrivljenik nije točno.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz koje je utvrđeno da prvookrivljenik do sada nije prekršajno osuđivan, dok je drugookrivljenik do sada prekršajno osuđivan za prekršaje iz čl. 250. st. 3., čl 196. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 192 st. 1. toč. 2. Općeg poreznog zakona, a provedeno je i suočenje između okrivljenika.

5. Sud je proveo dokaz suočenjem između okrivljenika na okolnost remećenja javnog reda i mira koje im se stavlja na teret te su okrivljenici upozoreni da se moraju gledati u oči. Prvookrivljenik, ne gledajući u drugookrivljenika je izjavio: ''Neka ti je sretno u životu (pritom pružajući ruku drugookrivljeniku koju je on prihvatio), a ja se ispričavam ako sam te ugrozio u prometu''. Drugookrivljenik je, gledajući prema prvookrivljeniku izjavio: ''Jesi, ugrozio si me, i psovao si mi mater, što me je posebno povrijedilo, jer mi je majka preminula''.

6. Okrivljenici i branitelj prvookrivljenika, završno nisu imali ništa za dodati.

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj povezanosti, ovaj Sud, temeljem čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, smatra nedvojbeno utvrđenim da je prvookrivljeni ČJ počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, odnosno da je 15. travnja 2024. u 13.30 sati u Zagrebu, u Aveniji Dubrovnik bb, zbog prethodnih nesuglasica u prometu s UJ, remetio javni red i mir na način da je na kolniku [adresa] galamio i vičući vrijeđao UJ riječima: ''Jebem ti mater, jesi ti normalan'', čime je uznemirio i stvorio nemir drugim sudionicima u prometu i prolazećim građanima, što ispunjava biće djela iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa ga je Sud proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena počinjenom prekršaju kao i prekršajnoj odgovornosti prvookrivljenika.

8. Cijeneći da se prvookrivljenik predmetne zgode ponašao neprimjereno – galameći i vičući na ulici na drugookrivljenika, Sud smatra da takvo ponašanje prvookrivljenika ispunjava zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer navedeno mjesto radnje, ulica, predstavlja neograničeno otvoreno javno mjesto, a radnja prekršaja – galama i vika predstavlja zakonsko obilježje prekršaja koji mu je stavljen na teret.

9. Prekršajnu odgovornost prvookrivljenika, Sud je utvrdio kako iz iznesenih obrana okrivljenika tako i iz provedenog suočenja između njih. Naime, iako je prvookrivljenik naveo da se ne smatra krivim za predmetni prekršaj, u svojoj obrani je naveo da je predmetne zgode ipak možda u afektu drugookrivljeniku vičući rekao: ''Jebem ti mater, jesi ti normalan?'', a za isto ga je u svojoj obrani teretio i drugookrivljenik. Posebno treba istaknuti da je prilikom njihovog suočenja, drugookrivljenik bio znatno uvjerljiviji pa se tako držao predmeta suočenja i sučevih uputa za suočenje te je decidirano teretio prvookrivljenika za predmetni prekršaj, dok je prvookrivljenik bio neuvjerljiv, nedosljedan i nefokusiran pa tako nije gledao u drugookrivljenika te nije iskazivao o predmetu suočenja – prekršaju koji mu je stavljen na teret, već se samo ispričao drugookrivljeniku i pružio mu ruku. Dakle, zbog svega navedenog, Sud smatra nesporno utvrđenim da je prvookrivljenik počinio inkriminirani mu prekršaj.

10. Prilikom odmjeravanja kazne prvookrivljeniku, Sud je uzeo kao olakotnu okolnost njegovu raniju prekršajnu neosuđivanost, dok mu otegotnih okolnosti nije nađeno. Imajući u vidu sve navedeno, Sud mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura, a riječ je o blažoj novčanoj kazni i to u iznosu posebnog minimuma (za ovaj prekršaj je propisana novčana kazna u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana), smatrajući da će se tako izrečenom kaznom u potpunosti ostvariti svrha kažnjavanja, odnosno da će se izrečenom kaznom osigurati da prvookrivljenik ubuduće više ne čini prekršaje, da shvati nedopustivost ovakvog ponašanja te da će se utjecati na druge da ne čine ovakve prekršaje.

11. Nadalje, Sud je primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona na način da je prvookrivljeniku omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za njeno plaćanje – 15 dana po pravomoćnosti presude, novčana kazna bude smatrana plaćenom u cijelosti.

12. Na temelju čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona drugookrivljenik je oslobođen od optužbe zbog okolnosti koje isključuju njegovu krivnju. Naime, iako je drugookrivljenik priznao čin udaranja prvookrivljenika predmetne zgode, naveo je da je to učinio u nužnoj obrani (propisana u čl. 18. Prekršajnog zakona, zbog koje nema prekršaja niti prekršajne odgovornosti počinitelja), jer je prvookrivljenik prethodno zamahnuo rukom prema njemu. Sud takvu njegovu obranu, konkretno da je njegov udarac bio prijeko potreban da on od sebe odbije istodobni protupravni napad, konkretno fizički napad prvookrivljenika, nije mogao isključiti kao moguću, jer ga je za navedeno teretio jedino prvookrivljenik u svojoj obrani, ali to nije ponovio prilikom suočenja s njim, a kako svjedoka nije bio, Sud je primijenio načelo "in dubio pro reo" (u dvojbi u korist okrivljenika) te ga je oslobodio od optužbe.

13. Na temelju u izreci citiranog propisa, s obzirom na to da je prvookrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura, koji troškovi se sastoje od troškova Suda u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti u eurima), a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovinskom stanju okrivljenika.

14. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona u odnosu na drugookrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 27. siječnja 2025.

zapisničarka

sudac

Zrinka Madunić, v.r.

Edhem Kapetanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. prvookrivljenom ČJ, [adresa],

2. drgookrivljenom UJ, [adresa]

3. tužitelju PU zagrebačkoj, VI. policijskoj postaji Zagreb,

4. branitelju prvookrivljenika SJ, [adresa],

5. pismohrana.