Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Prekršajni odjel

Ul. Vladimira Nazora br. 4

32100 Vinkovci

Poslovni broj: Pp-1841/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Idi Jurić, na prijedlog sudske savjetnice Ivane Dujmić Živković, uz sudjelovanje zapisničarke Andree Šikić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih FOODY j.d.o.o. i ĐH kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. točka 46. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) i dr. povodom prigovora okrivljenih na Prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima Klasa: 116-02/24-01/3128, Urbroj: 443-02-01-19-24-3 od 8.listopada 2024. nakon glavne i javne rasprave održane 23.siječnja 2025. u prisutnosti II-okrivljenika kao predstavnika pravne osobe i odgovorne osobe, dana 27.siječnja 2025. u odsutnosti okrivljenika, objavio je i

p r e s u d i o  j e

II-okrivljenik: FOODY j.d.o.o., OIB: 62372059277, sa sjedištem u [adresa].Horvata 38, prekršajno osuđivano, ostali podaci nepoznati, kao pravna osoba

i

II-okrivljenik: ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1987. u [adresa], sin Đ, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno osuđivan, ostali podaci nepoznati

k r i v i s u

što nisu u Vinkovcima kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, radnicama IH i LH isplatili plaću za svibanj 2024. u zakonom propisanim rokovima do 15. lipnja 2024. već su isto učinili 25. i 26. lipnja 2024.

čime su počinili prekršaj iz čl.3. Zakona o minimalnoj plaći ("NN 118/18 i 120/21) u vezi s čl.92. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23)

kažnjiv po čl. 10.st.1. t.a. stavak 2. istog Zakona

te stoga, a temeljem istog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenima se

i z r i č e

za I-okrivljenu pravnu osobu novčana kazna u iznosu od 1.500,00 EUR (tisuću petsto eura)

za II-okrivljenu odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 200,00 EUR (dvjesto eura)

II Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude, a ako okrivljenik u ovom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

Ukoliko okrivljenik u ovom roku ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

III Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 2. i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) svaki u roku od 30 /trideset/ dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom isti će se naplatiti prisilnim putem.

IVTemeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

I-okrivljenik: FOODY j.d.o.o., OIB: 62372059277, sa sjedištem u [adresa].Horvata 38, prekršajno osuđivano, ostali podaci nepoznati, kao pravna osoba

i

II-okrivljenik: ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1987. u [adresa], sin Đ, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno osuđivan, ostali podaci nepoznati

o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e

a) kako predmetni poslodavac nije u Vinkovcima u Evidenciju o radnom vremenu radnicu LH za svibanj 2024. evidentirao radno vrijeme navedene radnice i to na način da je ista radila od ponedjeljka do petka od 08,00 do 14,00 sati, te od 18,00 – 20,00 sati i subotom od 08,00 do 13,00 sati

te da bi time poslodavac počinio prekršaj po čl. 5. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) u svezi s odredbom iz čl.8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("NN broj 73/17) kažnjiv po čl. 229. st.1. t.1.i st.2. istog Zakona,

b) poslodavac nije navedenoj radnici u Vinkovcima obračunao ni isplatio dodatke za prekovremeni rad u trajanju od 5 sati tjedno i to u svibnju 2024.

te da bi time počinio prekršaj iz čl. 93. st.2. i 6. Zakona o radu u vezi s odredbama iz čl.92. st.4. Zakona o radu, kažnjiv po odredbama iz čl. 229. st.1 t.46. i st.2. istog Zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa] izdao je prekršajni nalog Klasa: 116-02/24-01/3128, Urbroj: 443-02-01-19-24-3 dana 8.listopada 2024. kojim su okrivljenici trgovačko društvo FOODY j.d.o.o. i ĐH, proglašeni krivim za djela opisana kao i u izreci ove presude, te je okrivljenima temeljem čl. 229.st.1.t.1. i st.2., čl.229.st.1.t.46. i st.2., Zakona o radu i temeljem čl.10.st.1. toč a) i st.2. Zakona o minimalnoj plaći, u smislu čl. 39. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 26.000,00 EUR (dvadeset šest tisuća eura) za I-okrivljenika i 2.790,00 EUR (dvije tisuće sedamsto devedeset eura) za II-okrivljenika i okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 EUR (trinaest eura i dvadeset sedam centi)

1.1. Okrivljenici su na prekršajni nalog pravovremeno podnijeli prigovor.

1.2. Po prigovoru okrivljenih pobijani prekršajni nalog u smislu čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona stavljen je izvan snage.

2. Na glavnoj javnoj raspravi održanoj i zaključenoj 23.siječnja 2025. pročitana je pisana obrana okrivljenika, u kojoj II-okrivljenik u svoje ime i u ime pravne osobe navodi da je točno da njihove djelatnice nisu imale položen tečaj za poslovanjem s hranom, ali nakon što su od strane inspektorica saznali da to moraju imati, odmah su pristupili tome, te su iste djelatnice po polaganju dostavile dokaz, čime su ispunili tu obavezu. U odnosu na isplatu plaće u zakonskom roku izjavio je da su mala tvrtka s poteškoćama, te da je plaća po zakonu trebala biti do 15-og u mjesecu, međutim isplatili su je do 25-og u mjesecu čime su zakasnili 10 dana jer nisu imali prihoda. U odnosu na navode djelatnice da je radila od 8,00 do 14,00 sati i još od 18,00 do 20,00 sati navodi da je inspektorica djelatnicu krivo shvatila, jer da je ista izjavila da je radila od 8,00 do 14,00 sati što je po zakonu, ali iza 18 sati dođe po ključeve od trgovine i promete, te ona nije radila od 18,00 do 20,00 sati, nego je na kraju smjene od radne kolegice se samo pojavila preuzeti ključeve na kraju radnog vremena. Navodi inspektorice da je djelatnica dolazila raditi od 18 do 20 sati nisu točni.

3. U dokaznom postupku pročitani su: zapisnik od 17. rujna 2024. i od 9. srpnja 2024., ugovor o radu od 20. svibnja 2024., evidencija radnog vremena radnika za svibanj 2024., ugovor o radu 23. siječnja 2024., potvrde o plaćanju sa stranice 16 i 17 spisa. Izvršen je uvid u Sudski registar trgovačkih društava i u potvrde Odjela za prekršajne evidencije, te su ispitani svjedoci HH i LH.

3.1. Iz zapisnika od 9. srpnja 2024. i 17. rujna 2024. utvrđeno je da je 9.srpnja 2024. započet inspekcijski nadzor poslovanja trgovačkog društva FOODY j.d.o.o., [adresa], i to u prodavaonici smrznute hrane u [adresa], koja posluje u sastavu predmetne tvrtke, sa predmetom nadzora primjena propisa u radnim odnosima. Prilikom nadzora na navedenoj lokaciji je zatečena radnica LH, koja je tom prilikom uz propisna upozorenja ispitana u svojstvu svjedoka, te izjavila da je kod predmetnog poslodavca zaposlena od 20.siječnja 2024. na poslovima prodavača te da je s poslodavcem sklopila pisani ugovor o radu prije početka rada, te da ju je poslodavac prijavio tijelima obveznog, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja na puno radno vrijeme koje prijave joj je i uručio. Navela je da je njezino radno vrijeme raspoređeno u dvije smjene, i to od ponedjeljka do petka prva smjena od 8 do 14 sati, i druga smjena od 18 do 20 sati, te da radi svaku subotu od 8 do 13 sati.

3.2. Iz ugovora o radu od 20. svibnja 2024. utvrđeno je da je navedenog dana sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom od 40 sati tjedno između poslodavca FOODY j.d.o.o., i radnice IH, a iz ugovora o radu 23. siječnja 2024. utvrđeno je da je navedenog dana sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom od 40 sati tjedno između poslodavca FOODY j.d.o.o., i radnice LH.

3.3. Iz potvrde o plaćanju sa stranice 16 i 17 spisa utvrđeno je da je **.**.2024. LH isplaćena plaća za svibanj 2024. godine.

3.4. Uvidom u Sudski registar trgovačkih društava za FOODY j.d.o.o. vidljivo je da je ĐH direktor navedenog trgovačkog društva i isto zastupa pojedinačno i samostalno,

3.5. Iz potvrda Odjela za prekršajne evidencije utvrđeno je da je su okrivljenici prekršajno osuđivani.

3.6. Svjedokinja HH, ispitana na glavnoj raspravi kod ovog Suda 23.siječnja 2025. iskazala je da je zaposlena kao voditelj ispostave Državnog inspektorata Područni ured Osijek, Ispostava Vinkovci. Kod trgovačkog društva Foody j.d.o. u poslovnoj jedinici u [adresa] obavljala je nadzor primjene propisa rada po službenoj dužnosti. Prilikom inspekcijskog nadzora te temeljem uvida u radno pravnu dokumentaciju kao i izjave zatečene radnice LH od koje je uzeta izjava u svojstvu svjedoka utvrdila je da poslodavac nije u evidenciju o radnom vremenu i to za svibanj 2024. godine evidentirao radno vrijeme radnice LH i to na način da je ista radila od ponedjeljka do petka od 8-14 sati te od 18-20 sati kao i subotom od 8-13 sati. S tim u vezi utvrđeno je da je radnica u svibnju 2024. godine svaki tjedan radila 5 sati više odnosno 5 sati prekovremenih tjedno. Poslodavac radnici nije obračunao ni isplatio dodatke za prekovremeni sate rada, a također radnicima NH i LH za svibanj 2024. nije plaću isplatio sukladno zakonskim propisima do 15. lipnja 2024. već je isto počinio 25. i 26. lipnja 2024. O iznijetom sastavljen je zapisnik te izdan prekršajni nalog. Na upit je navela da radnica LH ispitana kao svjedok prilikom nadzora decidirano izjavila da je radila od ponedjeljka do petka od 8-14 sati i od 18-20 sati te svaku subotu od 8-13 sati. Izjava je svjedokinji dana na uvid te je tu izjavu svjedokinja pročitala i vlastoručno potpisala u njezinoj prisutnosti te izjavila da na pročitani zapisnik nema primjedbi.

3.9. Svjedokinja LH, ispitana na glavnoj raspravi kod ovog Suda 23.siječnja 2025. iskazala je da je zaposlena u trgovačkom društvu Foody j.d.o.o. i to u poslovnoj jedinici u [adresa] na radnom mjestu prodavač. Nije sporno da je tijekom inspekcijskog nadzora koji je obavljen u samoj poslovnoj jedinici bila prisutna te dala izjavu u svojstvu svjedoka, no navodi koji su unijeti u zapisnik ne odgovaraju stvarnom stanju stvari odnosno ona kod poslodavaca ne radi niti je ikad radila u dvije smjene, već je njeno radno vrijeme u vrijeme nadzora bilo od 8-14 sati od ponedjeljka do petka i subotom od 8-13 sati te nikada nije radila više od ugovorenih 40 sati tjedno. Prilikom davanje izjave došlo je do krive interpretacije mojih riječi jer u tom razdoblju ona je dolazila u firmu u popodnevnim satima samo kako bi od kolegice koja je radila drugu smjenu uzela ključeve od poslovnog prostora te preuzela utržak koji je sutradan uplaćivala na račun poslodavca. Žao joj je što je dovela u tešku situaciju kako inspektoricu tako i poslodavca no ona se ne zna nositi sa stresnim situacijama te iako joj je izjava dana na čitanje ona sadržaj svoje izjave nije pozorno čitala već je samo letimično te nije primijetila da je u zapisnik unijeta njena izjava da je radila više od 40 sati tjedno. Na upit da objasni razliku između izjave dane u inspektoratu te današnje izjave svjedokinja navodi da je prilikom inspekcijskog nadzora ona stvarno i rekla riječi da svaki dan dođe još dva sata od 18-20 sati no ni sama ne zna radi čega je takvo što rekla jer je to netočno. Dodala je da je poslodavac prema njoj i ostalim radnicima izuzetno korektan te da redovno i na vrijeme isplaćuje plaće, no nesporno je plaća za svibanj 2024. kasnila 10-tak dana no ista je isplaćena u cijelosti, a takvo što se više nije ponovilo te ona nema nikakvih potraživanja prema poslodavcu.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći priznanje okrivljenih, sud nalazi dokazanim, da okrivljenici u vrijeme i na mjestu, a kao u izreci, nisu u [adresa] kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, radnicama IH i LH isplatili plaću za svibanj 2024. u zakonom propisanim rokovima do 15. lipnja 2024. već su isto učinili 25. i 26. lipnja 2024, i time su ostvarili bitna obilježja prekršaja iz čl.3. Zakona o minimalnoj plaći u svezi s čl.92. Zakona o radu, a budući da sud nije utvrdio okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost, proglasio je okrivljenike prekršajno odgovornim za predmetni prekršaj, te je stoga, a temeljem čl. čl. 10.st.1. t.a. stavak 2. Zakona o minimalnoj plaći, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona I-okrivljeniku izrekao novčanu kaznu od 1.500,00 EUR (tisuću petsto eura), a II-okrivljeniku od 200,00 EUR (dvjesto eura).

5. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjeni prekršaj iz čl.3. Zakona o minimalnoj plaći u svezi s čl. 92. Zakona o radu, sud je cijenio sve okolnosti iz čl. 36. Prekršajnog zakona od olakotnih okolnosti na strani okrivljenika utvrdio je da su okrivljenici priznali navedeni prekršaj navodeći da je točno da su radnicima IH i LH plaću za svibanj isplatili s zakašnjenjem, odnosno 25. i 26. lipnja 2024., a što su bili dužni učiniti do 15. lipnja 2024., no da su u tom razdoblju ostali bez sredstava na računu, te su plaće isplatili u najkraćem roku, dok je kao otegotne okolnosti cijenio raniju prekršajnu osuđivanost, sud nalazi opravdanim da se u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona okrivljenicima izrekne blaža kazna, jer nalazi da će se i tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja i da okrivljenik ubuduće neće činiti takve ili slične prekršaje.

6. U odnosu na prekršaj iz čl.5.u svezi s odredbama iz čl.8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kažnjiv po čl. 229. st.1. t.1.i st.2. istog Zakona, i u odnosu na prekršaj iz čl. 93. st.2. i 6. Zakona o radu u vezi s odredbama iz čl.92. st.4. Zakona o radu, kažnjiv po odredbama iz čl. 229. st.1 t.46. i st.2. istog Zakona, Sud je našao da činjenični opis navedenih prekršaja kako je to opisano optužnim aktom ne sadrži sva bitna obilježja bića djela iz navedenih članaka koji se okrivljenicima stavljaju na teret.

6.1. Odredbom čl. 5. st.1. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, dok je st.4. istog članka istog Zakona propisano da ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz st.1. navedenog članka. Odredbom članka 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom kazniti poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisani način Iz citiranih zakonskih odredbi jasno je i nedvosmisleno da je u konkretnom slučaju sadržaj i način vođenja evidencije propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, dakle radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (Pravilnika) koja dopunjuje biće prekršajnog djela.

6.1.1. Kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučen činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Dakle, kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu djela nije naveden provedbeni propis – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kojim se određuje biće prekršajnog djela, to inkriminirano djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršajno djelo, slijedom čega su okrivljenici oslobođeni od optužbe za prekršaj čl. 5. Zakona o radu u svezi s odredbom iz čl.8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kažnjiv po čl. 229. st.1. t.1.i st.2. istog Zakona.

6.2. Nadalje, odredbom članka 229. st.1. t.46. i st.2. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine.

6.2.1. Iz citirane zakonske odredbe jasno je i nedvosmisleno da je u konkretnom slučaju prekršaj čini onaj koji radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine.

6.2.2. Kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučen činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Dakle, u konkretnom slučaju, bitno obilježje prekršaja je propuštanje dostave radniku obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, u slučaju kada mu na dan dospjelosti nije isplaćena plaća, naknada plaće, otpremnina ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplaćena u cijelosti, koje bitno obilježje je u potpunosti izostalo u činjeničnom opisu konkretnog djela, radi čega inkriminirano djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršajno djelo iz čl. 93.st.2. i 6. u svezi s čl.92.st.4. Zakona o radu kažnjiv po čl. 229.st.1.t.46. i st.2. istog Zakona, a činjenični opis radnje kako je to opisano optužnim aktom, ne sadržava bitna obilježja niti bilo kojeg drugog prekršaja iz odredaba Zakona o radu.

7. Trošak postupka određen je na osnovu čl. 139. st. 3. a u svezi s čl. 138. st. 2. t. 3. i st. 3. Prekršajnog zakona kao u izreci presude, koji je određen prema složenosti i trajanju postupka s jedne strane i materijalnim prilikama okrivljenika s druge strane.

8. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.

U Vinkovcima 27.siječnja 2025.

Zapisničar

Sudac

Andrea Šikić, v.r.

Ida Jurić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 /osam/ dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, a putem Općinskog suda u Vinkovcima, Prekršajnog odjela.

Dostaviti:

1. I-okrivljeniku

2. II-okrivljeniku,

3. tužitelju,

4. spis