REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2718/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Katarini Perjanec Prstec, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Matko Pavičić, odvjetnik u Bjelovaru, protiv protustranke FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Žulj, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebna skrbnica OJŽ, dipl.pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, radi donošenja privremene mjere, nakon provedenog postupka, 27. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Zajednička djeca stranaka mlt. BJ, rođen **.**.2016., OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2018. i mlt. SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2021., stanovati će s ocem FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u [adresa].

II. Osobni odnosi majke OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] s mlt. djecom održavat će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane:

- svaki vikend od petka nakon škole/vrtića do nedjelje do 19,00 sati;

- polovinu svih blagdana i praznika;

- svakodnevno video pozivima.

III. Nalaže se majci OJ da na ime uzdržavanja mlt. BJ plaća iznos od 200 eura mjesečno, mlt. GJ plaća iznos od 170 eura mjesečno i mlt. SJ plaća iznos od 170 eura mjesečno, dakle ukupno 540 eura, počevši od 27. siječnja 2025. pa nadalje, do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na tekući račun oca i zz FJ, otvoren kod OTP banke IBAN: 6224070003206776936.

IV. Ova privremena mjera će biti na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-11/2025 ili do drugačije odluke suda.

V. Tijek roka za žalbu niti žalba protiv odluke o privremenoj mjeri ne odgađa provedbu privremene mjere.

VI. Odbija se predlagateljica s prijedlogom za određivanjem privremene mjere podnesenim sudu 29. studenog 2024. te izmijenjenim (u dijelu odvijanja osobnih odnosa oca s djecom) na ročištu održanom 24. siječnja 2025., kao neosnovanim.

VII. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 29. studenog 2024. podnijela ovome sudu prijedlog radi određivanja privremene mjere u kojem navodi kako su ona i protustranka bračni drugovi. Brak između njih sklopljen je 11. lipnja 2016. U braku stranaka rođeno je troje djece koja u trenutku podnošenja ovog prijedloga su u dobi od 8 godina, 6 godina i najmlađe dijete ima nepune 3 godine. Posljednje zajedničko prebivalište stranaka i djece bilo je u [adresa]. Unazad neko vrijeme odnosi između predlagateljice i protivnika predlagatelja znatno su se narušili te predlagateljica i protustranka već duže vrijeme „ne dijele stol i postelju“, svatko spava u svojoj sobi, međusobno ne komuniciraju, a jedina komunikacija koja između njih postoji su učestale svađe i vrijeđanja predlagateljice od strane protustranke na način da isti predlagateljicu naziva raznim pogrdnim imenima i stavlja ju u ponižavajući položaj, a što maloljetna djeca itekako osjete i vide. Sve je kulminiralo oko 18. studenoga 2024. kada je protustranka u jednoj svađi predlagateljici pljunuo u lice, a onda u narednim danima, sve do dana sastava ovog prijedloga, nastavio s verbalnom agresijom i stavljanjem predlagateljice u ponižavajući položaj nazivajući je pogrdnim imenima, prijetnjama policiji i socijalnim službama, do toga da ju je redovno nazivao ludom i da joj je potrebna liječnička pomoć. Predlagateljica je i preko toga prelazila jedno kraće vrijeme, očekujući kako će se situacija smiriti, ali kako do toga nije došlo, kako je protustranka nastavio s nasilničkim i ponižavajućim postupcima u odnosu na predlagateljicu, predlagateljica je 28. studenoga 2024. o svemu obavijestila nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad u [adresa] te je dala svoju izjavu pred nadležnom Policijskom postajom u Krapini tako da je supruga prijavila zbog obiteljskog nasilja, a s maloljetnom djecom i nekoliko osnovnih stvari hitno se odselila iz zajedničkog kućanstva i otišla svojoj majci u [adresa], na adresu [adresa]. Prije odlaska iz zajedničkog domaćinstva i nadležnoj PP, ali i HZSR Krapina naznačila je točnu adresu na kojoj će ona i djeca boraviti. Na dan predaje ovog podneska Sudu, odnosno 29. studenoga 2024. predlagateljica je pred nadležnim HZSR – om Krapina podnijela zahtjev za razvod braka s maloljetnom djecom te je postupak u tijeku. S obzirom na sve što je gore navedeno, predlagateljica nesumnjivo ima pravni interes od Suda zahtijevati donošenje hitne – privremene mjere kako bi se u trenutnoj situaciji uredili novonastali odnosi, a sve u cilju najboljeg interesa maloljetne djece. Budući da se radi o maloljetnoj djeci predškolske dobi, dok je najstarije dijete u dobi od 8 godina i polaznik je drugog razreda osnovne škole, predlagateljica u ovakvoj situaciji mora regulirati i njihov status u smislu prijave prebivališta odnosno boravka maloljetne djece u [adresa] kako bi mogli nastaviti dalje redovno pohađati programe predškolskog i školskog obrazovanja, a za što je nužno potreban i pristanak oca, a koji pristanak nije moguće dobiti u ovakvoj situaciji. Predlagateljica stoga ima pravni interes zahtijevati da se ovim prijedlogom, makar privremeno, sporni odnos uredi na način da predlagateljica ima pravo samostalno donositi odluke o roditeljskoj skrbi budući se jedino tako može spriječiti nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva šteta koja maloljetnoj djeci prijeti. S obzirom na sve navedeno, predlagateljica predlaže da Sud udovolji prijedlogu radi određivanja privremene mjere te da hitno donese privremenu mjeru kojom će sud odrediti da zajednička maloljetna djeca stranaka stanuju s njom u [adresa], da se osobni odnosi maloljetne djece s ocem odvijaju na način da isti ima pravo održavati vezu s maloljetnom djecom putem poziva, videopoziva, poruka, internetskih aplikacija ili drugih sredstava komunikacije na daljinu putem majke i zakonske zastupnice dva puta tjedno u trajanju od po 30 minuta, svaki vikend, ili češće ukoliko se za time ukaže potreba, da ona kao majka ostvaruje djelomičnu roditeljsku skrb za maloljetnu djecu u odnosu na školovanje djece i upise u programe predškolskog obrazovanja i samostalno zastupa djecu u bitnom osobnom pravu djece iz članka 100. stavak 1. Obiteljskog zakona u odnosu na promjenu prebivališta i boravišta djece, dok će u preostalom dijelu roditelji ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb te da se naloži ocu da za BJ, doprinosi za uzdržavanje u iznosu od 200,00 EUR mjesečno, za uzdržavanje GJ doprinosi za uzdržavanje u iznosu od 170,00 EUR te za SJ doprinosi za uzdržavanje u iznosu od 170,00 EUR mjesečno, odnosno u ukupnom iznosu od 540,00 EUR.

2. Protustranka se podneskom od 17. prosinca 2024. (str. 19-21) očitovao na prijedlog predlagateljice na način da činjenice koje se odnose na početak braka i podatke o maloljetnoj djeci čini nespornim. U odnosu na navode kako „već duže vrijeme ne dijele stol i postelju“, protustranka navodi kako je isto netočno te kao prilog ovome podnesku dostavlja zajedničke fotografije nastale početkom 11. i 8. mjeseca ove godine. Neistine o vrijeđanjima i ponižavanjima predlagateljice od strane protustranke smatra klevetničkim, a koje su neistine u prijedlogu navedene kako bi se protustranku kao oca ocrnilo pred institucijama u cilju ishođenja što povoljnije odluke u korist predlagateljice kao stranke ovoga postupka, kao i da bi se opravdalo protupravno oduzimanje i uskraćivanje viđanja djece od strane oca. O doprinosu psihofizičkom razvoju djece od stranke majke dovoljno govori okolnost kako je 17. 11.2024. svoju djecu nagovarala da kroz period od 3 sata udaraju oca, pri čemu je protustranci pred djecom prijetila ubojstvom uz navode kako „će ga zakopati tri metra ispod zemlje“, a što je protustranka sve prijavila policiji gdje je dobila status žrtve kaznenog djela. U odnosu na daljnje navode o postupcima majke predlagateljice, jedino što je nesporno je činjenica da je predlagateljica djecu bez ikakvog pravnog osnova protupravno oduzela ocu s mjesta njihovog prebivališta i odvela u neadekvatne uvjete u [adresa] gdje djeca nemaju svoje krevete, gdje ne znaju drugu djecu i gdje postoje neograđene stepenice koji bi mogle ugroziti djecu, kao i da kroz hodnik od kuće koriste nepoznati podstanari, a sve usprkos činjenici da najstariji sin BJ u [adresa] pohađa redovno osnovnoškolsko obvezno obrazovanje, da je kuća u kojoj su djeca boravila prilagođena za njih, da imaju svoju sobu s krevetom na kat, da najmlađe dijete ima kinderbet u bračnoj sobi, da imaju igralište iza kuće na 20 metara, te da imaju prijatelje u najbližoj okolici na udaljenosti od par kuća s kojima idu u školu i s kojima se svakodnevno druže. Djeca BJ i GJ nedavno su krenula i na sport „savate“ gdje je trener za njih imao samo riječi pohvale. O brizi za dobrobiti prema djeci od strane majke dovoljno govori činjenica kako majka od 28. 11. 2024., tj. otkad je protupravno oduzela djecu ocu s adrese prebivališta uskraćuje najstarijem djetetu BJ obvezno osnovno obrazovanje, na način da dijete ne vodi u školu na obveznu nastavu, nego je ishodila ispričnice na daljinu bez da je dijete pregledano kod svog pedijatra u [adresa], a da bi nakon što je pedijatrica odbila izdati daljnje ispričnice bez da dijete osobno pregleda, odbila odvesti mlt. BJ u školu čime je počinila kazneno djelo iz čl. 177. povredom djetetovih prava na način da zanemaruje dužnost obrazovanja djeteta. S obzirom na sve što je gore navedeno, protustranka nesumnjivo ima pravni interes od Suda zahtijevati donošenje hitne - privremene mjere kako bi se u trenutnoj situaciji uredili novonastali odnosi, a sve u cilju najboljeg interesa maloljetne djece. Protustranka se protivi svim prijedlozima predlagateljice za privremenim mjerama, koje su očito usmjerene kako bi se što prije raskinuli odnosi oca s djecom. Zahtjev za djelomičnim ostvarivanjem roditeljske skrbi smatramo bespredmetnim budući majka želi pod izlikom „dobrobiti djece“ odvesti djecu od njihovog poznatog okruženja, gdje je sve prilagođeno upravo njima, a sve iz razloga jer ne želi više biti u braku s protustrankom, u potpunosti zanemarujući najbolji interes vlastite djece. Uz sve navedeno treba uzeti u obzir da protustranka s poslodavcem ima dogovoren rad od kuće te djeci može posvetiti adekvatno vrijeme, i brinuti se o njima bez prestanka. Slijedom svega navedenog, predlagatelj predlaže Naslovnom sudu da donese rješenje kojim određuje da zajednička maloljetna djeca stranaka stanuju s ocem, na adresi [adresa], da ostvaruju susrete i druženja s majkom prema dogovoru roditelja, a najmanje utorkom i četvrtkom od 17h do 20h te svaki drugi vikend na adresi prebivališta majke, na način da će majka doći po mlt. djecu na adresu njihovog prebivališta te ih na adresu prebivališta i vratiti, da se majci naloži za BJ doprinositi za uzdržavanje u iznosu od 200,00 EUR mjesečno, za uzdržavanje GJ doprinositi za uzdržavanje u iznosu od 170,00 EUR te za SJ doprinositi za uzdržavanje u iznosu od 170,00 EUR-a mjesečno, odnosno u ukupnom iznosu od 540,00 EUR. 3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Krapina od 17. prosinca 2024. (str. 35-36) mlt. djeci stranaka je imenovana posebna skrbnica u osobi FJŽ, dipl. pravnice, iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, koja je dužna štititi prava i interese mlt. djece u ovom postupku.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao svu dokumentaciju koja se nalazi u sudskom spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice i protustranke. Sud je tijekom postupka omogućio mlt. djeci BJ i GJ izražavanje njihovog mišljenja putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Bjelovar tijekom izrade mišljenja u ovom predmetu, dok razgovor s mlt. SJ nije vođen zbog njegove dobi.

5. Iz mišljenja stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Krapina od 17. prosinca 2024. (str. 43-45) proizlazi kako se mišljenje izrađuje za oca obzirom da imenovani živi na području mjesne nadležnosti ovog Područnog ureda. Podaci su prikupljeni tijekom izvršenog terenskog očevida, provedenim razgovorom s FJ te na temelju dostupne dokumentacije kojom raspolaže ovo tijelo. Terenski očevid u kućanstvu FJ izvršen je 17.12.2024. kada je utvrđeno da FJ živi u obiteljskoj kući sa svojom majkom i bakom. Stambeni prostor na katu FJ koristi za sebe, odnosno isti je do preseljenja njegove supruge s djecom u [adresa] bio njihov zajednički prostor za stanovanje. Zidovi u prostorijama svježe su pokrećeni, nema zatečene plijesni ili vlage, cjelokupni prostor opremljen je potrebnim namještajem te kućanskim aparatima neophodnima za svakodnevni život i stanovanje. U spavaćoj sobi pored bračnog kreveta smješten je dječji krevetić u kojem spava mlt. SJ, dok je zasebna dječja soba mlt. BJ i GJ opremljena adekvatnim namještajem u skladu s njihovom dobi i interesima. Cjelokupan prostor zatečen je pospremljen, uredan, čist te prikladan za život i stanovanje mlt. djece. FJ iz prvog braka ima sina LJ, rođenog **.**.2006. koji stanuje s majkom, no s ocem redovito ostvaruje osobne odnose vikendima, ali i radnim danima, ovisno svojim školskim i drugim obvezama te imaju skladni odnos. Drugi brak FJ sklopio je OJ **.**.2016. Obitelj FJ i OJ nije se nalazila do sada evidenciji ovog Područnog ureda radi problema obiteljskog nasilja, narušenih obiteljskih odnosa ili problema mentalnog zdravlja roditelja, odnosno problema ovisnosti. Prvi puta obitelj dolazi u praćenje i tretman Stručne cjeline za djecu, mlade i obitelj ovoga tijela 28.11.2024. kada je osobno pristupio FJ navodeći da je bio prethodno na razgovoru u policiji radi nasilja u obitelji za koje ga je prijavila njegova supruga, OJ, kada je djecom napustila njihovo zajedničko kućanstvo i otišla živjeti u [adresa] u obiteljsku kuću svoje majke. Istoga dana OJ pokrenula je pri ovome tijelu postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka. Roditelji su prvom sastanku pristupili 17.12.2024. kada među njima nije postignut sporazum jer se razilaze oko temeljnih sadržaja ostvarivanja skrbi djeci, odnosno svatko od roditelja ima interes da djeca stanuju s njim/njom. OJ prilikom sastanka je navodila da je sa suprugom prije napuštanja zajedničkog kućanstva pokušala u više navrata razgovarati no navodi kako suprug nikad nije bio zainteresiran za razgovor i rješavanje problema. Također, navela je da se informirala u Obiteljskom centru o mogućnosti njihovog zajedničkog uključivanja u bračno savjetovanje, što mu je također ponudila, ali navodi da je suprug to odbio. FJ opovrgnuo je navode supruge navodeći da ista ne govori istinu i da nije imao nikakvih informacija o mogućnosti zajedničkog uključivanja u bračno savjetovanje, kao što nije imao niti saznanja o tome da će supruga s djecom odseliti iz njihovog zajedničkog kućanstva. Otac nije suglasan da se djeci prijavi prebivalište ili boravište na drugoj adresi, već inzistira da djeca imaju isto prebivalište i da stanuju njim te da mlt. BJ nadalje pohađa Osnovnu školu u Krapini, gdje je prilagođen i uklopljen u svoje školsko vršnjačko okruženje. Također, otac je naveo da se ne slaže da djeca stanuju s majkom na sadašnjoj adresi jer smatra da stambeni uvjeti nisu prikladni argumentirajući da je prilaz u kuću nesiguran za djecu zbog visokih strmih stepenica te se dio prostora kuće iznajmljuje nepoznatim stanarima s kojima mlt. djeca dijele zajednički hodnik. Otac FJ navodio je da ga je supruga prijavila za psihičko nasilje u smislu da ju je vrijeđao pogrdnim riječima, da je pljunuo prema njoj. Naveo je da je supruga njemu prijetila pred djecom, da ga je provocirala, nagovarala djecu da ga udaraju i lupaju te mu se pritom smijala. Izjava FJ proslijeđena je na daljnje postupanje nadležnoj policijskoj postaji. U periodu otkada je majka odselila s djecom, mlt. BJ ne pohađa nastavu u Osnovnoj školi [adresa] u [adresa] u koju je upisan, no izostanci djeteta opravdani su liječničkom ispričnicom. Majka se usuglasila da otac kod nje u kućanstvo dolazi vidjeti djecu te je stručnim radnicama navela da će ocu omogućiti da s djecom provede zajedničko vrijeme u njezinom kućanstvu, voljna je oca ostaviti nasamo s djecom u svojoj obiteljskoj kući. U razdoblju otkada se supruga OJ odselila s mlt. djecom, otac nijednom nije osobno bio [adresa] kod majke u kućanstvu radi ostvarivanja osobnih odnosa djecom argumentirajući najprije da nema osobni automobil kojim bi se odvezao [adresa], potom je navodio da se ne želi dovoditi u rizične situacije koje bi njegova supruga mogla iskoristiti protiv njega i ponovno ga prijaviti za nasilno ponašanje kao što je to učinila na dan kada je odselila djecom. Kontakti između oca i djece u ovom razdoblju odvijaju se telefonskim putem videopozivima. Otac upućuje prigovore ovome tijelu na majku navodeći da se ista uključuje u njegove razgovore s djecom, da mu upućuje prijeteće poruke. Sadašnja komunikacija između roditelja odvija se putem elektroničke pošte, no ista je otežana i narušena te roditelji informacije ne razmjenjuju na kvalitetan i prikladan način. Obzirom na prethodno opisane obiteljske okolnosti, otac je vidno emocionalno potresen prilikom svakog razgovora u Područnom uredu te se otežano nosi s trenutnom situacijom. Samoinicijativno je zatražio liječničku pomoć, uključio se u tretman psihologa i psihijatra u Ambulanti Krapini. Iz nalaza psihijatra Ambulante Krapina od 4.12.2024. proizlazi da je FJ postavljena dijagnoza prilikom pregleda F43.0 Akutna reakcija na stres. Određena mu je terapija diazepamom (5 mg) po potrebi, kontrolni pregled za mjesec dana te je preporuka učiniti psihologijsku obradu. Iz nalaza psihologinje Ambulante Krapina od 6.12.2024. proizlazi da se može zaključiti da kod pacijenta nema indikatora psihopatoloških odstupanja te se trenutno stanje može pripisati akutnoj stresnoj situaciji. Područni ured je mišljenja kako prema trenutno dostupnim informacijama nema zapreka da mlt. djeca stanuju s ocem na adresi prebivališta, gdje su do sada stanovali, jer su stambeni uvjeti prikladni za djecu, otac ima potrebne sposobnosti za ostvarivanje svakodnevne skrbi djeci te je do sada sudjelovao zajedno s majkom u izvršavanju većine roditeljskih dužnosti. Otac ima emocionalnu organizacijsku podršku svoje majke, koja je ranije sudjelovala i pomagala roditeljima u skrbi za djecu, spremna je i dalje se uključivati i sudjelovati u brizi o njima te s njima ima razvijen odnos bliskosti. Vezano uz brigu o obrazovanju djece, za što FJ izjavljuje da je do sada većinski izvršavala majka OJ, spreman je uključiti se u izvršavanje tog aspekta skrbi djeci. Prisutan je rizik od nepovoljnog utjecaja roditelja na emocionalni razvoj djece uslijed njihovog visoko konfliktnog odnosa i nemogućnosti uspostave suradnje vezano za skrb djeci radi čega će ovo tijelo kao mjesno nadležno za oca prema potrebi osnaživati i usmjeravati imenovanog na korekciju njegova ponašanja te ga motivirati za uspostavu suradnje s majkom. U slučaju odluke suda prema kojoj bi djeca stanovala s majkom, mišljenje je stručnog tima da nema zapreka da mlt. djeca ostvaruju redovito osobne odnose s ocem u njegovom kućanstvu vikendima, odnosno tijekom školskih praznika i blagdana.

6. Iz socijalne anamneze Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar od 24. prosinca 2024. (str. 47-50) proizlazi kako OJ sada stanuje s majkom u kućanstvu i svoje troje maloljetne djece, kuća je u vlasništvu Melitine majke u 2/3 dijela, dok je OJ vlasnica 1/3 dijela, a kat kuće je uređen i iznajmljen podstanarima koji izlaze 9. siječnja 2025. kada OJ s djecom planira preseliti na kat. OJ se osobno obratila u ured 29. studenog 2024. zahtjevom da joj se izda suglasnost za prijavu prebivališta/boravišta djeci. Ispričala je kako je dan ranije napustila supruga radi nasilnog ponašanja (pljunuo je na nju i vrijeđao ju) i s djecom došla u [adresa] jer tu ima riješeno stambeno pitanje i tu joj živi majka te je tu prijavila svoje prebivalište. Ista nije bila zadovoljna što odmah nije dobila traženu suglasnost i sljedeći dan je ponovno došla s istim pitanjem uz obrazloženje da sin bez toga ne može ići u školu u [adresa]. Dana 5. prosinca 2024. zaprimljena je od Područnog ureda u Krapini izjava oca u kojoj se on protivi dati svoj pristanak na zahtjev majke te kako je postojala informacija da je majka pokrenula postupak radi izdavanja privremene mjere, a otac se protivio zahtjevu, majci su odbili zahtjev. Terenskim izvidom na adresi stanovanja majke Područni ured je utvrdio da vanjske stepenice kuće imaju metalni okvir za ogradu kojoj još nedostaju daske ili letvice. Razgovor s djecom je obavljen u Područnom uredu 18. prosinca 2024. Razgovor s BJ je vođen nasamo. Ispričao je da su se roditelji svađali, da ih je čuo da viču, ali nije razumio što, a nije čuo niti vidio da bi lupali ili fizički nasrtali jedno na drugo. Rekao je kako je jednom ranije vidio da je mama bila jako ljuta i rukama je povukla rub svoje majce oko vrata i tako ga poderala. Bio je tužan kad je čuo da se roditelji svađaju i bojao se da bi se mogli rastati. Želio bi da se pomire. Idućeg dana nakon svađe mama je došla kod njega u školu i dok se oblačio čuo je kako mama govori učiteljici da će se rastati. Rekla mu je da idu u vrtić po braću i da se sele u [adresa]. Otada ne ide u školu. Rekao je da je bio malo bolestan, ali to je prošlo, a na pitanje što mu je bilo, odgovorio je da je imao proljev i oborio pogled. Rekao je da mu nedostaju prijatelji iz škole. Mama preko majke jednog njegovog prijatelja doznaje što su u školi radili pa onda to s njim kod kuće radi. Mama mu je rekla da će ići od drugog polugodišta u školu u [adresa]. U [adresa] je povremeno dolazio baki i poznaje neku djecu. S tatom održava video pozive i tata ga pita što radi i kako mu je. GJ nije htio razgovarati nasamo i tražio je da bude BJ s njim. Ispričao je da su se mama i tata puno svađali, a da ovu zadnju svađu nije čuo jer je gledao tv. Zatim je spontano tišim glasom rekao da je mama rekla tati da će ga ubiti. BJ ga je zaustavio i rekao „Znaš da je mama rekla da to ne pričaš“. Nakon toga GJ je ponovio da je gledao crtić s SJ i nije ništa čuo ni vidio. Dok je pričao kako je SJ nemiran i kako ih izaziva i kako se igraju, spontano je rekao da ga je mama tukla i BJ ga je opet prekinuo. Na poticaj je rekao da ga je mama udarila kuhačom po guzi jer nije bio dobar. Razgovor s SJ nije vođen zbog dobi. OJ je u razgovoru ispričala da su odnosi između nje i FJ narušeni nekoliko mjeseci, da su se svađali oko kućanskih poslova jer je FJ vrlo pedantan i važno mu je da je sve na svojem mjestu i uredno, a njoj je to uz troje djece bilo manje važno. Uglavnom su se slagali oko financija i odgoja djece. Većinom je ona obavljala svakodnevne kućanske poslove, ali je i muž sudjelovao. Nakon rođenja najmlađeg sina odlučila je koristiti trogodišnji dopust, ali je i SJ uključila u vrtić. BJ i GJ su trenirali judo i išli u školu stranog jezika tako da su djeca svakog dana imala neku aktivnost. Uglavnom ih je vozio otac, a ona je išla u školu za BJ i brinula u tom dijelu. Tvrdi da je suprugu rekla kako je nezadovoljna u braku i da želi raditi na poboljšanju odnosa, da ih je naručila na partnersku terapiju u Krapinski obiteljski centar, ali da je to muž odbio. U svađama ju je vrijeđao, rekao joj da mu se gadi, da je poremećena, unio joj se u lice i pljunuo na nju. Rekla je da tijekom braka muž nije bio fizički nasilan prema njoj. Zna da je i on nju prijavio zbog prijetnje i tvrdi da je on to izmislio, a kada joj je ukazano da su to i djeca rekla, ista je navela da ih je otac nagovorio da to kažu. Na pitanje je li razmatrala mogućnost da ne seli s djecom u [adresa] kako bi BJ nastavio normalno polaziti nastavu, odgovorila je da to za nju nije bila opcija, jer u [adresa] nema nikog svog i ne želi biti podstanar. BJ 3 tjedna nije išao u školu, a majka navodi da je izostanke opravdala ispričnicama. Za sebe je zatražila termin u Podružnici za obiteljski centar u Bjelovaru kako bi se lakše nosila sa situacijom. Smatra da bi sud trebao udovoljiti njezinom zahtjevu jer je sa djecom provodila više vremena nego otac i više se brinula o njihovim svakodnevnim potrebama. Što se tiče prijedloga da se ocu odrede samo video pozivi s djecom, rekla je da joj je to napisao odvjetnik bez konzultacije s njom, ali ona se ne protivi da djeca kod oca provode svaki ili svaki drugi vikend i pola praznika i da ih on i sada može posjetiti. Stručni tim iznosi mišljenje da je OJ iznenada prekinula bračnu zajednicu i odselila s djecom na udaljenost od 150 km, svjesna toga da će time prekršiti Filipovo pravo na školovanje i unatoč tome što u tom trenutku prioritet nije bio sigurnost nje i djece. Ovdje ima osnovne uvjete za svakodnevnu skrb o djeci. Sada je najvažnije osigurati da BJ polazi nastavu. Ako sud odluči da djeca stanuju s ocem nema prepreka da s majkom ostvaruju osobne odnose svakog vikenda, polovinu svih blagdana i praznika kao i svakodnevnim video pozivima.

7. Iz podneska Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar od 9. siječnja 2025. (str. 55) proizlazi kako stručni tim smatra da je majka preseljenjem u [adresa] svjesno ugrozila pravo mlt. BJ na školovanje. Kako do danas nije osigurala mlt. BJ da redovno polazi nastavu, dok otac to može ostvariti, predlažu da mlt. djeca stanuju s ocem na adresi u [adresa], a da s majkom ostvaruju osobne odnose svakog vikenda, polovinu svih blagdana i praznika kao i svakodnevnim video pozivima.

8. Podneskom od 13. siječnja 2025. (str. 56-60) predlagateljica je obavijestila sud kako je podnijela tužbu radi razvoda braka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-11/2025. Ističe kako nije napustila obiteljsku i životnu zajednicu s protustrankom preko noći i iz hira već je doslovno spašavala svoj život i život te normalan psihofizički razvoj svoje djece koji nije bio moguć u okolnostima stalnih napada i omalovažavanja majke od strane oca. Nadalje ističe kako otac nije bio suradljiv jer je odbio dati suglasnost za promjenu boravišta djece i upis BJ u školu u [adresa] te kako isto nije dobila niti od Zavoda za socijalnu skrb nije imala izbora te od 13. siječnja 2025. redovno dovozi BJ u školu u [adresa], a svi raniji izostanci BJ iz škole su opravdani.

9. Protustranka je podneskom od 16. siječnja 2025. (str. 74-75) predložio da sud što hitnije odredi privremenu mjeru na način kako su to predložili Hrvatski zavodi za socijalni rad u svojim mišljenjima.

10. Na ročištu održanom 24. siječnja 2025. pred ovim sudom predlagateljica je izmijenila svoj prijedlog u odnosu na odvijanje osobnih odnosa oca s djecom na način da predlaže da otac svakodnevno telefonom kontaktira djecu te da viđa djecu svaki vikend od petka poslije nastave do nedjelje navečer. Napominje kako je prvotni prijedlog bio samo putem telekomunikacije jer je tada bila takva situacija, ali sada majka nema ništa protiv da djeca na ovaj način provode vrijeme s ocem. Na istom ročištu protustranka je također izmijenio svoj prijedlog u dijelu odvijanja osobnih odnosa majke s djecom na način da predlaže da se isti odvijaju svaki drugi vikend od petka do nedjelje i polovicu svih praznika jer smatra da bi djeci bilo prenaporno utorak i četvrtak. Naglašava da protustranka nema ništa protiv da majka dođe svaki dan vidjeti djecu. Posebna skrbnica je ukazala da navodi protustranke da je svoj prijedlog uskladio s mišljenjem Zavoda nije točan jer je Zavod predložio da djeca s majkom ostvaruju osobne odnose svakog vikenda, a ne svaki drugi vikend. Također je naglasila da smatra kako je prevelika udaljenost od trenutnog mjesta stanovanja djece do škole koju pohađa BJ i smatra da bi stranke trebale dogovoriti neku dinamiku koja odgovara interesima djece.

11. Iz iskaza predlagateljice proizlazi kako njezin brak s protustrankom nije funkcionirao već duže vrijeme, ona je tražila rješenje, pokušala razgovarati sa suprugom, tražila ga da idu na savjetovanje. Međutim on to nije prihvatio već joj je prijetio centrom i policijom da će joj oduzeti djecu i ona je bila primorana otići i kad je otišla s djecom u [adresa] odmah je tamo otišla na policiju i u Zavod, ali nije dobila nikakvu zaštitu ili pomoć, a ona jednostavno nije imala drugi izbor i bojala se ostati u toj kući. Odmah je otišla i u školu u [adresa] raspitati se za nastavak školovanja, ali nije mogla ništa učiniti bez suglasnosti oca koju nije dobila, a također nije dobila ni suglasnost od Zavoda. Ona je djecu trebala zaštiti i sve je učinila da to i napravi. Djecu je trebala zaštiti od uznemiravanja, svađe, vike i neprestane galame. Za svađu je potrebno dvoje jer su se suprug i ona svađali, a suprug je zadnjih 8 mjeseci bio jako agresivan te ju je ponižavao fizički i verbalno i ona to više nije mogla izdržati. Nasilje je prijavila u policiji u [adresa] 28. studenog 2024., a prije nego što je s djecom otišla u [adresa] jer je bila svađa i 17.11.2024. kada joj se suprug unosio u lice i dva puta ju je pljunuo, a bilo je i ranijih svađa kada ju je primio za vrat, što ona nije prijavljivala jer je htjela spasiti obitelj i brak. Ona je djecu od jutra vozila u vrtić i u školu, vozila ih je nazad i poslije na aktivnosti, vodila je cijelo kućanstvo, kuhala, prala, vodila brigu i o suprugovom sinu iz prvog braka kada je dolazio kod njih, a suprug bi dolazio s posla, jeo, spavao, bio na mobitelu, ribolovu te je 99 posto vremena ona bila s djecom i obavljala kućanske poslove jer je posljednje 3 godine koristila porodiljni dopust. O brizi o djeci sudjelovao je i suprug na način da je znao s djecom otići van na igralište koje je iza kuće, znao ih je jedan put na tjedan istuširati, znali su i zajedno prošetati. Otkada je otišla otac s djecom ima kontakt preko mobitela i to dva puta dnevno. U početku je zvao i prijetio djeci da će s policijom doći po njih o čemu je ona obavijestila Zavod, nakon što su oni obavili razgovor s njim o tome malo se primirio. Otkad je otišla, on je jednom došao vidjeti djecu kada je dolazio po auto s kojim je ona otišla jer on smatra da ona nema pravo na ništa. Djeci ne da niti osobne stvari niti njihove igračke, već im preko mobitela pokazuje igračke i time ih mami. Također im govori da će danas doći po njih. Djeca su naravno uznemirena i žele ostati s njom. To zna jer su djeca prvenstveno vezana uz nju jer je ona većinu vremena provela s njima i brinula. Djeca su u dobi od 8, 6 i 3 godine. Nije istina da bi ona na bilo koji način opstruirala kontakte oca s djecom, oni se od prvog dana čuju po dva, tri puta preko kamere i ona nije ni jednom prekinula razgovor. Ona djecu potiče da razgovaraju s ocem, što je nekad teško jer jedno dijete ima 6 godina, a posebice je problem s djetetom od 3 godine. Ona je još uvijek u radnom odnosu i sada odrađuje otkazni rok, a već je u [adresa] našla novi posao u knjigovodstvenom servisu gdje će početi raditi nakon otkaznog roka. Za sada prima plaću od ranijeg poslodavca u iznosu od 450,00 eura mjesečno, dječji doplatak u iznosu od 180,00 eura mjesečno za svo troje djece. Također je vlasnica stana u [adresa] gdje ima podstanare i prima najamninu u iznosu od 400,00 eura mjesečno. Preselila se u [adresa] u kuću gdje su vlasnice mama i ona i kuća je dovoljna za sve njih. U potkrovlju kuće su 2 stana i u jednom stanu su podstanari, iz drugog stana su se podstanari iselili i tu će ona živjeti s djecom, samo čeka da dođu kreveti za njih te je još dograđena garsonijera gdje su također podstanari. Dvoje mlađe djece do preseljenja je išlo u vrtić, ali sada ne idu jer ne može dobiti suglasnost. Sada ima velike troškove za djecu jer je malo toga uspjela uzeti te im je morala kupiti odjeću i obuću. Naručila je krevete i radni stol. Cjelokupni troškovi na djecu su joj sada iznosili 600,00 do 700,00 eura. Sve roditeljske sastanke i informacije u vrtiću i školi obavljala je ona. Suprug se nikada nije pojavio ni u školi niti u vrtiću. Ona je u ovoj situaciji pokušala razgovarati s BJ i GJ i oni su spremni na novu školu i vrtić samo da ostanu s njom. Oni su i ranije dolazili jednom mjesečno kod bake u [adresa], tako da je djeci poznata sredina. S podstanarima dijeli isti ulaz i hodnik, ali su stanovi odvojeni i svatko ima svoj ključ, a taj podstanar je obiteljski prijatelj njezine majke koji ima 80 godina i normalan je čovjek. Vanjske stepenice imaju ogradu u smislu okvira, ali još fali da se popuni šupljina i to će riješiti, a sada je zima i djeca nikad ne idu sama po tim stepenicama. Na upit je li pripremala djecu što će iskazivati u Zavodu, odgovorila je da im je rekla da idu kod jedne tete koja će ih ispitivati i da ne bi bilo pametno da kažu da su ih nekad mama i tata znali navući za uši ili dati po guzici, a to je onda gospođa O iskoristila u mišljenju. Ona je pročitala da je GJ izjavio da ga je jednom udarila kuhačom po guzici i da je drugo dijete reklo da to ne priča. Na upit zašto to djeca nisu rekla za oca, navela je da ne zna i da ih o tome treba ponovno

1 0  Poslovni broj: R1 Ob-2718/2024-21

pitati. GJ je rekao da je mama rekla da će ubiti tatu, a upravo je to tata rekao GJ i BJ da to kažu ako ih netko pita. Djeca žele da se mama i tata pomire, a nisu išli u detalje gdje bi htjeli živjeti. Djeca imaju prijatelje i u [adresa] i u [adresa]. Na upit je li oca zvala da dođe vidjeti djecu, odgovorila je da ga je 2 dana nakon odlaska nazvala da se pokušaju dogovoriti, međutim on joj je poklopio slušalicu. Ona ga je zvala i preko Zavoda i htjela je da razgovaraju, nudila mu više termina da može doći vidjeti djecu i rekla mu da može i kod nje u kući i da će se ona maknuti jer nije htjela negdje drugdje, jer ih je u početku uznemiravao. Postojala je dodatna mogućnost da uzme djecu i odvede ih što bi bila dodatna trauma za djecu. Otac nije došao djecu vidjeti sve do ovog vikenda kad je zapravo došao po auto, a onda je usput na sat vremena vidio djece pri čemu im je pola sata dopustio da budu na mobitelu, a to je upravo ono za što nju optužuje. Podneseni prijedlog za odvijanje osobnih odnosa s djecom je bio prijedlog koji je sastavio njezin odvjetnik i vjerojatno je pro forme, a ona je odmah Zavodu naglašavala da se otac i djeca mogu viđati i da se ona tome ne protivi. Ona od 13. siječnja vozi samo BJ u [adresa] u školu što otac zna i mogao je on kontaktirati nju kako bi vidio dijete u [adresa], što nije učinio, a niti je ona njega zvala i tražila da vidi dijete dok su u [adresa]. Ona nije obavijestila oca da od 13.01. BJ vozi u [adresa] u školu, ali je upravo tog dana mailom o tome obavijestila Zavod, a otac se toga dana čuo s BJ i on mu je rekao da je krenuo u školu u [adresa]. Ona ne vozi mlađu djecu u vrtić u [adresa] već djecu čuva njezina majka. Ona BJ čeka dok ne završi sa školom i dolaze doma oko 15:30. Djecu ne vozi u vrtić jer joj je tako jednostavnije. GJ je predškolarac, ali ona je uzela knjige iz vrtića i doma radi s njim. Djeca bi išla i u vrtić i u školu da je otac dao suglasnost za to. Na upit kako planira kada se zaposli voziti djecu u školu i vrtić u [adresa], navela je kako se nada da će se nešto riješiti u njezinu korist i da će djeca ostati s njom i da će ih upisati u školu i vrtić u [adresa]. Slobodna je vikendima. Otac nije bio nasilan prema djeci, osim ako se računa povlačenje za kosu ili kuhaču. Smatra da ne postoji ugroza ako bi djeca bila s ocem. Na upit na koji način namjerava voziti BJ u školu u [adresa] ukoliko počne raditi, a sud do tada ne donese odluku, navela je da će tada tražiti smještaj u [adresa]. Napomenula je kako su joj otvorena vrata na poslu u [adresa] i za slučaj da se donese za nju nepovoljna odluka, čeka ju posao u [adresa].

12. Iz iskaza protustranke proizlazi kako je odlasku supruge s djecom, prethodila svađa 17.studenog 2024. tijekom koje mu je prijetila ubojstvom. Nagovarala je djecu na fizičko nasilje prema njemu, da ga tuku što je njoj bilo smješno. Uzela mu je mobitel da ne može zvati policiju, on je izmicao iz sobe u sobu, ona je išla za njim i to je trajalo 2 sata. On je bio u stresu i agoniji te je kasnije zatražio pomoć psihologa i psihijatra. Na upit je li i on u toj svađi vrijeđao suprugu te ju pljunuo, odgovorio je da pod tim stresom vjerojatno i je što mu je sada žao. Supruga nije tražila da idu u bračno savjetovalište već je ona bila u Zavodu isključivo radi razvoda braka. On je odgađao odlazak na policiju kako ne bi djecu doveo u stresnu situaciju, a ona je njega prijavila na dan odlaska i policija ga je zvala na posao, on nije znao zbog čega, a supruga mu se javila tek kasnije i rekla da ga je prijavila, što je njoj bilo izrazito smiješno, a ona je taj dan dobila prijavu za prebrzu vožnju te je ugrozila sebe i djecu. Oni oboje su zajedno brinuli za djecu, zajedno ih tuširali. On bi dolazio po njih u vrtić i kasnije su zajedno provodili vrijeme s djecom. Zajedno su obavljali kuhanje i čišćenje dok je jedino OJ sama peglala veš, dok su oboje stavljali veš na pranje. On je znao kuhati za vikend, njegova majka je znala skuhati dva puta tjedno i OJ je znala skuhati dva puta tjedno. OJ je išla na roditeljske sastanke u školu i vrtić, a nekad je on znao doći u vrtić na informacije i sastanke. Djecu su zajedno vodili kod doktora kad su bili bolesni. Školske obveze s BJ je većinom odrađivala OJ, a

1 1  Poslovni broj: R1 Ob-2718/2024-21

nekad su se tu uključili i on i njegov sin iz prvog braka. On je 2 tjedna nakon Melitinog odlaska bio na bolovanju radi stresa i po protoku bolovanja poslodavac mu je omogućio da radi od kuće o čemu je odmah obavijestio Zavod. Otkada je OJ s djecom otišla, s djecom komunicira isključivo preko video poziva te je prošli vikend otišao posjetiti djecu na nagovor državne odvjetnice jer je tamo bio na razgovoru i koja mu je savjetovala da ode vidjeti djecu. On nije ranije išao jer se nije želio dovesti u situaciju da mu opet pozove policiju. Misli da se vodi kazneni postupak protiv njega i protiv OJ zbog međusobnih prijava. Prvenstveno je išao vidjeti djecu, a onda je i automobil vratio u [adresa]. S djecom je bio sat vremena u McDonaldsu i nije točno da su djeca bila pola sata na mobitelu već su mu samo pokazala neku novu igricu. Također im je donio poklone koje im nije mogao dati za Božić. Na upit zašto, naveo je da nije išao kod njih. Nitko mu to nije branio, ali se nije htio dovoditi u situaciju da mu ponovno bude pozvana policiju i da vidi djecu u samo tim kontroliranim uvjetima. Na početku su mu se i video pozivi gasili ako bi pitao djecu išta drugo osim kako su. Rečeno mu je da je BJ bolestan, a kad ga je počeo ispitivati o tome što mu je, OJ mu je prekinula poziv, a poslije je ispalo da je iznuđivala ispričnice za školu. On je zaposlen u tvrtki M.I. Hršak d.o.o. na radnom mjestu komercijalista i prima plaću mjesečno od 1200.00 eura, vlasnik je automobila Chevrolet Orlando, godina proizvodnje 2012. te Opel Astre, god. proizvodnje 2008. Kuća u kojoj živi je u vlasništvu njegove majke gdje su 2 odvojena stana te tavanski prostor koji je sada neuređen te su OJ i on živjeli s djecom zajedno u stanu od 100 m2 i djeca su imala svoju sobu s krevetima i svim potrebnim stvarima. Plan mu je na tavanu urediti dvije sobe. Djeca mu u svakom razgovoru izjavljuju da žele doći kući i da im fali. GJ ga je pitao kada će doći po njega, on mu je rekao vjerojatno u petak, a BJ se od prvog dana govori da će ići u školu u [adresa]. GJ i SJ je pokazivao igračke jer su ga to tražili. On je u Zavodu rekao za prijetnju ubojstvom od strane OJ i onda su oni to prijavili policiji, a to je bilo kada je OJ već otišla. OJ ga je izričito tražila da to ne prijavljuje policiji, a tad je ona njega prijavila. Nakon odlaska, OJ je tražila da joj da suglasnost za upis djece u školu i vrtić što joj nije dao, a razloge je objasnio u Zavodu. Smatra da je kuća gdje su djeca do sada živjela, njima prilagođena, imaju prijatelje tu, pohađali su školu i vrtić, te izvannastavne aktivnosti u [adresa]. Djeca su još uvijek upisana u vrtiću u [adresa] te on plaća vrtić za njih u iznosu od 250,00 eura mjesečno za oboje. Na taj način čuva mjesto jer je teško dobiti vrtić. On ima volje ići na bračno savjetovalište, u pitanju je troje djece. Završen je postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja postupka za razvod braka. On je i tada zamolio psihologinju za kratak razgovor kako bi se pokušali pomiriti, ali OJ nije htjela. U postupku obveznog savjetovanja se nisu uspjeli dogovoriti.

13. Posebna skrbnica je nakon saslušanja stranaka navela kako smatra da je majka postupila emotivno, stihijski i nepromišljeno, djeca su naprasno izdvojena iz svog socijalnog okruženja te su izložena nestabilnosti te smatra da roditelji trebaju raditi na svojim roditeljskim kapacitetima i donositi odluke koja su u interesu djece.

14. Odredbom čl. 536. st. 1. Obiteljskog zakona (NN broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 - dalje ObZ) određeno je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

15. Tijekom ovog postupka roditelji nisu suglasni s kojim od njih bi njihova djeca trebala stanovati te majka smatra da djeca trebaju stanovati s njom, dok otac smatra

1 2  Poslovni broj: R1 Ob-2718/2024-21

da djeca trebaju stanovati s njim. U postupku je nesporno da je majka 28. studenog 2024. zajedno s djecom odselila iz kuće u [adresa] gdje je obitelj zajedno živjela u [adresa] u kuću u kojoj je suvlasnica zajedno sa svojom majkom te otada mlt. BJ nije išao u školu, što je majka naknadno opravdala, sve do 13. siječnja 2025. kada ga je iz [adresa] počela voziti u školu u [adresa] koju od ranije pohađa, dok drugo dvoje mlađe djece od prekida bračne zajednice ne idu u vrtić. Također je nesporno da je majka tražila suglasnost i oca i Hrvatskog zavoda za socijalni rad za promjenu boravišta djece te upis u školu u [adresa], međutim isto nije dobila. Nadalje je nesporno da je majka oca prijavila za nasilje u obitelji, dok je otac majku prijavio za prijetnju.

16. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Krapina koji je nadležan za oca djece je dostavio mišljenje prema kojem nema zapreka da mlt. djeca stanuju s ocem na adresi prebivališta, gdje su do sada stanovali, jer su stambeni uvjeti prikladni za djecu, otac ima potrebne sposobnosti za ostvarivanje svakodnevne skrbi djeci te je do sada sudjelovao zajedno s majkom u izvršavanju većine roditeljskih dužnosti; otac ima emocionalnu organizacijsku podršku svoje majke, koja je ranije sudjelovala i pomagala roditeljima u skrbi za djecu, spremna je i dalje se uključivati i sudjelovati u brizi o njima te s njima ima razvijen odnos bliskosti. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Bjelovar koji je dostavio mišljenje za majku i djecu navodi kako je majka iznenada prekinula bračnu zajednicu i odselila s djecom na udaljenost od 150 km svjesna toga da će time prekršiti Filipovo pravo na školovanje i unatoč tome što u tom trenutku prioritet nije bio sigurnost nje i djece; sada je najvažnije osigurati da BJ polazi nastavu; predlažu da mlt. djeca stanuju s ocem na adresi u [adresa], a da s majkom ostvaruju osobne odnose svakog vikenda, polovinu svih blagdana i praznika kao i svakodnevnim video pozivima. Sud je prihvatio mišljenja oba Zavoda jer smatra da su ista dana stručno i argumentirano, na temelju razgovora s oboje roditelja i djecom, terenskog očevida na mjestu stanovanja majke i oca te uvidom u svu raspoloživu dokumentaciju. Oba Zavoda smatraju kako nema prepreka da djeca ne stanuju s ocem, s time da Područni ured Bjelovar navodi kako i majka ima sve uvjete za skrb o djeci u [adresa], ali smatraju kako je majka iznenada prekinula bračnu zajednicu i odselila s djecom na udaljenost od 150 km svjesna toga da će time prekršiti Filipovo pravo na školovanje i unatoč tome što u tom trenutku prioritet nije bio sigurnost nje i djece. Posebna skrbnica mlt. djece također smatra kako je majka postupila emotivno, stihijski i nepromišljeno, djeca su naprasno izdvojena iz svog socijalnog okruženja te su izložena nestabilnosti.

17. Na temelju svih provedenih dokaza sud je odlučio da će djeca, za sada, stanovati s ocem, a konačna odluka o svim sadržajima roditeljske skrbi će biti donesena u parničnom postupku kojeg je majka već pokrenula. Naime, majka u prijedlogu i kasnijim podnescima navodi kako je napustila obiteljsku i životnu zajednicu s protustrankom jer je doslovno spašavala svoj život i život te normalan psihofizički razvoj svoje djece koji nije bio moguć u okolnostima stalnih napada i omalovažavanja majke od strane oca, međutim tijekom postupka nije utvrđeno da bi djeca bila ugrožena od strane oca, odnosno da bi život predlagateljice i djece bio ugrožen postupanjem protustranke. Iz iskaza obje stranke proizlazi da je 17. studenog 2024. došlo do svađe između njih u kojoj je protustranka vrijeđao te pljunuo na predlagateljicu (što predlagateljica navodi, a protustranka dopušta mogućnost da se tako ponašao), a predlagateljica je protustranci rekla da će ga ubiti (osim protustranke, isto su spomenula i djeca tijekom razgovora u Područnom uredu u Bjelovaru). Nakon toga isti su nastavili zajednički život do 28. studenog 2024. kada je predlagateljica odselila s djecom. Iz razgovora s djecom u Područnom uredu Bjelovar

1 3  Poslovni broj: R1 Ob-2718/2024-21

ne proizlazi da su oni i predlagateljica bili životno ugroženi od strane protustranke, već opisuju da su se mama i tata svađali, da su vikali i da je mama tati rekla da će ga ubiti. I sama predlagateljica u svom iskazu navodi kako smatra da za djecu od strane oca nema ugroze te da je za svađu potrebno dvoje. Mlt. BJ u [adresa] ide u 2. razred osnovne škole, oboje mlađe djece idu u vrtić, djeca u [adresa] idu na izvannastavne aktivnosti, imaju adekvatne stambene uvjete, otac je prilagodio svoje radno vrijeme na način da radi od kuće te sud smatra kako je u ovom trenutku potrebno prihvatiti mišljenje Zavoda te odlučiti da djeca stanuju s ocem. Svi ostali potrebni dokazi će se provesti u parničnom postupku u kojem će se utvrditi najbolji interes djece stranaka, pri čemu je za ukazati strankama kako djeca imaju pravo na oba roditelja te trebaju oba roditelja (ukoliko isti imaju adekvatne roditeljske kapacitete) te da oni kao roditelji moraju komunicirati o svojoj djeci.

18. Slijedom navedenog, sud je odlučio da djeca stanuju s ocem, a da majku viđaju sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane svakog vikenda, polovinu svih blagdana i praznika kao i svakodnevnim video pozivima, kako je to predložio Područni ured Bjelovar. Djeca su niske kronološke dobi, posebice mlt. SJ koji je u dobi od tri godine, i zasigurno im je potrebna majka u što većem vremenskom periodu, tako da nije prihvaćen prijedlog protustranke da se djeca viđaju s majkom svaki drugi vikend. Sud smatra kako je ovakva odluka zasada u najboljem interesu mlt. djece pa je stoga odlučeno kao u točkama I. i II. izreke ovog rješenja.

19. Čl. 538. st. 1. i 2. ObZ-a propisano je da se privremena mjera radi uzdržavanja može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja, odnosno da se smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta pa je razvidno da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere radi uzdržavanja maloljetne djece stranaka.

20. Člankom 288. st. 1. ObZ-a je propisano da su roditelji dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete te da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Čl. 309. ObZ-a je određeno da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a čl. 310. st. 1. ObZ-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

21. Slijedom navedenog sud je odredio da majka za uzdržavanje djece plaća dosuđene iznose koji su određeni ispod zakonom propisanog minimuma, a sukladno prijedlogu protustranke te čl. 314. st. 1., 2. i 3. ObZ-a i Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (NN 49/2024), ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma. Navedeni iznosi su određeni obzirom na dob djece, njihove potrebe te mogućnosti majke koja je u radnom odnosu, ali na porodiljnom dopustu posljednje tri godine s primanjima od 450,00 eura mjesečno od poslodavca te 400 eura mjesečno od iznajmljivanja stana te je u obvezi uzdržavati troje djece. Djeca još primaju dječji doplatak u iznosu od 180,00 eura mjesečno. Ovakva odluka ukazuje se primjerenom do drugačije odluke suda, a riječ je o odluci privremenog karaktera te će o svim sadržajima roditeljske skrbi pa tako i o visini uzdržavanja sud odlučiti u parničnom postupku koji je predlagateljica pokrenula, a nakon provođenja svih potrebnih dokaza u kojem će se detaljno utvrditi potrebe mlt. djece kao i materijalne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja. Obveza predlagateljice određena je počevši od dana donošenja ovog rješenja pa nadalje dok

1 4  Poslovni broj: R1 Ob-2718/2024-21

za to postoje zakonski uvjeti s obzirom da je privremena mjera ovršna danom njezinog donošenja i od toga dana djeca trebaju stanovati s ocem. Stopa zateznih kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

22. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.

23. Točka IV. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 351. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24).

24. Točka V. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 535. ObZ-a.

25. Sud je prijedlog predlagateljice podnesen sudu 29. studenog 2024. te izmjenu prijedloga iznesenu na ročištu održanom 24. siječnja 2025. odbio kao neosnovan s obzirom da je na temelju svih provedenih, a naprijed navedenih dokaza utvrdio da je zasada u najboljem interesu mlt. djece da stanuju s ocem na adresi na kojoj su do sada i živjeli, u gradu u kojem pohađaju školu, vrtić i izvanškolske aktivnosti, a kako je to ranije obrazloženo. Sud smatra kako do donošenja konačne odluke u parničnom postupku nije u najboljem interesu djece mijenjati školu i vrtić, odnosno dosadašnje socijalno okruženje. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki VI. izreke ovog rješenja.

26. Sud je o troškovima postupka odlučio slobodno, sukladno odredbi čl. 366. ObZ-a, vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom VII. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 27. siječnja 2025.

Sutkinja:

Katarina Perjanec Prstec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. pun. predlagateljice uz rješenje o sudskoj pristojbi na prijedlog i rješenje 2. pun. protustranke

3. posebnoj skrbnici

4. HZSR, Područni ured Krapina, klasa: 552-04/24-08/10

5. HZSR, Područni ured Bjelovar, klasa: 552-04/24-10/5