REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1835/2023-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 27. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica predlagateljice MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1980. godine pa do smrti ES dana **.**.2023..

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. US, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa BS živjela od 1978. do 2023. te da imaju isto prebivalište u [adresa].

2. Protustranka se u svome očitovanju protivi prijedlogu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ZS i AS.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 4-5 spisa) i smrtni list (list 3 spisa) utvrđeno je da je ES rođen dana **.**.1945. umro dana **.**.2023. u [adresa].

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 6-7 spisa) utvrđeno je da je NS rođena dana **.**.1956. te da je 29. prosinca 1973. sklopila brak sa VS i pritom uzela prezime „ VS“, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-929/78 od 7. rujna 1978.

9. Uvidom u Rodni list (list 19 spisa) utvrđeno je da je dana **.**.1982. rođena H, od oca ES i majke ĐS.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 8 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 14. lipnja 1983. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ES (list 14 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 20. ožujka 1986. do 9. travnja 2023. na adresi u [adresa].

12. Predlagateljica ĐS je na ročištu održanom dana 13. prosinca 2024. izjavila da se 1978. razvela, a 1980. su se ES i ona upoznali u firmi. Potom su počeli gradili kuću na [adresa] u koju su se iste godine uselili. Tamo je naime bila mala kućica koju su nadograđivali te je ES odmah počeo tamo i živjeti. Imaju zajedničku kćeri koja je rođena 1982. Cijelo su vrijeme živjeli na adresi [adresa]. Mjesec dana prije smrti ES je otišao u bolnicu u [adresa] gdje je i umro. Nikada nije došlo do nikakvog prekida njihove zajednice. Živjeli su u jednoj kući, dijelili su financije, te smo imali zajedničku firmu gdje je radila 17 godina. Oslovljavala ga je " ES" ili "zeko". Bili su skupa 45 godina i rekla bi da je to bila ljubavna veza, kao normalni ljudi. ES je imao prijavljeno prebivalište kod nje tek negdje od 1989. ali je živio tamo od 1980. Tada se tek prijavio jer su njegov očuh i majka pretendirali da ostvare pravo na veći stan pa je i on zbog toga imao prijavljeno prebivalište u [adresa]. Također iako je njihova kćerka cijelo vrijeme bila kod nje i s njom i ona je imala prijavljeno prebivalište na adresi gdje je bio ES iz istih prethodno navedenih razloga. M su tada dobili stan na [adresa] i to dva stana, jedan je bio na adresi [adresa] drugi na adresi [adresa]. Ona je bez znanja ES uplaćivala posmrtnu pripomoć te potom snosila i sve troškove pogreba. Nakon Zdenkove smrti je vođen ostavinski postupak te je rješenjem o nasljeđivanju O- 2981/2023 javnog bilježnika Jasne Zorić od 31.05.2023. iza pok. ES nasljednikom proglašena predlagateljica u cijelosti.

13. Svjedok ZS na ročištu održanom dana 13. prosinca 2024. iskazala je da se tijekom njenog života njeni roditelji nisu nikada razdvajali niti na jedan dan. To je tako bilo se do tatine smrti. Jedino su s razdvojili kada je tata mjesec dana prije smrti otišao u dom. Oni su se ponašali kao da su u braku iako nisu imali zajedničku spavaću sobu obzirom je tata imao problema sa sinusima i jako je hrkao a ona je kao mala spavala sa mamom u sobi.

Roditelji su bili u emotivnoj vezi.

14. Svjedok AS na ročištu održanom dana 13. prosinca 2024. iskazala je da predlagateljica stanuje 5 kuća od nje u Krču i zna je cijeli život. Nije niti znala da ES i predlagateljica nisu vjenčani. ES se negdje 80-ih godina doselio u Krč i bio je tamo sve do smrti. On je cijelo vrijeme bio tamo. Bili su susjedi ali nisu bili prijatelji. Mislila je da su u braku.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ES bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni ES nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni ES neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti ES. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 27. siječnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje 2. Protustranci