Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Pn-52/2022-55
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Marijani Jurenec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Bojani Marčelan, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika MIKOL d.o.o. Čakovec, OIB: 31545507170, Ulica Stjepana Bencea 10, zastupanog po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, radi naknade štete, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 21. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužitelja osobno, na ročištu radi objave i uručenja presude, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP), 27. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku MIKOL d.o.o.Čakovec, Ulica Stjepana Bencea 10, OIB: 31545507170, da tužitelju RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 843,64 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, i to: na iznos od 511,83 EUR od 12. rujna 2022. i na iznos od 331,81 EUR od 12. rujna 2022. po stopi koja se do 31.12.2022. računa po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 30.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (čl. 29. st. 2. ZOO-a), sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja radi isplate iznosa od 843,64 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 09.09.2022., te radi isplate zakonska zatezne kamate i to: na iznos od 511,83 EUR od 9. rujna 2022. do 11. rujna 2022. i na iznos od 331,81 EUR od 9. rujna 2022. do 11. rujna 2022. godine.
III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 12. rujna 2022. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u iznosu od 12.712,75 kn/1.687,27 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 12. rujna 2022. do isplate.
1.1. U tužbi se navodi da je tužitelj 28. lipnja 2022. oko 21.30 sati prilikom korištenja postrojenja (samoposlužna autopraonica) u vlasništvu društva tuženika u [adresa], pretrpio štetu.
1.2. Tužitelj navodi da je s namjerom pokretanja postrojenja samoposlužne autopraonice ubacio kovanice i pritisnuo tipku "start", nakon čega je crijevo visokotlačnog perača, koje ni na koji način nije bilo osigurano, iskočilo iz kućišta i nekontrolirano lamatalo po zraku kojom prilikom je ozlijedilo tužitelja u predjelu vrata, osobu koja je bila s tužiteljem u predjelu ruke te je više puta udario u vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja razbivši na vozilu zadnje i zadnje bočno staklo.
1.3. Tužitelj navodi da je popravio štetu na vozilo kod trgovačkog društva Auto Stanić d.o.o., a popravak je platio 7.712,75 kn/1.023,66 eura koji iznos tužitelj potražuje od tuženika kao materijalnu štetu.
1.4. Tužitelj navodi da je pretrpio i nematerijalnu štetu zbog povreda prava osobnosti jer je trpio fizičke bolove u predjelu vrata te strah za svoj život i zdravlje, a posljedice traume traju i do podnošenja tužbe jer se tužitelj štetnog događaja sjeti svaku put kod korištenja samoposlužne autopraonice i događaj često sanja. Stoga tužitelj na ime nematerijalne štete potražuje iznos od 5.000,00 kn/663,61 eura navodeći da zadržava pravo taj iznos korigirati nakon provedenog vještačenja.
1.5. U tužbi se navodi da visokotlačno crijevo perača nije bilo osigurano pištoljem za regulaciju izlaska vode pa je voda pod visokim tlakom bez kontrole izašla iz cijevi, cijev je oštetila tužiteljevo vozilo i tužitelju nanijela tjelesne ozljede, a što je protivno propisima zaštite na radu i propisima koji propisuju standarde ispravnog funkcioniranja samoposlužnih autopraonica. U tužbi se navodi da postrojenje za pranje vozila predstavlja opasnu stvar u smislu Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj navodi da je zbog opisanog događaja nad tuženikom proveden inspekcijski nadzor u kojem su utvrđene povrede propisa iz čl. 28. st. 1., čl. 36. st. 1., čl. 42. st. 1. i čl. 62. st. 2. Zakona o zaštiti na radu i poduzete propisane mjere.
1.6. Tužitelj navodi da je pokušao štetu naplatiti mirnim putem, no tuženik je odbio svoju odgovornost za štetu u cijelosti pa je tužitelj podnio predmetu tužbu.
1.7. Tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 8. studenog 2024. nakon provedenog vještačenja te istim od tuženika traži isplatu iznosa od 1.687,27 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 9. rujna 2022. do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i po osnovi i po visini te predlaže da ga sud odbije kao neosnovan.
2.1. Tuženik potvrđuje da u sklopu benzinske postaje na adresi [adresa], posjeduje samoposlužno postrojenje za pranje vozila.
2.2. Tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i posljedica, smatra da se radi o namještenom događaju, navodi da je na snimci nadzornog uređaja vidljivo da crijevo visokotlačnog perača nije bilo u funkciji duže od dvije sekunde pa je životno nemoguće počiniti štetu kako je to navedeno u tužbi.
2.3. Tuženik smatra da tužitelj bez osnove navodi da je postrojenje za pranje vozila opasna stvar jer ono samo po sebi to nije. Navodi da samoposlužna autopraonica odnosno drška/crijevo visokotlačnog perača nije opasna stvar ili djelatnost. Tuženik navodi da područje samoposlužne autopraonice, a posebno dio gdje se perač pušta u pogon (automat za kovanice) sadrži jasne i nedvosmislene upute: "prije upotrebe uhvatite mlaznicu!!!". Navodi da je tužitelj kao korisnik bio jasno upozoren da prije upotrebe i puštanja u pogon pritiska valja uhvatiti mlaznicu pa krivnja za eventualno nastalu štetu (kod koje se osporava uzročnost) leži na tužitelju. Tuženik navodi da nije bilo nikakvih propusta ili protupravnosti na strani vlasnika samoposlužne autopraonice i do štete na vozilu tužitelja došlo je isključivo krivnjom tužitelja koji je pokrenuo stroj protivno označenim uputama za uporabu mlaznice. Tuženik osporava i da bi do štete na vozilu došlo zbog udarca mlaznice te osporava uzročnu vezu uporabe mlaznice i loma stakla.
2.4. Tuženik prigovara i visini imovinske i neimovinske štete. Navodi da je uz tužbu priložen samo jedan list medicinske dokumentacije o javljanju tužitelja liječniku u kojem se ne objektivizira nastanak tjelesne ozljede koja bi bila u uzročnoj vezi s događajem koji se opisuje u tužbi. Tuženik navodi da tužitelj pretjeruje kad tvrdi da još uvijek trpi bolove i strah, ako i trpi to nije u uzročnoj vezi s događajem iz tužbe. Navodi da se kod tužitelja radi o neznatnoj ozljedi čije posljedice ne opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade.
3. Tijekom dokaznog postupka saslušan je tužitelj kao stranka u svrhu dokazivanja, saslušan je direktor tuženika BE, saslušani su svjedoci TE i AE, pregledana je snimka nadzorne kamere (str. 56), provedena je djelomična rekonstrukcija u predmetnoj samoposlužnoj autopraonici, provedeno je vještačenje po vještaku Aleksandru Makovcu te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka od 30. ožujka 2023. (str. 122-130) i vještak je saslušan na ročištu glavne rasprave (str. 155-156), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Robertu Grudiću te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka od 5. studenog 2024. (str. 183-184), izvršen je uvid u fotografije (str. 3-16), uvid u prilog (str. 17-18), uvid u prometnu dozvolu (str. 19-20), pročitane su priložene isprave: povijest bolesti (str. 21), račun broj 277/03/221 od 7. rujna 2022. Auto Stanić d.o.o. (str. 22-23 i 24-25), izvršen je uvid u prilog RBA "detalji plaćanja" (str. 26), pročitan je dopis Državnog inspektorata od 4. kolovoza 2022. (str. 27), pročitan je poziv na isplatu naknade štete, prijedlog za mirno rješenje spora od 4. srpnja 2022. (str. 28-29), izvršen je uvid u fotografije (str. 60-69), izvršen je uvid u zdravstveni karton tužitelja (str. 72-81), pročitan je dopis Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Koprivnici od 2. veljače 2023. i priloženi spis o inspekcijskom nadzoru (str. 82 te str. 83-96).
3.1. Nije provedeno usmeno saslušanje medicinskog vještaka dr. Roberta Grudića jer su se stranke izričito suglasile da ne traže saslušanje medicinskog vještaka na ročištu glavne rasprave s obzirom da nemaju prigovor na pisani nalaz i mišljenje vještaka niti pitanja za vještaka.
3.2. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za pribavu tumačenja Hrvatske komore strojarske struke o tome može li se zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme izdati uvjetno i može li se postrojenje pustiti u rad bez izjave o sukladnosti, jer sud smatra da se izvođenje tog dokaza ne bi utvrdile relevantne činjenice za predmet spora. Osim toga vještak nije izrazio mogućnost da je odobrenje dano uvjetno te je u usmenom očitovanju naveo da nije ovlašten preispitivati nalaz zaštite na radu, a nakon štetnog događaja proveden je inspekcijski nadzor tijekom kojeg nisu utvrđene nepravilnosti koje bi bile od utjecaja na rad autopraone.
4. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza u smislu odredbi čl. 8. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.
5. Sud je u ovom postupku utvrđivao činjenice koje su stranke iznijele i izvodio dokaze koje su stranke predložile, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i čl. 219. i čl. 299. ZPP-a.
6. Tužitelj tvrdi da je pretrpio neimovinsku i imovinsku štetu u štetnom događaju 28. lipnja 2022. prilikom korištenja postrojenja za pranje vozila (samoposlužna autopraonica) u vlasništvu tuženika u [adresa] te da postrojenje za pranje vozila predstavlja opasnu stvar te se poziva na odredbe čl. 1045. st. 1., 1046., 1063., 1064., 1085., 1089. i 1100. Zakona o obveznim odnosima.
7. Tuženik ne osporava da je vlasnik predmetne samoposlužne autopraonice.
8. Sporna je odgovornost tuženika. Tuženik navodi da je područje samoposlužne autopraonice sadržavalo jasne i nedvosmislene upute kojima je tužitelj kao korisnik bio upozoren da prije upotrebe i puštanja u pogon pritiska treba uhvatiti mlaznicu. Tuženik osporava uzročnost, odgovornost za štetni događaj i štetu te navodi da krivnja za eventualnu štetu leži na tužitelju.
9. Tužitelj tvrdi da samoposlužna autopraonica predstavlja opasnu stvar, što tuženik osporava.
10. Prema odredbi čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.
11. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.
12. Tužitelj tužbom traži naknadu imovinske štete na vozilu i pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te je dostavio isprave iz kojih proizlazi da je platio popravak vozila i medicinsku dokumentaciju vezano uz štetni događaj.
13. Sporna je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i štete, osnov i visina štete.
14. Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
15. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema st. 2. citiranog članka za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju te se prema st. 3. citiranog članka za štetu bez obzira na krivnju odgovara i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
16. Radi utvrđenja odgovornosti tuženika i uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i štete na tužiteljevom vozilu te povrede prava osobnosti tužitelja provedena je djelomična rekonstrukcija u samoposlužnoj autopraonici tuženika u [adresa].
17. Prilikom djelomične rekonstrukcije utvrđeno je da se autopraonica nalazi izvan zgrade u kojoj je smještena trgovina i na kojoj je jedna nadzorna kamera koja pokriva prostor autopraonice. Pregledom autopraonice utvrđeno je da je na stranici s unutarnje strane vidljiva naljepnica Mikol d.o.o., s tim da je u odnosu na ranije priložene fotografije umjesto iznosa u kunama izraženo da aparati rade na kovanice od 0,5, 1 i 2 eura, a na dijelu na kojem se ubacuju kovanice odnosno žetoni su iznosi na naljepnici također izraženi u eurima. Pregledana je mlaznica, graničnik i cijev za mlaznicu. Za potrebe djelomične rekonstrukcije ubačena je kovanica u aparat kako bi se utvrdilo vrijeme od pritiska na tipku za rad (u konkretnom slučaju tipku pranje) do aktivacije mlaznice.
17.1. Tužitelj je prilikom djelomične rekonstrukcije naveo da je u vrijeme događaja naljepnica "prije upotrebe uhvatite mlaznicu!!!" bila zašpricana i taj dio naljepnice nevidljiv, a na kraju mlaznice nije bilo završnog gumenog dijela, dok je osigurač mlaznice bio lagano povijen prema gore.
17.2. Direktor i z.z. tuženika BE je prilikom djelomične rekonstrukcije naveo da je nakon štetnog događaja promijenjena samo naljepnica na aparatu zbog promjene na euro te su u tom smislu promijenjene i upute vezano da aparati rade na kovanice iskazano u eurima, dok u pogledu mlaznice i osigurača nije bilo promjena od štetnog događaja do djelomične rekonstrukcije.
18. Tužitelj u iskazu navodi da se je prilikom štetnog događaja prvi put koristio predmetnom autopraonicom te je pročitao upute za rad, prišao aparatu u koji je ubacio kovanicu i pritisnuo tipku start za pranje te je gotovo odmah iskočila mlaznica koja ga je udarila po vratu, a on se branio rukama i pokušavao uhvatiti mlaznicu koje je prije toga razbila stražnje i bočno staklo na njegovom automobilu, a što je sve trajalo nekoliko sekundi. Navodi da je nakon što je uhvatio mlaznicu ista još uvijek radila i on je završio pranje auta, a potom fotografirao mjesto događaja i vozilo. Tužitelj navodi da nije vidio upozorenje na naljepnici na aparatu "prije upotrebe uhvatite mlaznicu!!!", a kasnije, nakon što je AE direktor objasnio gdje se nalazi upozorenje, vidio je to upozorenje na naljepnici, ali ističe da je u tom dijelu naljepnica bila prljava i upozorenje nije bilo jasno vidljivo. Tužitelj tvrdi da na mlaznici na krajnjem dijelu nije bilo gumice, a osigurač je bio nagnut pa mlaznicu nije imalo što kočiti. Smatra da mlaznica nije bila postavljena ispod stopera već na rubu, a što nije vidio prije korištenja. Tužitelj navodi da je autopraonice koristio i ranije, ali do tad nije bio u autopraonici koja nije imala okidač za startanje na mlaznici te nije očekivao da postoji i mlaznica kao u konkretnom slučaju.
19. Tužitelj je predložio da se na okolnost štetnog događaja i nastanka štete sasluša svjedok TE, a iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je u vrijeme štetnog događaj s tužiteljem bio u prostoru autopraonice te je tužitelj ubacio kovanicu i stisnuo tipku nakon čega je odmah mlaznica počela raditi te je iskočila iz ležišta i letjela po autopraonici te je udarila u prednji i stražnji dio tužiteljevog auta kojom prilikom je razbijeno stražnje i desno bočno staklo, a mlaznica je udarila i tužitelja na kojem je kasnije vidio ozljedu na vratu. I svjedok tvrdi da na mlaznici nije bilo gumenog završetka.
20. Tuženik je na okolnost štetnog događaja predložio saslušanje svjedoka AE te direktora i z.z. tuženika BE.
20.1. Iz iskaza svjedoka AE, tuženikovog zaposlenika na radnom mjestu trgovac, proizlazi da su njegovi poslovi održavanje i pranje autopraone, a u vrijeme događaja radio je u trgovini kad je došao TE i [adresa] mu da je minivoš razbio auto, no kad je on došao do autopraonice pranje nije bilo uključeno, a auto je bilo u autopraonici i na istom je bilo razbijeno stražnje i bočno staklo. Svjedok navodi da predmetnog dana nije vidio nikakve neispravnosti u autopraonici, s tim da je bio u smjeni od 14 sati, događaj se zbio oko 20 sati, a do tad je autopraonicu obišao dva puta te se nitko od korisnika nije žalio na funkcioniranje autopraonice, a predmetni prostor je osvjetljen rasvjetom na nadstrešnici do 23 sata. Svjedok tvrdi da na podu autopraonice nije primijetio komadiće stakla.
20.2. Iz iskaza direktora i z.z. tuženika BE proizlazi da je za događaj saznao od djelatnika AE u telefonskom kontaktu, tužitelj mu je [adresa] da je prilikom pranja razbio stakla na vozilu bez iznošenja detalja, a kasnije je pregledao snimke nadzorne kamere koja je na objektu i pokriva područje autopraonice te je vidio da je pranje uključeno bez da je prethodno uhvaćena mlaznica iz čega je vidljivo da se tužitelj nije pridržavao uputa za pranje. BE navodi da se radi o tipskoj autopraonici koja se periodično pregledava i za istu je tuženik dobio atest te nikakvih pritužbi na rad autopraonice nije bilo prije ni nakon predmetnog događaja niti je inspekcija utvrdila nepravilnosti. Navodi da je područje autopraonice noću osvjetljeno i pod takvom rasvjetom vidljive su upute, a djelatnik mu nije [adresa] da bi upute bile slabo vidljive.
21. Uvidom u spis Državnog inspektorata Područni ured Varaždin, Ispostava u [adresa], Klasa: UP/I-116-04-22-01/740, Urbroj: 443-02-04-15-23-8, utvrđeno je da je obavljen inspekcijski nadzor tvrtke Mikol d.o.o. Čakovec na adresi benzinske postaje [adresa] dana 2. kolovoza 2022. od strane inspektora rada za zaštitu na radu u postupku utvrđivanja provedbe odredbi Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega te je donijeto rješenje koje se ne odnosi na samoposlužnu autopraonicu.
22. Tijekom postupka je provedeno strojarsko vještačenje po vještaku Aleksandru Makovcu u samoposlužnoj autopraonici na okolnost mehanizma nastanka štetnog događaja i štete odnosno je li do štete moglo doći na način kako je to u tužbi opisao tužitelj.
23. U nazočnosti vještaka strojarske struke Aleksandra Makovca provedena je djelomična rekonstrukcija te je vještak pregledao postrojenje praonice za automobile i izvršio probno aktiviranje da se vidi pomiče li se mlaznica sama pod pritiskom vode i kako se pomiče i prilikom toga je utvrđeno ako je mlaznica ispravno postavljena u svoju cijev pod pritiskom vode se odiže i zaustavlja na graničniku koji ima oblik slova U, a da bi se dalje odizala treba je izmaknuti iz tog graničnika i ona se pod pritiskom vode može dalje odizati, a ako se mlaznica uhvati rukom to je dovoljno da se njezino odizanje zaustavi.
23.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka Aleksandra Makovca proizlazi da na upravljačkom ormaru autopraonice osim tipki za uključivanje pojedinih programa pranja postoji i upozorenje da se prije upotrebe uhvati mlaznica te uputstva za korištenje na posebnoj naljepnici pokraj upravljačkog ormarića. Vješta je utvrdio da je u konkretnom slučaju tužitelj aktivirao program pranja, a da prethodno nije uhvatio rukom mlaznicu te je tek po aktiviranju programa pranja krenuo prema mlaznici, a mlaznica je nakon aktiviranja programa pranja izletjela iz svojeg držača zato što u njega nije bila pravilno umetnuta, odnosno prednjim prstenom rukohvata bila je položena na ušku graničnika (a ne ispod nje), uslijed čega je graničnik ispao iz funkcije i nije zaustavio nekontrolirano odizanje mlaznice prilikom njenog aktiviranja. Tužitelj nije pokušao zaustaviti pogon preko tipke stop, već je lovio mlaznicu dok je nije uspio uhvatiti i pravilno usmjeriti. Vještak u nalazu navodi da je ozljeđivanje tužitelja i oštećivanje vozila nastalo kada se mlaznica za pranje komandom koju je dao tužitelj aktivirala i pod pritiskom mlaza vode izletjela iz svog držača te stala lamatati praonicom, udarajući i prskajući vodu naokolo. Vještak navodi da automatska praonica zadovoljava uvjete zaštite na radu uz ispravno rukovanje (prema uputstvima na upravljačkom ormariću i letku na zidu praonice) pri čemu je posebno važno da se mlaznica uzme u ruke prije aktiviranja pranja. Vještak je u mišljenju naveo ako mlaznica nije ispravno umetnuta u svoj držač (prstenom na rukohvatu položena na graničnik, umjesto da bude položena ispod njega) prestaje funkcionirati zaštita dijelova ugibanja usprkos tome što su zaštitne naprave (graničnik) ispravne te prilikom neispravnog korištenja postaje opasna za korisnika i neposredni okoliš.
23.2. U usmenom očitovanju strojarski vještak ing. Aleksandar Makovec ostao je kod pisanog nalaza i mišljenja, a na pitanja stranaka naveo je da graničnik nije bio takvog oblika da se može lako zaobići, već je svojom konstrukcijom pospješivao da mlaznica preko njega sklizne u pravilni položaj te se nezgoda nije dogodila zato što je graničnik bio neispravan ili potrošen nego zato što je graničnik bio zaobiđen pogrešnim postavljanjem mlaznice što je učinio netko tko je prije tužitelja prao automobil, s tim da na praonici ne postoji posebna uputa kako se mlaznica pravilno mora vratiti u svoj položaj, ali je graničnik izveden tako da bi mlaznica po njemu trebala samo skliznuti. Vještak je naveo da takvih autopraonica ima više i opremljene su na isti način, s tim da su na području sjeverozapadne Hrvatske u većini praonice gdje je mlaznica "pištolj" što znači da ima prekidač kojim se uključuje i isključuje mlaz. Vještak navodi da je tipka stop univerzalna tipka za zaustavljanje i ugrađuje se kao mjera zaštite u smislu kad nešto krene po zlu, aktiviranjem te tipke stroj odnosno postrojenje se zaustavi pa je ona posebno i dizajnirana, crvene je boje i na njoj piše "stop" tako da je jasno prepoznatljiva, a u konkretnom slučaju bila je dovoljna jedna tipka stop. Na posebno pitanje vještak je naveo da ne garantira da bi tužitelj izbjegao udar mlaznice da je stisnuo tipku stop, s tim da je dodao da bi u tom slučaju lamatanje mlaznice i njezino lovljenje trajalo znatno kraće. Iz nalaza vještaka proizlazi da se praonica aktivira pritiskom na tipku, što nije posebno navedeno na upravljačkom ormaru ili uputama, no mlaznica nema dodatnih komandi što znači da se aktivira pritiskom na tipku.
24. Tuženik je prihvatio nalaz i mišljenje strojarskog vještaka u cijelosti, a tužitelj osporava dio nalaza i mišljenja strojarskog vještaka gdje proizlazi da postoji doprinos tužitelja štetnom događaju.
25. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Aleksandra Makovca, kao objektivan i stručan, jasan i neproturječan te sud smatra da nalaz i mišljenje vještaka nije doveden u pitanje prigovorima tužitelja.
26. Prema ocjeni suda u konkretnom slučaju ne radi se o opasnoj stvari (ni djelatnosti).
26.1. Pod opasnom stvari podrazumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu pa je zbog toga treba nadzirati povećanom pažnjom, dok je za štete prouzročene stvarima koje, kada su ispravne, u normalnim uvjetima, pri normalnoj uporabi, smještaju i uz uobičajeni nadzor nisu pojačano opasne, primjena objektivne odgovornosti isključena.
26.2.Samoposlužna autopraonica, koja je propisno izgrađena te posjeduje potrebne dozvole za uporabu, prema ocjeni suda nije sama po sebi opasna stvar jer od nje ne potječe povećana opasnost štete za okolinu.
27. Iz obrazloženih razloga, tuženik ne odgovara za štetu po načelu objektivne odgovornosti već po načelu krivnje.
28. Sud je na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza utvrdio da je do štete došlo prilikom korištenja samoposlužne autopraonice u vlasništvu tuženika, na način da je tužitelj aktivirao program pranja, a prethodno nije uhvatio rukom mlaznicu, koja je nakon aktiviranja programa pranja izletjela iz svojeg držača jer u njega nije bila pravilno umetnuta, uslijed čega graničnik nije zaustavio nekontrolirano odizanje mlaznice prilikom njenog aktiviranja.
29. Na temelju provedenog vještačenja utvrđeno je da je do oštećivanja tužiteljevog vozila i ozljeđivanje tužitelja došlo na način da se je mlaznica za pranje komandom koju je dao tužitelj aktivirala i pod pritiskom mlaza vode izletjela iz držača te lamatala praonicom, udarajući i prskajući vodu naokolo. Utvrđeno je da na praonici ne postoji posebna uputa kako se mlaznica pravilno mora vratiti u svoj položaj, niti je takva uputa postojala u vrijeme štetnog događaja. Prema iskazu tužitelja, potvrđenog iskazom svjedoka TE, čije iskaze sud prihvaća kao uvjerljive, jer smatra da je svjedok nepristran i nije zainteresiran za ishod postupka, upute o načinu korištenja autopraonice u vrijeme štetnog događaja nisu bile jasno vidljive, jer je taj dio naljepnice na autopraonici bio prljav. Osim toga, na upravljačkom ormaru ili uputama praonice nije navedeno da se mlaznica automatski aktivira pritiskom na tipku.
30. Kritički analizirajući sve provedene dokaze, sud je utvrdio da u konkretnom slučaju postoji podijeljena odgovornost za štetni događaj i štetu.
30.1. Sud je utvrdio da je tužitelj pridonio nastanku štetnog događaja i šteti na način da, iako je predmetnu autopraonicu prvi put koristio (kako to proizlazi iz iskaza tužitelja), prethodno nije pročitao upute već je aktivirao program pranja i tek po aktiviranju programa pranja krenuo prema mlaznici. Prema ocjeni suda, tužitelj je na naprijed opisani način pridonio nastanku štetnog događaja i štete u omjeru od 50%, jer prilikom korištenja autopraonice nije postupao s dužnom pažnjom.
30.2. Na temelju kritičke analize provedenih dokaza sud je utvrdio da je doprinos tuženika štetnom događaju i šteti 50%, jer tuženik nije vodio računa da upute za korištenje budu jasno vidljive kod tipke kojom se aktivira program pranja, već upute u vrijeme štetnog događaja u noćnim satima nisu bile jasno vidljive, a na praonici nije bila posebna uputa kako se mlaznica pravilno mora vratiti u svoj položaj nakon korištenja i tuženik nije kontrolirao autopraonicu nakon korištenja, odnosno nije kontrolirao je li prethodni korisnik nakon korištenja autopraonice mlaznicu pravilno vratio u ležište.
31. Prema odredbi čl. 1085. ZOO-a, i to st. 1. odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema st. 2. ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu, dok je st. 3. propisano kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.
32. Odredbom čl. 1092. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno smanjenu naknadu, a kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja, a prema odredbi čl. 1106. ZOO-a odredbe o doprinosu oštećenika vlastitoj šteti i sniženju naknade koje vrijede za imovinsku štetu na odgovarajući se način primjenjuju i na neimovinsku štetu.
33. Iz naprijed obrazloženih razloga, tuženik je u obvezi naknaditi tužitelju nastalu štetu iz predmetnog štetnog događaja, s tim da tužitelj, primjenom odredbi čl. 1092. st. 1. i čl. 1106. ZOO-a, kao oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.
34. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je u štetnom događaju pretrpio imovinsku štetu na vozilu za čiji je popravak platio 1.023,66 eura (7.712,75 kn). Tužitelj navodi da mu je u štetnom događaju oštećeno stražnje i bočno staklo na vozilu koje je dao zamijeniti u ovlaštenom servisu Auto Stanić d.o.o., a uslugu je platio prema dostavljenom računu.
35. Uvidom u račun broj 277/03/221 od 7. rujna 2022. Auto Stanić d.o.o. Trnovec Bartolovečki čije je dospijeće 21. rujna 2022. proizlazi da je tužitelj po tom računu trebao uplatiti iznos od ukupno 1.023,66 eura (odnosno 7.712,75 kn po tečaju 7,53450) i to za uslugu zamjene vjetrobranskog stakla, zadnjeg desnog bočnog stakla i zadnjeg stakla poklopca prtljažnika.
36. Uvidom u priložene isprave utvrđeno je da je tužitelj po predmetnom računu platio iznos od 7.712,75 kn dana 12. rujna 2022. tvrtki Auto Stanić d.o.o., a tuženik sadržaj navedene isprave nije osporio.
37. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi štetu koju je tužitelj pretrpio zbog oštećenja vozila uslijed predmetnog štetnog događaja u smislu odredbi čl. 1085., čl. 1089. i čl. 1090. ZOO-a.
38. Sud je utvrdio visinu imovinske štete na temelju priloženih isprava i iskaza tužitelja i svjedoka NE u iznosu od 1.023,66 eura.
39. Primjenom odredbi čl. 1092. st. 1. ZOO-a tužitelju pripada naknada imovinske štete na vozilu u iznosu od 511,83 eura, kao 50% naprijed utvrđene štete (s obzirom da je sud utvrdio tužiteljev doprinos šteti u opsegu od 50%).
40. Stoga je tužitelju s osnova naknade imovine štete dosuđen iznos od 511,83 eura, dok je u preostalom dijelu od 511,83 eura tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete odbijen kao neosnovan.
41. Na temelju odredbe čl. 1086. ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
42. Stoga je na iznos naknade imovinske štete tužitelju dosuđena zakonska zatezna kamata od 12. rujna 2022., jer je plaćanje računa izvršeno tog dana, dok je u preostalom dijelu zahtjev za platež kamate odbijen kao neosnovan.
43. U tužbi i tijekom postupka tužitelj tvrdi da je u štetnom događaju pretrpio i nematerijalnu štetu zbog povrede prava osobnosti jer je trpio fizičke bolove u predjelu vrata te strah za svoj život i zdravlje.
44. Tužitelj u iskazu navodi da ga je mlaznica udarila po vratu i nakon događaja osjetio je da ga boli vrat, počelo mu je oticati grlo, te je tu ozljedu fotografirao svjedok NE, a liječniku se je javio idućeg dana ujutro što je liječnik konstatirao u povijesti bolesti i naložio mu ozlijeđeno mjesto gdje je došlo do natučenja mazati kremom te je uzimao i analgetike, što je trajalo nekoliko dana, a trpio je bolove srednje jačine. Tužitelj tvrdi da je pretrpio šok na mjestu događaja i nakon toga nije mogao voziti doma te se nakon štetnog događaja rijetko koristi autopraonom jer osjeća nelagodu i kad ju vidi.
45. Tužitelj je uz tužbu dostavio povijest bolesti Ordinacije opće medicine dr. Jasenke Kranjčec Jagić od 30. kolovoza 2022. u kojoj je navedeno da je pacijent pregledan u njezinoj ordinaciji 29. lipnja 2022. nakon povrede koju je zadobio u praonici prilikom pranja automobila te da je iz dokumentacije vidljivo DG: ES10.8 svježi linearni kontuzijski biljeg na vratu koji se proteže s lijeve strane vrata na gornji dio prsnog koša i završava ispod desne ključne kosti u dužini od 30-40 cm i širine od oko 1 cm, žalio se na bolove i pečenje, određeno mu je mirovanje i analgetik, a nije bilo potrebe za upućivanje na daljnje liječenje.
46. Na prijedlog tužitelja provedeno je medicinsko vještačenje po medicinskom vještaku dr. Robertu Grudiću, specijalisti kirurgu, radi utvrđenja osnova i visine naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti.
47. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Roberta Grudića proizlazi da je uvidom u dokumentaciju utvrđena dijagnoza krvni podljev i oguljotina desne prsne regije i baze vrata te se radi o tjelesnoj ozljedi, a iz fotodokumentacije proizlazi linearno crvenilo uz manji krvni podljev desne prsne regije i baze vrata dužine oko 30 cm, a smjer podljeva je od baze vrata gore lijevo prema desnoj prsnoj regiji.
47.1. Vještak u nalazu navodi da je ozljeda nastala jednim udarcem stranog tupog, ravnog, tvrdog predmeta u navedenu regiju, a udarac je bio slabog do srednjeg intenziteta u područje baze vrata i desne strane prsnog koša. Prema nalazu vještaka proizlazi da je tužitelj ozljedu zadobio udarcem držača mlaznice u autopraonici prilikom neispravnog rukovanja.
47.2. Medicinski vještak u nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj prilikom štetnog događaja do završetka liječenja trpio fizičke bolove, i to srednjeg intenziteta u ukupnom trajanju jedan dan i slabog intenziteta u ukupnom trajanju sedam dana.
47.3.Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelj je pretrpio primarni strah slabog intenziteta u trajanju pet minuta, sekundarni strah slabog intenziteta u trajanju do deset dana u vidu proživljavanja stresnog događaja i zabrinutosti zbog bolova. Vještak navodi da kod tužitelja nema trajnih posljedica, da mu nije bila potreba tuđa pomoć i njega i nije nastupilo naruženje.
48. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka te su isti prihvatile u cijelosti i nisu tražile saslušanje vještaka na ročištu glavne rasprave navodeći da za istog nemaju pitanja.
49. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Roberta Grudića kao stručan i objektivan, jasan, određen i neproturječan.
50. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da se moraju ispuniti određene pretpostavke iz čl. 1100. ZOO-a da bi netko zbog neznatnih ozljeda odnosno posljedično neznatne povrede prava osobnosti na zdravlje imao pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tuženik je ostao kod istaknutog prigovora i naveo da u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti koje bi opravdavale dosudu naknade štete primjenom odredbe čl. 1100. ZOO-a jer se radi o neznatnoj povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.
51. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza, osobito provedenog medicinskog vještačenja, ali i iskaza tužitelja, sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju uslijed štetnog događaja povrijeđeno tužiteljevo pravo osobnosti, koje se odnosi na njegovo tjelesno i duševno zdravlje, čime je za tužitelja nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a te prema ocjeni suda utvrđene okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete tužitelju na temelju čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a.
51.1. Prema ocjeni suda neosnovani su navodi tuženika da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 1100. ZOO-a, jer okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete iako je tužitelj u štetnom događaju zadobio laku tjelesnu ozljedu te iako iz provedenog vještačenja proizlazi da fizički bolovi i strah nisu bili dugotrajni niti su ostavili trajne posljedice, s obzirom da je tužitelj ozljede zadobio prilikom korištenja samoposlužne autopraonice, dakle u okolnostima kad to nije bilo očekivano niti tužitelju predvidivo te, kako to proizlazi i uvjerljivog iskaza tužitelja, nakon predmetnog događaja tužitelj prilikom redovnog korištenja autopraonice ima reakciju na traumu koju je pretrpio u navedenom štetnom događaju, osjeća nelagodu kod radnje pranja automobila u samoposlužnoj autopraonici, a što je inače obavljao bezbrižno pa samoposlužne autopraonice nakon tog događaja koristi rijetko i uz nelagodu.
52. Sud je utvrdio visinu neimovinske štete u iznosu od 663,62 eura.
53. Navedeni iznos pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koje se odnosi na tužiteljevo tjelesno i duševno zdravlje od 663,62 eura valjalo je umanjiti za 50% primjenom odredbe čl. 1106. ZOO-a, s obzirom da je sud utvrdio tužiteljev doprinos štetnom događaju i šteti u opsegu od 50 % pa bi tužitelju pripadala pravična novčana naknada neimovinske štete u ukupnom iznosu 331,81 eura.
54. Stoga je tužitelju dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 331,81 eura, dok je u preostalom dijelu odnosno u iznosu od 331,81 eura tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete odbijen kao neosnovan.
55. Na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
56. Na iznos naknade neimovinske štete tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata od 12. rujna 2022., kao dana podnošenja tužbe.
57. Obje stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.
58. Parnični troškovi tužitelja utvrđeni su u iznosu od 2.327,34 eura, prema priloženom troškovniku (str. 217 i 220) i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje Tarifa), a obuhvaćaju nagradu punomoćniku odvjetniku tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), za zastupanje na ročištima 26. siječnja 2023., 15. ožujka 2023., 19. rujna 2023., 21. studenog 2024., u iznosu od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. točka 1.), za sastav podnesaka od 25. travnja 2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), za sastav podneska od 7. studenog 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), PDV u iznosu od 350,00 eura (Tbr. 46), predujam za vještačenje u iznosu od 265,44 eura, predujam za vještačenje u iznosu od 212,36 eura, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 33,18 eura, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 66,36 eura.
58.1. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a tužitelju nije priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora i sastava podneska od 10. listopada 2023. jer taj trošak nije bio nužan.
59. Parnični troškovi tuženika utvrđeni su u iznosu od 2.087,36 eura, prema priloženom troškovniku (str. 215 i 218) i primjenom Tarife, a obuhvaćaju nagradu punomoćniku odvjetniku tuženika za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), za zastupanje na ročištima 26. siječnja 2023., 15. ožujka 2023., 19. rujna 2023., 21. studenog 2024. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. točka 1.), za sastav obrazloženih podnesaka od 19. travnja 2023. i od 13. studenog 2024. u iznosu od 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8. točka 1.), PDV u iznosu od 350,00 eura (Tbr. 46), pristup ročištu radi objave i uručenja odluke u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. točka 3.) i PDV u iznosu od 25,00 eura (Tbr. 46), predujam za vještačenje u iznosu od 212,36 eura,
59.1. Tuženiku nije priznat trošak prijevoza punomoćnika na ročišta, jer tuženik nije dokazao da je imao navedeni trošak. Sjedište odvjetničkog ureda punomoćnika tuženika je u Čakovcu, no isti nije dokazao kakvim je prijevozom dolazio u [adresa] na ročišta, niti da je u navedene dane dolazi u [adresa] samo zbog ovog postupka.
60. Sud je o troškovima postupka odlučio primjenom odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a te je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka i presuđeno je kao u točki III. izreke ove presude.
U Koprivnici, 27. siječnja 2025.
Sutkinja
Marijana Jurenec
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena. (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).
Dostaviti:
1. Odvjetnica Bojana Marčelan, Varaždin
2. Odvjetnik Bojan Bacinger, Čakovec