REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-79/2023-9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 27. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice NŽ od 9. siječnja 2023. za utvrđenje izvanbračne zajednice s pok. HŽ.
Obrazloženje
1. Predlagateljica NŽ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. HŽ radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog i tijekom postupka protivi prijedlogu predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka VŽ, ŠŽ i JŽ. Ovaj sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka TŽ, OŽ, DŽ i SŽ obzirom da je činjenično stanje u dovojnoj mjeri raspravljeno.
4. Uvidom u smrtni list i izvadak iz matice umrlih iza pok. HŽ (list 4 i 5) sud je utvrdio da je isti umro **.**.2018.
5. Uvidom u izvadak iz matične knjige rođenih pok. HŽ (list 3) utvrđeno je da je HŽ rođen **.**.1936. u [adresa] te da je presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P2-1300/66 od 22. prosinca 1966. razveden brak između HŽ i HŽ N.
6. Čitanjem rodnog lista KŽ (list 7) utvrđeno je da je KŽ rođen **.**.1974. od majke NŽ (ovdje predlagateljice) i HŽ.
7. Predlagateljica NŽ je na ročištu održanom dana 29. travnja 2024. iskazala da su ona, pok. HŽ i njihov sin živjeli zajedno na [adresa], a onda su svi odselili u [adresa]. Oko 2000. godine, pok. HŽ je imao jako puno obaveza, bio je vezan za posao i trebao je svoj mir, a također je i sin KŽ trebao svoj mir, pa su ostali živjeti u [adresa], a pok. HŽ je odselio na [adresa]. Pok. HŽ je bio patološki ljubomoran i prevrtljive naravi. Pok. HŽ je imao uvjet da predlagateljica da otkaz i da onda ona i sin mogu otići živjeti kod njega, ali njihov moj sin već imao svoje društvo u [adresa] i školu, i nije htio mijenjati mjesto stanovanja. Ona je odlučila ostati uz sina i to je razlog zašto su živjeli na odvojenim adresama. Pok. HŽ i ona nisu bili financijski povezani, ona nije bila financijski ovisna o njemu, a niti on o njoj, pa tako kuća na adresi [adresa] je njegovo vlasništvo, on je to sam gradio i financirao, a stan u [adresa] je njeno vlasništvo koje je kupila vlastitim sredstvima.
8. Svjedok VŽ je na ročištu održanom dana 29. travnja 2024. iskazala da su pok. i predlagateljica živjeli zajedno. Ne može navesti na kojoj točno adresi su živjeli, ali zna da su imali dvije adrese na kojima su živjeli. Jedna je [adresa], a druga negdje u [adresa]. Od 2014. godine pa do smrti pok. HŽ viđali su se otprilike 5-6 puta godišnje i to ona sa obitelji, predlagateljica, njen sin i pok. HŽ. I to su se znali viđati kod nje i kod njih, i to mislim i u [adresa] i na [adresa], ovisno gdje su ih pozvali. Poznato joj je da je pok. HŽ bio u bolnici i da je bio smješten u dom.
8. Svjedok ŠŽ je na ročištu održanom dana 29. travnja 2024. iskazala da je ona supruga sina predlagateljice i pok. HŽ, a oni su u braku od 2004. godine. Otkad su zajedno, ona da zna da predlagateljica i pok. HŽ nisu živjeli na istoj adresi. HŽ je živio na adresi [adresa] u [adresa], a predlagateljica u stanu u [adresa]. Suprug i ona zajedno sa djecom posjećivali su oboje, pok. HŽ nešto rjeđe, a s predlagateljicom su imali često kontakt. Od 2015. pok. HŽ je nastradao, pao je. Prvo je bio u bolnici, a nakon toga smješten u domu. Koliko je njoj poznato, predlagateljica ga je posjećivala i bila je prisutna kad su ga selili iz bolnice u dom. Koliko zna organizaciju sahrane i troškove pogreba su snosili njen suprug i predlagateljica, ali u stvari ne zna tko je zapravo snosio troškove pogreba. Ne zna iz kojeg razloga njih dvoje nisu živjeli na zajedničkoj adresi. Nema saznanja na koji način su bile uređene njihove financije.
9. Svjedok JŽ je na ročištu održanom dana 29. travnja 2024. iskazala da kada je KŽ bio u srednjoj školi, predlagateljica i pok. HŽ su se odselili u [adresa]. Ona živi na adresi [adresa], a kuća do njene je kuća u kojoj su živjeli predlagateljica i pok. HŽ zajedno sa sinom KŽ. Kad je njihov sin bio na fakultetu oni su svi zajedno uselili u stan u [adresa] kod predlagateljice. Zna da je jedno vrijeme pok. HŽ bio sam na adresi [adresa], a predlagateljica i njihov sin znali su mu dolaziti u posjetu. Zna da je pok. HŽ nastradao pa je bio u bolnici i u domu. Nama saznanja zašto su predlagateljica i pok. HŽ živjeli na različitim adresama.
10. Sud u cijelosti prihvaća kao istinit iskaz svjedoka ŠŽ i JŽ i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pri tome valja istaknuti da iz iskaza navedenih osoba proizlazi da pokojni HŽ i predlagateljica nisu bili u izvanbračnoj zajednici u trenutku smrti HŽ. Naime svjedoci ŠŽ i JŽ iskazivali su da su predlagateljica i pokojni EŽ živjeli na različitim adresama, iz čega proizlazi da nije postojala zajednica stanovanja izmežu predlagateljice i pok. HŽ. Nadalje, iz iskaza predlagateljice proizlazi da između nje i pok. HŽ nije postojala niti financijska zajednica. Glede iskaza svjedoka VŽ u kojemu se ističe da su predlagateljica i pokojni HŽ živjeli zajedno, ali na dvije adrese, za kazati je da je navedeno kontradiktorno iskazu same predlagateljice i ostalih saslušanih svjedoka te je ovaj sud iskaz VŽ ocijenio nevjerodostojnim u navedenom dijelu.
11. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ) propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
12. Odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22 – dalje ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
13. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni HŽ bili u izvanbračnoj zajednici obzirom da je u njihovoj zajednici 1974. rođen zajednički sin, ali da su potom, nakon 15 godina, prekinuli tu izvanbračnu zajednicu obzirom da se pok. HŽ preselio u Zagreb, a predlagateljica je ostala stanovati u [adresa], te u trenutku smrti HŽ više nisu bili u izvanbračnoj zajednici. Nadalje, predlagateljica niti ne iznosi tvrdnje da bi oni ostali u emotivnoj zajednicui nakon toga, dok izrijekom tvrdi da među njima nije postojala financijska zajednica, niti zajednica stanovanja. Navedena utvrđenja proizlaze iz iskaza same predlagateljice. Dakle, između predlagateljice i pok. HŽ nije postojala zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, kao niti ekonomska i emotivna zajednica koja bi bila jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
13. Slijedom navedenog, a s obzirom da sud nije utvrdio ispunjenost zakonskih pretpostavki iz odredbe čl. 11. ObZ-a, odbijen je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Zagrebu 27. siječnja 2025.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici
2. Protustranci
