REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P-6316/2019-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Gordani Brčić, odvjetnici u Splitu, Slavićeva 2, protiv tuženika Vodovod i kanalizacija d.o.o., OIB:56826138353, Hercegovačka 8, Split, zastupanog po punomoćniku Miroslavu Šariću, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2 B, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance group d.d., OIB:52848403362, Slovenska 24, Zagreb, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društava Budimir i partneri d.o.o. u Splitu, Bihaćka 2/A, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9.prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja Livija Vidučića, odvjetnika u Splitu, punomoćnika tuženika Miroslava Šarića, i punomoćnika umješača na strani tuženika AZ, odvjetnika u OD Budimir i partneri d.o.o., na ročištu za objavu i uručenje odluke 27.siječnja 2025.,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tuženik zasmetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je neutvrđenog dana u drugoj polovici 2019. došlo do puknuća vodovodne cijevi uslijed čega je došlo do odrona koji je na zapadnom dijelu nekretnine zahvatio 39 m2 predmetne nekretnine kao i 7,08 m duljine zida dok je na istočnoj strani predmetne nekretnine odron zahvatio 215 m2 predmetne nekretnine i 23,21 m zida, sve označeno na dopunjenoj skici mjesta spora stalnog sudskog vještaka Petra Garmaza dipl.ing.geod. od dana 10.srpnja 2023.

2. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana vrati u prvobitno stanje zid opisan u toč.1. ovog rješenja, a u slučaju da tuženik to u ostavljenom roku to ne učini ovlašćuje se tužitelj da dovede u prvobitno stanje zid te se ovlašćuje tužitelj da može temeljem ovog Rješenja ishoditi ovršnu ispravu radi naplate troškova nastalih saniranjem zida opisanog u točki 1. ovog Rješenja, a temeljem ovog Rješenja i računa izvođača radova.

3. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana ukloni odron opisan u toč.1. ovog rješenja te u slučaju da tuženik, u ostavljenom roku navedeno ne učini, ovlašćuje se tužitelj da dovede u prvobitno stanje nekretninu opisanu u točki 1. ovog Rješenja uklanjanjem odrona opisanog u toč.1. ovog rješenja te se ovlašćuje tužitelj da od tuženika, može temeljem ovog rješenja ishoditi ovršnu ispravu radi naplate troškova nastalih uklanjanja opisanog odrona te vraćanjem u prvobitno stanje nekretnine opisane u točki 1. ovog Rješenja, a temeljem ovog Rješenja i računa izvođača radova.

4. Zabranjuje se tuženiku uništavanje bilo kojeg zida na nekretnini tužitelja opisanoj u toč.1. ovog rješenja te mu se zabranjuje bilo kakvo takvo ili drugo ometanje tužitelja glede predmetne nekretnine.

5. Zabranjuje se tuženiku nanošenje bilo koje količine zemlje s drugih nekretnina na nekretninu opisanu u točki 1. ovog Rješenja te mu se zabranjuje bilo kakvo takvo ili drugo ometanje tužitelja glede predmetne nekretnine.

6. Dužan je tuženik u roku 15 tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.“

II. Nalaže se tužitelju da u roku 15 dana naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu 1.250,00 EUR (slovima: tisuću dvije stotine pedeset eura), sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27.siječnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tužitelju da u roku 15 dana naknadi umješaču na strani tuženika parnični trošak u iznosu 1.950,00 EUR (slovima: tisuću devet stotina pedeset eura), sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27.siječnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 20.prosinca 2019. podnio tužbu protiv tuženika, radi smetanja posjeda. U tužbi se navodi da je tužitelj sa svojom braćom sklopio ugovor o diobi, kojom mu je pripao točno određeni dio čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je na Skici izrađenoj od strane tvrtke Geoid d.o.o. Sinj označen kao lik „A“. U katastru je kao posjednik predmetne nekretnine za cijelo upisan pokojni otac tužitelja. Dana 21. studenoga 2019. u 17,00 sati tužitelj je krenuo obići svoju nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedene prigode došlo je do zatrpavanja predmetne nekretnine zemljom u površini oko 200 m2 koje je nastalo kao posljedica urušavanja pokosa puta u dužini 10-15m i visini oko 3 m. Iste prigode došlo je do urušavanja kamenog suhozida dužine oko 18m i visine oko 3.5m sa dijela nekretnine na kojem je tužitelj isključivi posjednik, i to na dio nekretnine na kojem je posjednik njegov brat TZ, te je na tom dijelu urušeno i 14 kamenih stepenica širine svaka cirka 70cm. Na predmetnoj nekretnini tužitelja je radi odrona zemlje koje je nastalo radi puknuća vodovodne cijevi, došlo i do urušavanja kamenog suhozida u dužini od oko 15-20 m i visini oko 3.5m koji je dijelio nekretninu tužitelja od nekretnine N i KZ. Dana 25.studenoga 2019. u 9,23 sata tužitelj je obavijestio II. Policijsku postaju PU Splitsko-dalmatinske, te je odmah po dojavi upućena ophodnja koja je zatekla tužitelja na predmetnoj nekretnini i sastavila zapisnik o oštećenju kamenih suhozida, kamenih stepenica i odronu zemlje do kojeg je došlo uslijed puknuća vodovodne cijevi. Kada je došao na svoju nekretninu tužitelj je zapazio kako je zbog puknuća vodovodne cijevi došlo do odrona veće količine zemlje, te da je također zbog puknuća vodovodne cijevi došlo do urušavanja kamenih suhozida. Nakon što se izvrši očevid na licu mjestu i izradi nalaz i mišljenje, tužitelj zadržava pravo urediti tužbeni zahtjev glede točne dužine, visine te položaja i smjera kamenih suhozida i kamenih stepenica koji su srušeni uslijed puknuća vodovodne cijevi te glede točne količine, odnosno volumena, zemlje koja je uslijed odrona završila na predmetnoj nekretnini.

1.1. Sukladno iznesenom, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se:

-pod točkom I. izreke utvrditi da je tuženik zasmetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je neutvrđenog dana u drugoj polovici 2019.god. došlo do puknuća vodovodne cijevi uslijed čega je došlo do odrona veće količine zemlje te urušavanja više kamenih suhozida i kamenih stepenica na nakretnini čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

-pod točkom II. izreke naložiti tuženiku da u roku od 15 dana vrati u prvobitno stanje kamene suhozide i kamene stepenice opisane u točki 1. ovog Rješenja, te u slučaju da tuženik to u ostavljenom roku ne učini ovlašćuje se tužitelj da dovede u prvobitno stanje kamene suhozide i kamene stepenice opisane u točki 1. ovog Rješenja u dijelu u kojem ih je tuženik oštetio te se ovlašćuje tužitelj da može temeljem ovog Rješenja ishoditi ovršnu ispravu radi naplate troškova nastalih saniranjem kamenih suhozida i kamenih stepenica opisanih u točki 1. ovog Rješenja, a temeljem ovog

Rješenja i računa izvođača radova,

-pod točkom III. naložiti tuženiku da u roku od 15 dana ukloni zemlju sa čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je uslijed odrona nanesena te vrati u prvobitno stanje čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te u slučaju da tuženik, u ostavljenom roku navedeno ne učini, ovlašćuje se tužitelj da dovede u prvobitno stanje nekretninu opisanu u točki 1. ovog Rješenja te se ovlašćuje tužitelj da od tuženika, može temeljem ovog rješenja ishoditi ovršnu ispravu radi naplate troškova nastalih odvođenjem zemlje nanesene prilikom puknuća vodovodne cijevi te vraćanjem u prvobitno stanje nekretnine opisane u točki 1. ovog Rješenja, a temeljem ovog Rješenja i računa izvođača radova,

-pod točkom IV. zabraniti tuženiku uništavanje bilo kojeg suhozida i kamenih stepenica na predmetnoj nekretnini opisanoj u točki 1. ovog Rješenja te mu se zabranjuje bilo kakvo takvo ili drugo ometanje tužitelja na predmetnoj nekretnini,

-pod točkom V. zabraniti tuženiku nanošenje bilo koje količine zemlje s drugih nekretnina na nekretninu opisanu u točki 1. ovog Rješenja te mu se zabranjuje bilo kakvo takvo ili drugo ometanje tužitelja na predmetnoj nekretnini,

-pod točkom VI. naložiti tuženiku da u roku 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate.

1.2. Na pripremnom ročištu održanom 28.lipnja 2022. tužitelj je uredio tužbu na način da u točki I. izreke iz riječi K. O. [katastarska općina] dodaje riječi „i to baš na zapadnom dijelu nekretnine koje je zahvaćeno odronom, a u skici mjesta spora označen kao O1 i definiran točkama od A do N u vještvu ureda ovlaštenog inženjera geodezije Petra Garmaza sačinjenog za potrebe spisa R1-522/2019 radi osiguranja dokaza te istočnom dijelu zemljišta koje je zahvaćen odronom u skici mjesta spora označen kao O2 i definiran točkama od O do A5 istog vještva“. Tuženik je prigovorio da je tužitelj na ovaj način preinačio tužbu, kojoj preinaci se izričito uspotivio. 1.3. Nakon provedenog geodetskog vještačenja i tri dopune tog vještačenja, tužitelj je podneskom od 21.studenoga 2023. uredio i precizirao tužbeni zahtjev na način opisan u izreci ovog rješenja. Tuženik i umješač na strani tuženika prigovorili su da je tužitelj na taj način preinačio tužbu, čemu se oni protive. Međutim, u postupku smetanja posjeda tužitelj može urediti i precizirati tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, pa u konkretnom slučaju nije došlo do preinake tužbe već njenog uređenja.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, ističući da je tužba nepravovremena, pa istu predlaže odbaciti. Tuženik osporava da bi došlo do smetanja posjeda, jer do urušavanja kamenog suhozida, kamenih stepenica i zemlje nije došlo zbog puknuća vodovodne cijevi, već zbog vremenskih nepogoda, tj. velike količine padalina (kiša) koje su stvorile bujicu i izazvale odrone. Također, ukoliko je vodovodna cijev i pukla, ona nije u vlasništvu tuženika, pa tuženik za eventualnu štetu nastalu zbog puknuća iste niti ne može odgovarati, kao ni za smetanje posjeda, pa ističe prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika. Nadalje, ne ulazeći u ispitivanje činjenice je li u kritično vrijeme doista pukla vodovodna cijev, čija je to cijev i sve ostalo što se navodi u tužbi, u konkretnom slučaju tuženik nije izvršio čin smetanja, niti je dao nalog da se smetanje izvrši, a niti je smetanje odobrio. Da bi tuženik počinio smetanje posjeda kod njega mora postojati volja da vrši smetanje posjeda ili da se slaže sa smetanjem, čega u konkretnom slučaju nema, kao ni protupravnosti u postupanju tuženika. Slijedom navedenoga predlaže tužbu odbaciti, podredno tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan. Tuženik je predložio da se o ovoj parnici obavijesti Wiener osiguranje Vienna Insurance group d.d. s kojim je tuženik tijekom 2019. imao zaključenu policu osiguranja za ovakvu vrstu šteta, radi zasnivanja intervencijskog efekta.

3. Podneskom od 16.kolovoza 2022. tvrtka Wiener osiguranje Vienna Insurance group d.d. obavijestila je sud da ima pravni interes da tuženik uspije u predmetnoj parnici jer je u vrijeme nastanka predmetnog događaja tuženik imao kod te tvrtke sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, pa predlaže da sud dopusti da ista sudjeluje u postupku kao umješač na strani tuženika.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 12.prosinca 2019., Ugovora o diobi zajednice, fotografija lica mjesta, prijepisa posjedovnog lista broj 692 K. O. [katastarska općina], Skice tvrtke Geoid d.o.o. od srpnja 2016., dopisa tuženika od 29.studenoga 2019., potvrde II. Policijske postaje broj:511-12-24-B-2091/19 od 2.prosinca 2019., polica osiguranja koje je tuženik sklopio s Wiener osiguranje Vienna Insurance group d.d. (list 28-56 spisa), uvidom u predmet ovog suda R1-522/2019, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, uvidom u Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza i pisane dopune tog nalaza i mišljenja, saslušanjem svjedoka ČZ, MZ i DZ, te saslušanjem tužitelja.

4.1. Sud je odbacio kao nepravovremen prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka LZ na okolnosti tko bi bio vlasnik sporne vodovodne cijevi, iz razloga što su netočni navodi tužitelja kako nije mogao znati tijekom postupka da će tuženik osporavati da predmetna cijev pripada tuženiku, jer je tuženik već u odgovoru na tužbu istaknuo da vodovodna cijev nije u vlasništvu tuženika. Odbačen je kao nepravovremen i prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka JZ, na okolnosti tko bi prijavio i bio očevidac puknuća cijevi i odrona, navodeći da tužitelj za tog svjedoka nije mogao nikako znati, iako upravo iz iskaza tužitelja proizlazi da isti stanuje u blizini vatrogasnog doma, da je upravo od vatrogasaca saznao za puknuće cijevi, pa je logično bilo i da se interesirao, ako ne tada, onda svakako nakon pokretanja ovog postupka, tko je osoba koja je to prijavila i koja je bila očevidac puknuća cijevi, kako to navodi tužitelj. Kao nepravovremen odbačen je prijedlog tužitelja da se kao dokaz koriste dijelovi računa koji glase na ime ZZ (majke LZ), i to istih razloga zbog kojih je odbačen prijedlog za saslušanjem svjedoka LZ.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u odnosu na dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina].

6.1. Tužitelj smatra da je na navedenom dijelu nekretnine neutvrđenog dana u drugoj polovici 2019. došlo do puknuća vodovodne cijevi u vlasništvu tuženika, uslijed čega je došlo do odrona zemlje na nekretninu tužitelja, koji je na zapadnom dijelu nekretnine zahvatio 39 m2 predmetne nekretnine i 7,08 m zida, dok je na istočnoj strani predmetne nekretnine odron zahvatio 215 m2 predmetne nekretnine i 23,21 m zida.

7. Između parničnih stranaka sporna je pravovremenost tužbe, osnovanost tužbenog zahtjeva, kao i pasivna legitimacija na strani tuženika.

8. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje:ZV), propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9. Odredbom čl.22.st.2.ZV-a propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjedovanja, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10. Prema odredbi čl.441. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022,155/2023 nadalje: ZPP), raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.

11. Tužitelj u svom iskazu navodi da je sporna vodovodna cijev bila položena u putić, da se njegova nekretnina nalazi 2,5-3 metra niže od navedenog putića, a poviše putića se na istoj visini nalazi druga parcela. Putić je širine oko 1,5m – 2m, njim se dolazilo do potoka udaljenog nekih 500m - 600m, istim se služilo 50-ak ljudi, a danas znatno manje. Prolaz putićem moguć je većinom pješice, a dok je bio dijete moglo se proći i natovarenim životinjama, npr. mazgama i sl. Na parceli tužitelja tijekom 2019. bio je zasađen vrt, živi na zračnoj udaljenosti nekih 500m - 700m od te parcele, a za puknuće cijevi saznao je od strane vatrogasaca nakon dva do tri dana. Dolaskom na lice mjesta 21. studenog 2019. vidio je da su zaposlenici tuženika sanirali cijev koja je pukla, a komad navedene cijevi koji je pronašao na licu mjesta čuva i danas. Kao posljedica puknuća cijevi i ogromne količine vode nastao je odron u dužini od 20m na tužiteljevu parcelu, a zbog podlokavanja odronila se i susjedova parcela koja se nalazi paralelno uz tužiteljevu poviše putića. Voda je napravila ogromne brazde na parceli što govori o silini vode, koja je vjerojatno tekla cijelu noć. Navedenu vodovodnu cijev postavljao je zaposlenik tuženika koji je otišao u mirovinu, a navedena cijev isporučivala vodu za barem tri do četiri mjerila, odnosno na parcele gdje bi se navedena voda koristila za zalijevanje poljoprivrednih kultura, breskvi, vrtala i ostaloga. Dana navedenog u tužbi došao je na lice mjesta, a kasnije je podnio i prijavu štete II. Policijskoj postaji, koji su sutradan izišli na lice mjesta, s tim da se puknuće cijevi dogodilo 2-3 dana prije nego što je tužitelj došao na lice mjesta. Za puknuće je saznao od vatrogasaca, jer stanuje u blizini vatrogasnog doma. Tužitelj nije koristio vodu iz predmetne vodovodne cijevi za potrebe svoje parcele, stanje na terenu isto je kao i neposredno nakon odrona, dijela putića nema i tuda je sada neprohodno za prolazak. Sporna cijev vjerojatno je bila na dubini od 70 cm - 80cm, te je upravo puknuće navedene cijevi, ogroman pritisak i količina vode dovelo do odrona zemlje. Želi da se navedena nekretnina sanira, na način da se podigne zemlja koja se odronila kao i zidovi koji su porušeni. Predmetna nekretnina je u suvlasništvu, tužitelj je suvlasnik za 1/3 dijela, a njegova braća za ostali dio, interno su se dogovorili tko koristi koji dio, a u tijeku je i izrada geodetskog elaborata, tako da dio koji je oštećen uslijed odrona zemlje i puknuća cijevi pripada tužitelju.

12. Svjedok ČZ, zaposlenik tuženika, u svom iskazu navodi da je kod tuženika zaposlen od 1995., a tijekom 2019. radio je na poslovima poslovođe mreže [adresa]. Poznat mu je predmet spora odnosno puknuće vodovodne cijevi jer su tada izašli na teren, ne može se sjetiti da li je vodovodna cijev pukla tijekom noći, pa je netko drugi zatvorio vodu, ali sutradan su na licu mjesta sanirali cjevovod. Naime, zbog odrona zemlje saniralo se malo prije na način da 3-4 kuće imaju vodu, odnosno nekih 10-20-ak metara prije odrona izvršeno je blindiranje vodovodne cijevi, a dio koji je pukao nije ni danas saniran. U tom dijelu prekinuli su cijev, stavili čep i nakon toga pustili dotok vode. Kako je voda zbog dojave o puknuću bila zatvorena, na licu mjesta nije primijetio da bi bilo vode, a zbog odrona je bilo riskantno pristupiti tom dijelu, pa to nije dopustio zaposlenicima tuženika. I prije predmetne intervencije znao je biti na tom dijelu nekretnine, bio je tu neki uski putić koji je zarastao, te nije primijetio da bi bilo većeg odrona zemlje. Tijekom trajanja sanacije vodovodne cijevi, na licu mjesta nije bilo nikoga od strane mještana osim zaposlenika tuženika. Ostali dio iskaza svjedoka je izostavljen jer mu nije poznato ono o čemu je upitan ili nije od značaja za odlučivanje o spornim činjenicama.

13. Svjedok MZ, zaposlenik tuženika, u svom iskazu navodi da je kod tuženika zaposlen od 1. prosinca 2016., a tijekom 2019. radio je na radnom mjestu voditelja mreže Split-Istok, pod koju mrežu spada i [adresa]. Saznanja o predmet spora ima od poslovođe, odnosno od saslušanog svjedoka ČZ, s obzirom je isti više po terenu i duže je zaposlen kod tuženika. Tako od poslovođe ima saznanja da je odnosno nije navedena u nikakvoj građevinskoj dozvoli niti u geodetsko- informatičkom sustavu. Poznato mu je da se odronila zemlja, ali uzrok odrona nije poznat odnosno ne može se reći sa sigurnošću znati što je bio uzrok. Tuženik nije održavao predmetnu cijev, jer nema pristupa navedenoj cijevi, sanacija se izvršila na prvom dostupnom mjestu gdje su zaposlenici mogli pristupiti. U konkretnom slučaju radilo se o hitnoj intervenciji, u kojem slučaju se postupa bez provjere o čijoj parceli se radi, ali zna da je cijev virila iz zemlje i da je curila voda. Cijev je prolazila kroz dio odrona zemlje, te je odron zemlje uništio predmetnu cijev, uz napomenu da se u konkretnom radi o salonitnoj cijevi, koja je jako krhka ako se ne naslanja na nešto. U normalnim uvjetima kada je salonitna cijev položena u zemlju i ima naslon, može doći do pucanja cijevi, ali ne kao u konkretnom slučaju. Voda u spornoj cijevi je tuženikova, a pregledom slika s lica mjesta navodi da je odron zemlje uzrokovao puknuće cijevi. Tuženik nije bio investitor gradnje predmetne cijevi jer bi inače za to postojala građevinska dozvola, a koliko je poznato svjedoku za predmetnu cijev ne postoji takva dozvola.

14. Svjedok DZ u svom iskazu navodi da je bio zaposlenik tuženika od 1983. sve do odlaska u mirovinu prije godinu dana uz kratak prekid u razdoblju od 2005.-2009., a tijekom 2019. obavljao je kod tuženika poslove rukovoditelja operativnog sektora, koji je nadležan za sve vodovodne i kanalizacijske mreže koje posjeduje tuženik. U nadležnosti tog sektora su popravci, održavanje, pregledavanje radi utvrđivanja redovitog funkcioniranja, te izgradnja nekih manjih sustava. Tužitelja ne poznaje osobno, a ono što mu je poznato o predmetu ovog spora saznao je od voditelja vodovodne mreže [adresa] MZ i poslovođe ČZ, jer je tada [adresa] bila u okviru te mreže. Prema njihovim zaključcima, u konkretnom slučaju je prijavljen kvar, oni su otišli na lice mjesta, utvrdili da je vodovodna cijev razbijena zbog klizišta, i ista je popravljena. Nemoguće je utvrditi da li je puknuće cijevi uzrokovalo klizište ili je klizište dovelo do puknuća cijevi. Kako se radi o mjesecu studenom, do klizišta su mogle dovesti i druge stvari kao npr. oborinske vode, a potrebno je uzeti u obzir i nagib tla, postojanje potpornih zidova i dosta toga. Navodi da 90% vodovodnih cijevi u [adresa] prolazi preko privatnih zemljišta, pa pretpostavlja kako je to i u konkretnom slučaju, da sve cijevi do šahte-priključka održava tuženik, kao i sve javne vodoopskrbne cijevi i mrežu. Da u konkretnom slučaju cijevi nisu bile tuženikove, ne bi se izašlo na lice mjesta na popravljanje. Kada se kvar na vodovodnim cijevima dogodi negdje iza šahte-priključka do privatnog objekta, tuženik uglavnom ima u nadležnosti isključiti odnosno zatvoriti vodu, dok je popravak tada na vlasniku nekretnine. Budući da je u konkretnom slučaju kvar otklonjen, to znači da je kvar bio u nadležnosti tuženika, dakle nalazio se prije šahta-priključka.

15. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 12.prosinca 2019., Ugovora o diobi zajednice, fotografija lica mjesta, prijepisa posjedovnog lista broj 692 K. O. [katastarska općina], i Skice tvrtke Geoid d.o.o. od srpnja 2016., utvrđeno je da je su u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici za po 1/3 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 1 984 m2, upisani tužitelj, TZ i ŠZ, braća tužitelja, koji su međusobnom diobom ugovorili da tužitelju pripada dio nekretnine 4083, površine 655 m2, i to onaj dio koji je u skici tvrtke Geoid označena slovom „A“.

16. Uvidom u izvanparnični predmet posl. br. R1-522/2019, utvrđeno je da je predlagatelj NZ, ovdje tužitelj, podnio 20. prosinca 2019. prijedlog radi osiguranja dokaza protiv protivnika osiguranja Vodovod i kanalizacija d.o.o., ovdje tuženika, i to na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], odnosno, u točno određenom dijelu nekretnine označenom u priloženoj skici pod slovom A, budući da je predlagatelj prilikom obilaska te nekretnine utvrdio da je zbog puknuća vodovodne cijevi došlo do odrona veće količine zemlje, urušavanja kamenih suhozida i stepenica. U navedenom postupku izveden je očevid na licu mjesta 8. lipnja 2020., uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, koji je nakon izvršenog očevida u spis dostavio svoj nalaz i mišljenje, čime je postupak osiguranja dokaza dovršen.

17. Sudski vještak za geodeziju Petar Garmaz u osnovanom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj na licu mjesta pokazao dva odrona zemlje, prikazana u skici mjesta spora plavim zatvorenim linijama. Na zapadnijem odronu (vidljiv na fotografijama br. 1 i 2), visinska razlika gornjeg i donjeg ruba odrona je cca 4m, dok je na istočnom odronu (vidljiv na fotografijama 3 i 4) cca 9m. Iz skice lica mjesta spora vidljivo je da se zapadni odron prostire na česticama 4082 i 4083, dok istočni odron zahvaća čestice 4082, 4083, 4073/1, 4071/2 i 4071/1. Položaj svega navedenog u odnosu na katastarsko stanje dan je u skici mjesta spora.

17.1. U dopuni nalaza i mišljenja od 10.srpnja 2023. sudski vještak za geodeziju Petar Garmaz, očitujući se na primjedbe tužitelja, izradio je dopunjenu skicu lica mjesta, u kojoj je označio koliku površinu tužiteljevih nekretnina (k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]) je zahvatio odron, kao i duljine zida zahvaćene odronom. Na zapadnijem dijelu je odron zahvatio ukupno 39m[2] nekretnine tužitelja, kao i 7,08 m duljine zida, dok je istočni odron zahvatio 215m[2] nekretnine tužitelja, kao i 23.21m duljine zida.

17.2. U drugoj dopuni nalaza i mišljenja od 24.listopada 2023. sudski vještak za geodeziju Petar Garmaz, očitujući se na primjedbe tuženika i umješača na strani tuženika, izradio je novu dopunjenu skicu lica mjesta, u kojoj je označio koliku površinu k. čest. [katastarska čestica] je zahvatio odron, kao i zahvaćenu duljinu zida. Iz navedene skice proizlazi da je duljina oštećenog zida na zapadnom dijelu nekretnine duljine 1,90 m, a odron zauzima površinu od 16 m2, dok na istočnom dijelu odron zauzima 202 m2, dok duljina zida iznosi 21,45 m2.

17.3. U trećoj dopuni nalaza i mišljenja od 2.travnja 2024. sudski vještak za geodeziju Petar Garmaz, očitujući se na primjedbe umješača na strani tuženika, izradio je novu dopunjenu skicu lica mjesta, u kojoj je isprekidanom linijom plave boje označio dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], koja je u posjedu tužitelja prema skici tvrtke Geoid d.o.o., na kojoj se vidi da se zapadnijem dijelu nalazi zid duljine 1,90 metara unutar tog dijela, kao i manji dio odrona, dok je u odnosu na istočniji dio nekretnine stanje ostalo isto kao u prethodnoj skici od 24.listopada 2023.

18. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

19. Iz Potvrde II. Policijske postaje broj: 511-12-24-B-2091/19 od 2.prosinca 2019., proizlazi da je za čin smetanja posjeda kako to navodi u tužbi tužitelj saznao 21.studenoga 2019. Predmetna tužba upućen je sudu e-komunikacijom 20.prosinca 2019., dakle unutar prekluzivnog roka od 30 dana sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 113. st. 2. ZPP-a. Rok za podnošenje posjedovne tužbe je prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

20. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219 st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. ZPP-a prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni pravovremeno predloženi dokazi. Sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite u cijelosti neosnovan.

21. Pregledom pisane dokumentacije priložene u spis i izvedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno:

-da je tužitelj suvlasnik za 1/3 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 1984 m2, K. O. [katastarska općina],

-da su braća tužitelja TZ i ŠZ suvlasnici svaki za 1/3 dijela predmetne nekretnine,

-da su tužitelj i njegova braća izvršili diobu nekretnina, na temelju koje je u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], tužitelju pripao dio od 655 m2, koji je na skici Geoid d.o.o. označen likom A,

-da se tužitelj nalazi u posljednjem mirnom posjedu dijela predmetne nekretnine koju je dobio naprijed citiranom diobom,

-da se na zapadnijem dijelu nekretnine u posjedu tužitelja nalazi zid duljine 1,90 metara i manji dio odrona,

-da na istočnijem dijelu predmetne nekretnine odron zauzima površinu od 202 m2, i duljinu zida od 21,45 m2.

22. Između parničnih stranaka sporno je da li sporna vodovodna cijev pripada tuženiku, posebice je sporno da li postoji uzročno-posljedična veza između puknuća vodovodne cijevi i odrona zemlje, pa je samim time sporno da li je tuženik ičim zasmetao posjed tužitelja.

23. Iz iskaza svjedoka ČZ proizlazi da je isti izlaskom na lice mjesta utvrdio da je došlo do puknuća vodovodne cijevi, da je sutradan došao radi sanacije cjevovoda na način da je nekih 10-20-ak metara prije odrona izvršio blindiranje vodovodne cijevi. U tom dijelu su djelatnici tuženika prekinuli cijev, stavili čep i pustili dotok vode. Prilikom izlaska na lice mjesta svjedok je zatekao odron zemlje, ali nije primijetio da bi bilo vode. Sud u cijelosti prihvaća iskaz tog svjedoka kao istinit, logičan i životan, te bez proturječnosti sa samim sobom prilikom odgovaranja na postavljena pitanja.

24.Svjedok MZ sva saznanja oko puknuća sporne vodovodne cijevi ima upravo od svjedoka ČZ, s tim da dalje izjavljuje da je cijev išla kroz privatnu parcelu, da cijev nije ucrtana u građevinskoj dozvoli i geodetskom sustavu, da tuženik nema pristupa toj cijevi, da se sanacija izvršila na dostupnom mjestu, da je cijev prolazila kroz dio odrona, koji odron je uništio predmetnu cijev odnosno uzrokovao njeno puknuće, a kojom je prolazila voda tuženika. Svjedok DZ izjavljuje da zaposlenici tuženika ne bi izlazili na lice mjesta da cijev nije bila tuženikova, kao i da saznanja o puknuću cijevi i sanaciji kvara ima od ČZ i MZ.

25. Iz iskaza naprijed saslušanih svjedoka sud nedvojbeno zaključuje da sporna vodovodna cijev pripada tuženiku, jer u protivnom zaposlenici tuženika ne bi izlazili na lice mjesta i izvršavali sanaciju odnosno privremeno otklanjanje kvara nakon što je došlo do puknuća te cijevi. To uostalom potvrđuje i svjedok DZ, dok svjedok MZ potvrđuje da je voda koja je prolazila kroz tu cijev pripadala tuženiku, a radi se o svjedocima čije je saslušanje predložio sam tuženik. Dakle, sud smatra da sporna vodovodna cijev pripada tuženiku i da je u studenom 2019. došlo do puknuća navedene cijevi, pa je prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika u cijelosti neosnovan.

26. Radi utvrđenja da li je tuženik u konkretnom slučaju odgovoran za smetanje tužiteljeva posjeda, potrebno je nedvojbeno utvrditi da li je puknuće vodovodne cijevi izazvalo odron zemlje na nekretninu u posjedu tužitelja ili je odron zemlje uzrokovao puknuće cijevi. Međutim, tužitelj radi utvrđenja navedene činjenice nije predložio nikakve dokaze na temelju kojih bi sud mogao zaključiti da je puknuće cijevi zaista i uzrokovalo odron zemlje. Tim više što se nekretnina tužitelja nalazi 2,5-3 metra niže od „putića“ ispod kojega je prolazila vodovodna cijev, kao i da se poviše putića na visini oko 2,5-3 metra nalazi druga nekretnina, te da je kod takvog terena do odrona zemlje moglo doći iz drugih razloga, a ne samo zbog puknuća cijevi.

27. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da sporna cijev pripada tuženiku, da je u nekom trenutku, najvjerojatnije u studenom 2019., došlo do puknuća te cijevi, i da su zaposlenici tuženika izišli na lice mjesta kako bi sanirali puknutu cijev. Isto tako nedvojbeno je utvrđeno da je na dijelu nekretnine koja je u posjedu tužitelja došlo do odrona zemlje koji je na istočnijem dijelu zahvatio površinu od 202 m2 i duljinu zida od 21,45 m2, a na zapadnijem dijelu zahvatio je zid duljine 1,90 metara i sasvim mali dio zemlje. Međutim, sud na temelju izvedenih dokaza nije mogao zaključiti da je puknuće tuženikove vodovodne cijevi dovelo do navedenog odrona zemlje na dio nekretnine u posjedu tužitelja.

28. Svakako treba navesti da je tužitelj taj koji je primjenom pravila o teretu dokazivanja, dužan predložiti izvođenje dokaza na temelju kojih bi sud na nedvojben način mogao utvrditi činjenice na kojima tužitelj temelji svoje zahtjeve, a što tužitelj u konkretnom slučaju nije učinio, a sud nema nikakvih ovlaštenja u tom pogledu, osim izvođenja svi predloženih dokaza koje su stranke u postupku predložile. Za napomenuti je i da tužitelj nije uredio i precizirao točku 1. svog tužbenoga zahtjeva u pogledu površine i duljine zidova koje je zahvatio odron zemlje sukladno konačnoj skici sudskog vještaka za geodeziju, pa i to dovoljno govori o zainteresiranosti tužitelja na ishod ovog spora.

29. Kako iz svih izvedenih dokaza sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da je tuženik ikakvom radnjom izvršio smetanje tužiteljeva posjeda na način opisan u tužbi, tužitelj nema pravo na posjedovnu zaštitu. Slijedom navedenoga, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je u cijelosti kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

30. Dokaze koji nisu posebno obrazloženi sud smatra irelevantnim za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

31. Parnični troškovi dosuđeni su tuženiku na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrsta spora (smetanje posjeda) i važeća Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a tuženiku je priznata jednokratna nagrada u visini od 250 bodova sukladno Tbr.7.toč.2. Tarife, zatim nagrada u visini 50 bodova za daljnje radnje u postupku i to za zastupanje na ročištima održanim 19.ožujka 2024., 4.srpnja 2024., 8.listopada 2024., 9.prosinca 2024., te na ročištu za objavu odluke (50x5), odnosno ukupno zbrojeno 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.000,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 1.250,00 EUR. Na dosuđeni trošak tuženiku je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom II. 32. Umješaču na strani tuženika priznat je parnični trošak sukladno čl.154.st. 1. ZPP- a prema kojem stranka koja izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi parnični trošak. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a umješaču na strani tuženika je priznata jednokratna nagrada u visini od 250 bodova sukladno Tbr.7.toč.2. Tarife (za četiri radnje-sastav podneska od 16.kolovoza 2022., zastupanje na očevidu održanom 23.rujna 2022., sastav podneska od 8.studenoga 2022. i podneska od 24.kolovoza 2023.), zatim nagrada u visini 50 bodova za daljnje radnje u postupku i to za zastupanje na ročištima održanim 16.listopada 2023., 19.ožujka 2023., 4.srpnja 2024., 8.listopada 2024. i 9.prosinca 2024., te za pristup ročištu za objavu odluke (50x9), odnosno ukupno zbrojeno 700 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.400,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 1.750,00 EUR. Na taj iznos treba nadodati 200,00 EUR na ime podmirenja troškova geodetskog vještačenja, tako da je umješaču priznat ukupan trošak u iznosu od 1.950,00 EUR. Na dosuđeni trošak umješaču na strani tuženika priznata je zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom III.

Split, 27.siječnja 2025.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava odluke obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje smatra se da je dostava odluke obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju putem punomoćnika,

- tuženiku putem punomoćnika,

- umješaču na strani tuženika putem punomoćnika,

-u spis.