Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž Ovr-237/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Gačanin, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Silviju Hraste, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hraste i partneri d.o.o., u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Hanza Media d.o.o., Zagreb, Koranska ulica 2, OIB: 79517545745, zastupanog po punomoćnici Barbari Živković, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., u Zagrebu, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, rješavajući žalbu predlagateljice osiguranja izjavljenu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr-843/2024-5 od 15. ožujka 2024., 22. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ovr-843/2024-5 od 15. ožujka 2024.
II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na način da se protivniku osiguranja zabrani da objavljuje programske sadržaje svih vrsta kojima se koristi protivnik osiguranja (novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičkog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike), a u kojima se iznose informacije iz privatnog života i sadržaj privatnog dopisivanja iz mobitela predlagateljice osiguranja. Točkom II predmetnog rješenja odbijen je zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadom troškova postupka.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica osiguranja pozivajući se na žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.; dalje: OZ). Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu, ukine pobijano rješenje te odredi predloženu privremenu mjeru, a podredno prijedlog vrati na ponovno odlučivanje, potražujući pritom trošak žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba predlagateljice osiguranja je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći pri tome na apsolutno bitne procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. OZ-a, utvrđeno je da nije počinjena ni jedna od tih povreda zakona. Također, a suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u obrazloženju rješenja dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s činjenicama iznesenim u postupku i provedenim dokazima, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, odnosno izreka rješenja je razumljiva i neproturječna sama sebi i razlozima rješenja pa se nije ostvario žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.
6. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem, u bitnome, utvrdio:
- da predlagateljica osiguranja nije izričito navela nenovčanu tražbinu čije osiguranje traži, odnosno ista nije individualno određena i konkretna,
- da je do nastanka navodne nenovčane tražbine predlagateljice došlo uslijed objave određenih informacija u medijima te se stoga na pravni odnos između stranaka imaju primijeniti odredbe Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04., 84/11., 81/13., 114/22. - dalje: ZM) koji je lex specialis u odnosu na važeće odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. - dalje: ZOO),
- da predlagateljica predloženom mjerom traži općenitu i neograničenu zabranu izvještavanja u vezi privatnog i obiteljskog života,
- da kontinuirano objavljivanje članaka u kojima se iznose stvari osobne prirode koje se tiču predlagateljice osiguranja (a što ista smatra zadiranjem u njen privatni i obiteljski život) može predstavljati nenovčanu tražbinu u vidu povrede prava osobnosti, međutim predložena mjera kojom bi se protivniku osiguranja zabranilo ubuduće objavljivati programske sadržaje svih vrsta kojima se koristi, a u kojima se iznose bilo kakve informacije o privatnom i obiteljskom životu predlagateljice osiguranja, u potpunosti je protivna odredbi članka 3. stavka 1. ZM-a,
- da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti u smislu odredbe članka 3. stavka 1. ZM-a zbog kojih bi bilo opravdano ograničiti takvu slobodu medija, a niti je odredbama ZM-a uopće predviđena mogućnost zaštite od još neobjavljenih informacija u smislu članka 1048. ZOO-a, pa se na toj odredbi ne može temeljiti odluka suda,
- da nije opravdano zabraniti protivniku osiguranja objavljivanje bilo kakvih informacija o predlagateljici osiguranja na način kako to ista predlaže jer nije moguće zaključiti da tijekom trajanja eventualne privremene mjere ne bi nastali neki događaji ili situacije u odnosu na predlagateljicu o kojima bi eventualno bilo opravdano iznositi informacije putem medija,
- da sama vjerojatnost nenovčane tražbine, pod pretpostavkom da ista postoji, što ovdje nije slučaj, nije dovoljna za prihvaćanje prijedloga za određivanje privremene mjere kojom bi se osigurala ta tražbina, budući da iz prijedloga za osiguranje te svih dostavljenih priloga, ne proizlazi da je ispunjena i druga pretpostavka za određivanje predmetne mjere propisane odredbom članka 346. stavak 1. OZ-a, odnosno nije učinjena vjerojatnom opasnost da bi protivnik osiguranja na bilo koji način spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja niti je predlagateljica učinila vjerojatnim da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje, a niti da joj bez ove mjere prijeti nastanak nenadoknadive štete,
- da bi iz navoda predlagateljice osiguranja da je protivnik osiguranja odbio objaviti ispriku i ukloniti predmetne članke, proizlazila eventualno nenovčana tražbina objave isprike, odnosno nenovčana tražbina da se uklone sporni članci sukladno ZM- u, no isto u konkretnom slučaju nema značaj vjerojatne opasnosti da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagateljice,
- da navodi predlagateljice da je mjera nužna kako bi se spriječio nastanak daljnje štete koja prijeti, a koja se očituje u narušenju njenog zdravstvenog stanja, nemaju značaj vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete budući da ista nije za te navode priložila nikakve dokaze, a što je, sukladno članku 7. stavku 1. ZPP-a, bila dužna učiniti,
- da u konkretnome slučaju nisu ispunjene niti pretpostavke propisane člankom 347. stavkom 2. OZ-a,
- da je propisima kaznenog zakonodavstva predviđena posljedica za onoga tko odaje službenu tajnu, stoga navodi predlagateljice kojima se ističe da postoji opasnost da će se daljnjim objavljivanjem nezakonito pribavljenog sadržaja njezinog mobitela ugroziti mogućnost njezine obrane u kaznenom postupku nemaju značaj važnih razloga kojima bi se osiguravao pravni red.
7. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud zaključuje da u konkretnome slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, te donosi pobijano rješenje.
8. Pravilno predlagateljica osiguranja u svojoj žalbi ističe da je odredila tražbinu čije osiguranje traži izdavanjem privremene mjere, međutim stav prvostupanjskog suda o određenosti iste ne utječe na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
9. Slobodu medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti samo na način propisan zakonom. U ovom slučaju slobodu medija nije dopušteno ograničiti jer je za objavljene informacije postojalo opravdano zanimanje javnosti. Naime, predlagateljica osiguranja je tijekom svog profesionalnog života obnašala javne funkcije, pa tako i funkciju gradonačelnice, saborske zastupnice te u konačnici i državne tajnice. Objavljene informacije odnose se upravo na razdoblje kada je ista obnašala navedene javne funkcije te ostvarivala kontakte s drugim osobama koje također obnašaju javne funkcije, slijedom čega u konkretnom slučaju postoji povećani interes javnosti te prvostupanjski sud pravilno nije primijenio odredbe članka 3. stavka 3. i članka 7. ZM-a.
10. U pogledu navoda da je protivnik osiguranja objavio poruke između predlagateljice osiguranja i njezinog odvjetnika, ističe se da objavljeni novinski članak ne sadrži podatke o predmetu postupka čijim bi se objavljivanjem povrijedila obveza tajnosti između odvjetnika i klijenta.
11. Pritom valja naglasiti da su se informacije o predlagateljici osiguranja objavljivale u svim glasilima, pa tako i na javnoj televiziji, što znači da su svi podaci izneseni u spornim člancima bili dostupni svim glasilima u Republici Hrvatskoj, bilo u tiskanom izdanju, bilo objavljivanjem putem televizijskih medija. Suprotno žalbenim navodima, niti jedan od dokaza priloženih spisu ne ukazuje da bi tuženik na nezakonit način pribavio podatke koje iznosi u spornim člancima.
12. Odredbom članka 346. stavak 1. OZ-a je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
13. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
14. Samim navođenjem da je postupanjem tuženika narušeno zdravstveno stanje predlagateljice osiguranja, bez dostavljanja ikakvog dokaza o navedenome, ne može se smatrati da je time učinjen vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prvostupanjski sud je pravilno obrazložio razloge zbog kojih predlagateljici osiguranja, bez obzira na određenost tražbine, ne pripada pravo na određivanje privremene mjere. Pitanje visine i osnove eventualno nastale štete ne utvrđuje se u postupku izdavanja privremene mjere te će predlagateljica isto moći dokazivati u eventualno pokrenutom postupku za naknadu štete.
15. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
16. Obzirom da predlagateljica osiguranja nije uspjelo žalbom, valjalo je odbiti njezin zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka.
U Rijeci 22. siječnja 2025.
Sudac:
Larisa Gačanin
