Poslovni broj K-183/2021-62
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Velikoj Gorici po sucu pojedincu Korneliji Ivanušić, uz sudjelovanje Katarine Rodić, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv prvookrivljenika SK i drugookrivljenika PK, zbog kaznenog djela iz čl. 228 st. 1 Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 ispravak, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ) pokrenutom Optužnicom Općinskog državnog odvjetnika u Velikoj Gorici (dalje u tekstu: ODO Velika Gorica) broj KO-DO-85/2021 od 17. svibnja 2021. godine, nakon provedene i zaključene javne rasprave dana 23. siječnja 2025. godine u prisutnosti stranaka i branitelja, dana 24. siječnja 2025. godine, objavio i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik SK, OIB [osobni identifikacijski broj], sin IK i OK, rođene S, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],
[adresa], državljanin Republike Hrvatske, pomoćni autolakirer, nezaposlen,
SSS, neoženjen, bez djece, vojsku nije služio,
lošeg imovnog stanja, ranije osuđivan, nalazi se u istražnom zatvoru
II. Okrivljenik PK, zvani '' P' OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ĐK i GK, rođene I, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, stolar,
nezaposlen, SSS, neoženjen, otac jednog mlt. djeteta, vojsku nije služio, suvlasnik kuće na adresi stanovanja ranije osuđivan, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u
O
krivi su
što su
- dana 17. siječnja 2021., oko 17:45 sati, u Velikoj Gorici, na adresi [adresa], zajedno i po prethodnom dogovoru, u nakani neovlaštenog stjecanja nepripadnih im predmeta, sa držača za bicikle, uzeli i za sebe zadržali bicikl marke ''ROCKY MOUNTAIN SOUL 20L'', broj rame: SRMAJ1911058, star 6 mjeseci, vlasništvo trgovačkog društva ''SUN APARTMENTS j.d.o.o.'', vrijedan 5.000,00 kuna, oštetivši isto trgovačko društvo za navedeni iznos,
- dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeli drugome s ciljem da ju protupravno prisvoje,
- pa su time počinili kazneno djelo protiv imovine – krađom – opisano i kažnjivo po čl. 228 st. 1 KZ, pa se
temeljem odredbe čl. 228 st. 1 KZ, okrivljenik SK
osuđuje
NA KAZNU ZATVORA
U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) MJESECA
Temeljem odredbe čl. 54 KZ, u izrečenu kaznu zatvora na koju je okrivljenik osuđen, uračunava se ukupno vrijeme lišenja slobode - uhićenja i vrijeme boravka u istražnom zatvoru od 13. studenoga 2024. godine nadalje.
Temeljem odredbe čl. 158 st. 1 i 2 Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP) nalaže se prvookrivljeniku SK platiti oštećeniku SUN APARTMENTS j.d.o.o. iznos od 332,00 € (2.500,00 HRK) s naslova razmjernog dijela postavljenog imovinskopravnog zahtjeva u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti presude.
Temeljem odredbe čl. 148 st. 6 ZKP prvookrivljenik SK oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka.
Temeljem odredbe čl. 228 st. 1 KZ, okrivljenik PK
osuđuje
NA KAZNU ZATVORA
U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) MJESECI
Temeljem odredbe čl. 158 st. 1 i 2 ZKP nalaže se drugookrivljeniku PK platiti oštećeniku SUN APARTMENTS j.d.o.o. iznos od 332,00 € (2.500,00 HRK) s naslova razmjernog dijela postavljenog imovinskopravnog zahtjeva u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti presude.
Temeljem odredbe čl. 148 st. 6 ZKP drugookrivljenik PK oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka.
Obrazloženje
1. ODO Velika Gorica, optužnicom broj KO-DO-85/2021 od 17. svibnja 2021. godine, stavlja na teret okrivljenicima supočiniteljstvo kaznenog djela iz čl. 228 st. 1 KZ. Oštećenik je postavio imovinskopravni zahtjev u visini 5.000,00 HRK.
2. Kada su okrivljenici - poučeni u smislu odredbe čl. 415 st. 2 ZKP, pozvani očitovati se jesu li razumjeli optužbu, te kakav stav zauzimaju o optužbi, prvookrivljenik SK izjavio je da se osjeća krivim za počinjenje predmetnog kaznenog djela te da priznaje i imovinskopravni zahtjev oštećenika u razmjernom dijelu, a prihvaća i predloženu sankciju – kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, koju je ovlašteni tužitelj predložio na raspravi. Drugookrivljenik PK izjavio je da se ne osjeća krivim za počinjenje predmetnog kaznenog djela te da ne priznaje imovinskopravni zahtjev oštećenika.
3. Suglasno prijedlogu stranaka sud je u dokaznom postupku čitanjem – dakle, posredno – proveo sve prikupljene i optužnici priložene dokaze: Račun broj: 461-01- 91010 (list 4 spisa), Zapisnik o ispitivanju II. osumnjičenog PK, po članku 208.a ZKP, od 9. ožujka 2021. s DVD snimkom (listovi 14-21 spisa), Zapisnik o ispitivanju I. osumnjičenog SK, po članku 208.a ZKP od 12. ožujka 2021. s DVD snimkom (listovi 30-35A spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedoka HK od 24. travnja 2021. (list 57 spisa), a DVD snimka nadzorne kamere poslovnice HPB d.d. priložena uz službenu zabilješku o pregledu snimke video nadzora (listovi 11-12 spisa) reproducirana je na raspravi. Odbijeni su dokazni prijedlozi drugookrivljenika za neposredno izvođenje dokaza ispitivanjem LK, VK i ČK u svojstvu svjedoka kao nevažni. Naime, iz priložene i reproducirane snimke nadzornih kamera razvidno je da se drugookrivljenik nalazio uz prvookrivljenika i čuvao stražu prvookrivljeniku tempore criminis, pa teza obrane da se drugookrivljenik nalazio udaljen od mjesta događaja i u društvu predloženih svjedoka, ne bi bila dokaziva ispitivanjem navedenih osoba u svojstvu svjedoka kao što ispitivanjem istih ne bi bila osporiva činjenična osnova optužbe. Na kraju dokaznog postupka pročitan je i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.
4. U svojoj obrani je prvookrivljenik iskazao da su točni svi navodi u optužnici posebice vrijeme, mjesto, način počinjenja predmetnog kaznenog djela ali i sudioništvo drugookrivljenika u istom kaznenom djelu kritične zgode. Do zajedničkog dogovora za krađu ovog bicikla došlo je na način da je prvi uočio bicikl i predložio krađu istoga jer se tada nalazio na ulici, pa mu je trebala ta krađa a drugookrivljenik je čuvao stražu. Nakon krađe je zadržao bicikl, prodao ga i s drugookrivljenikom podijelio novac jer su zajedno bili u tome. Ne sjeća se osobe odnosno kako se zove osoba kojoj je prodao bicikl možda već idući dan - ne sjeća se, niti se sjeća za koliko novaca. Iako mu je jako žao zbog toga, tada nije imao drugog izlaza. Samom činu krađe ili blizini mjesta događaja nisu bili prisutni svjedoci koje je predložio drugookrivljenik. Naime, oni su se nalazili dalje, koliko se sjeća negdje na autobusnom stajalištu. Nadalje je iskazao da se u međuvremenu promijenio, da se uspio zaposliti i sada radi u tvrtki Gluhak selidbe i tim radom si je dovoljno uprihodio za samostalan život. Nije na redovnom ugovoru o radu zaposlen u toj tvrtki nego ga prijatelj iz te tvrtke angažira svaki drugi ili treći dan kada ima takav posao. Taj posao utovara i istovara plaća se po satu, a novac bi dobivao ili dnevno nakon obavljenog posla ili za sav rad svakih desetak dana. To je stvar dogovora.
5. U svojoj obrani je drugookrivljenik iskazao da su dana kritične zgode svi zajedno bili u društvu - ovo troje navedenih svjedoka koje je predložio ispitati, prvookrivljenik i on, s tim da su se na ovom putu razdvojili na način da su ovih troje svjedoka ostali kod kafića, zadržali se u prolazu koji je nedaleko udaljen od mjesta počinjenja djela, a prvookrivljenik i on su nastavili dalje. Kada je prvookrivljenik uočio bicikl, zastali su, on je gledao preko puta prema drugoj banci i zapravo uopće nije znao što prvookrivljenik radi njemu iza leđa, kao što se vidi i na snimci nadzorne kamere. Nikakvog prethodnog dogovora među njima dvojicom nije bilo. Prvookrivljenik se sam udaljio do Raiffeisen banke a on je s društvom sjeo na autobusnu stanicu kod "Neca" (kafić). Nadalje, autobusno stajalište od mjesta događaja nalazi po njegovoj slobodnoj procjeni udaljeno oko pet metara, odnosno gdje je društvo stajalo, u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Ne zna je li i kome prvookrivljenik prodao ukradeni bicikl, nije ostvario imovinsku korist stečenu tim kaznenim djelom, odnosno oni jesu dijelili neki novac ali se više ne sjeća od čega. Očitovao se o dijelu snimke nadzorne kamere gdje bi se iz snimljenog događaja dalo zaključiti da drži stražu prvookrivljeniku dok krade, iskazao je da je točno da je prvookrivljeniku držao stražu.
6. Dakle, prvookrivljenik čini nespornim sve činjenične navode optužbe dok drugookrivljenik osporava supočiniteljstvo ovog kaznenog djela, osobito okolnosti prethodnog dogovora i sudjelovanje u radnji kao konstitutivnom obilježju kaznenog djela krađe.
7. Cijeneći sve dokaze zajedno i svaki pojedinačno u korelaciji s ostalim provedenim dokazima, stav je ovoga suda da su okrivljenici supočinitelji predmetnog kaznenog djela krađe na način kako je to opisano u činjeničnom supstratu optužnice, te da je prvookrivljenikovo priznanje počinjenja predmetnog kaznenog djela iskreno, odnosno suglasno provedenim dokazima.
8. Naime, u svojoj vrlo uvjerljivoj obrani, prvookrivljenik je priznao sva konstitutivna obilježja predmetnog kaznenog djela i potvrdio sudioništvo drugookrivljenika na naprijed opisani način. Dapače, i drugookrivljenik potvrđuje da je čuvao stražu prvookrivljeniku, što je razvidno i iz reproducirane snimke nadzorne kamere. Prethodni dogovor ili zajednička odluka proizlazi također iz činjenice da je drugookrivljenik čuvao stražu u krađi koju je je predložio prvookrivljenik kada je uočio bicikl. Da takav prijedlog drugookrivljenik nije prihvatio i na taj način sudjelovao u donošenju zajedničke odluke – ne bi čuvao stražu prvookrivljeniku. Osim navedenoga, prvookrivljenik je iskazao kako je nakon prodaje ukradenog bicikla podijelio novac s drugookrivljenikom, budući je akcija bila zajednička, iako se drugookrivljenik sjeća da su neki novac dijelili ali se – prilično neuvjerljivo – ne sjeća da bi taj novac bio iz prihoda od prodanog ukradenog bicikla – što sud cijeni iskazom usmjerenim na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti.
9. Odredbom čl. 36 st. 2 KZ propisano je da su supočinitelji više osoba koji na temelju zajedničke odluke počine kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u počinjenju radnje ili na drugi način bitno pridonese počinjenju kaznenog djela.
10. Uzimajući u obzir naprijed navedena utvrđenja, stav je ovoga suda da su okrivljenici ostvarili sva konstitutivna obilježja kaznenog djela iz čl. 228 st. 1 KZ i to nedvojbeno u supočiniteljstvu, kako im se to stavlja na teret predmetnom optužnicom.
11. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz čl. 47 KZ nužne za odabir vrste i mjere kazneno pravne sankcije u konkretnom slučaju.
12. Sud je prvookrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca uz činjenicu da je prihvaćanjem izmijenjene predložene sankcije postignut sporazum između prvookrivljenika i ovlaštenog tužitelja, a sud drži da je predložena i po prvookrivljeniku prihvaćena kazneno pravna sankcija zakonita.
13. Nadalje, sud drugookrivljeniku olakotno cijeni dugotrajnu nezaposlenost, odnosno siromaštvo, te uzima u obzir da trenutno izdržava više zatvorskih kazni, dok raniju osuđivanost cijeni otegotno. S obzirom na naprijed navedena utvrđenja sud drži adekvatnom sankcijom drugookrivljeniku izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, koju predlaže i ovlašteni tužitelj, držeći da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja.
14. Sud je oštećeniku dosudio u postavljeni imovinskopravni zahtjev, tako da je svaki okrivljenik dužan platiti oštećeniku iznos od 332,00 € (ranije 2.500,00 HRK) s naslova razmjernog dijela postavljenog imovinskopravnog zahtjeva u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti presude, a diskrecijski je odredio rok za podmirenje navedene obveze uzimajući u obzir imovno stanje oba okrivljenika.
15. Svoju odluku o troškovima postupka sud temelji na odredbi čl. 148 st. 6 ZKP te je okrivljenike oslobodio obveze naknade troškova kaznenog postupka, s obzirom da su lišeni slobode, bez imovine, pa bi plaćanjem istih bila dovedena u pitanje njihova egzistencija, s tim da bi po stajalištu suda - u slučaju nametanja obveze plaćanja troškova postupka i izostanka dobrovoljnog ispunjenja, postupak prisilne naplate tražbine bio skopčan s poteškoćama, tako da bi doveo u pitanje smisao plaćanja troškova kaznenog postupka.
U Velikoj Gorici, 24. siječnja 2025. godine
S u t k i nj a
Kornelija Ivanušić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke i oštećenik imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerovljenog pisanog prijepisa iste. Oštećenik ima pravo na žalbu iz razloga propisanih odredbom čl. 464 st. 4 ZKP. Žalba se podnosi u četiri (4) istovjetna pisana primjerka putem ovoga suda, a o istoj odlučuje Županijski sud, kao sud drugog stupnja.
