Poslovni broj: P-261/2021-55

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu Jasenki Pavišić Čačić kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 28921978587, protiv tuženika OPĆINA FUŽINE, Fužine, Dr. F. Račkog 19, OIB: 50371966761, kojeg zastupa Florijan Matić iz Rijeke, E. Barčića 11/I, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja HEP-proizvodnja d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 09518585079, radi brisanja knjižnog prava i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2024. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja ZB, dipl. pravnika, punomoćnika tuženika Florijana Matića, odvjetnika iz Rijeke i punomoćnika umješača na strani tužitelja HB, dipl. pravnika, a objavljene dana 24. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se upis brisanja uknjižbe prava vlasništva tuženika Općina Fužine, Dr. F. Račkog 19, OIB: 50371966761 koje je uknjiženo na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel u Delnicama poslovni broj Z-22837/2019 od 17. rujna 2019. godine u zk. ul. [broj ZK uloška] te se nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na način da se ponovno uknjiži vlasništvo tužitelja HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 28921978587, na nekretninama upisanim na zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]:

- kč. br. [katastarska čestica], Lepenice, površine 892.882 m2,

- kč. br. [katastarska čestica], Lepenice, površine 7255 m2,

- kč. br. [katastarska čestica], neplodno, bočni nasip Mrličev jarak, površine 1 jutro 1107 čhv - kč. br. [katastarska čestica], pristupna cesta Mrličev jarak, površine 881 čhv prema stanju prije provedbe rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel u Delnicama Z-22837/19 od 17. rujna 2019. godine.

II. Nalaže se tuženiku da umješaču na strani tužitelja naknadi parnične troškove u iznosu od 1.566,15 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos po stopi iz čl. 29. st. 2 (ostali odnosi) ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 14. studenoga 2019. godine tužitelj je naveo da je bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnina označenih kao 2908/1, 2908/13, 2908/14 i 2908/16 koje su bile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj Z-22837/19 od 17. rujna 2019. godine da je izvršena promjena na navedenim česticama i da je na temelju čl. 131. i 133. Zakona o cestama tuženik upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] pod oznakom GF01-9 od GF01 do jezera Lepenica - nerazvrstana cesta, površine 2629 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naveo je da smatra da je izvršeni upis nevaljan i da se njime vrijeđa tužiteljevo pravo budući da je za formiranje kč. br. [katastarska čestica] od ranije kč. br. [katastarska čestica] površine 892.882 m2, koja u naravi predstavlja livadu, oduzeta i umanjena površina te čestice za 1.260 m2 zbog čega da sada iznosi 891.622 m2; da je ranija kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja livadu, također umanjena za površinu od 336 m2 zbog čega da sada iznosi 6919 m2; da je od kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja livadu, umanjena površina za 35 m2 zbog čega da sada iznosi 9705 m2 i da je od ranije kč. br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja pristupni put do bočnog nasipa na jezero Lepenica površina te čestice umanjena za 1003 m2 zbog čega da sada iznosi 2169 m2. Istaknuo je da je od oduzetih površina stvorena novoformirana kč. br. [katastarska čestica], površine 2629 m2 i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika. Istaknuo je da predmetne čestice nisu u naravi cesta i da su povrijeđena vlasnička prava tužitelja budući da se proglašenjem nerazvrstane ceste dovodi u opasnost veći broj ljudi i imovine jer da se radi o pristupnom putu do bočnog nasipa jezera Lepenica, a što da je suprotno propisima o sigurnosti na hidroenergetskim objektima. Osim toga da je tužitelj izgradio i koristio predmetni put i da on nije ni izveden, a niti projektiran u svrhu javnog prometa. Na iznijete okolnosti predložio je očevid na licu mjesta te geodetsko i građevinsko vještačenje. Dodatno je istaknuo da čestice koje predstavljaju pristupni put bočnom nasipu i livadi na obali jezera Lepenica nikada nisu bili dio javne prometne površine već su služile isključivo za potrebe GHE Vinodol, HE Gorski kotar za obavljanje redovnih aktivnosti obilazaka bočnog nasipa Lepenica kao i vršenje remontnih aktivnosti na održavanju hidrotehničkih objekata. Predmetni pristupni put da predstavlja odvojak pristupnog puta objektima na brani Lepenica i RHE Lepenica koji se od izgradnje nalazi zaključan pod rampom, a čiji ključ posjeduje tužitelj. Istaknuo je da se radi o odvojku koji vodi od županijske ceste Kraljev jarak - Fužine (lokacija Vrelo) kroz predio Lepenice do same elektrane. Taj pristup da je sagrađen u fazi gradnje RHE Lepenica. U vrijeme gradnje 1987. godine da je postavljen fizička prepreka - rampa koja da je onemogućavala ulaz vozilima na područje hidroakumulacijskog sustava Lepenica. Nikada taj put nije bio pristupačan većem broju korisnika niti da je bio namijenjen javnom prometu. Navedeno iz razloga što nema sigurnosne i tehničke uvjete za takvu uporabu. Smatra da se ne može raditi o cesti u smislu odredbe čl. 98. Zakona o cestama jer da cestu može svatko slobodno koristiti, a da se navedeni put nalazi iza rampe uz znak zabrane prometovanja i na nepristupačnom terenu. Zbog toga da nije udovoljeno pretpostavkama za proglašenje nerazvrstane ceste. Tužitelj da navedeno zemljište koristi kao pristupni put do bočnog nasipa na jezeru Lepenica prilikom korektivnog i preventivnog održavanja jezera Lepenica. Osim toga da predmetni put nema potrebne sastavne dijelove koji ga čine nerazvrstanom cestom. Tužitelj da je jedini posjednik predmetne čestice i da je rampa postavljena kako druge osobe vožnjom ne bi dovele sebe u opasnost budući da put vodi k bočnom nasipu, jezeru i brani koji se koriste za proizvodnju električne energije. Tužbenim zahtjevom traži da se briše uknjižba prava vlasništva tuženika i naloži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Osnovanost zahtjeva utemeljio na odredbi čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama. Predložio je da se provede zabilježba spora.

2. Nakon što se Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama oglasio stvarno nenadležnim za postupanje, predmet je po pravomoćnosti tog rješenja dostavljen ovome sudu.

3. Rješenjem od 16. lipnja 2021. godine dopuštena je zabilježba predmetnog spora u zemljišnim knjigama (str. spisa 27-29).

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio odbacivanje tužbe iz razloga što je tužbeni zahtjev u dijelu uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja neodređen. Provedeni upis da je bio istinit jer da je pravni temelj za uknjižbu predstavljao pravomoćni upravni akt i to prijavni list Klasa: 932-06/19-02/1115 od 13. kolovoza 2019. godine i odluka tuženika o registru nerazvrstanih cesta. Tuženik je uknjižbu proveo pozivom na odredbu čl. 131. i 133. Zakona o cestama za koje je Ustavni sud RH utvrdio da nisu protivne Ustavu, da se rješenje donosi na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i da sud provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Stoga da je provedba zemljišnoknjižnog upisa uknjižbe nerazvrstane ceste samo deklaratornog karaktera jer da vlasništvo proizlazi iz zakona prema čl. 131. -133. Zakona o cestama, odnosno da se stječe po sili zakona. Dodatno da jedinica lokalne samouprave čak niti nema obvezu uknjižiti svoje pravo vlasništva (odluka Ustavnog suda RH U I-6326/2011). Odredbom čl. 100. st. 1 Zakona o cestama da je definiran pravni status nerazvrstanih cesta kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Čl. 100. st. 2 Zakona o cestama da je propisana zabrana otuđenja odnosno stjecanja stvarnih prava na nerazvrstanim cestama osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje građevine sukladno odluci predstavničkog tijela lokalne i područne samouprave. Osporio je urednost tužbenog zahtjeva iz razloga što isti uvijek mora glasiti na utvrđenje nevaljanosti pravnog osnova za neistinit upis na brisanje uknjižbe i na uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, a što da tužitelj nije učinio. Naveo je da je tužitelju prestalo knjižno pravo na temelju činjenica za koje zakon veže pravne posljedice. Istaknuo je da bi tužitelj morao prethodno ishoditi pravomoćne odluke upravnog suda odnosno tijela javne vlasti u pogledu nezakonitosti tuženikovih odluka o nerazvrstanim cestama da bi se uopće moglo preispitivati zakonitost uknjižbe. Dodatno je naveo da tužitelj nije izgradio prijepor jer da u vrijeme izgradnje 80-ih godina prošlog stoljeća nije niti postojao već je postojalo društveno poduzeće "Elektroprivreda Rijeka, OOUR HE Nikola Tesla, Tribalj". Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. U podnesku od 29. studenoga 2021. godine tužitelj je predložio da se o parnici obavijesti društvo HEP - proizvodnja d.o.o. iz razloga što se radi o društvu koje održava predmetni pogon radi proizvodnje električne energije sukladno Zakonu o tržištu električne energije.

6. Na pripremnom ročištu od 30. studenoga 2021. godine društvo HEP - proizvodnja d.o.o. Zagreb, izjavilo je volju da sudjeluje u predmetnoj parnici u svojstvu umješača na strani tužitelja. Naveo je da je pravni interes društva okolnost da upravlja svim nekretninama u vlasništvu tužitelja, a koje služe u proizvodne svrhe. Tuženik se obvezao dostaviti kompletnu dokumentaciju na temelju koje je proveden upis tuženika. Istaknuo je da je rampu na predmetnoj čestici postavio tužitelj nakon što je tuženik izvršio upis u zemljišnim knjigama. Umješač je naveo da je tuženik uklonio rampu s lokotom o čemu da se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci, SS u Delnicama spor radi smetanja posjeda.

7. Rješenjem od 10. prosinca 2021. godine prihvaćeno je sudjelovanje društva HEP - proizvodnja d.o.o. Zagreb u svojstvu umješača na strani tužitelja budući da je nesporna činjenica da se radi o društvu koje snosi odgovornost za upravljanje proizvodnim pogonima u vlasništvu tužitelja na temelju Zakona o tržištu električne energije, a zbog čega je utvrđeno postojanje pravnog interesa na strani umješača da tužitelj uspije u sporu pozivom na odredbu čl. 206. st. 1 ZPP-a.

8. Na ročištu za glavnu raspravu od 1. ožujka 2022. godine izvršen je uvid u predmet Z-22837/19. Određeno je provođenje dokaza saslušanjem predloženih svjedoka i zastupnika po zakonu tuženika CB.

9. Umješač je u podnesku od 14. ožujka 2022. godine naveo da je Odluka o četvrtoj izmjeni i dopuni registra nerazvrstanih cesta na području Općine Fužine neovlašteno donijeta od strane općinskog načelnika iako takvu odluku može donijeti samo predstavničko tijelo općine. U prilog tome pozvao se na okolnost da je osnovnu odluku o nerazvrstanim cestama i javno prometnim površinama od 7. rujna 2007.g. donijelo općinsko vijeće Općine Fužine te da je općinsko vijeće jedino ovlašteno donositi dopune i izmjene iste. Osporio je istinitost izjava načelnika da bi se cesta koristila za promet vozila i da bi bila pristupačna svima. Površine za koje su umanjene čestice naznačene u historijatu tužbe i dalje čine sastavni dio bočnog nasipa. Osim toga da su u snimci izvedenog stanja odnosno geodetskog elaborata izvedenog stanja očigledne nelogičnosti jer da novoformirana čestica ne prati postojeće stanje u naravi, a niti njezin oblik ima oblik trase ceste. Protiv geodeta koji je sačinio predmetnu dokumentaciju da je pokrenut stegovni postupak pri Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije.

10. Na ročištu za glavnu raspravu od 22. rujna 2022. godine i na ročištu od 13. rujna 2022. godine provedeni su dokazi saslušanjem predloženih osoba. Tužitelj je ustrajao kod dokaznih prijedloga za provođenjem očevida na licu mjesta uz geodetsko i građevinsko vještačenje.

11. Tuženik je na pisani nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 16. veljače 2024. godine (str. spisa 154-188) istaknuo primjedbe budući da je smatrao da vještak pravno tumači određene dijelove predmetne nekretnine te iznosi stajalište da isti ne mogu činiti dio nerazvrstane ceste. Istaknuo je da se cestovno zemljište može dati na korištenje radi obavljanja pratećih djelatnosti, a da se na javnoj cesti može osnovati i pravo služnosti i pravo građenja. Navedeno da je propisano Pravilnikom o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti. Sve što se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da čini sastavni dio nerazvrstane ceste.

12. Umješač na strani tužitelja je istaknuo primjedbu na pisani nalaz i mišljenje građevinskog vještaka od 2. svibnja 2024. godine u pogledu nejasnoće u vezi smještaja brklje koju je prethodno u nalazu geodetskog vještaka označio vještak. Predložio je da se otkloni predmetna nejasnoća.

13. Tuženik se u podnesku od 18. lipnja 2024. godine očitovao na pisani nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke navodeći da vještak za iznijeto mišljenje ne navodi bilo kakve razloge za iznijeto stajalište. Istaknuo je da nije vidljivo koje opasnosti prijete HE Lepenica prilikom prelaska motornih vozila po asfaltiranoj cesti s postavljenim rubnjacima. Naveo je da se bočni nasip nalazi na drugoj nekretnini, a ne na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da preko nje smiju voziti samo vozila tužitelja. Stoga da nije jasno zbog čega postoji opasnost za postrojenje, uređaje i branu ako se vozi rubom parcele kč. br. [katastarska čestica]. Stoga da se niti vozila tužitelja ne bi smjela kretati preko bočnog nasipa. Istaknuo je da predmetna prometnica za pučanstvo nema značaj pristupa strojarnici hidroelektrane, da se preko brane niti ne smije voziti jer da taj dio ne predstavlja predmetnu česticu. Javni promet da se i vrši samo do nasipa. Smatra irelevantnim navod radi li se o glavnom ili sporednom pristupu. Osim toga da vještak nije argumentirao zaključak o postojanju opasnosti za postrojenje tužitelja navodom da se radi o cesti građenoj isključivo za potrebe hidroelektrane. Smatra da korištenje novoformirane čestice ne predstavlja opasnost za postrojenje. Osim toga da nerazvrstana cesta može predstavljati seoske, poljske i šumske puteve.

14. Na ročištu za glavnu raspravu od 10. prosinca 2024. godine tužitelj je predložio zaključenje glavne rasprave te naveo da nema dokaznih prijedloga. Tuženik je predložio novo građevinsko vještačenje navodeći da smatra da zadatak dan vještaku građevinske struke nije odlučan za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari.

15. Sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu i saslušanjem svjedoka IB (str. spisa 112-113), svjedoka EB (str. spisa 114-116), svjedoka ĐB (str. spisa 116-118), svjedoka LB (str. spisa 118-119), svjedoka PB (str. spisa 119-120), zastupnika po zakonu tuženika CB (str. spisa 134-136), očevidom na licu mjestu, uvidom u pisani nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 16. veljače 2024. godine (str. spisa 154-188), uvidom u pisani nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke od 2. svibnja 2024. godine (str. spisa 207-263) te saslušanjem vještaka geodetske struke Tatjane Radetić iz društva GEOX d.o.o. (str. spisa 291) i građevinske struke Jasminke Lilić (str. spisa 291-292).

16. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog raspravljanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

17. Nije sporna činjenica da je novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastala od dijelova kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako to navodi tužitelj u historijatu tužbe.

18. Nije sporna niti činjenica da je na katastarskim česticama od kojih je formirana sporna čestica kč. br. [katastarska čestica] bilo upisano pravo vlasništva tužitelja (str. spisa 59-60).

19. Nije sporno niti da je novoformirana kč. br. [katastarska čestica] upisana kao nerazvrstana cesta s pravnim statusom javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika (str. spisa 9-10).

20. Tužiteljeva aktivna i tuženikova pasivna legitimacija proizlazi iz odredbe čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22) prema kojoj je propisano da je nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnog knjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

21. Sporna je osnovanost brisovne tužbe.

22. Sporno je u vezi toga radi li se o nerazvrstanoj cesti odnosno je li provedba uknjižbe u predmetu Z-22837/2019 kod Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama bila valjana.

23. Očevidom na licu mjesta održanom 1. prosinca 2023. godine i provođenjem geodetskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku za geodeziju društvu GEOX d.o.o. s ovlaštenim stalnim sudskim vještakom za geodeziju Tatjanom Radetić sud je identificirao novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na licu mjesta.

24. Na ročištu za očevid prema utvrđenjima iz zapisnika (str. spisa 148-150) stranke su učinile nespornom činjenicu da novoformirana čestica k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja jedini put do bočnog nasipa u sklopu HE Lepenica. Neposrednim opažanjem sud je utvrdio da se na kraju bočnog nasipa dolazi do preljevnog polja koje čini sastavni dio HE Lepenica. Pritom je među strankama nesporna okolnost da je funkcija preljevnog polja da višak vode iz jezera odlijeva u akumulaciju Bajer. Sud je stoga ocijenio utemeljenom tvrdnju umješača na strani tužitelja da je bitno da se na preljevnom polju prati stanje betona koji da se mora održavati i da su uz preljevno polje postavljene ograde i da se radi o prostoru na kojem se mora osigurati šišanje živice, a sve u svrhu pristupa svakom dijelu građevine u sklopu HE Lepenica.

25. Navedeno uostalom nalazi potvrdu i u iskazima zaposlenika umješača na strani tužitelja LB ( str. spisa 118-119) koji je naveo da se radi o putu koji vodi do akumulacije, a koji je potreban za logističko održavanje akumulacije i popratnih objekata, kao i iskazu svjedoka PB ( str. spisa 119-120) koji je uvjerljivo opisao razloge održavanja bočnog nasipa na kojem treba voditi računa da ne dođe do erozije materijala kao i da visoko raslinje ne uđe u tijelo brane, a sve iz sigurnosnih razloga.

26. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 16. veljače 2024. godine (str. spisa 154-188) utvrđeno je da se prema kopiji katastarskog plana na str. spisa 162, na kč. br. [katastarska čestica] nalazi dijelom asfaltirana površina kojom se ne može svatko slobodno kretati zbog postavljenog čunjića kao i zbog prometnog znaka zabrane prometa u jednom smjeru. Pritom je vještak naveo da jednim dijelom novoformirana čestica predstavlja i šljunčanu površina s rekreativnim dječjim i ugostiteljskim sadržajem koji da ne čini dio nerazvrstane ceste prema čl. 100. Zakona o cestama. Na očevidu na licu mjesta utvrđena je okolnost da se na početku novoformirane čestice kč. br. [katastarska čestica] nalazi čunjić i prometni znak zabrane prometa u jednom smjeru uz znak obavijesti da se pristupa pješačkoj i biciklističkoj stazi. Nesporno je između stranaka da je čunjić i znak zabrane prometa u jednom smjeru na početku kč. br. [katastarska čestica] postavio tuženik. Navedeno je prikazano na fotografiji 2 priloga pisanom nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke (str. spisa 181).

27. Isto tako, na očevidu na licu mjesta utvrđeno je da je prije predmetne čestice postavljena rampa koja je u trenutku održavanja očevida bila podignuta, a koja je prikazana u prilogu pisanog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke na fotografiji br. 16 (str. spisa 188). Uz rampu je vidljiv znak zabrane prometa u oba smjera. Radi se o prometnom znaku kojeg nije postavio tuženik, a što je u postupku između stranaka nesporno.

28. Imajući u vidu okolnost da je prema prometnoj regulaciji uspostavljenoj prije formiranja kč. br. [katastarska čestica] bio zabranjen promet vozilima u oba smjera radilo se o već uspostavljenom režimu ograničene uporabe jedinog pristupnog puta bočnom nasipu u sklopu HE Lepenice.

29. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Jasminke Lilić od 2. svibnja 2024. godine (str. spisa 207-263) utvrđeno je da je Republički komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline 28. lipnja 1985. godine izdao građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava Elektroprivredi Rijeka građenje akumulacionog sistema Lepenica između ostalog i na dijelu kč. br. [katastarska čestica]. Iz projektne dokumentacije na temelju koje je ishođena građevinska i uporabna dozvola navodi se da je predmetna cesta izgrađena radi pristupa do strojarnice CHE Lepenica u toku izvođenja radova te kao stalni pristup. Cesta da je projektirana za dopuštenu brzinu od 20 km/h i da zadovoljava potrebe pristupa i transporta opreme i materijala za CHE Lepenica u skladu s tada važećim propisima za javne saobraćajnice. Tip kolovozne konstrukcije da je predviđen za malu gustinu saobraćaja s obzirom da je cesta služila prvenstveno do strojarnice CHE Lepenica i brani Lepenica, a samo dijelom da je predviđena za javni saobraćaj (dio prema brani i strojarnici). Zaključno, vještak je naveo da budući da cesta vodi do bočnog nasipa jezera Lepenica kao dijela sustava akumulacijskog jezera da se proglašenjem predmetne ceste nerazvrstanom omogućava slobodno korištenje većem broju raznih korisnika iako se radi o nacionalnoj kritičnoj infrastrukturi s obzirom da se radi o energetskom postrojenju. Prema zaključku vještaka građevinske struke proizlazi da se novoformirana kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne može koristiti za promet vozilima bez opasnosti za uređaje, postrojenja i branu koja čini sastavni dio HE Lepenica.

30. U svom iskazu stalni sudski vještak za građevinarstvo Jasminka Lilić (str. spisa 291-292) je naveo da se radi o cesti koja je isključivo napravljena za potrebe korištenja HE Lepenica odnosno za pristup i dopremu materijala odnosno o cesti kojom je omogućen pristup do strojarnice Lepenica i pristup brani Lepenica. Cesta da je samo jednim dijelom predviđena za javni promet i to prije rampe za što je utvrđeno da je izvan novoformirane kč. br. [katastarska čestica]. Zaključno, vještak je naveo da je zbog činjenice da se radi o cesti koja je bila sastavni dio projekta da se zbog toga ne može koristiti nesmetano bez suglasnosti HEP-a jer da je namijenjena upravo za korištenje tužitelju.

31. Sud je prihvatio mišljenje vještaka građevinske struke Jasminke Lilić da se zbog cjelovitosti projekta za koji je izdana građevinska dozvola za građevinu "akumulacioni sistem Lepenica", a koji je uključivao pretežit dio površine novoformirane kč. br. [katastarska čestica], radi o cesti koja služi za pogon HE Lepenica.

32. S obzirom na otprije postavljene znakove zabrane prometa koji se nalaze izvan predmetne čestice prema fotografiji 16 na str. spisa 188 kao i one koje je postavio sam tuženik na početku novoformirane čestice prema fotografiji 1 i 2 na str. spisa 181, sud je utvrdio da je i kod tuženika postojala svijest da kretanje i promet novoformiranom česticom mora nužno ograničiti s obzirom na postojanje postrojenja HE Lepenica. Potrebu za ograničenjem i uvođenjem restrikcija u korištenju novoformirane kč. br. [katastarska čestica] sud je utvrdio i iz iskaza svjedoka IB (str. spisa 112-113) koji je kod tuženika sudjelovao u pripremi odluke o nerazvrstanim cestama. On je u bitnome izjavio da su na tom području postavljeni prometni znakovi sa zabranom kretanja, da uz jezero Lepenica postoje ograničenja u vezi kretanja i korištenja tog prostora jer da se radi o jezeru koje služi za proizvodnju električne energije no da se to odnosi na drugi dio jezera. Rampa sa zabranom kretanja da je bila postavljena od strane HEP-a i prije nego što je formirana nova čestica i da je uz rampu postojao znak zabrane kretanja. Rampa da je priječila pristup novonastaloj čestici.

33. Svjedok SB, tuženikov zaposlenik, je u iskazu (str. spisa 114-116) naveo da i stupić od kada je formirana kč. br. [katastarska čestica] priječi da ljudi odlaze do jezera s autom. Izjavio je da je otprije postojala rampa koja da je priječila pristup za dolazak na samu branu i bočni nasip.

34. Na ročištu na kojem je proveden očevid na licu mjesta 1. prosinca 2023. godine (str. spisa 148-150) je utvrđeno da se radi o rampi postavljenoj prije skretanja za novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] i to na putu koji vodi do novoformirane čestice. Navedeno potvrđuje i sam načelnik općine tuženika JB koji je, saslušan u svojstvu stranke u svojem iskazu (str. spisa 134-136), naveo da je tuženik naručio i postavio znakove ograničenja kretanja iz razloga što se mora ograničiti kretanje kako ne bi bile ugrožene građevine HEP-a. Istaknuo je da je tuženik u upravljanju nerazvrstanom cestom postavio tri rampe i da podizni stupić priječi pristup brani. Iz njegova iskaza je utvrđeno da bi za potrebe održavanja bočnog nasipa, koji čini sastavni dio HE Lepenica, djelatnicima HEP-a bili potrebni daljinski upravljači od stupića kojim raspolaže tuženik. Takvo gospodarenje i ograničavanje pristupa posjedom daljinskog upravljača kojim raspolaže tuženik može biti dovedeno u pitanje održavanja i sigurnost hidroenergetskog postrojenja HE Lepenica za kojeg je vještak građevinske struke Jasminka Lilić uvjerljivo i stručno navela da čini jednu cjelinu s obzirom da je obuhvaćeno građevinskog dozvolom za akumulacioni sustav Lepenica. Stoga se cjelina odnosi na površinu koja obuhvaća i ulazi u kč. br. [katastarska čestica].

35. Unatoč dobroj suradnji između tuženika i umješača na strani tužitelja koji je opisao u svom iskazu svjedok ĐB (str. spisa 116-118), a koji je zaposlen na radnom mjestu voditelja HE Gorski kotar, sud je ocijenio uvjerljivim navode iz njegova iskaza da se uz bočni nasip i branu zabranjuje svaki promet zbog osovinskog oštećenja i vibracija koje da mogu oštetiti branu, a što može doći do pucanja i plavljenja prostora ispod brane. Osim toga, da je društvo HEP Proizvodnja dužno brinuti i o kvaliteti vode u koju svrhu se vrše stalna mjerenja i kontrola voda. Otkada je formirana nova čestica da dolazi do propadanja svih tih objekata jer da auti sad dolaze do jezera, a da se čak na jezeru i peru. Izjavio je da je HEP Proizvodnja dopustila tuženiku uređenje plaže, ali uz poštivanje uvjeta kako bi se zaštitili ljudi od usisnog uređaja koji se nalazi uz branu i uz poštivanje svrhe jezera te svih sanitarnih uvjeta. Pojasnio je da su akumulacije Lepenice i Bajer podzemnim tunelima povezane s HE Vinodol, da se radi o objektima od posebnog interesa za RH za proizvodnju električne energije, da su sve okolne nekretnine oko jezera Lepenica u vlasništvu tužitelja i da podliježu posebnom režimu korištenja. Da je na bočnom nasipu uočenu pojačano propuštanje i da je pozvano specijalizirano društvo za promatranje brana GEOKOM d.o.o. Zagreb koje zbog stupića na fotografiji prilog 2 nije moglo pristupiti prostoru bočnog nasipa vozilom osim pješice. Isto tako ugovorom odabran izvođač GRAĐEVINAR Čabar zbog postavljenog stupića nije mogao pristupiti redovnoj košnji kako se volumen vode u akumulaciji ne bi smanjio. Izjavio je da se upravo zbog nemogućnosti pristupanja mjestu održavanja radova, umješač na strani tužitelja obratio tuženiku s upozorenjem na kazneno-pravnu odgovornost u slučajevima sprječavanja pristupa objektima za proizvodnju električne energije nakon čega da je spušten stupić. Osim toga, da preko brane prolaze kamioni koji izvlače trupce iz šume iako taj put nije predviđen za takvu vrstu eksploatacije te zbog toga može doći do oštećenja i pucanja brane. Napomenuo je da je s postavljenim stupićem već bilo problema, da nije radio, a da to može predstavljati sigurnosni problem naročito u slučaju visokog vodostaja budući da se na tom prostoru vrši preljev pa ga je potrebno redovito čistiti i održavati, a da pokvareni stupić onemogućuje pristup mehanizaciji potrebnoj za čišćenje.

36. Svjedok PB je uvjerljivo u svojstvu inženjera u službi održavanja HEP Proizvodnje naveo da se radi godišnji projekt održavanja akumulacije (str. spisa 119- 120). Istaknuo je da se bočni nasip mora održavati i da se na području cijele akumulacije vrši košnja jedanput godišnje. Na bočnom nasipu da treba biti trave kako ne bi došlo do erozije materijala no da se mora odstraniti svako visoko raslinje koje može pustiti dublje korijenje. HEP Proizvodnja da dobiva preporuke za održavanje brane od za to ovlaštenih društava i da se sukladno tome donosi godišnji plan održavanja koji da predstavlja zakonsku obvezu. Osim toga da je u sklopu održavanja bitno voditi računa o betonskoj površini na preljevu, vršiti košnju te sjeći visoko raslinje da ne bi ulazilo u tijelo brane kao i održavati puteve čistima da ne dođe do propadanja kako ne bi bila ugrožena sigurnost cjelokupnog kompleksa. Izjavio je da su od Općine dobili daljinski upravljač s kojim se spušta stupić tek nakon upozorenja da služba održavanja nema pristup hidroenergetskom postrojenju. Predmetni asfaltirani put za koji je utvrđeno da se nalazi u površini kč. br. [katastarska čestica] da predstavlja jedini pristup ulaznom uređaju RHE Lepenica koji da se nalazi pod vodom. Pojasnio je da je pristup tom uređaju važan kada je akumulacija prazna a kako je taj uređaj od betona bitno ga je redovno pregledavati kako bi se spriječila oštećenja. Naveo je da se pojedinim vremenskim periodima akumulacija prazni i da se tada ulazni uređaj pregledava. Drugi pristup tom uređaju da ne postoji iz razloga što je prilikom projektiranja akumulacije cijeli kompleks zamišljen kao jedna cjelina. Pojasnio je da sva voda iz akumulacije ide u taj ulazni uređaj i da se u sklopu redovnog održavanja na tom ulaznom uređaju čisti rešetka. Uređaj da se sastoji od velikih vrata iza kojih je otvor i zapornica koja propušta vodu na turbine, a da je to način na koji se proizvodi električna energija. Iz navoda saslušanih svjedoka ĐB (str. spisa 116-118), LB (str. spisa 118-119) i PB (str. spisa 119-120) utvrđeno je da je HEP Proizvodnji koja je zadužena za održavanje i upravljanje objekta u vlasništvu tužitelja potreban nesmetani pristup svakom segmentu HE Lepenica pa tako i bočnom nasipu i preljevnom polju, a osobito ulaznom uređaju. Zbog toga je proglašenje nerazvrstane ceste od strane tuženika nezakonito budući da se ne radi o cesti koju je svatko slobodan koristiti. Na navedeno uostalom upućuju i ograničenja koja je postavio sam tuženik nakon formiranja kč. br. [katastarska čestica] postavljanjem stupića i znakom zabrane prometa u jednom smjeru prema fotografiji 1 i 2 na str. spisa 181. Budući da je nesporna činjenica da da su ugostiteljska kućica i šljunčana plaža uređeni tek nakon formiranja kč. br. [katastarska čestica], sud smatra da predmetna cesta nije predstavljala niti pristupnu cestu nekom objektu za koji je predviđen slobodan pristup i komunikacija. Stoga se ne radi o cesti koja bi udovoljavala pretpostavke iz odredbe čl. 98. Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23., 133/23). Zbog ranije postavljenih ograničenja, kao i ograničenja koje je postavio sam tuženik jasno je da se ne radi o cesti koja se koristi za promet vozilima i koju svatko može slobodno koristiti. Utvrđeno je da se radi o jedinom pristupnom putu pojedinim dijelovima HE Lepenica. Nema zapreke da sud u okviru parničnog postupka ocjenjuje vrijeđa li se uknjižbom u predmetu Z-22837/2019 tužiteljevo pravo i neovisno od tuženikovih navoda da je tuženik uputio Javni poziv o obilježavanju, izmjeri i ucrtavanju predmetne nerazvrstane ceste ( str. spisa 79) na koji da se tužitelj nije javio. Na navedeno upućuje upravo odredba čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama. Stoga su pravno irelevantni tuženikovi navodi da je za provedbu upisa bila dostavljena kompletna dokumentacija i da je zemljišnoknjižni sud imao svu dokumentaciju potrebnu za provedbu upisa. S obzirom da se radi o stjecanju po sili zakona sud je u ovom postupku bio ovlašten ispitivati jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 98. Zakona o cestama. U ovom postupku utvrđeno je da nisu. Stoga nije od odlučnog značaja za osnovanost tužbenog zahtjeva izrada geodetskog elaborata izvedenog stanja i dostavljene odluke tuženika o proglašenju nerazvrstanih cesta budući da se radi o jednostranom aktu tuženika koji u predmetnoj slučaju nema uporišta u zakonu. Osim toga tuženik nije dokazao postojanje ovlaštenja na strani zastupnika po zakonu tuženika da samostalno donosi odluku o uvrštenju cesta u Registar nerazvrstanih cesta, a kako je to učinjeno Odlukom o četvrtoj izmjeni i dopuni Registra nerazvrstanih cesta na području Općine Fužine ( str. spisa 82-97) kojom je novoformirana čestica bila upisana u Registar tuženika. Sud je ovlašten u parničnom postupku po brisovnoj tužbi ispitivati radi li se o nerazvrstanoj cesti i bez poništenja odnosno ukidanja akata koje su donijela tijela tuženika. Navedeno iz razloga što u postupku po brisovnoj tužbi sud ispituje kako ispunjenje pretpostavki za upis prema zemljišnoknjižnom pravu tako i ispunjenje pretpostavki jesu li nastupile određene pravne posljedice u odnosu na činjenice zbog kojih se traži provedba upisa.

37. Zbog neispunjenja pretpostavki iz čl. 98. Zakona o cestama upis predmetne čestica kao nerazvrstane ceste je pravno neistinit. O navedenom sud je odlučivao u ovom postupku kao o prethodnom pitanju za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Stoga je tužbeni zahtjev u dovoljnoj mjeri odrediv, provediv i pravilno postavljen.

38. Zaključno s obzirom na utvrđenje da predmetna čestica ne udovoljava zakonskim pretpostavkama definicije nerazvrstane ceste (čl. 98. Zakona o cestama) sud je zaključio da je upis u predmetu Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama Z-22837/2019 od 17. rujna 2019. godine (str. spisa 56-98) neistinit iz razloga što nisu bile ispunjene pretpostavke za proglašenje predmetnog puta nerazvrstanom cestom. Zbog navedenog, valjalo je ocijeniti osnovanim tužbeni zahtjev te primjenom odredbe čl. 338. st. 3 ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23) odlučiti kao u točki I. izreke.

39. S obzirom da je sud proveo sve dokaze potrebne za utvrđivanje odlučnih činjenica kao i da je prihvatio nalaze i mišljenja vještaka koje je ocijenio stručnim, temeljitim i vjerodostojnim valjalo je odbiti kao suvišan i nepotreban dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog građevinskog vještačenja budući da u provedenom građevinskom vještačenju nije bilo nejasnoća ili proturječnosti zbog kojih bi vještačenje trebalo obnoviti s drugim vještakom. Vještaci geodetske i građevinske struke u potpunosti su ispunili svoje zadaće, a istaknute primjedbe otklonjene su u iskazima vještaka ( str. spisa 291 i 291-292).

40. Odluka o troškovima postupka temelji se na primjeni odredbe čl. 154. st. 1 i 155. st. 1 ZPP-a. Iako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu utvrđeno je da faktično nema troškova vezanih za vođenje ovog postupka prema troškovniku na str. spisa 295 iz razloga što sudske pristojbe podmiruje stranka koja izgubi parnicu, u ovom slučaju tuženik.

41. Troškove uplate za geodetsko i građevinsko vještačenje izvršio je umješač na strani tužitelja prema dokazu na str. spisa 145 u iznosu od 1.500,00 EUR i na str. spisa 274 u iznosu od 49,35 EUR, zbog čega je valjalo zahtjev umješača na strani tužitelja, pozivom na odredbu čl. 154. st. 1 ZPP-a, ocijeniti pravno osnovanim za te iznose kao i za visinu troškova puta u visini autobusne karte na relaciji Fužine-Rijeka- Fužine u iznosu od 2,80 EUR po pristupu i to za dolaske na ročišta od 30. studenoga 2021. godine, 1. ožujka 2022. godine 22. rujna 2022. godine, 13. rujna 2023. godine, 1. prosinca 2023. godine i 10. prosinca 2024. godine, ukupno 16,80 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate pozivom na odredbu čl. 151. st. 3 ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Rijeci, 24. siječnja 2025. godine

Sudac

Jasenka Pavišić Čačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.