Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Trg kralja Tomislava 2 A
Biograd na Moru
Poslovni broj: Psp-20/2024-26
U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari prvotužitelja NE, iz Republike Slovačke, 010 01 Žilina, Kraskova 2514/29 i drugotužiteljice LE, iz Republike Slovačke, 010 01 Žilina, Kraskova 2514/29, koje zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i partneri d.o.o. u Zadru, protiv tuženice OE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2024. u prisutnosti prvotužitelja osobno i punomoćnice Ane Smoljan, odvjetnice u OD Kotlar, Vidov i partneri d.o.o. u Zadru te punomoćnika tužiteljice Ante Bogdanića, odvjetnika u Biogradu na Moru, na ročištu za objavu 24. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
I Odbacuje s tužba s tužbenim zahtjevom u dijelu u kojem glasi:
„I. Utvrđuje se da je tuženica HE, OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelje NE OIB: [osobni identifikacijski broj] i CE OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tužitelji saznali 18. veljače 2024. godine.
II. Nalaže se tuženici uspostava ranijeg uspostava posjedovnog stanja na način da tuženica ukloni kante za smeće kao i željeni stupić na skici sudskog očevida od 15. srpnja 2024. godine označen slovom A koji se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
III. Zabranjuje se tuženici svako takvo ili slično smetanje posjeda na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 8 dana.
IV. Žalba ne zadržava ovrhu ovog rješenja.“
II Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:
I Utvrđuje se da je tuženica HE, OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelje NE OIB: [osobni identifikacijski broj] i CE OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tužitelji saznali 18. veljače 2024. godine.
II Nalaže se tuženici uspostava ranijeg uspostava posjedovnog stanja na način da tuženica ukloni željezni stupić na skici sudskog očevida od 15. srpnja 2024. godine označen slovom C koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
III Zabranjuje se tuženici svako takvo ili slično smetanje posjeda na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod prijetnjom ovrhe, sve u roku od 8 dana.
IV Žalba ne zadržava ovrhu ovog rješenja.
III Svaka stranka snosi svoj trošak.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 13. ožujka 2023. navode da su temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 14. srpnja 2020. od brata tužene ŽE kupili nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].Nadalje navode da su do kupljenih nekrenina dolazili putem koji se sastoji od nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji su u naravi predstavljali put na terenu. Dakle, od srpnja 2020. tužitelji da su bili mirni posjednici nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojima su pristupali na svoje nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Dana 18. veljače 2024. tužitelji su od susjeda saznali da je tužena na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana kao suvlasništvo tuženice i njezinog brata ŽE, postavila prepreke i time onemogućila tužiteljima prolaz nekretninom oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pristup svojim nekretninama, a koju nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su tužitelji do tada nesmetano koristili. Nadalje se navodi da su tužitelji za nesmetano smetanje saznali 18. veljače 2024. na način da im je susjed iz [adresa] poslao poruku na mobitel sa fotografijama prepreka koje je tužena postavila na terenu. Nadalje, da je tužena na tri mjesta postavila betonske blokove, stupiće i drvene štapove kao i na ploči ispisan natpis „ Private“ te smetala tužitelje u posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji posjed su isti do tada nesmetano izvršavali prolazeći predmetnom nekretninom do nekretnina u svojem vlasništvu. Slijedom svega navedenog, predlažu prihvatiti tužbeni zahtjev.
2. Tužitelji su podneskom od 10. rujna 2024. nakon provedenog uviđaja i nalaza mišljenja vještaka mjernika uredili tužbeni zahtjev na način da zahtijevaju posjedovnu zaštitu na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] te da se naloži tuženici uspostava ranijeg posjedovnog stanja, na način da s nekretnina navedenih u točki 1. tog preciziranog tužbenog zahtjeva ukloni postavljene predmete uz zabranu tuženici takvog ili sličnog smetanja tužitelja u posjedu predmetnih nekretnina, pod prijetnjom ovrhe.
2.1. Ovdje valja ukazati da iz navedenog preciziranog tužbenog zahtjeva tužitelja podneskom od 10. rujna 2024. ne bi proizlazilo da se tužbeni zahtjev osniva na bitno drugačijem činjeničnom stanju od onoga kako je tu prvotno utuženo. Dakle, unatoč promjenama u pogledu oznaka nekretnina, narav spora i tužbeni zahtjev ostaju identični predmetu spora i tužbenom zahtjevu iz tužbe. Naime, i nadalje ostaju utužene iste radnje kojima bi prema navodima tužbe smetanje posjeda bilo počinjeno (postavljanje željeznih stupića i postavljanjem kanti za smeće), samo je navedenim podneskom u skladu s nalazom geodetskog vještaka dopunjena i precizirana zemljišnoknjižna oznaka nekretnina na kojoj je jedan takav željeni stupić postavljen, pa time nije istaknut novi tužbeni zahtjev, jer je objekt posjedovne zaštite ostao isti. Stoga po stavu ovog suda ne postoje zakonski razlozi, na temelju kojih ovaj sud ne bi dozvolio predmetno preciziranje tužbenog zahtjeva.
3. Tuženica u odgovoru na tužbu se usprotivila tužbenom zahtjevu. Osporava da bi osobno ili da je po njezinom nalogu, postavila prepreke i to betonske blokove, stupiće i drvene štapove te na taj način izvršila radnje kojima bi smetala tužitelje u posjedu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovo iz razloga jer je riječ o osobi lošeg zdravstvenog stanja koja jedva funkcionira, a kamoli da može vući po zemlji betonske blokove i sl. To da je poznata činjenica svima pa tako i tužiteljima i onom nepoznatom susjedu iz povijesnice tužbe koji ih je obavijestio. Ističe da je predmetna nekretnina javno dobro. Ako je tome tako, a nesporna činjenica je da na javnom dobru kao stvari na kojoj ne može postojati pravo vlasništva, ono ne može biti niti predmet posjeda. Predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i nadoknaditi tuženici troškove.
3.1. Ujedno tuženica se tijekom postupka protivila i uređenom tužbenom zahtjevu tužitelja.
4.Tužitelji su u tijeku postupa isticali da tuženica kontinuirano radi probleme, od kada su kupili pored nje nekretnine te pokušava na sve načine tužiteljima otežati korištenje nekretnine koju su kupili. Da je tome da proizlazi iz činjenice što je tuženica pokušala osporiti građevinsku dozvolu koju su zatražili tužitelji u svrhu gradnje na svojoj nekretnini (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) pa je tako na istu uložila žalbu osporavajući istima pravo gradnje upravo zbog puta koji da je predmet ovog postupka. U svojoj žalbi da je iznosila da tužitelji ne mogu dobiti građevinsku dozvolu jer da nemaju put širine 3 m, a da u određenom dijelu koriste put u njezinom suvlasništvu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, da je iz samog rješenja razvidno da su tužitelji zadnji mirni posjednici utužene nekretnine jer je sama tuženica to navela u žalbi. Razvidno je i kad je tuženici odbijena žalba na izdavanje građevinske dozvole tužiteljima te kad su isti trebali početi gradnju na svojoj nekretnini, što uključuje promet teretnim vozilima spornim putem do njihove nekretnine, to da je očito da je tuženica uzela stvar u svoje ruke i postavile prepreke kako bi na taj način onemogućila tužitelje u gradnji na svojoj nekretnini. Ističu da nitko drugi u [adresa] nema razloga postavljati prepreke uz kuću same tuženice i to odmah do njezinih ulaznih vrata u dvorište, a da na to sama tuženica ne bi reagirala, osobito kad se radi o nekretnini za koju ista navodi da je njezino suvlasništvo (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Nadalje da se radi o putu koji je kao takav isključivo bio korišten kako od tužitelja, tako i od drugih osoba koje su prolazili dalje od nekretnine tužitelja, govori u prilog činjenica da je 19. ožujka 2024. predmetna nekretnina i upisana kao nerazvrstana cesta- javno dobro u općoj uporabi.
5. Tuženica je u tijeku postupka isticala da tužitelji ovom tužbom ne mogu tražiti da je tuženica počinila smetanje posjeda budući da je u zk. ul. [broj ZK uloška] u pogledu kat. čest. [katastarska čestica] kao vlasnik upisana Općina Pašman, javno dobro u općoj uporabi. Ujedno isticala i prigovor promašene pasivne legitimacije jer da je smetanje posjeda učinila treća osoba UE.
6. U dokazne svrhe sud je pročitao i pregledao cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to: povijesni zk. izvadak za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 6-7), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 8-9), izvod iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru ( list spisa 11), fotografije ( list spisa 12-14), nalaz od 24. travnja 2024. ( list spisa 18), presliku rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Klasa:
UP/II-361-03/23-02/314, ur.broj: 531-03-4-24-2 od 30. siječnja 2024. ( list spisa 21-23), povijesni zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 24-25), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića od 16. srpnja 2024. ( list spisa 35-26), dopis PU zadarske, Postaje pomorske i aerodromske policije, KLASA: 214-02/24-20/117, UR.BROJ: 511-18-16-24-177 od 4.rujna 2024. s prilozima ( list spisa 49-51). U svojstvu svjedoka saslušani su ĐE ( list spisa 33) i UE ( list spisa 63- 64) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja IE.
6.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem drugutužiteljice i tuženice jer su stranke odustale od ovih dokaznih prijedloga.
7. Tužbeni zahtjev je dijelom osnovan.
8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] koju je prema navodima tužitelja smetala tuženica na način da je na istima postavila kante za smeće te dva željezna stupića te da se istoj naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja te da se istoj zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda.
9. Između stranaka nije sporno da je predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Pašman. Ujedno nije sporno da predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u trenutku podnošenja tužbe bila upisana kao suvlasništvo ovdje tužitelja.
10. Između stranaka je sporna pasivna legitimacija te je sporno može li predmetna nekretnina koja ima status javnog dobra u općoj uporabi biti predmet posjedovanja odnosno može li se na takvoj nekretnini pružiti posjedovna zaštita.
11. Radi identifikacije nekretnine odnosno kako bi se točno utvrdilo na kojoj katastarskoj čestici se nalaze sporni predmeti i prepreke navedeni u tužbi i tužbenom zahtjevu, sud je izveo dokaz uviđajem, uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića, dipl.ing.geodezije. Na licu mjesta sud je utvrdio da se na predmetu spora nalaze dva željezna stupića te dvije kante za smeće, a ujedno pokazano je mjesto izvađenog trećeg stupića. Stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković je fotografirao lice mjesta, te se fotografije nalaze na listu 37 spisa u sklopu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka.
11.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića od 15. srpnja 2025. (list spisa 36) proizlazi da je na uviđaju održanom 14. srpnja 2025. pristupio identifikaciji pokazanih nekretnina te iz sačinjene skice sudskog očevida proizlazi da je slovom A označen pokazani postavljeni željezni stupić na kat. čest. [katastarska čestica], dok je položaj izvađenog željeznog stupića na istoj nekretnini označen slovom B, a slovom C je prikazan postavljeni željezni stupić na kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Ujedno je na skici označen i položaj kanti za smeće položenih na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].
12. Uvidom u zk. izvadak broj 2477 k. o. [katastarska općina] ( list spisa 24-25) je razvidno da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništu Općine Pašman.
13. Odredbom članka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje: ZV) reguliran je pravni institut općeg dobra, dok je odredbom članka 35. stavak 4. ZV-a propisano da se na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.
14. Dakle, s obzirom da se radi o zemljištu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje nesporno ima status javnog dobra u općoj uporabi, po stavu ovog suda, takvo zemljište ne može biti predmet posjedovanja jer nad njim nitko nema faktičnu vlast, a posljedično na takvom zemljištu ne može se pružiti posjedovna zaštita. Izuzetak je kada nekretnina faktički nije javno dobro, odnosno, kada je faktički izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra, u kom slučaju se pruža posjedovna zaštita u parnici zbog smetanja posjeda, što u konkretnoj pravnoj stvari nije slučaj budući da predmetni put upravo stekao svojstvo javnog dobra Odlukom o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi od 23. studenog 2023., a kako to proizlazi iz priloženog zk izvatka. Budući da sporovi u vezi s načinom uporabe i korištenja javnog puta nisu u sudskoj nadležnost zbog posebnog pravnog statusa, to je prije svega u odnosu na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužbu trebalo odbaciti, pa je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
15. Odredbom članka 21. ZV-a propisano je koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stvakom 2. propisano je da posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, a stavkom 3. istog članka je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja,
16. Odredbom članka 22. stavak 1. ZV-a propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a stavak 2. propisuje da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
17. Odredbom članka 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
18. Sukladno gore navedenim zakonskim odredbama u ovoj parnici zbog smetanja, da bi se utvrdilo pripada li tužiteljima pravo na zaštitu posjeda, potrebno je utvrditi posljednje stanje posjeda i smetanje tog posjeda.
19. Iz iskaza saslušanog svjedoka RE ( list spisa 33) proizlazi da je isti iskazao da ga je tužitelj prije godine dana unajmio da izvidi situaciju na njegovoj nekretnini budući da su iz crne jame izlazile fekalije u more pa da je kao građevinar trebao izvesti radove na crnoj jami i sanirati istu. To da je bilo prije godinu dana kad je dolazio na ovu nekretninu, upravo tim zemljanim putem, da je prolazio sa svojim autom, dok blaketa sa šipkama tada nije bilo, kao niti kanti za smeće te da se nesmetano prolazilo autom. Nadalje je naveo da je u veljači prošle godine opet pristupio na tužiteljevu nekretninu te da je zatekao ove blokete koje su sada sazidane u zemlji na tri mjesta na ovom zemljanom putu, i to dvije odmah na ulazu u nekretninu tužene i dvije na nekretnini na samoj sredini puta. Djelatnik firme iz Dobropoljane koji je s njim došao u kamionu nije mogao proći, kao niti on u autu te kad su došli do betonskih stubova, navodi da je tužena zajedno sa suprugom bila na svojoj nekretnini i pozvala policiju, nakon čega je uredovala policija koja je uzela njihove izjave, a njega je obavijestila da ne može pristupiti terenu dok se spor ne riješi. Tuženica je tada izjavila da je to njezina parcela te je izjavila kako će leći na teren, ali da oni neće proći i da je ona to postavila.
20. Svjedok UE je u svom iskazu izjavio da je tuženica njegova izvanbračna supruga i da ona nije počinila smetanje posjeda, već da je on taj koji je na predmetnoj nekretnini postavio kolce i to u drugom mjesecu ove godine. Navodi da je dva puta zvao policiju radi toga što je izvođač tužitelja s bagerom htio zatrpati crnu jamu nakon dobivanja građevinske dozvole. To da im smeta jer tamo žive i koriste septičku jamu. Zbog toga kako ne bi gledali te bagere, postavio je te kolce. Istaknuo je da je njegova supruga jako lošeg zdravstvenog stanja. Naveo je da su s tim putem koristili tužitelji te su s autom dolazili do svoje parcele, a ujedno je naveo da su se njime koristili i ljudi koji tim putem idu do svojih maslina. Dodatno je naveo da je njegova supruga pregovarala s tužiteljem i isključivo s njim komunicirala jer je ona vlasnica te nekretnine, a navodi da njegova supruga nije znala da on taj dan postavlja stupiće jer se ona u to vrijeme nalazila sa sinom kod liječnika.
21. Prvotužitelj ŠE je u svom stranačkom iskazu naveo da je navedeno zemljište kupio zajedno sa suprugom 2020. od brata tuženice OE. Tada da o septičkoj jami nisu ništa znali. Kada su kupili svoju nekretninu da su susreli HE koja ga je obavijestila o postojanju septičke jame, a on da joj je radi dobrosusjedskih odnosa rekao da će financirati novu septičku jamu. Kasnije da su počeli projektirati te su zatražili građevinsku dozvolu u kojem postupku je OE dva puta izjavila žalbu koje su odbijene, što je trajalo dvije godine. Saznali su da ta septička jama ima prolaz u more, što su morali iskopati kako bi spriječili prodor fekalija u more. U to vrijeme su ishodovali građevinsku dozvolu te su sa OE pokušali dogovoriti novu septičku jamu. Međutim OE da je odbila potpisati sporazum kojim se on obvezuje njoj isplatit 5.000,00 eura na ime izgradnje ove septičke jame. Nadalje 18. veljače 2024. navodi da ga je susjed obavijestio da je OE na pristupnom putu postavila kolce, a taj susjed je koristio taj put jer je parkirao na njihovom zemjištu. Taj put da koriste on i taj susjed. S obzirom da je postojala opasnost od prodora fekalija u more, angažirali su radnika koje je došao s malim bagerom koji je srušio tu septičku jamu. Taj radnik je došao s bagerom nakon što je tuženica postavila ove stupiće. Ističe da su nekretninu kupili 2020. i od te godine su je konstantno koristili sve do 18. veljače 2024. To je jedini put koji vodi do njihove nekretnine. Imali su izrađenu analizu od posrednika prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora i tamo je bilo navedeno da je pristupni put od općine.
22. Analizirajući rezultate postupka i to iskaze svjedoka PE koji je naveo da je u drugom mjesecu na predmetnim nekretninama postavio sporne prepreke odnosno kolce, iskaza svjedoka ĐE koji je iskazao da je u mjesecu veljači ove ( 2024.) godine na predmetnom putu zatekao „ blokete“ sa šipkama, kao i kante za smeće kojih prije nije bilo, a u konačnici i iskaza tužitelja koji je naveo da je 18. veljače 2024. saznao za čin smetanja, što pokrijepljuje i preslika komunikacije putem aplikacije WhatsApp ( lista spisa 14), ovaj sud je utvrdio da je tužitelj najranije 18. veljače 2024. saznao za čin smetanja, dok se sam čin smetanja dogodio kroz mjesec veljaču 2024.
23. Stoga, tužba podnesena 14. ožujka 2024. za čin smetanja posjeda za koji su tužitelji saznali 18. veljače 2024. podnesena unutar roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja posjeda, odnosno unutar godine dana od dana samog izvršenja čina smetanja posjeda (čl. 21. st. 3. ZV-a).
24. Svjedok UE jasno je u svom iskazu naveo da su sporni put koristili tužitelji, a istim putem da su prolazili do svoje parcele, a suglasno je naveo i sam prvotužitelj ŠE u svom iskazu dodatno navodeći da su predmetni put koristili od kupnje 2020. godine pa do 18. veljače 2024.
24.1. Nadalje, što se tiče druge činjenice koja se u postupcima za smetanje posjeda dokazuje – čin smetanja, za navesti je da isti nije sporan, već je sporna pasivna legitimacija odnosno je li upravo tuženica osobno ili posredstvom druge osobe ( člana kućanstva) smetala tužitelje u posjedu tog puta. Vezano za tu odlučnu činjenicu svjedok UE je iskazao da je upravo on počinio smetanje posjeda postavljajući kolce na predmetnom putu, dok da njegova supruga nije s tim bila upoznata jer da se tada nalazila na liječničkom pregledu. Međutim po stavu ovog suda, isto ne odgovara istini cijeneći i analizirajući druge izvedene dokaze.
24.2. Iz Izvješća PU zadarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar sačinjenog 13. ožujka 2024. od strane policijskih službenika FE i DE koji su te prigode uredovali proizlazi da je dojaviteljica ovdje tuženica HE prijavila policiji prolazak bagerom preko njezinog privatnog vlasništva. Iz istog izvješća proizlazi da su dolaskom na lice mjesta zatekli HE i UE, a iz razgovora s njima da proizlazi da je brat od dojaviteljice prodao svoj dio zemjišta koji graniči sa zemljištem dojaviteljice na kojem se nalazi njezina septička jama. Nadalje da je novi vlasnik poslao građevinske radnike sa bagerom kako bi srušili njezinu septičku jamu, na što je muž dojaviteljice reagirao tako da nije dozvolio pristup radnicima i bageru preko njihovog puta jer da ne žele da se tim putem prolazi bagerima. Nadalje, pokraj kuće dojaviteljice da su zatekli i izvršitelja radova RE koji je naveo da je upućen od strane vlasnika susjednog zemljišta od dojaviteljice kako bi uklonio septičku jamu, no budući da su se OE i suprug UE pobunili da su odustali od radova i obavijestili vlasnika da ne mogu izvesti predmetne radove.
24.3. Naprijed citirano policijsko Izvješće, potkrijepljuje istinitost iskaza svjedoka ĐE koji je iskazivao u bitnim dijelom identično sačinjenom policijskom izvješću. Nadalje, po stavu ovog suda ovaj svjedok kao nesporno građevinski radnik koji je angažiran za obavljanje određenih građevinskih radova, nije ni na koji način zainteresiran za ishod ovog postupka niti ima razloga da neka od stranaka u ovom sporu uspije. Stoga je sud u cijelosti iskaz ovog svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, pa tako i u dijelu kada je naveo da je tuženica te prigode izjavila „ da je to njena parcela te je izjavila da će leći na teren, ali da mi nećemo proći i da je to ona postavila.“
24.4. Slijedom navedenog, analiziranjem svih izvedenih dokaza, ovaj sud je stava da je tuženica doista u više navrata pokušavala tužitelje onemogućiti u posjedu predmetnog puta koji su tužitelji nesporno do samog čina smetanja koristili za prolazak do svoje nekretnine, pa je tako u dva navrata pozivala policijske službenike koji su o postupanju sastavili izvješća od 13. ožujka 2024. i 16. veljače 2024. Nadalje, iako priloženo Rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 30. siječnja 2024. ( list spisa 21) nije relevantno za rješenje ovog spora, isto govori u prilog činjenici da je ista aktivnim radnjama (pa i pravnim) pokušavala tužitelje onemogućiti u korištenju njihove nekretnine pa posljedično i u korištenju spornog puta. Stoga, navodi tuženice da zbog lošeg zdravstvenog stanja nije bila sposobna postaviti predmetne prepreke u vidu željeznog stupića, dokazuje samo činjenicu da isto nije učinila osobno, već po stavu ovog suda posredstvom svog supruga JE, postupajući upravo po nalozima tuženice. Slijedom čega je sud utvrdio da nije osnovan prigovor tuženice u pogledu promašene pasivne legitimacije.
25. Slijedom svega navedenog, sud je našao utvrđenim da su se tužitelji nalazili u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju su koristili za prolazak do svoje nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] ( što također proizlazi iz sačinjene skice sudskog očevida), a u čemu ih je onemogućila upravo tuženica postavljanjem željeznog stupića, kojom radnjom su tužitelji potpuno isključeni iz dosadašnjeg načina izvršavanja suposjeda, pa je sud odlučio kao pod točkom II. izreke rješenja.
26. Slijedom iznijetog, ovaj sud ocjenjuje da su stranke u postupku uspjele u podjednakom dijelu, zbog čega je u pogledu troška postupka odlučeno na način da svaka stranka snosi svoj trošak, u skladu s odredbom članka 154. stavka 4. ZPP-a, pa je sud odlučio kao pod točkom III izreke rješenja.
Biograd na Moru, 24. siječnja 2025.
Sutkinja
Senia Bušljeta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP-a).
Dostavna naredba:
- tužiteljima po punomoćnicima iz OD Kotlar, Vidov i partneri d.o.o. u Zadru
- tuženici po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru.
