Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Josipa Jelačića 3, Bjelovar
Poslovni broj: P Ob-172/2023-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice ABT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Gordani Jerešić Mičić, odvjetnici u Virovitici protiv tuženika JBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjom poznatom adresom u Bosni i Hercegovini, Bihać, Vikići 5, sada nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Matku Pavičiću, odvjetniku u Bjelovaru, uz sudjelovanje maloljetnog IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2012. u [adresa], maloljetne IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2013. u [adresa], maloljetnog TBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2015. u [adresa], maloljetnog HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2017. u [adresa] i maloljetne FBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2019. u [adresa], svi zastupani po posebnoj skrbnici AB iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1 i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Virovitica, radi razvoda braka, donošenja odluke s kojim roditeljem će stanovati zajednička maloljetna djeca, te održavanju osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuju i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetnu djecu, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 30. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, tužiteljice, privremenog zastupnika tuženika i posebne skrbnice, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica, 24. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak zaključen 7. travnja 2012. u Zadru i upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Zadar za godinu 2012. pod rednim brojem 00068, između JBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1978. u [adresa], otac A, s posljednjom poznatom adresom u Bosni i Hercegovini, Bihać, Vikići 5, sada nepoznatog prebivališta i boravišta,
i
ABT, OIB: [osobni identifikacijski broj], djevojački J, kćeri I i T, rođene **.**.1979. u [adresa] s prebivalištem u [adresa].
II. Zajednička maloljetna djeca stranaka, ŠBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2012. u [adresa], IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2013. u [adresa], PBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2015. u [adresa], HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2017. u [adresa] i maloljetna KBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2019. stanovat će s tužiteljicom kao majkom, BBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa].
III. Tužiteljica ABT, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majka potpuno samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb za maloljetnog IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2012. u [adresa], maloljetnu ŠBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2013. u [adresa], maloljetnog TBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2015. u [adresa], maloljetnog HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2017. u [adresa] i maloljetnu HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2019. i potpuno samostalno će zastupati dijete u svim bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) (promjena djetetovog osobnog imena, promjena prebivališta odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjena vjerske pripadnosti).
IV. Osobni odnosi između maloljetnog IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetne IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetnog TBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetnog HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], i maloljetne FBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] i njihova oca JBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se primarno prema dogovoru roditelja, pri čemu su stranke dužne uzeti u obzir školske obveze, zdravlje, mogućnosti i želje djece, a u slučaju izostanka dogovora roditelja, osobni odnosi ostvarivat će se:
- prvu subotu u mjesecu u trajanju od 15:00 sati do i 17:00 sati na mjestu koje predloži majka uz njezinu prisutnost ili prisutnost druge osobe u koju majka ima povjerenje.
V. Nalaže se tuženiku kao ocu, MBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta IBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 132,00 EUR (slovima: stotridesetdva eura) počevši od 3. prosinca 2021. kao dana podnošenja tužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 20. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, BBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.
VI. Nalaže se tuženiku kao ocu, MBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta ŠBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 132,00 EUR (slovima: stotridesetdva eura) počevši od 3. prosinca 2021. kao dana podnošenja tužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 20. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, BBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.
VII. Nalaže se tuženiku kao ocu, MBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta TBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 132,00 EUR (slovima: stotridesetdva eura) počevši od 3. prosinca 2021. kao dana podnošenja tužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 20. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, BBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.
VIII. Nalaže se tuženiku kao ocu, MBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 106,00 EUR (slovima: stošest eura) počevši od 3. prosinca 2021. kao dana podnošenja tužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 20. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, BBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.
IX. Nalaže se tuženiku kao ocu, MBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta HBT, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 106,00 EUR (slovima: stošest eura) počevši od 3. prosinca 2021. kao dana podnošenja tužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja, platiti odjednom u roku od 15 dana, dok će dospjevajuće mjesečne obroke uzdržavanja plaćati najkasnije do 20. – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja, BBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], broj računa IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.
X. Svaka stranka snosi svoje troškove ovoga postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu predlaže da sud razvede njezin brak s tuženikom i odluči o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetne djece.
1.1. U tužbi tužiteljica u bitnome navodi da su stranke sklopile brak u [adresa] 7. travnja 2012., koje je sklapanje upisano u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa] za 2012. pod rednim brojem 68. U tome braku rođeno je petero djece koja su još i sada maloljetna.
1.2. Nadalje, tužiteljica ističe da su stranke do prije dvije godine zajedno sa djecom živjele u [adresa] na naznačenoj adresi tuženika, [adresa]. Zbog unatrag dvije godine ozbiljno poremećenih odnosa između stranaka, naročito radi prekomjernog uživanja alkohola od strane tuženika, te njegovoga nasilnog i grubog ponašanja prema tužiteljici i prema djeci, tužiteljica se u ljetu 2020. godine preselila, odnosno zajedno sa djecom pobjegla sa naznačene adrese u BIH i sada zajedno sa djecom živi u iznajmljenoj kući u [adresa].
1.3. Zbog navedenoga, tužiteljica ističe da su odnosi između stranaka teško i trajno poremećeni tako da uspostava zajedničkoga života više nije moguća, uslijed čega se ukazuje svrsishodnim brak stranaka razvesti. Za daljnji razvoj djece stranaka, a naročito radi tuženikovog neprimjerenog, grubog i nasilničkog ponašanja prema tužiteljici, a posebno i prema djeci, ukazuje se svrsishodnim da nakon razvoda braka sva zajednička djeca, kao i do sada, žive s tužiteljicom, kao majkom, na adresi [adresa], a tuženika da se obveže na plaćanje doprinosa za uzdržavanje djece.
1.4. Tužiteljica ističe da nakon što sud razvede brak i odluči da sva djeca žive u njezinom domaćinstvu, neće ni na koji način otežavati ili onemogućavati odvijanje osobnih odnosa između oca i djece. S obzirom na predloženo donošenje odluke da nakon razvoda braka djeca stranaka žive u domaćinstvu s majkom u Hrvatskoj, a da bi otac ostao živjeti u [adresa], tužiteljica predlaže da sud donese odluku o tome da roditeljsku skrb izvršava majka samostalno.
1.5. Tužiteljica, osim dječjeg dodatka za svu djecu u mjesečnom iznosu od 2.000,00 kuna (slovima: dvijetisuće kuna), nema drugih prihoda, dok o prihodima tuženika nema saznanja. Međutim, ističe da je tuženik zdrava i radno sposobna osoba, tako da je u mogućnosti zarađivati novčana sredstva kako za vlastito uzdržavanje, tako, barem i za djelomično uzdržavanje djece. Djeca stranaka maloljetni ŠBT i IBT polaznici su drugog razreda Osnovne škole Petra Preradovića u [adresa], a maloljetni PBT polaznik je prvoga razreda iste škole. Ostala maloljetna djeca HBT i HBT su predškolskog uzrasta. S obzirom na iznijeto, tužiteljica predlaže da sud obveže tuženika, kao oca, da za uzdržavanje maloljetne djece plaća novčani doprinos i to za maloljetne IBT, IBT i TBT po 1.000,00 kuna (slovima:tisuću kuna) mjesečno, te za maloljetne HBT i HBT po 800,00 kuna (slovima:osamsto kuna) mjesečno.
1.6. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da sud donese odluku o razvodu braku stranaka, zatim da maloljetna djeca stranaka žive u domaćinstvu tužiteljice na adresi [adresa], koja će u cijelosti i samostalno izvršavati roditeljsku skrb. Predlaže da se naloži tuženiku plaćanje uzdržavanja za djecu u mjesečnom iznosu od 1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna) posebno za IBT, IBT i TBT te po 800,00 kn (slovima: osamsto kuna) za HBT i HBT mjesečno sve to počevši od 3. prosinca 2021., pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili se prilike ne izmijene i to tako da dospjele obroke plati odjednom, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama računajući od dana dospijeća svakoga mjesečno iznosa, pa do isplate, a dospijevajuće do 20-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve to doznakom na račun tužiteljice, IBAN [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb. Od dana donošenja presude osobni odnosi između oca i sve zajedničke djece stranaka, odvijat će se u vrijeme i na način prema odluci iz presude.
1.7. Podneskom od 21. rujna 2023. (list 113-114 spisa) tužitelji su uredili tužbeni zahtjev u odnosu na uzdržavanje te predlažu da se tuženiku naloži plaćanje uzdržavanja za djecu i to za IBT, IBT i TBT mjesečni iznos od 132,00 EUR (slovima: stotrideset dva eura), a za HBT i HBT mjesečni iznos od 106,00 EUR (slovima: stošest eura) počevši od 3. prosinca 2021. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili se prilike ne izmijene i to tako da dospjele obroke plati odjednom, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u skladu s odredbom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, računajući od dana dospijeća svakoga mjesečno iznosa, pa do isplate, a dospijevajuće do 20-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve to doznakom na račun tužiteljice, IBAN [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb.
2. Tuženiku je tijekom postupka pokušana dostava na adresu prijavljenu u Bosni i Hercegovini te je pokušana provjera putem bivšeg poslodavca u Rakovici, PRO MILK d.o.o. (list 56 spisa) gdje ne radi od 14. listopada 2019., međutim, dostava se za naznačenu adresu vratila za tuženika s naznakom dostavljača „nepoznata“.
2.1. S obzirom na navedeno, tužiteljica je dostavila i uvjerenje o boravištima za tuženika izdanima od Policijske uprave Virovitičko-podravske od 4. studenog 2022. (list 90-92 spisa), iz kojih proizlazi da je tuženik s 3. prosinca 2019. brisan iz evidencije Ministarstva unutarnjih poslova.
2.2. Rješenjem Općinskog suda u Virovitici posl.br. P Ob-139/2021-19 od 17. studenog 2022. tuženiku je imenovana privremena zastupnica s obzirom na to da mu je boravište nepoznato. Međutim, za privremenog zastupnika nije uplaćen predujam u skladu s odredbom 85. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), niti je objavljen oglas u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda u skladu s odredbom čl. 86. Zakona o parničnom postupku. Radi navedenoga, je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. P Ob-172/2023-12 od 5. travnja 2024. razrješena privremena zastupnica.
2.3. Imajući u vidu utvrđenja iz točke 2.2. ovog obrazloženja, te odredbu čl. 241. st. 1.t. 2. Obiteljskog zakona, pozvan je Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Virovitica imenovati posebnog skrbnika tuženiku u svrhu zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa tuženika s obzirom na to da mu najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupan, a nema punomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama navedenog Zakona. Međutim, dopisom od 9. srpnja 2024. naveli su da nisu nadležni postupati u navedenom postupku niti imenovati posebnog skrbnika jer tuženik nije državljanin Republike Hrvatske i nema prebivalište niti boravište na području njihove nadležnosti. Radi navedenoga, pozvani su uplatiti predujam za privremenog zastupnika tuženiku i radi podmirenja troškova objave oglasa u Narodnim novinama imajući u vidu da je tužiteljica oslobođenja od plaćanja troškova postupka i da nisu postupili u skladu s odredbom čl. 241. Obiteljskog zakona. Nakon uplate predujma, doneseno je Rješenje ovoga suda posl.br. P Ob-172/2023-19 od 8. listopada 2024. kojim je tuženiku imenovan privremeni zastupnik u osobi Matku Pavičiću, a koji je upozoren da ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika te da je dužan zastupati tuženika sve dok se on ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom odnosno sve dok Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Virovitica ne obavijesti sud da je tuženiku postavio skrbnika.
2.4. Oglasom posl.br. P Ob-172/2023-22 od 24. listopada 2022. (list 147 spisa), obavješteno je putem Narodnih novina Republike Hrvatske da je tuženiku postavljen privremeni zastupnik s obzirom na to da je nepoznata boravišta, nema punomoćnika i jer bi redovan postupak postavljanja zakonskih zastupnika trajao dugo zbog čega bi za stranku mogle nastati štetne posljedice.
2.5. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik je naveo da nisu poznati navodi iz tužbe, a tuženik je nepoznatog prebivališta i boravišta te se radi navedenoga opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te se predlaže donijeti odluku prema stanju spisa i provedenom dokaznom postupku.
3. S obzirom na to da je tijekom postupka utvrđena nadležnost ovoga suda, u skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2., Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), maloljetnoj djeci stranaka imenovana je posebna skrbnica u osobi AB iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica.
3.1. Nakon imenovanja posebne skrbnice maloljetnoj djeci stranaka, dostavljena joj je tužba s cjelokupnom dokumentacijom spisa na očitovanje.
3.2. Podneskom od 29. rujna 2023. posebna skrbnica je navela da je suglasna s mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Virovitica opisanog u cijeloj točki 11. ovog obrazloženja presude. Naime, iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je otac nepoznatog boravišta, isti godinama nije vidio niti pitao za djecu te obzirom na navedeno smatra kako je u najboljem interesu djece, majci omogućiti da samostalno obavlja roditeljsku skrb u odnosu na zajedničku djece te da se osobni odnosi oca s djecom odrede na način kako je to predložio Hrvatski zavod za socijalni rad - Područni ured Virovitica.
4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u rješenje Virovitičko-podravske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb, Klasa: UP/I-701-03/21-01/111, Urbroj: 2189/1-10/04-21-19 od 5. listopada 2021. (list 4-7 spisa), Izvješće o provedenom obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Virovitica (ranije Centar za socijalnu skrb Virovitica), Klasa: 552-05/20-07/54, Urbroj:2189-13-03-17-21-11 od 21. svibnja 2021. (list 8-9 spisa), rodne listove za maloljetnu djecu izdane od Matičnog ureda Virovitica (list 11-17 spisa), Rješenje Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, UNSKO-Sanski kanton, Grad Bihać, JU Centar za socijalni rad – Bihać Broj: 011-31-834-15-UPI-1/21 od 17. ožujka 2021. (list 22-23 spisa), potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 17. ožujka 2022. (list 56-57 spisa), dopis i prilog dokumentacije za tuženika dostavljene od PRO MILK d.o.o. iz Rakovice (list 58-71 spisa), uvjerenje o boravištima za tuženika izdanima od Policijske uprave Virovitičko- podravske od 4. studenog 2022. (list 90-92 spisa), nalaz i mišljenje sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Virovitica Klasa: 552-05/22- 08/9, Urbroj:139-089-03-11-23-7 od 20. srpnja 2023. (list 104-106 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.
4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 2. listopada 2023. sud je izveo dokaz saslušanja tužiteljice, dok tuženika nije bilo moguće saslušati s obzirom na to da je tijekom cijelog trajanja postupka bio nedostupan.
4.2. S obzirom na to da je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suca, na ročištu za glavnu raspravu održanom 2. listopada 2023., uz prethodnu suglasnost tužiteljice i njezine punomoćnice te punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica, a u odsutnosti uredno pozvanih privremenog zastupnika tuženika i posebne skrbnice, dokazni postupak obnovio čitanjem spisa i priležeće dokumentacije, a u smislu odredbe čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023).
4.3. Sud nije tražio mišljenje djece u skladu s odredbom čl. 360. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), s obzirom na to da je tuženik nepoznatog boravišta i prebivališta, a da su Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Virovitica i posebna skrbnica djece naveli da su suglasni sa zahtjevom tužiteljice imajući u vidu da djeca od rođenja žive s njom i da ona brine o njima, kao i da je navedeno u skladu s interesom i dobrobiti djece.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka, stranke zastupane po punomoćnicima su predložile zaključenje glavne rasprave navodeći pritom da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza. Pri čemu se ističe da sudovi odlučuju o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje se utvrde u postupku u skladu s čl. 7. Zakona o parničnom postupku te da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze koji te činjenice potvrđuju.
6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), uzimajući pritom mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Virovitica i posebne skrbnice, te je odlučeno je kao u izreci presude.
7. Među strankama nije sporno da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni te da je prekinuta bračna zajednica nakon što se tužiteljica odselila s djecom u [adresa] gdje boravi od ljeta 2020., a zbog tuženikovog prekomjernog uživanja alkohola, te nasilnog i grubog ponašanja tuženika prema tužiteljici i djeci.
7.1. Nije sporno između stranaka da su zaključili brak 7. travnja 2012. u [adresa] kako to proizlazi iz Vjenčanog lista Matičnog ureda Virovitica od 1. rujna 2020. (list 17 spisa).
7.2. Isto tako, među strankama nije sporno da je tuženik državljanin Bosne i Hercegovine, a tužiteljica državljanka Republike Hrvatske s prijavljenim prebivalištem u [adresa], dok je tuženik trenutno nepoznatog boravišta.
7.3. Nije sporno između stranaka da imaju zajedničku maloljetnu djecu za koju tuženik ne doprinosi za uzdržavanje od ljeta 2020., niti ostvaruje s njima osobne odnose niti jedan oblik roditeljske skrbi.
7.4. Među strankama je sporno jesu li njihovi bračni odnosi trajno i teško poremećeni, a što proizlazi iz navoda iz tužbe i iskaza tužiteljice i priložene dokumentacije, te s tim u vezi, među strankama je sporno može li se njihova zajednica života i bračni odnosi ponovno uspostaviti, imajući u vidu navode iz iskaza tužiteljice.
7.5. Među strankama je sporno s kojim roditeljem će stanovati zajednička maloljetna djeca, te održavanju osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuju i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetnu djecu.
7.6. Među strankama je sporno tko će snositi troškove postupka, s obzirom na to da tužiteljica nije postavila zahtjev za naknadom troška dok je privremeni zastupnik postavio zahtjev za naknadom troška.
8. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona.
9. U konkretnom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91 i 88/01 – dalje: ZRSZ).
9.1. Člankom 61. stavak 1. ZRSZ-a propisano je da nadležnost suda u Republici Hrvatskoj postoji u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka (bračni sporovi) i kad tuženik nema prebivalište u [adresa] ako su oba bračna druga državljani Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalište, ili ako je tužitelj državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u [adresa] ili ako su bračni drugovi imali svoje posljednje prebivalište u [adresa], a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u [adresa].
9.2. Člankom 66. ZRSZ-a propisana je nadležnost suda Republike Hrvatske koja postoji u sporovima o čuvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskim staranjem i kad tuženik nema prebivalište u [adresa], ako su oba roditelja državljani Republike Hrvatske. Ako su tuženik i dijete državljani Republike Hrvatske i ako oboje imaju prebivalište u [adresa], nadležnost suda Republike Hrvatske je isključiva. Odredbe st. 1, i 2. članaka te odredbe članaka 46. zakona odgovarajuće se primjenjuju i na određivanje nadležnosti drugih organa Republike Hrvatske kad odlučuju o čuvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskim staranjem.
9.3. Člankom 67. ZRSZ-a Nadležnost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdržavanju djece postoji i kad tuženik nema prebivalište u [adresa]: 1) ako dijete podnosi tužbu i ima prebivalište u [adresa], ili 2) ako su tužitelj i tuženik državljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje imaju prebivalište, ili 3) ako je tužitelj maloljetno dijete i državljanin je Republike Hrvatske. Nadležnost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdržavanju koji nisu navedeni u stavku 1. članaka postoji i kad tuženik nema prebivalište u [adresa] ako je tužitelj državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u [adresa]. Nadležnost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdržavanju između bračnih drugova i između bivših bračnih drugova postoji i ako su bračni drugovi imali svoje posljednje zajedničko prebivalište u [adresa], a tužitelj u vrijeme suđenja i dalje ima prebivalište u [adresa].
9.4. Odredbom čl. 409. st. 4. Obiteljskog zakona propisano je da je za suđenje u sporovima u kojima se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem nadležan sud koji je opće mjesno nadležan za dijete.
9.4. Prema stajalištu ovog suda, u konkretnom slučaju u postupku radi razvoda braka stranaka kao i odlučivanja o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju za suđenje je nadležan sud u Republici Hrvatskoj s obzirom na to da je tužiteljica državljanka Republike Hrvatske i ima prebivalište u [adresa], a sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 61. st. 1., 67., ZRSZ-a i čl. 409. st. 4. Obiteljskog zakona kao i maloljetna djeca stranaka.
10. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio iskaz tužiteljice i priloženu dokumentaciju u spisu predmeta.
11. Uvidom u nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica utvrđeno je sljedeće:
a) za tužiteljicu:
- rođena je u braku roditelja kao drugo dijete od ukupno troje djece. Oba roditelja su pokojna, a brat joj također živi u [adresa]. Negira se postojanje nasilja u obitelji, međutim Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured Virovitica ističe da je otac bio povremeno nasilan prema majci.
- tužiteljica je završi!a osnovnu školu po redovnom programu u [adresa]. Daljnje školovanje nije nastavljala. Radila je sezonske poslove kao kuharica, Trenutno je nezaposlena, korisnica je rodiljine naknade za najmlađe dijete HBT do treće godine djeteta u iznosu od oko 2.000,00 kn (slovima: dvijetisuće kuna) i dječjeg doplatka.Ne navodi kojem iznosu.
- tužiteljica živi u zajedničkom kućanstvu s djecom na navedenoj adresi kao podstanar. Kuća je starije gradnje, visoka prizemnica koje se sastoji od ljetne kuhinje u prizemlju te dvije spavaće sobe, hodnika i kupaonice na katu. Uvedena je struja i voda, a grijanje je na drva. Prostor je opremljen skromno se starijim trošnim namještajem. Djeca su zatečena primjereno odjevena, uredne vanjštine. Prostor je također zatečen čist; no radi trošnosti kuće i prostorija stambeni uvjeti nisu adekvatni i ne zadovoljavaju u potpunosti njihove potrebe.
- tužiteljica navodi da joj je zdravstveno stanje uredno, nije nikada teže bolovala. Nije liječena po psihijatru. Negira sklonost konzumaciji alkohola.
- prvu bračnu zajednicu je sklopila s JB, unutar koje je rođeno dvoje zajedničke djece: kćer IB, r. 2001. g., i kćer TB, r. 2005. g. Bračna zajednica prestala je razvodom braka jer ju je suprug varao. Obje djevojčice su nakon razvoda braka povjerene ocu jer kako navodi tužiteljica ona nije imala uvjete da preuzme brigu o njima. Obje djevojke sada žive sa ocem u Njemačkoj, a tužiteljica je povremeno u kontaktu sa njima.
- drugu bračnu zajednicu tužiteljica je sklopila s tuženikom koji je zidar/tesar. Prema informacijama kojima raspolaže nije zaposlen. Tuženik je rođen u mnogobrojnoj obitelji. Ima devetero braće i sestara. U njegovoj primarnoj obitelji nasilje je bilo učestalo te je takav način bio njemu uobičajeni način funkcioniranja i ponašanja.
11.1. U bračnoj zajednici stranaka je rođeno petero zajedničke djece koja su urednog zdravstvenog stanja, redovno cijepljena. Obitelj stranaka je živjela prvo u [adresa] u neadekvatnim stambenim uvjetima, nakon dvije godine tuženik je počeo biti fizički nasilan, kako prema prema tužiteljici, tako i prema djeci, radi čega je u nekoliko navrata intervenirala policija. Tuženik je bio sklon konzumaciji alkohola. Obitelji stranaka je tada izrečena mjera nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi.
11.2. Tijekom 2015. obitelj je doselila na područje Slunja, gdje su živjeli u iznajmljenoj kući. Uvidom u podatke iz socskrb aplikacije vidljivo je kako je kućanstvo bilo korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijane skrbi sve do svibnja 2013. Nakon toga se tuženik zaposlio na farmi u Sadilovcu. U razgovoru sa stručnim djelatnikom Područnog ureda Slunj dobivene su informacije kako je obitelj često dobivala pomoć putem raznih akcija, ali da je suradnja uglavnom bila sa tužiteljicom dok tuženika nikada nisu uspjeli zateći kod kuće. Kad je uočeno da postoje određene poteškoće u pogledu skrbi o djeci, obitelj je 2018. napustila Slunj.
11.3. Uvidom u predmetnu dokumentaciju navodi se podatak kako je obitelj stranaka početkom 2018. doselila u [adresa] u rodnu kuću tuženika. Tužiteljica navodi kako je u nekoliko navrata htjela napustiti supruga, alt joj je obećavao da će se promijeniti. Tuženik se ponašao neprimjereno i prema djeci te je, djecu fizički tukao, tjerao ih na teži fizički rad, znao im je davati alkohol, a u alkoholiziranom stanju vozio je djecu u automobilu i imao prometnu nesreće. Radi prometne nesreće koju je uzrokovao, bio je u pritvoru. Radi nasilja u obitelji koje je postalo učestalo, na nagovor djece tužiteljica je pobjegla. Prvo je boravila u kućanstvu sestre H, a nakon toga je pronašla kuću u [adresa], koju joj je stanodavac iznajmio na crno za iznos od 1.000,00 kn (slovima: tisuću kuna) mjesečno. Riječ je o kući starije gradnje bez sanitarnog čvora te uvedene vode. Stambeni prostor nije zadovoljavao potrebe kućanstva. Naknadno je preselila u drugu kuću sa boljim stambenim uvjetima u [adresa]. Kod njezinog bijega je jedno dijete ostalo kod oca, ali je potom izdvojeno i smješteno u ustanovu te je tužiteljica izrazila želju da se dijete njoj vrati.
11.4. Uvidom u dopis Centra za socijalni rad Bihać od 20. kolovoza 2020. vidljivo je je da je maloljetni PBT bio smješten u Centar za djecu bez roditeljskog staranja „ Duga" u Kulen Vakufu, s obzirom da je dječak zatečen neokupan i prljav te da boravi sa ocem u kafiću. Maloljetni PBT je naknadno vraćen majci u Republiku Hrvatsku. Tužiteljica ima podršku sestre H koja joj pomogne oko djece, odveze gdje je potrebno: pričuva djecu.
11.5. Radi rizičnih okolnosti na strani majke izražene emocionalne i psihičke teškoće kao posljedica izloženosti stresu; nasilni odnos među partnerima, nepovoljna povijest roditelja, povijest kontakata sa socijalnim službama, majčino neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo i razvojne ishode, intelektualna ograničenja roditelja, izostanak podrške šire obitelji) te srednje razina rizika radi okolnosti na strani djece (usporen kognitivni, motorički, socijalni i jezični razvoj, teškoće u učenju, nesigurna privrženost) majci je rješenjem Centra određena mjera Intenzivne stručne pomoći i nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi o djeci u trajanju od 3 mjeseca, od 15. rujna 2020. do 15. prosinca 2020.
11.6. Uvidom u završno izvješće voditelja mjere vidljivo je kako je majka u navedenom razdoblju aktivno sudjelovala te poštivala upute voditelja mjere; pronašla je odgovarajući stambeni objekt te se zajedno sa djecom u isti uselila, održavala je higijenu prostora te surađivala sa školom i liječnikom djece; vidljivo je mišljenje kako je ista i nadalje opterećena zlostavljanjem od strane supruga i povratkom TBT te se ne snalazi oko rješavanja navedenih pitanja. Temeljem navedenog Centar je donio zaključak da se tužiteljici odredi mjera stručne pomoći i podrške u ostvarivanju skrbi o djeci u trajanju od godinu dana od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. Tužiteljici trenutno nije izrečena mjera obiteljsko pravne zaštite. U evidenciji je centra kao povremena korisnica prava na jednokratnu naknadu radi nedostatka financijskih sredstava i pomoći oko zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Sa suprugom nije u kontaktu, kao niti djeca. Navodi da ima poteškoća zbog toga što joj je za sve bitne odluke koje se tiču djece potrebna suglasnost supruga, smatra opravdanim da samostalno ostvaruje skrb o djeci i samostalno donosi odluke koje se tiču djece. Smatra da nije u interesu djece da sa ocem ostvaruju kontakte i osobne odnose obzirom na pretrpljeno nasilje i događaje koji su prethodili, no ne inzistira na potpunom prekidanju svih kontakata djece sa ocem već da se isti odvijaju pod nadzorom stručne osobe u prostorijama Centra za socijalnu skrb.
11.7. Očevidom na terenu, kao i razgovorom s tužiteljicom u postupku razvoda braka vidljivo je da su joj djeca privržena, da majka u skladu sa svojim mogućnostima uredno brine o djeci i njihovim potrebama. Pomoć joj pruža sestra. Upućena je i na korištenje prava na jednokratnu naknadu cd strane centra radi nabavke novog namještaja i uređenja prostora (sitnih popravaka, krečenja i si), što je imenovana učinila. ima dobru suradnju sa centrom, sluša savjete, upute i preporuke.
11.8. Iz obavijesti dobivene iz Bosne i Hercegovine proizlazi da su izvršena dva terenska očevida u kućanstvu tuženika te oba puta nitko nije zatečen na navedenoj adresi. Opisuje se izgled kuće i okućnice. Radi se o prizemnici, vrlo skromne gradnje, zapuštenog izgleda. Na svakom ćošku kuće nalaze se prazne flaše raznih alkoholnih pića. Tuženik se odbio odazvati pozivu ili primiti poštu. Iz svega navedenog, utvrđeno je da tuženik ne želi surađivati sa Centrom za socijalni rad Bihać. Tužiteljica ističe da nije vidjela niti čula tuženika preko 4 godine niti je isti izrazio želju vidjeti djecu.
11.9. Slijedom navedenoga, predlaže se da djeca stanuju s majkom, te da ona ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb kao i samostalno da donosi odluke oko bitnih prava djece.
11.10. Na temelju prikupljenih podataka neosporno je zaključiti da tuženik ne izvršava niti minimum svojih roditeljskih dužnosti, da sa djecom unazad četiri godine ne kontaktira niti je to pokušao na bilo koji način. U skladu sa tako utvrđenim činjeničnim stanjem, smatra se da nije u interesu djece da borave u kućanstvu oca. Ako otac pokaže spremnost na ostvarivanje kontakata s djecom, predlaže se ostvarivanje osobnih odnosa prvu subotu u mjesecu u trajanju od 15:00 sati do i 17:00 sati na mjestu koje predloži majka uz njezinu prisutnost ili prisutnost druge osobe u koju majka ima povjerenje.
12. Tužiteljica je u svojem iskazu u bitnome opisala narušene odnose s tuženikom. Navodi da ne živi s tuženikom pet godina, otkako je s djecom odlučila pobjeći iz Bosne od tuženika. Sjeća se da su ju na to i djeca nagovarala. Tuženik je tukao i djecu i nju. Prvo su došli kod njezine sestre, a onda je promijenila adresu kad je djeci počela škola. Trenutno su u obiteljskoj kući prizemnici u [adresa] gdje borave već pet godina. Navedena kuća je u vlasništvu HB kojemu plaća najam u iznosu od 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura) mjesečno. Na taj iznos još plaća vodu 5,00 EUR (slovima: pet eura) godišnje, za struju i plin ima status ugroženog kupca temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica kojim joj je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu te temeljem tog rješenja u FINA-i podmiruje obveze do 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura), a preko toga sama snosi troškove. Međutim, do sada su struja i plin iznosili do 50,00 EUR (slovima: pedeset eura). Što se tiče komunalija to ima pokriveno od strane općine. Grijanje u kući je na drva koja kupuje godišnje 15m3 i do sada je plaćala oko 6.000,00 kn (slovima: šesttisuća kuna).
12.1. Tužiteljica ističe da je u lošim odnosima s tuženikom s kojim ne komunicira više od pet godina, on ne želi brinuti o djeci, alkoholičar je i misli da ima i zdravstvenih problema. Nije stupila u kontakt niti s njegovim bližnjima otkako je odselila, a djeca ni ne pitaju za oca. Misli da zbog nasilja koje je bilo od strane tuženika i činjenice da više od pet godina ne žive zajedno, nije moguće uspostaviti bračnu zajednicu. U Bosni ga je prijavljivala za njegovo ponašanje, znao je i voziti u alkoholiziranom stanju s djecom, imao je i prometnu tada, ali sve je bilo u redu.
12.2. Tužiteljica nema imovinu niti osobni automobil. Nema dugova niti kredita. Nema financijsku pomoć drugih osoba izuzev svoje sestre i Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica. Naime, zdrava je i radno sposobna, ali kako sama brine o petero djece, nije u mogućnosti naći posao. Nema radnog staža, znala je raditi povremeno sezonske poslove, trenutno je nezaposlena i u dobi od 43 godine. Prima s osnove zajamčene naknade od Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica mjesečni iznos od 750,00 EUR (slovima: sedamstopedeset eura), zatim dječji doplatak u mjesečnom iznosu od 310,00 EUR (slovima: tristodeset eura), te joj je priznata jednokratna novčana pomoć za slučaj da se pojave povremene poteškoće kojima joj se može omogućiti primjerice popravci uređaja ili kupovina hrane po potrebi. Kao ugroženi kupac pomognuto joj je sa podmirivanjem troškova struje i plina temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica do iznosa od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura).
12.3. U vrijeme iskaza tužiteljica je navela sljedeće za djecu:
a) Maloljetni HBT je u dobi od šest godina, ide u malu školu u [adresa], koja obavlja u dječjem vrtiću. U vrtić ide s autom koji plaća 20,00 EUR (slovima: dvadeset eura) mjesečno jer dijete ide jedanput tjedno u vrtić i to ponedjeljkom. Ona mu priprema obroke. Odjeću za njega dobiva od prijatelja, a zna kupiti po potrebi. Zdrav je dječak i nema posebnih potreba. Dobro se prilagodio novoj sredini. Dijeli sobu u kući s maloljetnom HBT, IBT i s njom.
b) Maloljetni ŠBT je u dobi od 11 godina, ide u treći razred Osnovne škole Mala Črešnjevica koja je u blizini kuće pa ide pješice. Dobar je učenik, ide po prilagođenom programu u školu i zato je tek sada treći razred i jer je jednu godinu izostao jer ga otac nije htio upisati u školu. Zdrav je dječak, ali prije je imala s njim problema jer je prolazio sve kao najstarije dijete s njom pa nije znao pokazivati osjećaje i morao je ići na edukacijsko rehabilitacijsku terapiju u [adresa] i to dvije i pol godine, a što mu je pomoglo te je sada dobro. Ne ide na izvanškolske aktivnosti. Hrani se u školskoj kuhinji koja je besplatna. Odjeću dobiva od drugih osoba za njega te mu zna i kupiti. ŠBT i PBT su skupa u sobi u kući.
c) Maloljetna IBT je u dobi od devet godina, ide u četvrti razred Osnovne škole Mala Črešnjevica po prilagođenom programu. Zdrava je djevojčica. Dobra je učenica. Hrani se u školskoj kuhinji koja je besplatna. Ne ide na izvanškolske aktivnosti. Odjeću i obuću dobiva od drugih osoba.
d) Maloljetna HBT je dobi od četiri godine. Zdrava je djevojčica. Ne ide u vrtić. Nema posebnu prehranu. Odjeću i obuću koristi od braće i sestara i koju dobije od drugih. e) Maloljetni PBT je u dobi od osam godina. Ide u treći razred osnovne škole u [adresa]. Dobar je učenik. Zdrav je, ne ide na izvanškolske aktivnosti. Hrani se u školskoj kuhinji koja je besplatna. Odjeću dobiva od drugih osoba za njega te mu zna i kupiti.
Ističe da su svih petero djece jako dobri, priprema im hranu, čisti i pomaže oko školske zadaće. Dobrog je zdravlja i nastavit će tako, sestra joj pomaže oko djece. Sada su svi s njom, uspijeva se snaći i mjere Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica su joj pomogle.
12.4. Za tuženika navodi da je radio "na crno" dok su živjeli zajedno, ali je sve to potrošio na alkohol. Tada su se uzdržavali od dječjeg doplatka i njezine porodiljne naknade. Tako su i uređivali prostor u kući, koja je bila zapuštena. Ne zna u kakvom je stanju sada kuća. Htjela bi da djeca viđaju oca kako je predloženo u točki 11.10. ovog obrazloženja presude jer ne brani djeci da vide oca. Ne bi htjela da odu samo preko granice Republike Hrvatske i htjela bi da budu u njezinoj prisutnosti osobni odnosi ili prisutnosti druge osobe. Ne boji se ostati sama s tuženikom uz prisutnost djece niti da on dođe na kućnu adresu, svjesna je da uvijek može pozvati policiju.
12.5. Nadalje, ističe da iznosi koji su naznačeni u tužbi za uzdržavanje djece odgovaraju njihovim potrebama i da bi tuženik to mogao plaćati.
12.6. Tužiteljica predlaže da joj se omogući samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi iz razloga što do tuženika ne može doći, a djeci je uspjela prijaviti prebivalište tek nakon četiri godine boravka u Hrvatskoj.
12.7. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice jer isti odgovara i priloženoj dokumentaciji u spisu.
13. Sud je prihvatio i mišljenje posebne skrbnice i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica jer smatra da su dali svoje mišljenje objektivno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, poštivajući pri tome odredbe važećeg Obiteljskog zakona i Međunarodne Konvencije o pravima djeteta i načela slobode izražavanja mišljenja propisanog čl. 12. spomenute konvencije. Osim toga, njihovo mišljenje je u skladu s priloženom dokumentacijom u spisu i postignutim sporazumom stranaka.
14. Uzimajući u obzir iskaz tužiteljice, kao i iz dokumentacije koja prileži spisu, razvidno je da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, te je evidentno da je njihova faktična bračna zajednica prestala definitivno prije više od pet godina i nije se više obnavljala.
14.1. Naime, prema iskazu tužiteljice proizlazi da je za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka tuženik bio nasilan prema tužiteljici i djeci, zatim da je učestalo konzumirao alkohol te da je uslijed nesuglasica naravi, došlo do teškog i trajnog poremećaja bračnih odnosa zbog čega su se udaljili jedan od drugoga i nastavili voditi odvojeno svoj život na različitim adresama. Nadalje, isto tako proizlazi i da nemaju zajedničkih interesa niti zajednički društveni život, kao i da nemaju zajedničku ekonomsku niti emotivnu zajednicu uzimajući u obzir činjenicu da je tuženik nepoznatog prebivališta i boravišta i ne komunicira s tužiteljicom, a koja činjenica utječe na nastavak bračne zajednice stranaka kao i na njihove teško poremećene odnose s čime se suglasio i privremeni zastupnik tuženika te nije predlagao daljnje dokaze.
15. Uzimajući u obzir sve navedeno, prije svega, ističe se da uzroci za razvod braka nastaju u toku zajedničkog života bračnih drugova i predstavljaju činjenice ili okolnosti određene zakonom na osnovi kojih sud izriče razvod braka.
15.1. U konkretnom slučaju o relativnim uzrocima za razvod braka i na osnovi tih uzroka koji su inače samo primjerice navedeni u čl. 51. Obiteljskog zakona, pa se brak može razvesti samo ako postoji povezanost uzoraka s još nekim okolnostima, što posljedično se očituje u teško i trajno poremećenim-bračnim odnosima ili u nemogućnosti nastavka daljnjeg zajedničkog života bračnih drugova.
15.2. Imajući u vidu sve navedeno, proizlazi da je opravdan zahtjev tužiteljice, a to je da bi brak stranaka trebalo razvesti zbog teško i trajno poremećenih bračnih odnosa te da njihova bračna zajednica više nije održiva kao i da je faktički prestala postojati.
15.3. Okolnosti koje su relevantne za razvod braka određene su u čl. 51. Obiteljskog zakona koji propisuje da će sud brak razvesti ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Dakle razlozi za razvod braka su fakultativno navedeni, odnosno ne moraju se kumulativno ispuniti svi navedeni razlozi, pa je u konkretnom slučaju za razvod braka stranaka sudu dovoljna već i činjenica da su stranke suglasne u zahtjevu za razvodom njihova braka jer su odnosi teško i trajno poremećeni. S obzirom na to da među strankama nema nikakvog prijepora, to je sud uvažavajući njihove suglasne izjave glede razvoda braka i navedene okolnosti i udovoljio sporazumnom zahtjevu za razvod braka, utvrđujući kako su odnosi između stranaka teško i trajno poremećeni zbog čega je bračna zajednica i prekinuta.
16. U skladu s navedenim, sud je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 51. t. 2. i 3. Obiteljskog zakona te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
17. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.
17.1. Odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona navedeno je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istoga članka zakona navedeno je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.
17.2. Odredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno.
17.3. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.
17.4. Odredbom čl. 420. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može odluku o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka određeno je da ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum mora uređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona.
17.5. Odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora detaljno urediti mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.
17.6. Roditeljsku skrb prema odredbi čl. 91. Obiteljskog zakona čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja kao i pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom i zastupanje djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa, što predviđa odredba čl. 92 citiranog zakona.
17.7. Iz odredbe čl. 105. Obiteljskog zakona proizlazi da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka pri čemu je sud dužan posebno voditi računa o tome koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s čl. 416. st. 2. i st. 3. Obiteljskog zakona.
17.8. Iz odredbe čl. 3. Konvencije o pravima djeteta proizlazi da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela najbolji interes djeteta mora imati prednost.
18. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem djeca stanovati i o ostvarivanju roditeljske skrbi po razvodu braka sud je imao u vidu prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica i posebne skrbnice kojeg je prihvatio na način da zajednička maloljetna djeca stranaka po razvodu braka roditelja stanuju s majkom, te da se osobni odnosi oca, ovdje tuženika s maloljetnom djecom ostvaruju kako je to i navedeno u točki IV. izreke presude.
19. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit maloljetne djece, njihova prava, zdravlje i svekolike najbolje interese, a prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica i posebne skrbnice maloljetne djece, sud je uvažio prijedlog tužiteljice i Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Virovitica kod određivanja načina ostvarivanja osobnih odnosa.
20. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima maloljetne djece i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).
21. Sud nije omogućio maloljetnoj djeci stranaka izražavanje mišljenja oko održavanja osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne žive (čl. 416. Obiteljskog zakona), a temeljem čl. 360. st. 4. Obiteljskog zakona, s obzirom na to da iz iskaza tužiteljice proizlazi da s ocem ne ostvaruju osobne odnose te da majka u bitnome u cijelosti odlučuje sama oko zdravlja djece, školovanja i svega ostalog. Međutim, sud je prilikom donošenja ove presude uzimao u obzir ovlasti koje ima propisane Obiteljskim zakonom, a kojima će se omogućiti maloljetnoj djeci odrastanje u sigurnom i zdravom okruženju, ostvarujući pritom osobne odnose s tuženikom koji će morati poraditi na razdvajanju partnerskih odnosa od roditeljskog odnosa zbog dobrobiti djece. Posebice na način da će poraditi na kontroli emocija, odvikavanju od alkohola i izbjegavaju bilo kakvog nasilja.
21.1. Unatoč činjenici da tuženik ne ostvaruje osobne odnose s djecom, mišljenje je Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Virovitica i s kojim je suglasna i tužiteljica, da je u interesu djece da se odredi održavanje osobnih odnosa s tuženikom kad dođe u Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je ostvarivanje osobnih odnosa i razvoj odnosa sa oba roditelja nužno za pravilan psihofizički razvoj djece.
21.2. U takvim okolnostima nužno je roditeljima ponovo omogućiti stručnu pomoć kroz mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci, a koja je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, te koje mjere su ranije i provedene i za koje su stranke pozitivno reagirale, sve radi ponovog uspostavljanja njihove suradnje i komunikacije koja je nužna za pravilan psihofizički razvoj djece.
22. Stoga je primjenom odredbi čl. 95., 96. i 119. Obiteljskog zakona, odlučeno kao u točki II. i IV. izreke ove presude.
23. S obzirom na sve navedeno i utvrđeno tijekom postupka, a poglavito uzimajući u obzir dob maloljetne djece i aktualnu obiteljsku dinamiku, kao i činjenicu da tuženik kao otac uopće ne sudjeluje u životu djece, jer to sam odbija, zatim da djeca od prekida bračne zajednice kontinuirano stanuju s tužiteljicom kao majkom koja adekvatno zadovoljava sve njihove potrebe, a posebice s obzirom na nedvojbene probleme koje majka ima u svakodnevnom funkcioniranju zbog činjenice da joj je otac nedostupan i nekooperativan, sud je utvrdio da je u interesu djece da majka potpuno samostalno ostvaruje pravo na roditeljsku skrb i u tom smislu je prihvatio mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica opisano u točki 11. ovog obrazloženja presude i zahtjev majke, a što je u skladu s čl. 3. Konvencije o pravima djeteta, jer je iz svih provedenih dokaza utvrđeno da zajednička roditeljska skrb nije u interesu i za dobrobit maloljetne djece.
24. Slijedom svega navedenoga, sud smatra da je opravdano i u skladu s dobrobiti djece da tužiteljica samostalno ostvaruje roditeljsku skrb i sama zastupa djecu u bitnim osobnim pravima bez suglasnosti tuženika, odnosno prihvatio je zahtjev tužiteljice, i prijedlog posebne skrbnice kao i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Virovitica.
25. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.
26. Isto tako, sud upućuje stranke da za slučaj novih bitno promijenjenih okolnosti u budućnosti imaju u vidu i mogućnost pokretanja novoga postupka u kojem se može donijeti nova odluka o ostvarivanju osobnih odnosa djece s roditeljem s kojim ne stanuju, u ovom slučaju tuženikom kao ocem.
27. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir iskaz tužiteljice kao i svu dokumentaciju koja prileži spisu.
28. Tuženik, koji je obveznik uzdržavanja, radno je sposoban, prema podacima iz točke 1. i 11. i 12. ovog obrazloženja presude, nepoznatog prebivališta i boravišta, bez podataka o drugim osobama koje mora uzdržavati i bez podataka o zaposlenju, dok iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ostvarivao prihode ne prijavljenim radom, te je ima roditeljsku kuću u [adresa] gdje su živjeli zajedno.
29. Tuženik tijekom postupka nije osporio navod majke djece da u razdoblju od prekida bračne zajednice pa nadalje nije doprinosio za uzdržavanje djece, slijedom čega je sud navedeno uzeo u obzir prilikom određivanja iznosa.
30. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.
30.1. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.
30.2. Prema odredbi čl. 27. st. 2. Konvencije o pravima djeteta roditelji imaju prije svih odgovornost, da ovisno o svojim sposobnostima i materijalnim mogućnostima osiguraju životne uvjete koji su prijeko potrebni za djetetov razvoj.
31. Ocjenjujući mjesečne potrebe potrebe djece za utvrditi je da imaju uobičajene mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, troškovi pribora za školu, troškovi interneta, higijenski pribor i kozmetika i slično, kako je i detaljno navedeno u točkama 1. i 11. kao i 12. ovog obrazloženja presude.
32. Iz izvedenih dokaza te uvidom u isprave priložene u spisu, zatim čitanjem mišljenja iz točke 11. ovog obrazloženja presude i očitovanja tužiteljice iz točaka 1. i 12. ovog obrazloženja presude, utvrđeno je da tužiteljica sama doprinosi za uzdržavanje djece, te da predloženi iznos uzdržavanja djelomično pokriva materijalne potrebe za uzdržavanje djece.
32.1. S tim u vezi, sud je pazio da kod donošenja odluke pazi da se ukupne materijalne potrebe djece određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja u skladu s čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona, posebice imajući u vidu da zbog nedostupnosti tuženika nije bilo mogućnosti točno utvrditi njegove materijalne prilike.
33. Člankom 307. stavkom 1. Obiteljskog zakona propisano je da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje.
33.1. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).
33.2. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).
33.3. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.
33.4. Uzdržavanje je pravo i dužnost roditelja te je radno sposoban roditelj dužan uzdržavati svoje maloljetno dijete u skladu s čl. 288. Obiteljskog zakona. Pri određivanju visine potrebnog iznosa uzdržavanja u prvome redu mora se voditi računa o dobrobiti djeteta, a u vezi s njegovom dobi i potrebama djeteta. S tim u vezi, radno sposoban roditelj se ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja djeteta.
34. Minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ br. 49/2024) koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, koja za 2023. godinu, iznosi 1.148 eura, prema objavi Državnog zavoda za statistiku (»Narodne novine«, broj 21/24) iznose:
– za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 195,16 eura (slovima: stodevedesetpet eura i šesnaest centi)
– za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 229,6 eura (slovima: dvjestodvadesetdevet eura i šezdeset centi)
– za dijete od 13 do 18 godina 22 % prosječne neto plaće 252,56 eura (slovima: dvjestopedesetdva eura i pedesetšest centi).
35. Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ br. 49/2024) koju je donijelo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na temelju čl. 314. st. 4. Obiteljskog zakona propisani su iznosi uzdržavanja prema prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj. U skladu s navedenim, utvrđen je također isti iznos kao u točki 27., a imajući u vidu da nije poznata visina primanja tuženika koja tokom postupka nije dostavio podatke te je uzeto u obzir minimalno prosječno primanje s obzirom na to da je mlađe životne dobi.
36. Prilikom određivanja iznosa uzdržavanja, sud je uzeo u obzir podatke o minimalnim iznosima iz točaka 34. i 35. ovog obrazloženja presude koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, a koje iznose nije osporio tuženik.
37. Nadalje, a u skladu s odredbom čl. 311. i 313. Obiteljskog zakona, sud je prilikom donošenja odluke o visini uzdržavanja uzeo u obzir da se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednako vrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja te da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu u smislu odredbe čl. 310. Obiteljskog zakona.
37.1. S tim u vezi, sud je preispitao potrebe maloljetne djece, zatim potrebe i mogućnosti tuženika kao osobe koja daje uzdržavanje, a sve prema očitovanju tužiteljice i priloženoj dokumentaciji.
37.2. U skladu s navedenim, ovaj sud je ocijenio da tuženik može bez ugrožavanja svojih životnih potreba plaćati za IBT, IBT i TBT mjesečni iznos od 132,00 EUR (slovima: stotrideset dva eura), a za HBT i HBT mjesečni iznos od 106,00 EUR (slovima: stošest eura) počevši od 3. prosinca 2021. pa nadalje, te da će taj iznos biti tek dostatan za njihove životne potrebe, pritom uzevši u obzir da određeni iznos daje i majka s kojom žive djeca te da tuženik uopće ne ostvaruje niti jedan sadržaj roditeljske skrbi zbog kojeg bi mu eventualno bio umanjen iznos.
38. Navedeni iznos je u skladu s mjesečnim potrebama i dobi djece te su isti iznosi utvrđeni i prema odredbi čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) i podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a tuženik već duže vrijeme nije ostvario niti jedan sadržaj roditeljske skrbi.
38.1. Pri tome se napominje da sud nije u mogućnosti, s obzirom na nedostupnost oca, utvrditi točno kakve su njegove ukupne mogućnosti kako je to propisano čl. 313. Obiteljskog zakona te je odluku utemeljio na očitovanju tužiteljice i priloženoj dokumentaciji u spisu, ali i činjenici da tuženik nije osporio visinu zatraženog iznosa.
39. Naime, tuženik ne živi s djecom, niti doprinosi za njihovo uzdržavanje niti brine o njima, pa bi određeni iznos predstavljao minimalan iznos koji bi roditelj, trebao plaćati za svoje dijete s obzirom na činjenicu da je radno i zdravstveno sposoban i životne dobi od 46 godina.
39.1. Naime, roditelj uvijek treba staviti svoje dijete u prioritet i bilo kakve svoje osobne potrebe podrediti potrebama djeteta, sve dok dijete nije u mogućnosti samostalno ostvarivati svoje prihode, a što djeca sigurno sada nisu jer se redovito školuju. Pri tome se napominje da je uzdržavanje djece u redoslijedu naplate uvijek prije naplate bilo kakvih kreditnih obveza ili ovrha.
40. Imajući u vidu utvrđeno imovinsko stanje svakog roditelja; da od prekida zajednice života roditelja pa do donošenja ove presude tuženik kao otac nije plaćao za uzdržavanje djece niti na bilo koji način ostvarivao roditeljsku skrb, kao i da svaki roditelj treba jednako sudjelovati u troškovima obuće i odjeće i hrane djece, te imajući u vidu podatke iz obrazloženja presude, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. točka 3. Obiteljskog zakona, sud je naložio tuženiku kao ocu da za uzdržavanje djece plaća kako je navedeno u točkama V., VI., VII., VIII. i IX. izreke ove presude.
41. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama V., VI., VII., VIII. i IX. izreke ove presude.
42. Ovdje se ističe da je uzdržavanje dosuđeno od dana podnošenja tužbe pa nadalje, jer su sve okolnosti bitne za donošenje oduke postojale u trenutku podnošenja tužbe, te tuženik nije tijekom postupka osporio da nije doprinosio za uzdržavanje djece.
43. Na zatraženi iznos uzdržavanja je određeno, u skladu s tužbenim zahtjevom, i potraživanje zatezne kamate (odlučujući u granicama postavljenog zahtjeva) primjenom stope kamate od 1. siječnja 2023. koja je dosuđena sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 156/22) te od 30. prosinca 2023. sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narode novine" broj 155/2023).
44. Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti bitno promijene, uvijek mogu tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.
45. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a uzimajući u obzir cjelokupni postupak, pri čemu je sud u obzir uzeo tijek i konačne rezultate postupka te činjenicu da tužiteljica nije potraživala trošak.
46. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u točki X. izreke presude.
U Bjelovaru, 24. siječnja 2025.
SUDAC:
Neda Šola
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.
Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.
Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.
Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.
Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.
O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužiteljici po punomoćnici
2. Tuženiku po privremenom zastupniku
3. Posebnoj skrbnici maloljetne djece,
4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Virovitica,
5. Spis
