REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-2958/2023-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., [adresa], OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Pelcl, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, te umješača na strani tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 13. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., [adresa], OIB: 22694857747, koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 da tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747 isplati iznos od 817,06 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. travnja 2020. do isplate za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 da tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747 naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana."

II. Odbija se zahtjev tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., [adresa], OIB: 22694857747, za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.464,92 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 2. srpnja 2017. oko 17,15 sati došlo do imovinske štete na vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] na autocesti prema Zagrebu kada je RI upravljao navedenim osobnim vozilom te je nakon mosta Maslenica naletio na komad plastike koji je napravio oštećenja na vozilu. U istom vremenskom periodu na komad plastike su naletjela još dva vozila. RI je tužitelju prijavio štetu po polici kasko osiguranja te je tužitelj platio štetu u iznosu od 817,06 EUR. Navodi da je do prometne nesreće došlo zbog zbog propusta tuženika u održavanju ceste jer nije omogućio sigurno odvijanje prometa, niti pravovremeno uklonio komad plastike odbačene na autocesti. Zbog navedenog, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 817,06 EUR s pripadajućim zateznim kamatama od 28. travnja 2020. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava osnov i visinu. Osporava uzročno-posljedičnu vezu, ističe prigovor isključive odgovornosti vozača vozila osiguranog kod tužitelja. Navodi da RI, niti vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] nisu evidentirani kao sudionici prometne nezgode. Ističe da je predmet na kolniku autoceste ispao s nepoznatog vozila koje se kretalo autocestom neposredno prije prometne nezgode zbog čega objektivno nije bilo moguće ukloniti ga jer nije moguće da se ophodarska služba tuženika nalazi u svako vrijeme na svakom mjestu autoceste, niti se može vršiti ophodnja da se prati svako vozilo koje prolazi autocestom.

3. Tijekom postupka tužitelj navodi da tuženik dostavlja dokaze da je ophodnja prolazila prije prometne nezgode dionicu ceste u suprotnom smjeru, a ne u smjeru prema Zagrebu na kojoj se nalazio veliki predmet. Ističe da je u vremenskom razdoblju između 17:10 do 17:15 došlo do naleta više vozila na nepoznati predmet na kolniku dok je ophodnja predmetnu dionicu ceste prošla u vremenskom razdoblju između 13:05 do 13:50.

4. Tuženik tijekom postupka ukazuje da je riječ o predmetu koji je pao s nepoznatog vozila neposredno prije nesreće od cca dva kvadrata koji se nije mogao dugo nalaziti na kolniku autoceste bez da prouzroči zastoj u prometu te navedeni predmet nije dio opreme autoceste.

5. U tijeku postupka sud je pročitao e-mail korespondenciju (listovi 5. do 6. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AK br. 170503203006 od 11. srpnja 2017. (listovi 7. do 9. spisa), policu kasko osiguranja motornih vozila br. 831245921 od 28. travnja 2020. (list 10. spisa), kasko ponudu br. 831245921 (list 11. spisa), potvrdu o uplaćenoj premiji (list 12. spisa), presliku prometne dozvole i vozačke dozvole (listovi 13. do 16. spisa), Sporazum o izvansudskoj nagodbi od 16. ožujka 2020. (list 17. spisa), suglasnost za isplatu štete od 7. veljače 2020. (list 18. spisa), potvrdu o izvršenom plaćanju od 28. travnja 2020. (list 19. spisa), fotografije (list 20. do 26. spisa), izvid štete br. 170503203006/1 od 11. srpnja 2017. (list 27. spisa), dopunski izvid štete br. 170503203006/2 od 18. prosinca 2019. (list 28. spisa), obračun visine štete – kasko – popravak vozila i kalkulacija/račun (listovi 29. do 30. spisa), račun – otpremnicu Auto Kantoci br. 2101/01/02 od 23. prosinca 2019. (listovi 31. do 32. spisa), dopis – regresni zahtjev od 4. svibnja 2020. (list 33. spisa), Uvjete za kasko osiguranje motornih vozila (listovi 34. do 47. spisa), izjavu UI od 5. studenog 2020. (list 57. spisa), putni radni list od 2. srpnja 2017. (listovi 82. do 83. spisa), zapisnik br. 863 od 2. srpnja 2017. (listovi 84. do 85. spisa), dnevnik rada od 2. srpnja 2017. (list 86. spisa), ophodarski dnevnik od 2. srpnja 2017. (list 87. spisa), zapisnik o prometnoj nesreći od 2. srpnja 2017. (listovi 88. do 91. spisa), zapisnik od 2. srpnja 2017. (list 92. spisa), popis – informacije o odmorištima (listovi 98. do 99. spisa), isprintani prikazi s Google Maps Street Viewa (listovi 100. do 103. spisa), sentenca – Županijski sud u Varaždinu br. Gž-479/03 od 15. travnja 2003. (list 104. spisa), print stranice 444. knjige ZI, Osiguranje (list 105. spisa), sudsku praksu (listovi 108. do 116. spisa), iskaz svjedoka svjedoka RI na ročištu 11. lipnja 2021. (listovi 145. do 146. spisa), iskaz svjedoka UI saslušan zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Zadru 19. srpnja 2021. (list 160. spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zvonka Ivašića, dipl. ing. od 28. rujna 2021. (listovi 164. do 167. spisa), sudsku praksu (listovi 185. do 190. spisa), usmeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zvonka Ivašića, dipl. ing. na ročištu (listovi 196. do 197. spisa) te nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. od 8. srpnja 2024. (listovi 336. do 338. spisa).

6. Također, sud je pročitao sudsku praksu, pa tako presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-221/2017-2 od 4. prosinca 2019. (listovi 58. do 60. spisa), presudu i rješenje Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-x 1223/2015-3 od 7. studenoga 2018. (listovi 61. do 66. spisa), presudu i rješenje Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-1626/2014-3 od 22. veljače 2017. (listovi 67. do 74. spisa), presudu Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gžn-356/15-5 od 16. lipnja 2015. (listovi 75. do 80. spisa), sentencu Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-479/03-3 od 15. travnja 2003. (lis 104. spis), izvod iz knjige – str. 444 (list 105. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-7228/2019-2 od 24. veljače 2021. (listovi 108. do 110. spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. P-147/14 od 28. veljače 2019. (listovi 111. 116. spisa), presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-850/2018-6 od 6. listopada 2021. (listovi 185. do 190. spisa), presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-340/2023-2 od 29. kolovoza 2023. (listovi 237. do 240. spisa), presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-x-35/2018-2 od 11. rujna 2019. (listovi 242. do 244. spisa), presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-850/2018-6 od 6. listopada 2021. (listovi 245. do 250. spisa), presudu Vrhovnog suda RH, posl. br. Revx-230/2012-2 od 8. studenoga 2013. (listovi 254. do 256. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-3776/2022-2 od 12. rujna 2023. (listovi 259. do 263. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-1918/2023-2 od 10. listopada 2023. (listovi 269. do 272. spisa), presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Pn-3140/2022-64 od 22. prosinca 2023. (listovi 279. do 288. spisa), presudu i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br.P-1167/2018 od 15. ožujka 2021. (listovi 291. do 299. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž- 2643/2022-5 od 29. siječnja 2024. (listovi 300. do 301. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-2227/2023-2 od 6. rujna 2023. (listovi 319. do 324. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-5316/2022-2 od 14. studenoga 2023. (listovi 325. do 330. spisa), presudu Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž-1653/2022-3 od 6. prosinca 2023. (listovi 349. do 353. spisa), presudu Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž-4192/2022-2 od 13. prosinca 2022. (listovi 354. do 356. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH posl. br. Pž-313/2021-3 od 2. kolovoza 2023. (listovi 357. do 362. spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. P-71/19 od 20. studenoga 2020., bez prve stranice navedene presude (list 364. do 370. spisa) i presudu Županijskog suda u Bjelovaru, posl. br. Gž-741/2023-3 od 1. veljače 2024.(listovi 377. do 383. spisa).

7. Službenu bilješku MUP-a, PU Zadarske, PPP Zadar, broj: 511-18-15-R- 57/2017 od 2. srpnja 2017. (list 139. spisa) sud nije posebno koristio jer je utvrdio da velik vremenski razmak između prometne nezgode iz navedene službene bilješke, koja se dogodila isti dan u 13:30 sati i prometne nezgode o kojoj se radi u ovom sporu, a koja se dogodila u 17:15 sati. Ujedno je različita i dinamika nastanka navedene dvije prometne nezgode, odnosno prometna nezgoda iz potvrde MUP-a nije uzrokovana velikim, plastičnim predmetom na kojeg je naletjelo vozilo koje se kretalo autocestom.

8. Prvenstveno valja navesti da je ovaj sud donio presudu posl. br. P-984/2020 od 24. svibnja 2022. (listovi 203. do 214. spisa). Protiv navedene prvostupanjske presude žalbu je izjavio tužitelj (listovi 217. do 220. spisa). Odlučujući o žalbi tužitelja, Visoki trgovački sud RH donio je rješenje posl. br. Pž-3293/2022-3 od 6. srpnja 2023. (listovi 231. do 234. spisa) kojim je ukinuo presudu ovog suda od 24. svibnja 2022. te je predmet vratio na ponovno suđenje.

9. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu isplaćene imovinske štete na vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] u iznosu od 817,06 EUR.

11. Između stranaka je sporan osnov i visina, nastanak štetnog događaja, odgovornost i uzročno-posljedična veza.

12. Uvidom u e-mail korespondenciju (listovi 5. i 6. spisa) proizlazi da je RI prijavio štetni događaj tuženiku, navodeći da se štetni događaj dogodio 2. srpnja 2017., oko 17:15 sati, te da je tom prilikom naletio na predmet veličine knauf ploče, dok mu je od strane tuženika odgovoreno da su zaprimili dojavu taj dan u 17:13 sati (list 5. spisa), a da je predmet uklonjen u 17:30 sati. Tuženik je u e-mail korespondenciji izjavio da se radi o komadu plastike koji je otpao s kamiona. Razlika između vremena za koje osiguranik tužitelja tvrdi da se dogodila prometna (17:15 sati) i vremena koje tuženik navodi kao vrijeme kada je zaprimio dojavu o velikom predmetu na autocesti je 2 minute (17:13 sati), a navedeni predmet je uklonjen po proteku od 15 minuta nakon štetnog događaja iz ove pravne stvari, odnosno 17 minuta po dojavi o uočenju velikog, plastičnog predmeta na kolniku autoceste.

13. Uvidom u prijavu i zahtjev za naknadu štete (listovi 7. do 9. spisa) proizlazi da je RI prijavio da je sudjelovao u prometnoj nezgodi na Masleničkom mostu, da nije bilo policije i da je, poslije mosta, naletio na nepoznat predmet veličine knauf ploče koji mu je oštetio vozilo. U navedenoj prijavi rukom je sačinjena i skica nastanka štetnog događaja iz kojeg proizlazi da je osiguranik tužitelja upravljao osobnim vozilom lijevom prometnom trakom te da je svojim prednjim dijelom vozila naletio na veliki predmet koji se nalazio na autocesti u traci kojom se on kretao. 14. Svjedok RI, saslušan na glavnoj raspravi 11. lipnja 2022. (listovi 144. do 147. spisa) je iskazao da se u srpnju 2017. vraćao sa mora u Zagreb te da je nakon što prošao Maslenički most naletio sam prednjim dijelom svog vozila na velik, dugačak, debeli predmet, možda debeli nekih 5-10 cm. Naveo je da odmah po udaru nije mogao stati jer je bila velika gužva na autocesti te je bilo puno kamiona. Naveo je da se nakon toga koncentrirao na vozilo i bilo da mu je bilo bitno samo da sve bude uredu, a kako ništa nije lupalo, nastavio je vožnju prema Zagrebu. Kada su došli u Zagreb visila je sva zaštitna plastika ispod vozila te odmah zvao tuženika telefonskim putem i tuženik je rekao da zna za taj veliki predmet te da je pozvan MUP kao i da su se oštetila na toj dionici ceste zbog velikog predmeta još 4 druga vozila. Veliki predmet bio je dug, oko 2 metra, a prilikom udara čuo je veliku buku, nije se koncentrirao što se događalo s tim predmetom, koji je nakon udara prednjim dijelom vozila otišao ispod vozila, zbog toga što se koncentrirao na vožnju i na auto te to što se s autom događa. Istakao je da se ne sjeća koji su prometni znakovi na toj dionici ceste, a prije mjesta na kojem se dogodio nalet dok smatra da sigurno postoje mnogi prometni znakovi jer se radi o autocesti te da je dopuštena brzina kretanja 100 km/h, ali je tada bio veoma gust promet te je on toliko vozio oko 110 km/h. Istakao je da je prije udara vozio u krajnjoj lijevoj prometnoj traci te da se poslije udara nije mogao odmah zaustaviti vozila zbog drugih vozila koja su mu bila desno, ali da je sa njegovim vozilom po njegovom mišljenju u tom trenutku sve bilo u redu. Naveo je da je ispred njegovog vozila u njegovoj prometnoj traci bilo drugih vozila, ali da on nije primijetio da vozila ispred njega u njegovoj traci izbjegavaju nešto na cesti.

15. Iskaz svjedoka RI sud je prihvatio, kao istinit, jer je životan, a posebice jer je svjedok iskazivao suglasno ispravama u spisu, pa tako navodima iz e- mail korespondencije, navodima iskazanim u prijavi i zahtjevu za naknadu štete.

16. Stoga je sud iz provedenih dokaza utvrdio da se osiguranik tužitelja RI po štetnom događaju javio tuženiku, te mu naveo točno vrijeme štetnog događaja (17:15 sati) i opisao štetni događaj, a koji je po proteku nekoliko dana i prijavio tužitelju. Nadalje, iz provedenih dokaza sud je utvrdio da se štetni događaj dogodio, da je u njemu sudjelovao RI s vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] i da se predmetni štetni događaj dogodio dinamikom kako navodi tužitelj i to naletom osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] na veliki predmet koji se nalazio na kolniku autoceste. Pritom neosnovano upire tuženik da je RI trebao pozvati policiju i da bi štetni događaj bio dokazan policijskim zapisnikom jer ne postoji, u konkretnoj situaciji, dužnost osiguranika tužitelja postupiti na takav način dok se nastanak štetnog događaja i sudionici tog štetnog događaja mogu utvrditi i drugim dokazima, kao u ovoj pravnoj stvari. Navedeno posebice stoga jer je sud prihvatio iskaz svjedoka, kao istinit, koji je naveo da je promet bio gust na predmetnoj dionici ceste te da se nije mogao odmah zaustaviti, da je bilo drugih vozila ispred njega te da je bilo kamiona. Također, sud je utvrdio da se štetni događaj dogodio u ljetnim danima i to u smjeru kretanja autocestom prema Zagrebu, na neradan dan (nedjelja) i u poslijepodnevnim satima (17:15 sati) kada je za očekivati da je povećan intenzitet i frekventnost prometa na autocesti dok je ujedno sud utvrdio da je dojavu o spornom, velikom predmetu tuženik zaprimio u 17:13 sati, a predmet odstranio u 17:30 sati (17 minuta po dojavi, 15 minuta po prometnoj nezgodi iz ovog predmeta).

17. Nadalje, uvidom u putni radni list (listovi 82. i 83. spisa), koji tuženik nije osporio, proizlazi da su vozač LI s ostalim članovima posade UI i SI te VI, u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka], vršili ophodnju na autocesti počevši od 7:25 sati iz Baze do Maruna u 7:45 sati, pa 7:45 sati iz Maruna do Zadar II u 8:20, zatim u 8:20 sati iz Zadar II do Baze u 9:40 sati, 9:40 sati iz Baze do Zadar II u 13:05 sati, u 13:05 sati iz Zadar II do Maruna u 13:50 sati, u 13:50 sati iz Maruna u Bazu u 14:10 sati, iz Baze u 16:10 sati do Maruna u 16:40 sati, u 16:40 sati iz Maruna do Zadra II u 17:10 sati, 17:10 sati iz Zadar II do do Maruna u 18:10 sati, u 18:10 sati iz Maruna do Baze u 18:30 sati.

18. Uvidom u zapisnik broj: 863 (listovi 84. i 85. spisa) proizlazi da je došlo do prometne nesreće u kojoj su dva vozila naletjela na nepredvidivu prepreku, a to su bila vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] i DA963EH. Navedena prometna nezgoda u kojoj su dva vozila naletjela na prepreku na autocesti dogodila se na istoj lokaciji kao prometna nezgoda u ovom predmetu u 17:12 sati (dakle, tri minute prije prometne nezgode iz ovog predmeta, dok je dojava o prepreci na autoceseti, po tuženiku, zaprimljena u 17:13 sati (dakle, dojava je zaprimljena protekom jedne minute nakon prve prometne nezgode u kojoj su dva vozila naletjela na prepreku na autocesti). Razlika između prometne nezgode iz ovog predmeta (17:15) i prve prometne nezgode (17:12), a koje prometne nezgode su imale istu ili sličnu dinamiku nastanka, odnosno uzrokovane su naletom vozila na prepreku na autocesti, je samo tri minute.

19. Znači, za zaključiti je da su se na istoj dionici autoceste dogodila tri štetna događaja, i to dva u 17:12 sati i jedan iz ove pravne stvari u 17:15 sati (3 minute nakon prva dva događaja), odnosno da su se sva tri štetna događaja dogodila u minimalnom vremenskom razmaku od 3 minute. Sva tri štetna događaja uzrokovana su naletom osobnih vozila na veliki, nepoznati predmet koji se nalazio na kolniku autoceste.

20. S navedenim u vezi, iz putnog naloga valja utvrditi da se ophodarsko vozilo prije štetnog događaja kretalo iz Baze (Sv. Rok) u 16:10 sati do Maruna u 16:40 sati te u 16:40 sati iz Maruna do Zadra II, a da je u 17:10 sati krenulo iz Zadar II do Maruna gdje je stiglo u 18:10 sati.

21. Stoga, valja zaključiti da se ophodarsko vozilo neposredno prije štetnog događaja, koji se dogodio oko 17:15 sati, uistinu kretalo predmetnom dionicom autoceste ali u suprotnom smjeru kretanja prema Dubrovniku, kako to osnovano zaključuje tužitelj tijekom postupka.

22. Međutim, sama činjenica da se ophodarsko vozilo u konkretnom slučaju kretalo predmetnim dijelom autoceste u suprotnom smjeru, u odnosu na smjer u kojem se dogodio štetni događaj, ne znači, samo po sebi, da je tuženik odmah odgovoran za nastanak štetnog događaja, suprotno navodima tužitelja.

23. Naime, iz putnog radnog lista proizlazi da je predmetnom dionicom autoceste ophodarsko vozilo prošlo od Baze do Zadra II, ukupno šest puta, uključujući oba smjera kretanja autocestom (listovi 83. i 84. spisa), od toga tri puta u smjeru prema Dubrovniku, a tri puta u smjeru prema Zagrebu.

24. Dnevnik rada (list 127. spisa) i zapisnik o prometnoj nesreći (listovi 88. do 92. spisa) potvrđuje da su se na spornoj dionici autoceste dogodile prometne nezgode te tko su djelatnici u ophodnji koji su radili, kao ophodari, na taj dan, a radi se o djelatnicima koji su i navedeni u putnom radnom listu, dok prometne nezgode potvrđuje i ophodarski dnevnik, sve uz naznaku da se radi o naletu na objekt koji je ispao s nepoznatog kamiona (list 128. spisa).

25. Saslušani svjedok UI, saslušan 19. srpnja 2021.(listovi 160. i 161. spisa), a koji je vršio ophodnju na dan nastanka štetnog događaja 2. srpnja 2017., naveo je da je na taj dan radio od 07:00 do 19:00 sati, te da je praksa da u jednoj smjeni naprave tri ophodnje, svaka tri do četiri sata, a kako ima često nekih dojava, onda naprave i više ophodnji. Istakao je da im je taj dan dojavljeno neposredno nakon ophodnje da je na autocesti nekakav predmet i da su oni izašli ukloniti predmet, a radilo se o komadu plastike dok je šteta na jednom vozilu bila probušena guma, a na drugom sitne ogrebotine. Naveo je da je na licu mjesta zatekao komade plastike koji su bili smrvljeni. Istakao je da se u dnevniku rada ne navode sve relacije ali u putnom radnom listu navode sve relacije. Naveo je da se nije radilo o opremi kojoj raspolaže tuženik već da smatra da je komad pao sa kamiona, a to je zaključio po iskustvu kojeg je stekao u obavljanju posla i kao vozač kamiona.

26. Iskaz svjedoka UI sud je prihvatio, kao istinit, jer je iskazivao sukladno svim ispravama u spisu.

27. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Zvonka Ivašića od 30. rujna 2021. (listovi 164. do 167. spisa) proizlazi da širina jedne prometne trake autoceste iznosi 4 m, pa ukoliko se nepoznati predmet nalazio u popriječenom položaju na sredini lijeve prometne trake, proizlazi da je lijevo i desno ostalo slobodnog prostora na lijevoj voznoj traci, pokraj nepoznatog predmeta za prolaz vozila osiguranika tužitelja oko 1 m. Širina vozila osiguranika tužitelja iznosi 1,902 m, što znači da osiguranik tužitelja nije mogao izbjegavati nalet na nepoznati predmet skretanjem udesno bez prelaženja na desnu voznu traku za najmanje 0,9 m, što nije bilo izvodivo u koliko se u vrijeme štetnog događaja odvijao promet po desnoj voznoj traci. Stoga je u tim uvjetima osiguranik tužitelja nepoznati premet na kolniku mogao izbjeći samo intenzivnim kočenjem dok se intenzivnim kočenjem vozilo osiguranika tužitelja zaustavljati sa prosječnim usporenjem od oko 7,5 m/sek², na putu od oko 83,7 m, a ukoliko je prometna situacija u vrijeme štetnog događaja ispred osiguranika tužitelja bila takva da je osiguranik tužitelja mogao na razmaku od 83,7 m, uočiti nepoznati predmet na kolniku, tada je, pod uvjetom da je osiguranik tužitelja mogao prepoznati da se radi o opasnom predmetu koji može oštetiti njegovo vozilo, osiguranik tužitelja mogao kočenjem izbjeći prijelaz preko takovog predmeta. Također, proizlazi da je u uvjetima gustog prometa na autocesti, pri brzinama kretanja vozila većim od 100 km/h, poduzimanje radnje intenzivnog kočenja izvanredno opasna radnja, budući bi takovo kočenje moglo dovesti do lančanog sudara vozila i daleko veće štete od prelaska vozila preko nepoznatog predmeta.

28. S obzirom na to da je tuženik istakao prigovore na pisano izrađeni nalaz i mišljenje od 30. rujna 2021., to je sud pozvao stalnog sudskog vještaka Zvonka Ivašića na usmeno iznošenje nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi održanoj 26. travnja 2022. (listovi 196. i 197. spisa) na kojoj je vještak ostao kod pisano izrađenog nalaza i mišljenja te naveo da je navedeni nalaz i mišljenje sačinio na temelju podatka koji se nalaze u spisu dok u spisu ne postoje materijalni tragovi. Istakao je da je iz iskaza svjedoka RI došao do brzine kretanja od 110 km/h, a da takva brzina odgovara intenzitetu oštećenja nastalih na vozilu jer se u konkretnom slučaju ne radi o naletu vozila na prepreku kada nastaju oštećenja na vozilu adekvatna brzini naleta već o prijelazu vozila preko prepreke koja se nakon prelaska kotača vozila odupirala od podnicu vozila te su na navedeni način nastala oštećenja koja svom -tipu nisu karakteristična za utvrđenje brzine kretanja u trenutku štetnog događaja. Pojasnio je da nastala oštećenja ne bi nastala pri svakoj brzini ali bi nastala pri iskazanoj brzini od 110 km/h.

29. Usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja vještak je stručno i argumentirano odgovorio na sve istaknute prigovore i pitanja dok stranke u nastavku postupka nisu imale daljnjih prigovora, kao niti drugih dokaznih prijedloga. Zbog navedenog, sud je prihvatio nalaz i mišljenje, a posebice i stoga jer je nalaz i mišljenje sačinjen stručno i detaljno.

30. U odnosu na visinu štete sud je proveo i vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke Peri Todoroviću koji je sačinio nalaz i mišljenje od 8. srpnja 2024. (listovi 336. do 338. spisa) u kojem je utvrdio da šteta na vozilu osiguranika tužitelja iznosi 726,27 EUR, bez PDV-a, odnosno 907,84 EUR, s PDV-om, a što odgovara cijeni popravka po računu servisa od 23. prosinca 2019.

31. Na dopunski nalaz i mišljenje od 8. srpnja 2024. stranke nisu imale prigovore, zbog čega sud, na temelju odredbe iz čl. 492.c st. 3. ZPP-a nije pozivao vještaka Peru Todorovića na glavnu raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Navedeno stoga jer je sud nalaz i mišljenje od 8. srpnja 2024. prihvatio kao stručan i obrazložen.

32. Prema odredbi iz čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO) tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

33. Prema odredbi iz čl. 6. Zakona o cestama ("Narodne novine", 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013. i 148/2013. – dalje u tekstu: ZC) javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od slijedeće četiri skupine: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Autoceste i državne ceste čine jedinstvenu prometnu i tehničko – tehnološko jedinstvo cestovne mreže.

34. Prema odredbi iz čl. 16. ZC-a javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima.

35. Prema odredbi iz čl. 81. st. 1. ZC-a tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama tog Zakona.

36. Pravna osoba koja upravlja javnoj cestom odnosno koncesionar mora bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji, koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti (čl. 45. st. 4. ZC-a).

37. Prema odredbi iz čl. 2. Pravilnika o održavanju ("Narodne novine", broj 90/2014. – dalje u tekstu: Pravilnika o održavanju) upravitelji cesta u obvezi su osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled.

38. Prema čl. 13. Pravilnika o održavanju pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi, pa među ostalim, nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, osiguranje preglednosti, interventni radovi i čišćenje ceste.

39. Prema čl. 14. Pravilnika o održavanju nadzor nad stanjem cesta i objekata obavlja upravitelj ceste, putem redovitih i izvanrednih pregleda te izvođač radova redovitog održavanja ceste putem ophodarske službe.

40. Prema čl. 15. st. 1. Pravilnika o održavanju upravitelj ceste, odnosno izvođač radova na cesti, je u obvezi osigurati da se redoviti pregledi cesta i cestovnih objekata obavljaju ciklički i sukladno rasporedu utvrđenom na temelju mjesečnog odnosno višemjesečnog operativnog programa održavanja cesta.

41. Prema čl. 19. st. 1. Pravilnika o održavanju izvanredni pregledi obavljaju se: odmah nakon nastanka događaja kao što su prirodne katastrofe, teže prometne nesreće, požara, eksplozije, klizanja terena te drugih izvanrednih događaja koji imaju negativni utjecaj na ceste.

42. Prema čl. 20. st. 2. i 3. Pravilnika o održavanju ophodarska služba je dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste. Ophodarska služba obavlja manje radove održavanja ceste i provodi potrebne mjere i radnje za zaštitu javne ceste, koje je u mogućnosti obaviti s propisanom opremom i raspoloživim sredstvima. Podatke o izvršenom pregledu i obavljenim radovima ophodarska služba obvezna je zapisati i na propisani način pohraniti, te dostaviti upravitelju ceste.

43. Prema čl. 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine", broj 75/2014. – dalje u tekstu: Pravilnika o ophodnji) ophodnja javnih cesta obavlja se radi nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.

44. Prema čl. 3. st. 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama.

45. Prema čl. 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ophodnja javne ceste smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. ovoga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno čl. 10. toga Pravilnika.

46. U odnosu na čl. 13. Pravilnika o održavanju javnih cesta iznimno se smatra da je ophodnja obavljena ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, ako tako zbog opravdanih razloga odredi upravitelj ceste.

47. Prema čl. 36. Pravilnika o održavanju javnih cesta radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj ophodar mora tijekom ophodnje stalno nadzirati sve aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu. Uz stalni nadzor aktivnosti iz st. 1. toga čl., ophodar mora, u okviru svojih mogućnosti i raspoložive opreme i sredstava, spriječiti štetnu aktivnost te mogući štetni utjecaj okoline na javnu cestu i promet na njoj. Pod osobito štetnim aktivnosti na javnoj cesti, smatra se: oštećivanje, uklanjanje, premještanje, zakrivanje ili na bilo koji drugi način mijenjanje postojećeg stanja prometne signalizacije, prometne opreme te cestovnih uređaja, trajno ili privremeno zaposjedanje ili na drugi način smetanje posjeda javne ceste ili njezinog dijela, dovođenje oborinske vode, otpadne vode i ostalih tekućina, sprječavanje otjecanja vode s javne ceste, spuštanje po pokosu nasipa ili usjeka kamena, stabala te drugih predmeta i materijala, vučenje stabala i dijelova stabala te drugih materijala ili predmeta po javnoj cesti, puštanje domaćih životinja bez nadzora, napajanje životinja u cestovnom jarku, ispaša životinja na cestovnom zemljištu te gradnja pojilišta na cestovnom zemljištu, postavljanje ograda, sađenje živica, drveća i drugih nasada, odlaganje drvne mase, raznog materijala ili drugih predmeta ili stvari, postavljanje nadgrobnih ploča i ostalih spomenobilježja, postavljanje transparenata, plakata i drugih oblika obavještavanja odnosno oglašavanja bez suglasnosti upravitelja ceste, rasipanje materijala, nanošenje blata, ulja ili drugi način onečišćivanja javne ceste, odlaganje snijega ili leda na kolnik javne ceste.

48. Prema čl. 38. st. 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ophodar mora bez odgode, nakon saznanja, s javne ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji ili štetnih aktivnosti, a koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti.

49. Prema čl. 39. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ako na javnoj cesti nastane izvanredni događaj koji ugrožava sigurnost prometa s posljedicama koje ophodar nije u mogućnosti sam otkloniti, kao što je: oštećeno i napušteno vozilo te druge stvari na kolniku javne ceste, manji odroni, stijene, oborena stabla i drugi materijal ili stvari na kolniku javne ceste, veća onečišćenja kolnika zbog nanesenog blata, razlivenog ulja, kemikalija i opasnih tvari, oštećenja kolničke konstrukcije zbog odrona, sloma ili dr., oštećenje objekta, oštećenja prometne opreme npr. zaštitnih čeličnih i žičanih ograda i dr., ophodar je dužan odmah obavijestiti mjesto stalnog dežurstva, a do otklanjanja svih posljedica, mjesto izvanrednog događaja osigurati sukladno odredbama glave IV. tog Pravilnika, kojima je regulirano označavanje privremenih opasnosti na javnoj cesti.

50. Slijedom iznesenog, sud je ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, utvrdio da je osiguranik tužitelja RI upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], da se kretao kolnikom autoceste, u smjeru s mora prema Zagrebu, brzinom oko 110 km/h, kada je svojim vozilom naletio na nepredviđenu prepreku i to veliki plastični predmet, veličine knauf ploče. Sud je utvrdio da navedeni veliki predmet nije dio opreme tuženika, dok je, također, utvrdio da je predmetnu dionicu autoceste ophopdarsko vozilo tužitelja prošlo u vremenskom razdoblju od 07:00 do 19:00 tri puta u smjeru prema Dubrovniku i tri puta u smjeru prema Zagrebu, odnosno ukupno šest puta. Nadalje, sud je utvrdio da je dojavu o nepoznatom predmetu tuženik zaprimio u 17:12 sati kao i da se prije prometne nezgode iz ovoga predmeta dogodila jedna, odnosno dvije prometne nezgode u kojima su, također, dva osobna vozila naletjela u svom kretanju na veliki, nepoznati, plastični predmet koji se nalazio na kolniku autoceste. Pritom je vremenska razlika između prve dvije prometne nezgode i prometne nezgode iz ovog predmeta tri minute. Također, sud je utvrdio da je veliki predmet uklonjen u 17:30 sati.

51. Stoga je sud zaključio da je tuženik uredno obavio svoju djelatnost i sve dužnosti sukladno prethodno navedenim odredbama Zakona o cestama, Pravilnika o održavanju i Pravilnika o ophodnji javnih cesta.

52. Naime, stav je ovog suda da tuženik, kao upravitelj autoceste, nije u realnoj, pa čak i ljudskoj mogućnosti, biti na svakom dijelu autoceste baš u svakom trenutku. Navedeno posebice stoga što su tri različita vozila naletjela na isti nepoznati predmet u razmaku od samo tri minute, a u kojem vremenskom razdoblju ne može se očekivati mogućnost pravovremene reakcije tuženika u pogledu uklanjanja spornog, velikog predmeta.

53. Istovremeno, od same dojave do konkretne prometne nezgode prošlo je samo dvije minute, odnosno još manje vremena za očekivanu i moguću pravovremenu reakciju u pogledu uklanjanja nepoznato objekta s kolnika autoceste. Pritom, valja navesti da se radi o ljetnom mjesecu (srpanj) kada tom autocestom prometuje veliki broj vozila te se stvara očekivana gužva u prometovanju (posebice stoga jer se radi o nedjelji, kao neradnom danu, dok se ujedno radi o smjeru kretanja autocestom koji služi za povrat s mora prema Zagrebu kada veliki broj vozila prometuje prema sjeveru).

54. Ujedno je sud zaključio, a nakon što je iz provedenih dokaza utvrdio da je tuženik vršio ophodnju nadziranja stanja i prohodnosti autoceste na predmetnoj ophodarskoj dionici sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, da je tuženik odmah po dojavi vrlo brzo i prikladno pristupio otklanjanju nepoznatog objekta (u tom trenutku rasutih komada plastike, od dojave u 17:13 sati do uklanjanja objekta u 17:30 je prošlo 17 minuta).

55. Naime, prema čl. 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ophodnja se smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz čl. 9. tog Pravilnika prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati dok je u konkretnom slučaju ophodnja izvršena u svakom smjeru po tri puta.

56. Ujedno, valja navesti da nisu osnovani navodi tužitelja da je ophodarsko vozilo, prije štetnog događaja prolazilo u suprotnom smjeru te time nije obavljalo nazor i na smjeru kretanja prema Zagrebu, odnosno u smjeru kretanja u kojem se dogodio predmetni štetni događaj. Naime, ophodarsko vozilo kada prolazi jednim smjerom kretanja u određenim prilikama (ne uvijek) može nadzirati stanje kolnika autoceste i u suprotnom smjeru kretanja, a što ovisi od slučaja do slučaja, prvenstveno o preglednosti dionice autoceste, preprekama između smjerova kretanja, kao i vozilima koja se kreću u oba smjera kretanja u trenutku prolaska ophodarskog vozila. U konkretnom slučaju, a kako iz slika koje prileže spisu (listovi 100. do 103. spisa) proizlazi radi se o ravnoj, preglednoj dionici autoceste, bez prepreka koje bi zaklanjale vidik iz jednog smjera kretanja u drugi smjer kretanja, pa je logično za očekivati da su ophodari kada su se kretali u smjeru prema Zadru II mogli uočiti veliki, nepoznati objekt, površine 2 m2 na kolniku autoceste, odnosno da takav objekt, a koji ne pripada opremi autoceste, leti kroz zrak na autocesti.

57. Stoga je sud iz provedenih dokaza zaključio da je u konkretnom predmetu tuženik dokazao da je obavljao svoju djelatnosti i dužnosti sukladno zakonu i podzakonskim aktima, prethodno citiranima, odnosno da je predmetnu dionicu autoceste prošao tri puta u istom danu u jednom smjeru kretanja te tri puta u drugom smjeru kretanja, dok je istovremeno sud utvrdio da od dojave do samog štetnog događaja nije bilo realnog vremenskog razdoblja za moguću, ljudsku, pravovremenu reakciju tuženika (od dojave do prometne nezgode iz ovog predmeta prošlo je samo dvije minute).

58. Ovdje valja navesti da je Visoki trgovački sud RH u svom ukidnom rješenju posl. br. Pž-3293/2022-3 od 6. srpnja 2023. (listovi 231. do 234. spisa) zauzeo stav da upravljanje autocestom u slučaju naleta vozila na nepoznati predmet na kolniku autoceste predstavlja opasnu djelatnost tuženika, zbog čega bi trebalo primijeniti odredbu iz čl. 1045. st. 3. ZOO-a, odnosno objektivnu odgovornost tuženika.

59. Međutim, uz uvažavanje stava drugostupanjskog suda, ovaj sud je stava da odgovornost upravitelja autoceste treba cijeniti po principu presumirane krivnje iz č. 1045. st. 1. ZOO-a, a kako je ovaj sud i prvi puta sudio. Takav stav ovaj sud zauzeo zbog toga što su autoceste javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno zakonu (čl. 2. st. 1. t. 2. ZC-a). Naime, autoceste su ceste kojim se kreće veliki broj vozila, svakodnevno, koje služe za uobičajena kretanja različitih vozila, na više traka u oba smjera kretanja vozilima autocestama. Stoga se obavljanje djelatnosti upravljanja autocestama, prema stavu ovog suda, ne može uzeti kao obavljanje opasnom djelatnošću. Također, ne može se uzeti kao pravilno da upravljanje autocestom u slučaju naleta vozila na nepoznati predmet je opasna djelatnost jer je sud u ovoj pravnoj stvari utvrdio da nepoznati predmet ni na koji način nije dio opreme autoceste već se na kolniku autoceste našao neočekivano zbog toga što je ispao iz nekog vozila koje se kretalo kolnikom autoceste, u istom smjeru kretanja kao i oštećenik, odnosno osiguranik tužitelja.

60. Nadalje, čak i u slučaju da ovaj sud prihvati stav drugostupanjskog suda po ukidnoj odluci, to bi tuženik odgovarao na temelju odredbe iz čl. 1064. ZOO-a. U tom slučaju tuženik bi se mogao osloboditi odgovornosti u slučaju dokazivanja okolnosti propisanih odredbama iz čl. 1067. ZOO-a. Prema odredbi iz čl. 1067. st. 2. ZOO-a vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. S tim u vezi, čak i u slučaju primjene objektivne odgovornosti tuženika, ovaj sud zaključuje da je u konkretnom predmetu tuženik dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom treće osobe (vozača nepoznatog kamiona s kojeg je ispao veliki, plastični objekt), a koju radnju (ispadanje objekta na kolnik autoceste) tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Navedeno posebice stoga jer je od prvih prometnih nezgoda (17:12), odnosno od dojave (17:13) pa do prometne nezgode iz konkretnog predmeta (17:15) prošlo samo dvije, odnosno tri minute u kojem vremenu se ne može očekivati da posljedice tuženik može pravovremeno izbjeći ili otkloniti.

61. Zbog svega navedenog, a kako je sud zaključio da je tuženik dokazao u konkretnom predmetu da nije kriv za nastanak štetnog događaja, sve primjenom odredbe iz čl. 1045. st. 1. ZOO-a, to je valjalo odlučiti kao u t. I. izreke.

62. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu, to tužitelju primjenom odredbe iz čl. 154. st. 1. ZPP-a ne pripadaju troškovi parničnog postupka, zbog čega je valjalo odlučiti kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 24. siječnja 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku. U sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

- tužitelju, po pun.

- tuženiku

- umješaču

- kal. 30 dana