Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-251/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1) DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2) MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Milorad Komadina, odvjetnik iz Novog Vinodolskog, Korzo hrvatskih branitelja 50a, protiv protivnika osiguranja GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d., Rijeka, Ribarska 4, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja pod 1) i 2) protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Ovr-618/2024-15 od 6. studenoga 2024., 24. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja pod 1) DH i 2) MH, ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Ovr-618/2024-15 od 6. studenoga 2024. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak, s tim da će se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I. Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere koja glasi:

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prava služnosti puta do spremišta u vlasništvu predlagatelja – određuje se privremena mjera, zabrana protivniku osiguranja držanja rampe na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske i dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Rijeke.

II. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prava služnosti puta do spremišta u vlasništvu predlagatelja – određuje se privremena mjera kojom se nalaže protivniku osiguranja uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije neovlaštenog postavljanja rampe, dakle da ukloni rampu, četiri metalna stupića, elektro kablove i temelje s metalnim vijcima te predlagateljima tako omogući nesmetani provoz preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnosti odluke postupka zbog smetanja posjeda koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod poslovnim brojem Psp- 27/2024.

IV. Kao sredstvo osiguranja ove privremene mjere određuje se novčana kazna u iznosu od 5.000,00 EUR prema protivniku osiguranja, ako protivnik osiguranja poduzme mjere ili radnje protivno točki I. i II. ovog rješenja.

II Nalaže se predlagateljima osiguranja DH i MH da plate trošak ovog postupka protivniku osiguranja GH u iznosu od 160,00 Eur, roku od 8 dana, a odbija se protivnik osiguranja sa preostalim dijelom zatraženog troška.".

2. Protiv citiranog rješenja predlagatelji pod 1) i 2) - (dalje predlagatelji) su izjavili žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima. Navode da sud prvog stupnja pogrešno utvrđuje da nisu ispunili druge pretpostavke sukladno čl. 346. Ovršnog zakona te da je obrazloženje pobijanog rješenja kontradiktorno, čime da je počinjena povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Naime, predlagatelji da su učinili vjerojatnim opasnost da bi bez mjere bilo otežano ostvarenje tražbine, a što je konstatirao i sam sud prvog stupnja. Također da je promijenjeno postojeće stanje (kakvo je bilo do trenutka neovlaštenog postavljanja rampe), jer se predlagatelji više ne mogu približiti svojim spremištima vozilima, već samo pješice, a što da također utvrđuje i sud prvog stupnja. Nadalje navode da sud prvog stupnja nije pravilno primijenio odredbe čl. 346. Ovršnog zakona jer da posebne pretpostavke iz čl. 346. st. 1. toč.1. i 2. navedenog Zakona ne moraju biti kumulativno ispunjene. Dakle, ističu kako su u ovom predmetu ispunjene kumulativno i sve posebne pretpostavke, a što u točki 12. pobijanog rješenja potvrđuje i sam sud u dijelu u kojem navodi da postavljanjem rampe i betonskog bloka predlagatelji se ne mogu približiti svojim spremištima vozilima, već samo pješice. Ističu da je postupanje protivnika osiguranja školski primjer nasilja, koje sud pobijanom odlukom dozvoljava. Nepotpuno je utvrđeno činjenično stanje jer u pobijanom rješenju sud prvog stupnja nije naveo kako je protivnik osiguranja svojim postupanjem promijenio postojeće stanje nakon 40 godina nesmetanog korištenja. Također ističu da izdavanjem privremene mjere se ne umanjuju prava koja protustranka smatra da eventualno ima na prijeporu te bi usvajanjem prijedloga predlagatelja za protivnika osiguranja nastala neznatno mala šteta. Predlažu da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači tako da uvaži žalbu, usvoji prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, odnosno pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. 3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranje ističe da su svi navodi iz žalbe predlagatelja osiguranja neosnovani. Naime, kao prvo činjenica da predlagatelji ne mogu pristupiti do svojih pomoćnih prostorija preko nekretnine na kojoj je postavljena rampa ne dovodi ni do kakve nenadoknadive štete, jer predlagatelji i dalje imaju pristup vozilom do svojih pomoćnih prostorija preko nekretnine u svome vlasništvu, ali i pješački pristup preko nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zatim navode da privremena mjera nije potrebna ni kako bi se spriječilo nasilje i nastanak nenadoknadive štete jer nitko od sudionika postupka nije sklon nasilju te se za cijelo vrijeme postupka niti jedan od sudionika se nije sukobio na nasilan način. Navode da predlagatelji u prijedlogu nisu naveli koju to nenovčanu tražbinu osiguravaju, odnosno žele osigurati, pa da je prijedlog za donošenje privremene mjere u cijelosti protivan odredbama Ovršnog zakona. Nadalje ističe da su pasivno legitimirani u ovom predmetu trebali biti označeni svi suvlasnici zgrade na adresi [adresa], te da su isti nužni i jedinstveni suparničari pa je stoga privremena mjera trebala biti odbijena i iz tog razloga. Protivnik osiguranja navodi da nije vlasnik predmetne rampe već su to svi suvlasnici zgrade na adresi [adresa], pa bi uništavanje imovine zgrade od strane jednog suvlasnika predstavljalo kazneno djelo, odnosno isti bi mogao odgovarati za naknadu štete. Isto tako navodi da sadržaj privremene mjere ne služi svrsi niti nenovčanoj tražbini za koju predlagatelji tvrde da ju imaju jer se traži uklanjanje rampe, a u kojem slučaju bi na terenu ostao kameni blok te stoga predlagateljima ponovno ne bi bio omogućen pristup do samog ruba, odnosno zida i krova pomoćnih prostorija. Predlaže drugostupanjskom sudu u cijelosti odbiti žalbu predlagatelja osiguranja i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje, u granicama razloga iznesenih u žalbi, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, počinjena je bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19 80/22 i 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka US RH; 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - u daljnjem tekstu: OZ), obzirom da rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva te proturječi razlozima rješenja.

6. Dakle, u ovoj fazi postupka sporno je da li su ostvarene zakonske pretpostavke za određivanje predmetne privremene mjere.

7. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja slijedi da sud prvog stupnja smatra da su predlagatelji učinili vjerojatnim jednu od pretpostavki na temelju kojih bi sud mogao donijeti privremenu mjeru temeljem odredbe čl. 346. OZ, a to je vjerojatnost tražbine, međutim da nisu ispunili druge pretpostavke, a to su opasnost da bi bez privremene mjere bilo otežano ostvarenje tražbine, odnosno da je ista potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U obrazloženju se navodi da je predlagateljima osiguranja otežan pristup spremištima kada imaju potrebu da na njih i u njih stave veće predmete, tj. da mogu vozilima pristupiti na veću udaljenost pa da je onda prijenos teži, međutim, da to nije toliko otegotno da bi sud smatrao da je potrebno donositi zbog toga privremenu mjeru koja bi bila nužna.

9. Predlagatelji u žalbi ističu kako u obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja nije naveo odlučne činjenice zbog kojih je donio pobijano rješenje, tim više što isti navodi kako smatra da je iskaz predlagatelja osiguranja uvjerljiv i to nakon što se na licu mjesta 1. listopada 2024. uvjerio kako izgleda prijepor, čemu služi predmetno spremište predlagatelja kao i da u predmetna spremišta nije moguće uopće ući osobnim vozilima. Zbog navedenog da je počinjena povreda odredaba postupka iz čl. 345.st. 1. toč. 11. ZPP, a sa čime se slaže i ovaj sud drugog stupnja, pa se ovaj žalbeni razlog ocjenjuje osnovanim.

10. Naime, sama konstatacija suda prvog stupnja cit: „to nije toliko otegotno da bi sud smatrao da je potrebno donositi zbog toga privremenu mjeru koja bi bila nužna“, a da se pri tome jasno ne navode jasni razlozi zašto je tome tako, po stajalištu ovog suda nije valjana i istu nije moguće ispitati.

10.1. Nadalje, rješenje o prijedlogu za izdavanje privremene mjere mora biti obrazloženo, a obrazloženje mora biti sastavljeno sukladno čl. 338. st. 4. ZPP, kojim je propisano da će sud posebno navesti i obrazložiti koje je od činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

11. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja navodi da u predmetnom prijedlogu za osiguranje nije označena tražbinu čije se osiguranje traži, a sve s obzirom što odredba čl. 341. st. 2. OZ izričito propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe, a s čime se slaže i ovaj sud drugog stupnja.

12. Isto tako, a kako to u odgovoru na žalbu, a i tijekom cijelog prvostupanjskog postupka ističe protivnik osiguranja, iz spisa predmeta uistinu proizlazi da je na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena stambena zgrada, dok sud prvog stupnja, po ocjeni ovog suda drugog stupnja, nije dao valjane razloge iz kojeg bi se moglo zaključiti zašto ostali vlasnici stanova odnosno suvlasnici navedene stambene zgrade ne bi bili jedinstveni i nužni suparničari u ovom predmetnom postupku.

13. S obzirom na navedeno, ovaj sud drugog stupnja uvažio je žalbu, ukinuo pobijano rješenje te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovan postupak primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ.

14. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju na način što će pozvati pod prijetnjom predlagatelje osiguranja da urede predmetni prijedlog za osiguranje, sve sukladno odredbi čl. 109. st. 4. ZPP, a u svezi prigovora promašene pasivne legitimacije i u odnosu na pitanje koja se tražbina ovim prijedlogom osigurava, te će zatim donijeti odluku u kojoj će dati jasne i odlučne razloge jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ za izdavanje predmetne privremene mjere.

15. Odluka o trošku u povodu žalbe predlagatelja osiguranja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zadru, 24. siječnja 2025.

Sutkinja

Sanja Prosenica