REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-394/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Špehar, Špehar & Rukavina u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Domagoja Rukavine, odvjetnika i punomoćnika tuženika CN, dipl. iur. (Su- 357/15), 24. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Tuženik CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, OIB:26187994862 dužan je tužitelju GN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplatiti iznos od 1.219,11 eura sa zateznim kamatama tekućim od 28.06.2023. do isplate, kao i naknaditi mu trošak vještačenja od 300,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 24.1.2025. do isplate, za period od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev za iznos od 1.180,89 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

III/ Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 15.2.2023. doživio nezgodu na radu kod poslodavca GRADITELJ SVRATIŠTA d.o.o., Zagreb, Ivana Česmičkog 16, OIB: 52044657571 prilikom izvođenja radova na lokaciji Zagreb, Trg Josipa Jurja Strossmayera 3. Nezgoda se dogodila na način da je prilikom rušenja unutarnjeg dijela zida objekta došlo do nekontroliranog rušenja zida uslijed čega je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede. Tužitelju je priznata ozljeda na radu. U vrijeme štetnog događaja poslodavac tužitelja imao je kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima broj: 078290029577. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpio fizičke bolove, jak strah, a zaostalo je i naruženje i trajne posljedice. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja. U mirnom postupku tuženik mu je isplatio 3.400,00 eura koji iznos ne smatra dovoljnim. Slijedom izloženog, tužbenim zahtjevom specificiranim u podnesku od 4.9.2024. potražuje od tuženika naknadu neimovinske i imovinske štete u daljnjem iznosu od ukupno 2.400,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva 28.6.2023. do isplate, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je GRADITELJ SVRATIŠTA d.o.o., u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Priznaje se činjenica nastanka štetnog događaja, dok se osporava visina tužbenog zahtjeva. Nije sporno da se tužitelj u mirnom postupku odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, koji mu je na ime naknade štete isplatio nesporan iznos od 3.400,00 EUR. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavio dokaz da je istu plaćao pa se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tijekom postupka tuženik je dostavio predmetnu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] te predlaže umanjiti potraživanje tužitelja za ugovoreni iznos odbitne franšize od 4.000,00 kn.

4. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću (str. 82-85 spisa). Odbijen je kao suvišan i neekonomičan prijedlog tužitelja za dodjelom roka radi očitovanja na policu osiguranja i dostavom uvjeta osiguranja jer nije sporno među strankama da je pravni osnov sklopljena polica osiguranja broj [broj police osiguranja] na koju se tužitelj i poziva u tužbi, stoga mu je moralo biti poznato i da je ugovorena odbitna franšiza.

5. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 15.2.2023. kada je tijekom obavljanja radnih zadataka došlo do nekontroliranog rušenja zida uslijed čega se tužitelj ozlijedio.

7. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika. Nije sporno da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 3.400,00 eura s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Nije sporno da je tužitelju tuđa pomoć i njega pružana od strane ukućana. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u preostalom iznosu kojeg tužitelj potražuje od tuženika.

8. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR) koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti.

10. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom vanjskog vrška desnog gležnja (tzv vanjskog maleola) i prijelom druge kosti donožja desnog stopala. Na dan štetnog događaja je pregledan u Klinici za traumatologiju KBC-a „Sestre milosrdnice“ gdje su mu postavljene gore navedene dijagnoze te je primljen u bolnicu. Radilo se o dva prijeloma jedan u stopalu tj. donožju a drugi u području vanjskog vrška gležnja. Dan kasnije je pušten kući s imobilizacijom desnog gležnja i stopala. Proveo je konzervativno liječenje. Imobilizacija je napuštena 10.03.2023. Proveo je fizikalnu terapiju od 11.04. do 09.05.2023. Zadnji pregled kirurga je načinio 02.06.2023. kad mu je preporučeno puno opterećenje. Time je završeno aktivno liječenje tužitelja. S kirurškog aspekta liječenje ozljeda zadobivenih u ovom događaju se može smatrati okončanim tim zadnjim pregledom kirurga. U njegovom zdravstvenom kartonu je zabilježeno 26.06.2023. „jučer uganuo nogu“. Potom slijede pregledi na kojima se navode tegobe s gležnjem (30.06.2023. manji otok), (04.07.2023. jučer pokušao otići na posao ali nije dovoljno dobro pa se bolovanje ponovno otvara.), (14.07.2023. hod otežan, šepa izbjegava oslanjanje na desno stopalo), (25.07.2023. manja bolnost). Ovo uganuće je nastalo na već ranije nastalom oštećenju koje je zadobio u štetnom događaju. Kako nakon tog uganuća nije poslan na daljnju dijagnostiku (RTG, UZV) očevidno se radilo o „lakšem“ uganuću koje nije zahtijevalo dodatnu dijagnostiku. Šest mjeseci po zadnjem pregledu kirurga je pregledan od fizijatra koji je indicirao ponovno fizikalnu terapiju te nošenje ortopedskih cipela kao i podloška od 3 cm s desne strane. Ovo ukazuje na zaostale posljedice ozljede gležnja i stopala. Tužitelj nije proveo fizikalnu terapiju nakon ovog pregleda, odnosno, dokumentacija o istoj ne postoji. Kontrolni pregled fizijatra od 28.02.2024. je identičan onom od ranije i radi se doslovce o copy-paste pisanju nalaza kako statusa tako i terapiji. Ono što nije sasvim jasno zašto je fizijatar preporučio nošenje podloška od 3 cm u desnoj cipeli. Podložak se ordinira u svrhu korekcije razlike u duljini nogu ili kompenzaciju deformiteta stopala. A tužitelj nema ni jedno od navedenih. Nema ni anatomsku ni funkcijsku razliku u duljini nogu te nema deformiteta gležnja i stopala, a time ni potrebe za kompenzacijom istih. Točno je da ortopedske cipele pridonose boljoj stabilizaciji zgloba, ali tužitelj nema nestabilnost navedenog zgloba. Zbog zadobivene ozljede u ovom događaju postoje tegobe u obliku povremenih bolova stopala i gležnja osobito pri opterećenju. Uz to postoji i ograničenje kretnji desnog gležnja blažeg stupnja. Te posljedice smanjuju njegovu životnu aktivnosti za 5%-7 % Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede i načina liječenja jakog intenziteta je trajao oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana i manjeg oko 4 tjedna sveukupno. Kasni strah u obliku zabrinutosti za zdravlje je imao oko 2 mjeseca. Bol jakog intenziteta je trpio oko 4-5 dana, srednjeg oko 10 dana, a manjeg još oko 8 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć mu je bila potrebna sveukupno kroz 4 tjedna 3 h dnevno zbog potrebe mirovanja i otežanog hoda koliko je nosio imobilizaciju. Potom je još trebao pomoć sveukupno kroz 3 mjeseca 1 h dnevno zbog otežanog hoda i korištenja štaka (nabava hrane, pripremanje hrane, dulje stajanje). Naruženje kao posljedica štetnog događaja nije vidljivo.

11. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Stipančića sud je u cijelosti cijenio vjerodostojnim jer je dan stručno, razumljivo i objektivno, a stranke istome nisu prigovarale.

12. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

13. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, trajnog smanjenja životne aktivnosti od 5-7% te činjenicu da je zbog zadobivene ozljede tužitelj imao brojne tegobe, a radi se o osobi mlađe životne dobi (1992. godište), kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Stipančića, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 4.454,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova od 1.954,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 1.300,00 eura, po kriteriju duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti 1.200,00 eura.

14. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 174 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 4,00 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 696,00 eura.

15. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju na ime naknade štete 3.400,00 eura, a odbitna franšiza iznosi 530,89 eura, dosuđen mu je daljnji iznos naknade štete od 1.219,11 eura. Stoga je odbijen tužbeni zahtjev za preostali iznos od 1.180,89 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao neosnovan.

16. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužitelj podnio odštetni zahtjev 28.6.2023., pored činjenice da je liječenje tužitelja završeno prije toga datuma 2.6.2023. (nalaz vještaka), to kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva kako je tužitelj to i tražio.

17. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu uobičajeno zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Međutim, u ovom slučaju kad je tuženik u mirnom postupku isplatio dio naknade štete i na ime tuđe pomoći i njege, i zatezne kamate na tuđu pomoć i njegu teku od podnošenja tužbe.

18. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 1.219,11 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za preostali iznos od 1.180,89 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 4. i članka 155. stavka 1. ZPP. S obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici s približno jednakim omjerima, određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

20. Tužitelju su dosuđeni u cijelosti troškovi vještačenja od 300,00 eura imajući na umu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske da kod djelomičnog uspjeha u parnici, kada je tuženik osporavao osnovu zahtjeva, trošak vještačenja koji je predujmio tužitelj se priznaje tužitelju u cijelosti obzirom da je bio potreban bez obzira na uspjeh u parnici (odluka broj Rev-842/2010-2 od 29. rujna 2010., Rev- 868/2004-2 od 10. studenoga 2004., Rev-1687/2009-2 od 8. travnja 2010. i dr.).

21. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

22. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 24. siječnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku