Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: P-238/2024-23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužiteljice UĆ, Morović, [adresa], R Srbija, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Davorinu Tamašu, odvjetniku iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne i javne rasprave 18. prosinca 2024., održane u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika HĆ, višeg državnoodvjetničkog savjetnika - specijaliste ODO u Virovitici, 24. siječnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica Trnovac sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D oranica Jošava sa 2kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak Balince sa 370 čhv, i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica Balince sa 1378 čhv, te je Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice, odmah nakon pravomoćnosti ove presude.

II Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.400,00 EUR, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 100,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D oranica Jošava sa 2kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak [adresa] sa 370 čhv, a kao formalni vlasnik u zemljišnoj knjizi upisana je Republika Hrvatska. Tužiteljica tvrdi da je predmetne nekretnine stekla nasljedstvom iza svog pok. oca DĆ, koji je preminuo 2000.godine, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-78/02-42 od 27.veljače 2002., i majke PĆ, koja je preminula **.**.2022., a temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-1227/2022, UPP/OS-281/2022- 4 od 23. studenog 2022. godine. Otkad je tužiteljica stekla predmetne nekretnine 2022. godine, naslijedivši ih od svoje majke PĆ (iako predmetne nekretnine nisu obuhvaćene rješenjem o nasljedovanju iza pok. PĆ, nasljednici stječu prava u trenutku smrti pokojnika sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju), a GĆ, kao drugi potomak pok. PĆ, je navedenom izjavom priznao tužiteljici pravo samovlasništva, tužiteljica se nalazi u zakonitom mirnom, poštenom i samostalnom posjedu zajedno sa svojim prednicima, te joj nitko nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Dakle, nedvojbeno je da je tužiteljica stekla predmetne nekretnine na temelju nasljeđivanja, a ispunjene su posredno i zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. U zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisan je kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, a kao formalni vlasnik u zemljišnoj knjizi upisna je Republika Hrvatska. Tužiteljica je predmetnu nekretninu također stekla nasljedstvom iza svog pok, oca DĆ, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-78/02-4 od 27. veljače 2002., i majke PĆ, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-1227/2022, UPP/OS- 281/2022-4 od 23. studenog 2022. Tužiteljica je sukladno pozitivnim propisima podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici zahtjev za mirno rješenje spora, a na inzistiranje ODO i prijedlog za osiguranje dokaza. Nakon provedenog postupka Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici donijelo je rješenje N-DO- 265/2023-16, kojim se očituju kako nisu suglasni za mirnim rješenjem spora jer "iz rješenja o nasljeđivanju ne proizlazi da su predmetne katastarske čestice bile predmet ostavinskog postupka, da je nasljednik GĆ potpisao dokument u formi Izjave, a ne darovnog ugovora, te da iz izjava svjedoka u postupku osiguranja dokaza ne proizlazi da je tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina." Slijedom navedenog, tužiteljica je bila prisiljena podnijeti ovu tužbu te je predložila da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnica navedenih nekretnina upisanih zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D oranica Jošava sa 2kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak [adresa] sa 370 čhv, i upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, te da je Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice, te tužiteljici naknaditi troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je na kč. br. [katastarska čestica] upisan u katastru kao posjednik, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dana u višegodišnji zakup RĆ. Pred Općinskim sudom u Virovitici, Stalnom službom u Slatini, proveden je pojedinačni zk. ispravni postupak te je rješenjem posl. broj Z-4914/2023- 7 od 10. srpnja 2023. odbijen prijedlog UĆ za ispravak upisa prava vlasništva na spornim česticama. U postupku osiguranja dokaza provedenim pred Općinskim sudom u Virovitici, Stalnom službom u Slatini posl. broj R1-110/2023-6 saslušani su svjedoci CĆ, koja je izjavila da je tužiteljica napustila ovo područje te da ne zna tko obrađuje nekretnine. Svjedok NĆ je izjavio kako su nekretnine dijelom obrasle u šikaru. Ova dva svjedoka su suglasno izjavila kako je kuća obitelji GĆ zapaljena i u ruševnom stanju te da tužiteljica tek povremeno dolazi u [adresa]. Netočan je navod da je tužiteljica predmetne nekretnine naslijedila iza pok. majke PĆ jer se u rješenju o nasljeđivanju broj O- 1227/22 te nekretnine ne navode. Tuženik smatra da je tužba neosnovana, budući da tužiteljica nema u posjedu sporne nekretnine. Slijedom navedenog, tuženik je predložio da se tužba odbije kao neosnovana te tuženiku dosude troškovi sa sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR.

3. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike izvoda iz Pl. br. 613 k. o. [katastarska općina], preslike prijepisa Pl. br. 1154 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama, Područnog ureda za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2023., preslike rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Sandre Naumovska iz [adresa] br. O-1127/2022, UPP/OS-281/2022 od 23. studenoga 2022., uvidom u presliku rodnog lista Matičnog ureda Slatina za tužiteljicu, preslike Aneksa o revalorizaciji zakupnine za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 25. rujna 2023., preslike Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Općine Mikleuš od 27. svibnja 2015., preslike rješenja Općinskog suda u Virovitici SS u Slatini br. Z-4914/2023 od 10. srpnja 2023., geodetskim vještačenjem po vještaku Petru Ostroškom, stalnom sudskom vještaku, čitanjem preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Slatini br. O-78/02-4 od 27. veljače 2022., saslušanjem svjedoka NĆ, VĆ, CĆ, ŽĆ i RĆ te tužiteljice u svojstvu stranke.

4. Nije sporno da je tužena Republika Hrvatska, a kako je to razvidno iz verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike izvoda iz Pl. br. 613 k. o. [katastarska općina] i preslike prijepisa Pl. br. 1154 k. o. [katastarska općina], upisana kao vlasnik i posjednik predmet ih nekretnina.

5. Nije sporno da je tužiteljica, kako je to razvidno iz preslike rodnog lista Matičnog ureda Slatina (list 17), rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Sandre Naumovska iz [adresa] br. O-1127/2022, UPP/OS-281/2022 od 23. studenoga 2022. (list 13), te preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Slatini br. O-78/02-4 od 27. veljače 2022. (list 82), kćerka PĆ i DĆ.

6. Sporno je da li su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prva vlasništva tužiteljica na predmetnim nekretninama, odnosno da li su ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, temeljem odredbe čl. 159. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN-91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP). Naime, odredbom čl. 159. st. 3. ZVDSP određeno je da samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH ..., steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

7. Na temelju provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja, cijeneći iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice, koje sud prihvaća jer su uvjerljivi, logični, međusobno suglasni i utemeljeni na njihovim vlastitim neposrednim saznanjima te nisu u suprotnosti sa utvrđenjima koja proizlaze iz pisanih dokaza, cijeneći poglavito podatke sadržane u povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2024., utvrđeno je da se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica], računajući i vrijeme posjeda njezinih prednika, od 1955. godine pa sve do danas, dakle 70 godina, dok se u neposrednom samostalnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do 9. mjeseca 2015. godine, kada je u posjed uveden BĆ temeljem ugovora o zakupu kojeg je zaključio, po provedenom javnom natječaju 2015. godine, sa tadašnjom Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, u kojem posjedu se nalazi sve do danas.

8. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2024., utvrđeno je da su predmetne kč. br. [katastarska čestica] od osnutka katastarskog operata 1955. godine bile upisane u posjed DĆ, oca tužiteljice, a 2005. godine slijedi upis navedenih nekretnina u posjed PĆ, majke tužiteljice, koja ostaje upisanim posjednikom sve do 2007. godine, kada su kč. br. [katastarska čestica] provedbom rješenja Općinskog suda u Slatini br. Z-1380/06 upisane u posjed Republike Hrvatske, dok je kč. br. [katastarska čestica]-D od osnutka katastarskog operata bila upisana u posjed oca tužiteljice DĆ te LĆ.

9. Svjedok NĆ potvrdio je da tužiteljica u [adresa] i okolici ima u vlasništvu nekretnine i to kuću s potkućnicom u [adresa], jednu neizgrađenu potkućnicu, zatim 3 livade po 2 kj te šumu i oranicu Djetelište površine 1 kj, koje je stekla nasljedstvom od svog oca MĆ, a njezin otac je te nekretnine stekao od svog oca također nasljeđivanjem, te da ove nekretnine tužiteljica obilazi jer u [adresa] dolazi svake godine, istaknuvši da je oranicu i livadu tužiteljica dala da rade druge osobe, tako zna da je VĆ uz odobrenje tužiteljice obrađivao potkućnicu koja se nalazi ispred kuće tužiteljice, dok je oranice tužiteljica dala da radi ŽĆ. Tužiteljica je sve ove nekretnine stekla faktički nasljedstvom iza svoje majke FĆ, s obzirom da je ona nadživjela svog supruga, odnosno oca tužiteljice. Poznato mu je da tužiteljica živi u [adresa], zadnji puta ju je vidio da je došla u [adresa] u kasnu jesen prošle godine, kada je došla na dan njezine mature, a inače kada je tužiteljica dolazila u [adresa], nekada i dva puta godišnje, znao ju je osobno vidjeti ili bi mu njegova majka rekla da je vidjela da je došla tužiteljica. S obzirom da nije u nikakvom srodstvu s tužiteljicom nije mu poznato koliko bi ona ostajala u [adresa] kada bi došla, ali zna da je ponekad prespavala kod KĆ. Što se tiče oranica i livada koje tužiteljica ima u vlasništvu u [adresa] zna da su one sada u takvom stanju da su neuređene, obrasle šikarom i te nekretnine nitko ne koristi, no tužiteljica mu je rekla i zamolila ga da te nekretnine pripazi i da ih čuva. Osoba po imenu BĆ mu je poznata, čak su i međaši na zemlji koju koriste, i koliko je čuo on je nekada navodno imao u zakupu navedenu oranicu zvanu Djetelišće, koja je sada u naravi također livada jer se ne obrađuje, međutim, zna da je ta oranica, odnosno sada livada, bila prije tri godine predmet javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i da faktički od tada spomenuti BĆ pretpostavlja tu nekretninu više ne koristi. Naime, tu oranicu, a sada livadu, trenutno koristi ŽĆ za ispašu svojih ovaca. Poznato mu je da je kuća u [adresa], koja je u ratu spaljena, sagrađena još u vrijeme dok je on bio malo dijete, a sagradio ju je otac tužiteljice. Čuo je, ali sa sigurnošću to ne zna, da je predmetne nekretnine djed tužiteljice sa očeve strane stekao još prije Drugog svjetskog rata, no po kojoj osnovi i na koji način je te nekretnine isti stekao, nije mu poznato.

10. Svjedok VĆ iskazao je da mu je poznato da tužiteljica u [adresa] ima u vlasništvu kuću s potkućnicom i zemljom. Navedenu kuću sagradili su roditelji tužiteljice i on je prvi susjed toj kući, u kojoj je obitelj tužiteljice živjela do 1991. godine, kada su se odselili u Srbiju, a navedena kuća je sada u ruševnom stanju jer je tijekom Domovinskog rata srušena. Predmetne nekretnine obrađuje on osobno na zamolbu i uz odobrenje tužiteljice, tako da je na tim nekretninama nekada sijao kukuruz, nekada zob, pšenicu, dok je tužiteljica u [adresa] dolazila dva puta godišnje, odnosno svakih šest mjeseci, kada je boravila kod svoje rodbine. Predmetne nekretnine, a nakon što su tužiteljica i njezina obitelj 1991. godine odselili, nitko osim njega nije neposredno koristio pa niti Republika Hrvatska. Prvi je susjed kuće tužiteljice, koja je sada u ruševnom stanju, te stoga vidi kada tužiteljica dođe u [adresa] i tada bi obišla svoje nekretnine, a povremeno nešto na njima radila, tako je primjerice krčila te nekretnine, a kada bi došla ostala bi nekada na tjedan dana. BĆ ne može se dovesti u nikakvu vezu sa ovim nekretninama o kojima je govorio. Bio je postupak nekada kod suda, a vezano za ove nekretnine, a koliko mu je poznato kao posjednik upisana je Republika Hrvatska, prije je bila upisana majka tužiteljice, a nakon provedene ostavinske rasprave iza njezine smrti bila je upisana tužiteljica. Kada je govorio o tome da po zamolbi i odobrenju tužiteljice obrađuje njezine nekretnine koje ima u [adresa], tada je isključivo mislio na nekretnine koje se nalaze u samom selu [adresa], i to ono zemljište gdje se nalazi srušena kuća i odmah zemljište u nastavku te kuće, potkućnica. Navedene nekretnine koje obrađuje uz odobrenje tužiteljice nose oznaku kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica na području [adresa], odnosno u k. o. [katastarska općina], ima i druge nekretnine u vlasništvu, međutim, te nekretnine on ne koristi niti obrađuje, poznato mu je da je samo jedan dio tih nekretnina u obradi i da taj dio tih nekretnina obrađuje ŽĆ.

11. Svjedokinja CĆ iskazala je da joj je poznato da tužiteljica u [adresa] ima kuću i zemlju, kuća je u Domovinskom ratu srušena. Tužiteljica sada živi u [adresa] i zna doći u [adresa], kojom prilikom obilazi srušenu kuću i održava svoje nekretnine, odnosno te nekretnine obilazi. Navedenu kuću održava VĆ po odobrenju i zamolbi tužiteljice, jedan dio zemlje odražava ŽĆ, a drugi dio NĆ. Navedenu kuću sagradio je otac tužiteljice. Predmetne nekretnine je tužiteljica dobila od svoje majke nasljeđivanjem. Majka tužiteljice bila je prijavljena kod nje na adresi u [adresa], gdje je i živjela. Kroz to vrijeme dok je majka tužiteljice živjela kod nje, tužiteljica je dolazila njoj u posjetu i otuda joj je poznato da je iza majke tužiteljice provedena ostavinska rasprava te da je tužiteljica u ostavinskom postupku naslijedila svoju majku. Tužiteljica je zadnji puta bila u RH prije nepunih dva mjeseca, kada je došla na obljetnicu mature. Ostale nekretnine, koje su oranice i livade, tužiteljica kada dođe također obilazi, ali ih neposredno ne obrađuje već te nekretnine obrađuju i koriste spomenuti VĆ i NĆ na zamolbu i uz odobrenje tužiteljice. Ovo joj je poznato jer su svi oni iz malog mjesta i poznaju se, a osim toga i ona u [adresa] ima imanje koje zna obići. Navedenu kuću koja je sada u ruševnom stanju sagradio je otac tužiteljice na zemljištu koje je naslijedio od svog oca. Nije joj poznato kako i na koji način je djed tužiteljice tu zemlju stekao.

12. Svjedok ŽĆ iskazao je da poznaje tužiteljicu i točno je da radi jednu oranicu tužiteljice površine nešto manje od 1 jutra, koju je obrađivao od 1992. do 2017. godine i koristio za sadnju kukuruza i žitarica, a od 2017. godine tu oranicu obrađuje i koristi BĆ, koji je u posjed te oranice došao tako što su ga u posjed uvele neke osobe za koje ne zna da li su predstavnici općine ili neke druge osobe. Druga oranica koja je na brdu nalazi u njegovom neposrednom posjedu, jer tu nekretninu, koja je sada u naravi livada, koristi za ispašu svojih ovaca uz odobrenje tužiteljice i to od 1992. godine pa do danas. U posjed oranice koju je koristio do 2017. godine, stupio je 1992. godine samoinicijativno, da bi krajem 1992. ili početkom 1993. godine majka tužiteljice FĆ rekla da tu oranicu može i dalje raditi samo da ne bude šikara, jer je ta nekretnina međašna s nekretninom njegove majke, koju također obrađuje i neposredno koristi. Ovo isto se odnosi i na ovu oranicu na brdu koju od 1992. godine koristi za ispašu svojih ovaca. Što se tiče kuće i potkućnice u mjestu [adresa] i još jedne potkućnice koja se nalazi neposredno uz navedenu nekretninu, poznato mu je da se radi o kući koja je u ruševnom stanju, a navedene dvije potkućnice koristio je SĆ od 1992. godine, a nakon njegove smrti, koji je umro prije 20-ak godina, te nekretnine koristi njegov sin VĆ. Za ove nekretnine pretpostavlja da je majka tužiteljice također dala odobrenje i suglasnost da iste koristi SĆ i njegov sin VĆ. Poznato mu je da su navedenu kuću sagradili roditelji tužiteljice, no nije mu poznato na koji način su roditelji tužiteljice stekli zemljište na kojem je kuća sagrađena, može reći da je ta kuća postojala još u vrijeme dok je on bio malo dijete. Nije mu poznato da li je tužiteljici, a prethodno i njezinim roditeljima, itko ikada branio posjed i korištenje nekretnine koje imaju u [adresa]. Čuo je za osoba po imenu LĆ te zna da je isti s ocem tužiteljice zajedno koristio livade koje se nalaze preko rijeke [adresa], na lijevoj strani rijeke, te da su te livade zajednički oni podijelili. Ove livade nemaju nikakve veze s nekretninama tužiteljice koje je on od 1992. godine koristio.

13. Svjedok BĆ iskazao je da se nalazi u neposrednom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, koju nekretninu posjeduje po osnovi ugovora o zakupu kojeg je zaključio po provedenom javnom natječaju 2015. godine s tadašnjom Agencijom za plaćanje u poljoprivredi. U posjed ove nekretnine od navedene Agencije je uveden u 9. mjesecu 2015., a sa neposrednom obradom iste započeo je 2016. godine i od tada pa sve do danas tu nekretninu neposredno posjeduje i obrađuje. Prije njega ovu nekretninu je koristio i obrađivao ŽĆ iz [adresa], koji je ovu nekretninu imao u arendi koju je usmeno dogovorio s majkom tužiteljice još 1992. ili 1993. godine. Nije mu poznato na koji način i po kom osnovu su roditelji tužiteljice ovu nekretninu stekli. Srušene obiteljska kuća nalazi se uz cestu Balinci-Ćeralije, s lijeve strane gledano prema Ćeralijama, u toj kući nekada je živio MĆ, pretpostavlja da se radi o ocu tužiteljice, koji je u toj kući živio sa svojom obitelji. Nije mu poznato tko je tu kuću sagradio niti kada je sagrađena. Poznato mu je da se iza rijeke [adresa] u pravcu juga nalazi nekretnina koja je u naravi samonikla šuma, a koja je nekada u naravi bila livada, i tu nekretninu zna da sada koristi NĆ iz [adresa] za izradu ogrjevnog drva, radi se o nekretnini koju je ranije koristio otac tužiteljice. Ne može točno reći da li NĆ tu nekretninu koristi bez znanja i odobrenja tužiteljice, pretpostavlja da ju koristi uz njezino odobrenje jer bi u suprotnom tužiteljica vjerojatno već reagirala. Spomenuti ŽĆ mu je rekao da je navedenu kč. br. [katastarska čestica] koristio uz znanje i odobrenje tužiteljice.

14. Tužiteljica UĆ navela je da predmetne nekretnine njezina obitelj koristi već oko 100 godina, a te nekretnine je nasljedstvom stekla od svoga oca i majke. Njezin otac je te iste nekretnine stekao nasljedstvom iza svog oca. Kuća koja se nalazi na jednoj od predmetnih čestica, a koja je sada u ruševnom stanju, je kuća u kojoj je ona sa svojom obitelji živjela sve od 1991. godine. Njezina majka se 1992. godine vratila u [adresa] te podnijela zahtjev za obnovu te kuće, međutim, posrednik kojeg je njezina majka angažirala nešto nije dobro odradio. Predmetnim nekretninama ona raspolaže na način da je te nekretnine, jer živi u [adresa], dala na korištenje VĆ, ŠĆ i ŽĆ. VĆ je te nekretnine koristio sve od 2017. ili 2018. godine, a sadašnjiji posjednik onih nekretnina za koje je očevidom na licu mjesta utvrđeno da su u naravi kukuruzište, je BĆ, koji je u posjed ušao uz dopuštenje Republike Hrvatske. Inače u RH, otkad je otišla živjeti u [adresa] 1991 .godine, dolazi 2,3 ili 4 puta godišnje, pa čak i više puta, te navedene nekretnine obilazi i svaki puta se dogovara s VĆ, ŠĆ i ŽĆ kako i šta će se na tim nekretninama raditi. Koliko joj je poznato RH nikada nije ništa radila na ovim nekretninama ili vršila neke posjedovne čini, niti u vremenu prije nego što su ona i njezina obitelj odselili iz RH, a niti nakon tog razdoblja otkada živi u [adresa], niti ih je RH ikada obavijestila da bi tim nekretninama na bilo koji način raspolagala, a niti da je te nekretnine na kojima se nalazilo kukuruzište dala u zakup JĆ. U onim slučajevima kada dođe u RH ostaje po dan ili dva, i tom prilikom boravi ili kod CĆ iz [adresa], ili kod KĆ koja živi u [adresa]. U vrijeme kada dođe u RH dođe na dan ili dva, ima vremena da očisti oko kuće, odnosno očisti prilaz toj kući, jer za druge poslove nema niti vremena, a niti mehanizaciju za obavljanje radova. Druge nekretnine ne stigne čistiti, odnosno raditi nešto na njima, ali ŠĆ je znala dati nalog da sječe drva iz šume koja se nalazi iza rijeke [adresa], a U je davala ovo zemljište koje se nalazi u kukuruzištu da koristi u njezino ime i za njezin račun. Na pitanje kako objašnjava činjenicu da je VĆ u pojedinačnom z.k. ispravnom postupku između ostalog naveo da se on nalazi u posjedu predmetnih nekretnina, a da nju (tužiteljicu) nigdje tu ne spominje, navela je da se taj njegov iskaz odnosi na neko drugo zemljište, a ne na ovopredmetno. Naime, VĆ je prodala jedno zemljište koje se nalazi između njihovih kuća, a koje je njezin otac kupio 1965. godine od ČĆ, i vjerojatno je isti prilikom davanja iskaza mislio na to zemljište, a ne na ovo predmetno. Na daljnje pitanje kako objašnjava činjenicu da su na kč. br. [katastarska čestica]/6D prema povijesti promjena iz katastra kao posjednici bili upisani MĆ i LĆ, navela je da se obitelj LĆ odnosi na roditelje spomenute CĆ, međutim, oni i njezin otac su se podijeli u vezi ove nekretnine koja se nalazi iza rijeke Vojlovice, na način da je obitelj LĆ neposredno posjedovala česticu do same rijeke, a njezin otac odmah slijedeću po redu iza ove nekretnine. Nije joj poznato kada su se oni podijelili vezano za posjed navedene nekretnine, pretpostavlja da su oni tu podjelu dogovorili usmeno i da stoga takva podjela nije bila provedena u katastarskim i zemljišnim knjigama. Sa naprijed spomenutim osobama kojima je davala u arendu i na korištenje predmetne nekretnine tužiteljica nije zaključila pisane ugovore o zakupu, već je s njima sve to dogovorila usmeno, a sve to vezano za činjenicu da su oni tada bili potencijalni kupci te nekretnine. Njezinim roditeljima, a niti njoj, nikada nitko nije branio ili osporavao posjed predmetnih nekretnina. Njezin otac je u [adresa] bio jedini koji je za navedenu kuću, koja se nalazi na jednoj od utuženih čestica, dobio građevinsku dozvolu i nacrt za gradnju kuće, i to još 70-ih godina prošlog stoljeća. Navedenu građevinsku dozvolu i nacrt kuće ne posjeduje više s obzirom da je ta dokumentacija uništena prilikom paljenja ove kuće tijekom rata.

15. U vještakom nalazu i mišljenju vještak Petar Ostroški naveo je da je na ročištu na licu mjesta od 30. rujna 2024. obišao predmetne nekretnine i izvršio identifikaciju istih te usporedio sa važećim katastarskim planom te utvrdio da se radi o više čestica koje se nalaze u [adresa], a sve su uknjižene kao vlasništvo RH. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je prema PPU Općine Mikleuš unutar granica građevinskog područja, a ostale nekretnine se nalaze izvan granica građevinskog područja. Kč. br. [katastarska čestica] je površine 1167 m2, kč. br. [katastarska čestica] je površine 3157 m2, kč. br. [katastarska čestica]-D je površine 12443 m2 i kč,br. 1465/3 je površine 1331 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i Pl. broj 613 k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je površine 4956 m2 i upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i u Pl. broj 1154 k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske, a zakupac je RĆ iz [adresa]. Iz povijesti promjena izdane od Ureda za katastar nekretnina u Slatini od osnivanja katastra bile upisane kao posjed ĐĆ. Kč. br. [katastarska čestica] se nalazi uz cestu za Voćin, na južnoj strani, u naravi je potkućnica sa ostatcima zidova bivše kuće, obrasla šikarom. Na nju se nastavlja kč. br. [katastarska čestica] koja je u naravi livada, koja se proteže prema jugu do potoka. Oko 200 metara sjeverno od ceste i potkućnice nalazi se kč. br. [katastarska čestica], koja je u naravi oranica koju obrađuje u zakupu RĆ. Ta čestica se proteže od poljskog puta kojim se do nje dolazi prema istoku, na nju se nastavlja kat. čest. broj [katastarska čestica] koja je na padini prema istoku, u naravi je obrasla bjelogoričnim raslinjem. Južno od potkućnice na oko 900 metara, iza potoka Voćinka, istočno od poljskog puta prema cesti za Rijence, nalazi se kč. br. [katastarska čestica]-D, koja je u naravi samonikla bjelogorična šuma. Na skici mjerenja crnom bojom ucrtao je stanje digitalnog katastarskog plana i upisao posjednike, a crvenom bojom granice predmetnih čestica.

16. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja, cijeneći iskaze saslušanih svjedoka i iskaz tužiteljice, koje sud prihvaća jer su uvjerljivi, logični, međusobno suglasni i utemeljeni na njihovim vlastitim neposrednim saznanjima te nisu u suprotnosti sa utvrđenjima koja proizlaze iz pisanih dokaza, cijeneći podatke sadržane u povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, Odjel za katastar nekretnina Slatina od 24. travnja 2024., utvrđeno je da se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica]-D, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od 1955. godine pa sve do danas, dakle ukupno 70 godina, dok se u neposrednom samostalnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do 9. mjeseca 2015. godine, dakle ukupno 60 godina, kada je temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Općine Mikleuš od 27. svibnja 2015. (list 39 - 44) i Aneksa o revalorizaciji zakupnine za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 25. rujna 2023. (list 31 - 35), zaključeni između tuženika, kao zakupodavca, i BĆ, kao zakupnika, u posjed uveden zakupnik, u kojem posjedu se isti nalazi sve do danas.

17. Tužiteljičin posjed predmetnih nekretnini ima se smatrati poštenim uz primjenu oborive zakonske presumpcija iz odredbe čl. 18. st. 5. ZVDSP, prema kojoj se posjed smatra poštenim osim ako se ne dokaže suprotno. Naime, nema sumnje da je tužiteljica bila uvjerenja da su njezini roditelji stvarni vlasnici predmetnih nekretnina jer su se u samostalnom posjedu isti nalazili neprekidno najranije od osnutka katastarskog operata 1955. godine te im posjed nitko nikada nije osporavao niti branio, a nije utvrđeno da bi tužiteljica u vrijeme kada stekla posjed predmetnih nekretnina, nakon smrti svoje majke 2022. godine, znala ili imala razloga sumnjati da joj ne pripada pravo na posjed. U prilog tome govori činjenica da je tužiteljica, iako od 1991. godine živi u [adresa], nakon smrti svoje majke na predmetnim nekretninama nastavila vršiti vlasničkopravna ovlaštenja, na način da je predmetne nekretnine davala na korištenje i obradu ŽĆ, VĆ i NĆ. Ovakav pravni stav sukladan je pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženom u odluci broj Rev-494/21-2 od 11. svibnja 2021., prema kojem činjenica da su prednici tužitelja i tužitelj kao posjednici nekretnina mogli znati ili pak znali za upis u zemljišnim knjigama, konkretno da su te nekretnine u tim knjigama u svom razdoblju njihova posjedovanja bile upisane kao vlasništvo tuženika ili njegovih prednika, ne čini samo za sebe posjed prednika tužitelja i tužitelja nesavjesnim ili nepoštenim, ako prednicima tužitelja i tužitelju za razdoblje posjedovanja nitko nikada nije osporavao posjed, i ako su na nekretninama vršili i vlasničkopravna ovlaštenja.

18. Činjenica što je u zemljišnoknjižnom postupku rješenjem Općinskog suda u Virovitici SS u Slatini, br. Z-4914/2023 od 10. srpnja 2023. (list 47-51), odbijen prijedlog za ispravak upisa prava vlasništva, između ostalih nekretnina, i na predmetnim nekretninama, nije od značaja za donošenjem meritorne odluke u ovom postupku. Naime, pojedinačni zk. ispravni postupak, kako to određuje odredba čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN-63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK), poseban je zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog kojeg bi trebalo ispraviti određene zemljišno knjižne upise, a radi se o pravu koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (čl. 208. st. 3. ZZK). Sud nije ovlašten ocjenjivati da li je zemljišnoknjižno ispravni postupak pravilno proveden, no ovlašten je i dužan u ovom postupku ispitati da li je tužiteljica stekla vlasništvo predmetnih nekretnina, odnosno da li na strani tužiteljice postoji pravni temelj za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama i da li su ostvarene zakonske pretpostavke za određivanjem upisa prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi u korist tužiteljice.

19. Nadalje, činjenica što je sada važećom odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, nije od relevantnog značaja. Naime, 8. listopada 1991. na snagu je stupio Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN-53/91, dalje ZOVO), kojim je u čl. 3., između ostalih, stavljena izvan snage odredba čl. 29. ZOVO o nemogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu. Nadalje, odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP (koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997.) bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, međutim, navedena odredba ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (NN-137/99), nakon čega je došlo do izmjene iste, na način da je donesena sada važeća odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP, sukladno kojoj se ne računa vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. u pogledu nekretnina u društvenom vlasništvu.

19.1. Dakle, za donošenje meritorne odluke u ovom postupku bez relevantnog značaja je što je važećom odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, budući da su do dana ukidanja navedene zakonske odredbe (17. studenog 1999.) već bile ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prednika tužiteljice dosjelošću, jer je od stjecanja posjeda 1955. godine pa do 17. studenog 1999. majka tužiteljice, računajući i dotadašnji posjed njezinog supruga, a oca tužiteljice, bila u neprekinutom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od 40 godina, slijedom čega je bez relevantnog značaja i činjenica da se kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 9. mjeseca 2015. godine nalazi u neposrednom posjedu zakupnika BĆ temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Općine Mikleuš od 27. svibnja 2015.

20. Potrebno je istaknuti da je sukladno praksi Europskoga suda za ljudska prava (dalje ESLJP) o pitanju stjecanja vlasništva na nekretninama koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, zauzeto shvaćanje da se uračunava i vrijeme dosjelosti prije tog datuma, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV. Naime, u presudi ESLJP od 11. lipnja 2009., zahtjev br. 35298/04, izraženo je stajalište da se u vrijeme dosjelosti računa i razdoblje dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, iako je odredba čl. 388. st. 4.ZVDSP, kojom je isto bilo propisano, ukinuta Odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenoga 1999. Ovo zato jer zahtjev podnositelja ima dovoljno osnove u hrvatskom pravu da ga se smatra „imovinom“ zaštićenom čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava. Nadalje, u presudi ESLJP Radomilja i drugi protiv Hrvatske, zahtjev broj 37685/10 od 28. lipnja 2016., naglašeno je da je vrijeme kada je podnositelj zahtjeva podnio tužbu bilo nevažno za određivanje može li se njegov zahtjev za proglašavanjem vlasnikom nekretnine dosjelošću okvalificirati kao „imovina” zaštićena čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Umjesto toga, važno je bilo je li mu vlasništvo nad predmetnom nekretninom preneseno prema zakonu u vrijeme kada je čl. 388. st. 4. ZVDSP, u obliku u kojemu je izvorno sročen, još uvijek bio na snazi, što bi značilo jesu li se pretpostavke za stjecanje dosjelošću tada već bile ispunile. U istoj je presudi naglašeno da je odlučno da li je itko drugi osim lokalnih vlasti stekao ikakva prava u pogledu spornog zemljišta i je li itko drugi osim tužitelja potraživao ikakva prava, jer u protivnom bi ukidanjem čl. 388. st. 4. ZVDSP država ostvarila korist od vlastite greške, pri čemu se podrazumijeva da je s gledišta Suda hijerarhija između različitih tijela države nevažna.

21. S obzirom na sve navedeno, utvrdivši da se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica]-D, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od 1955. godine pa sve do danas, dakle 70 godina, dok se u neposrednom samostalnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do 9. mjeseca 2015. godine, dakle 60 godina, cijeneći da je odredbom čl. 159. st. 3. ZVDSP određeno da samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja , a da prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH ..., steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja, utvrđeno je da je tužiteljica pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla dosjelošću, slijedom čega je sud tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmete nekretnine usvojio.

22. Utvrdivši da su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama na temelju zakona

- dosjelošću, utvrđene odredbama čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP, sud je usvojio tužbeni zahtjev i u dijelu da je tuženik dužan trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice. Naime, odredbom čl. 130. st. 1. ZVDSP propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23), temeljem koje je sud obvezao tuženika da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 1.400,00 EUR, i to 200,00 EUR za sastav tužbe (Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN-138/23, dalje Tarifa), 600,00 EUR za zastupanje na ročištima od 19. lipnja, 30. rujna i 18. prosinca 2024. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), 100,00 EUR za pristup na ročište za objavu presude od 24. siječnja 2025. (Tbr. 9. toč. 3. Tarife), 400,00 EUR za troškove očevida i geodetskog vještačenja, te u troškovniku zatraženi iznos od 50,00 EUR za sudsku pristojbu na tužbu i 50,00 EUR za sudsku pristojbu na presudu (Tbr. 1. st. 1. i Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi, NN-37/23).

23.1. Sud je kao neosnovan odbio zahtjev tužiteljice za naknadom troškova u iznosu od 100,00 EUR za troškove puta radi dolaska na ročište od 18. prosinca 2024., budući da tužiteljica nije priložila dokaze o visini zatraženih troškova.

U Slatini, 24. siječnja 2025.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Davorin Tamaš, odvjetnik iz Slatine - punomoćnik tužiteljice.

2. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel - z.z. tuženika.