Poslovni broj P-694/2019-72

Republika Hrvatska

Općinski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Larisi Smiljan Pervan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NL, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Branislavu Musulinu, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženice OL, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku u Rijeci, radi činidbe, nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene 10. prosinca 2024. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenice punomoćnika tuženice, 24. siječnja 2025. godine, javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici OL da trpi da, radi izvođenja radova na betonskom potpornom zidu koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina] i koji se proteže uz k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina], tužiteljica NL predmetni zid sruši u dijelu koji se proteže točkama C1-D1-E1-F1 i C1-B1+6m te da izgradi novi armiranobetonski zid, i to prema glavnom projektu koji će izraditi ovlašteni projektant, s tim da je, u svrhu izvođenja takvih radova, tuženica OL dužna trpjeti da prilikom izvođenja radova na rušenju i izgradnji novog armiranobetonskog zida tužiteljica NL pristupi na nekretninu tuženice OL, točnije na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina] u koridoru od minimalno cca 3 metra, osim na dijelu dionice zida uz kuću i uz pomoćni objekt, u kojim dijelovima se prilikom izvođenja radova tužiteljica NL mora prilagoditi postojećoj širini, pri čemu je sve opisano tuženica OL dužna trpjeti u razdoblju od 22 radna dana, ukoliko se prilikom iskopa ne naiđe na tvrdu stijensku masu, što može produžiti rok izvođenja radova, a sve u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka SAM.PROJEKT d.o.o., koji su sastavljeni 27. lipnja 2024. godine, uz obvezu tužiteljice NL da, čim prestane potreba za navedenom uporabom, nekretninu tuženice OL dovede u stanje u kakvom se ta nekretnina nalazila prije izvođenja radova.

II. Nalaže se tužiteljici NL da sruši i ukloni sva stabla na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina], kao i da angažira ovlaštenog projektanta statičara koji će izraditi glavni projekt izgradnje novog armiranobetonskog potpornog zida, u roku od 15 dana.

III. U dijelu kojim je tuženica OL tražila da se tužiteljici NL ispunjenje činidaba iz t. II. naloži u roku koji premašuje onaj iz t. II., a do zatraženog roka od 30 dana, protutužbeni zahtjev se odbija.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove.

r i j e š i o  j e

U dijelu u kojem je u protutužbenom zahtjevu, koji je konačno postavljen u podnesku koji je sudu dostavljen 06. prosinca 2024. godine, tuženica OL tražila da tužiteljica NL sruši zid koji je na geodetskoj skici koja se nalazi u prilogu nalaza stalnog sudskog vještaka građevinske struke, trgovačkog društva Sam.Projekt d.o.o. od 27. lipnja 2024. godine, označen točkama C1-D1-E1- F1 i C1-B1+6m, da tužiteljica NL ukloni cjelokupan građevinski materijal srušenog zida s k. č. br. [katastarska čestica] i s k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina] te da na mjestu prethodno opisanog zida, koji joj je naloženo srušiti u skladu s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka građevinske struke, trgovačkog društva Sam.Projekt d.o.o. od 27. lipnja 2024.godine, izgradi novi zid protutužba se odbacuje.

Obrazloženje

1. U tužbi, podnesenoj ovome sudu 30. travnja 2019. godine, navodi se da je tužiteljica NL (u daljnjem tekstu: tužiteljica) vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina], dok je tuženica OL (u daljnjem tekstu: tuženica) vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina]. Naglašava se da spomenute čestice u vlasništvu tužiteljice i tuženice predstavljaju susjedne nekretnine na čijoj se međi nalazi zid koji se čitavom svojom duljinom proteže česticom 1208/2 iz K. O. [katastarska općina]. Pojašnjava se da je spomenuti zid u lošem stanju, da je oštećen i djelomično urušen te da postoji opasnost od njegova urušavanja, zbog čega ga je potrebno sanirati. Ističe se da je, u svrhu saniranja tog zida, nužno da tužiteljica pristupi na nekretninu u vlasništvu tuženice, ali da joj to godinama nije dozvoljavao otac tuženice PL, a sada da joj to ne dozvoljava niti sama tuženica. Tvrdi se da je, u smislu pravila iz odredbe čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 81/15 – pročišćeni tekstu te 94/17 – ispravak pročišćenog teksta; u daljnjem tekstu: ZV), tuženica dužna dopustiti tužiteljici da pristupi na nekretninu u vlasništvu tuženice jer je to nužno radi izvođenja radova na naznačenom zidu. Tužbenim zahtjevom traži se da tuženica trpi takve radnje tužiteljice, s tim da je tužbeni zahtjev konačno postavljen nakon što je u postupku proveden dokaz građevinskim vještačenjem, i to na način podrobnije opisan u t. I. izreke presude.

2. U odgovoru na tužbu ukazano je na to da, protivno tvrdnjama tužiteljice, tuženica tužiteljici nikada nije zabranjivala pristup nekretnini u vlasništvu tuženice radi sanacije predmetnog zida, već da joj se pisanim putem obraćala radi sanacije zida.

3. U podnesenom odgovoru na tužbu, u skladu s mogućnošću iz odredbe čl. 189. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), podnesena je protutužba u kojoj je protutužbenim zahtjevom zatraženo da se tužiteljici naloži da ukloni predmetni zid, da na njegovom mjestu izgradi novi zid te da s nekretnine u vlasništvu tužiteljice ukloni sva stabla, grmlje i raslinje.

4. I konačan protutužbeni zahtjev postavljen je nakon što je u postupku izveden dokaz građevinskim vještačenjem, s tim da je njegov sadržaj opisan u t. II. i III. izreke presude te u dispozitivu rješenja.

5. Na temelju pravila iz odredbe čl. 313. st. 1. ZPP-a spojene su radi zajedničkog raspravljanja parnica po tužbi i parnica po protutužbi jer je sud smatrao da će se time ubrzati raspravljanje i smanjiti troškovi. Nakon toga je spojeni postupak nastavljen pred sucem koji je odlučio o spajanju. O spajanju parnica po tužbi i po protutužbi odlučeno je raspravnim rješenjem od 03. lipnja 2022. godine (s lista 116. sudskog spisa).

6. U odgovoru na protutužbu tužiteljica je istaknula prigovor (dvostruke) litispendencije i u cijelosti se usprotivila istaknutom protutužbenom zahtjevu.

7. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave priložene spisu, a obavio je i uvid u spise ovoga suda poslovnih brojeva R1-218/2012 i P-2208/2016.

8. Također, provedeni su dokazi: saslušanjem tužiteljice i tuženice u svojstvu stranaka, uviđajem te građevinskim vještačenjem po stručnoj ustanovi, društvu Sam.Projekt d.o.o.

9. Iako su obje stranke predlagale i provođenje drugih dokaza; tužiteljica (u tužbi) saslušanje svjedoka LL, SL, HL, VL i ZL te (u odgovoru na protutužbu) JL, a tuženica (u odgovoru na tužbu) saslušanje svjedoka GL, RL, NLZ, TL, ŽL, BL, KL i UL, odnosno vještačenje po vještaku statičaru (u podnesku od 06. prosinca 2024. godine, s lista 254. sudskog spisa), sud je odbio izvođenje svih tih dokaza, smatrajući ih suvišnima za presuđivanje pored onih okolnosti koje je utvrdio kroz nabrojane dokaze koje je u postupku proveo.

10. Uz izvedene dokaze i one koje je sud odbio provesti, niti jedna od stranaka nije predlagala provođenje daljnjih dokaza do onog stadija parnice do kojega je to bila u mogućnosti učiniti na temelju načela iz odredaba čl. 292. st. 1. i 2. ZPP-a, u svezi s regulacijom iz odredbe čl. 292. st. 7. ZPP-a, s tim da je potrebno istaknuti da je u predmetnom sporu prethodni postupak zaključen na (drugom) pripremnom ročištu koje je održano 12. rujna 2022. godine, o čemu je sud donio odgovarajuće procesno rješenje (list 175./2. sudskog spisa).

11. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, ovaj sud smatra da je u određenim svojim dijelovima protutužba nedopuštena po odredbi čl. 194. st. 3. ZPP-a, da je tužbeni zahtjev osnovan te da je protutužbeni zahtjev u onom svom dijelu koji nije nedopušten po odredbi čl. 194. st. 3. ZPP-a djelomično pravno utemeljen.

12. Da bi uopće došao u poziciju meritornog odlučivanja, sud je bio dužan prvenstveno razmotriti osnovanost prigovora litispendencije, kojim se tužiteljica protivila podnesenoj protutužbi. Ovo tim prije jer je, u smislu regulacije iz odredbe čl. 194. st. 4. ZPP-a, u tijeku cijelog postupka, po službenoj dužnosti, sud u obvezi paziti teče li već druga parnica o istom zahtjevu među istim strankama, kao i zato jer je, u skladu s odredbom čl. 301. st. 1. ZPP-a, na održanom drugom pripremnom ročištu od 12. rujna 2022. godine sud riješio da će o prigovoru da o istom zahtjevu već teče parnica (o prigovoru litispendencije) odlučivati zajedno s glavnom stvari (t. I. raspravnog rješenja od 12. rujna 2022. godine; list 175./2. sudskog spisa).

13. U kontekstu litispendencije, prije svega treba apostrofirati da ona postoji i u prilici kada neke stranke u dvije parnice sudjeluju u obrnutim stranačkim ulogama, kao što je to slučaj s tužiteljicom i s tuženicom u ovom postupku (zbog podnesene protutužbe).

14. Nadalje, za naglasiti je da je prigovor litispendencije sud razmatrao sagledavajući konačno postavljene zahtjeve stranaka; zahtjev tužiteljice iz njezina podneska od 09. prosinca 2024. godine (s listova 256. i 257. sudskog spisa) i zahtjev tuženice iz podneska koji je ona dostavila sudu 06. prosinca 2024. godine (s lista 254. sudskog spisa).

15. Pritom treba primijetiti da su obje parnične stranke svoje zahtjeve konačno postavile nakon što je u postupku izveden dokaz građevinskim vještačenjem po stručnoj ustanovi, društvu Sam.Projekt d.o.o., kao i da su takvi njihovi zahtjevi djelomično odstupali od onih zahtjeva koje su prethodno postavile u tužbi i u protutužbi.

16. Međutim, iako se, u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a, radilo o preinakama tužbe i protutužbe, i to, k tome, o preinakama do kojih je došlo nakon što je na (drugom) pripremnom ročištu od 12. rujna 2022. godine zaključen prethodni postupak, upravo zbog činjenice da je do takvih preinaka došlo iz razloga jer su se stranke rukovodile rezultatima provedenog dokaza građevinskim vještačenjem, treba smatrati da se radi o preinakama bez krivnje stranaka (čl. 190. st. 2. ZPP-a) te da postoji pristanak protivne stranke (tužiteljice glede preinake protutužbe i tuženice glede preinake tužbe) na preinaku tužbe i protutužbe jer su se i tužiteljica i tuženica na ročištu za glavnu raspravu koje je održano 10. prosinca 2024. godine upustile u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenima tužbi i protutužbi, a nisu se prije toga protivile preinakama tužbe niti protutužbe (čl. 190. st. 4. ZPP-a).

17. Zato su u ovoj parnici bili aktualni tužbeni zahtjev iz podneska tužiteljice od 09. prosinca 2024. godine i protutužbeni zahtjev iz podneska tuženice od 06. prosinca 2024. godine.

18. Zato je prigovor litispendencije sud i razmatrao u okviru zahtjeva stranaka iz upravo citiranih podnesaka.

19. Mišljenje je suda prvog stupnja da je sadržaj protutužbenog zahtjeva djelomično zahvaćen litispendencijom. O razlozima zbog kojih sud drži da postoji subjektivni identitet parnice po tužbi i one po protutužbi sud je već iznio svoj pravni stav.

20. Naime, kada se pomno sagledaju konačno postavljeni tužbeni zahtjev (iz podneska tužiteljice od 09. prosinca 2024. godine) te konačno postavljeni protutužbeni zahtjev (iz podneska tuženice od 06. prosinca 2024. godine), tada je uočljivo da, pojednostavljeno napisano, tužiteljica traži:

- da tuženica trpi rušenje starog zida

- da tuženica trpi izgradnju novog zida

- da tuženica trpi da tužiteljica pristupi na nekretninu tuženice radi izvođenja radova na rušenju starog i na izgradnji novog zida (kroz period od 22 radna dana) te

- da tužiteljica ima obvezu dovesti nekretninu tuženice u stanje prije izvođenja radova,

dok tuženica traži:

- da tužiteljica sruši zid

- da tužiteljica ukloni građevni materijal srušenog zida

- da tužiteljica ukloni sva stabla

- da tužiteljica angažira projektanta statičara radi izrade projekta izgradnje novog zida te

- da tužiteljica izgradi novi zid (na mjestu prijašnjeg zida).

21. Budući da je protutužbeni zahtjev, po samoj procesno-pravnoj logici stvari, istaknut nakon tužbenog zahtjeva, a da on u nekim svojim dijelovima (o tome u kojima točno sud će nastavno iznijeti svoj stav) sadrži isti zahtjev kakav je onaj iz tužbe, u odnosu na te dijelove protutužbenog zahtjeva protutužbu je valjalo odbaciti.

22. Prvostupanjski sud pritom drži da je zahtjev iz protutužbe isti kao i zahtjev iz tužbe u dijelu u kojem tuženica traži da tužiteljica sruši zid (jer tužbenim zahtjevom tužiteljica traži da tuženica trpi rušenje zida koje će obaviti tužiteljica), u dijelu u kojem tuženica traži da tužiteljica nakon rušenja starog zida ukloni građevni materijal srušenog zida (jer tužbenim zahtjevom tužiteljica traži da joj se nametne obveza da nakon izvođenja radova na rušenju starog zida nekretninu tuženice dovede u stanje prije izvođenja radova, što podrazumijeva i uklanjanje građevnog materijala srušenog zida) te u dijelu u kojem tuženica traži da tužiteljica izgradi novi zid na mjestu prijašnjeg zida (jer tužbenim zahtjevom tužiteljica traži da tuženica trpi izgradnju novog zida po tužiteljici).

23. Stoga je u netom opisanim dijelovima protutužba odbačena i odlučeno je kao u dispozitivu rješenja. Takva odluka počiva na primjeni pravila iz odredbe čl. 194. st. 3. ZPP-a.

24. Međutim, tužiteljica nije u pravu kada prigovor (dvostruke) litispendencije ističe u odnosu na dio protutužbenog zahtjeva koji se odnosi na, ukratko napisano, uklanjanje stabala i na angažiranje projektanta statičara radi izrade projekta izgradnje novog zida. To zato jer u tom segmentu sadržajem postavljenog tužbenog zahtjeva tužiteljica takvu vrstu zaštite nije tražila.

25. Stoga je o tim dijelovima protutužbe sud donio meritornu odluku.

26. Pri tome je sud pošao od onih okolnosti koje su među strankama bile sporne, a koje su se očitovala u sljedećim pitanjima:

- postoji li obveza tuženice da tužiteljici dopusti da pristupi na nekretninu tuženice da bi srušila postojeći i izgradila novi zid na čestici u vlasništvu tužiteljice

- postoji li obveza tužiteljice da, radi rušenja starog i izgradnje novog zida, sruši i stabla na svojoj nekretnini te

- postoji li obveza tužiteljice da za izgradnju novog zida angažira statičara, koji će izraditi projekt novog armiranobetonskog zida.

27. Prilikom razrješenja tih pitanja sud se rukovodio činjenicama utvrđenima provedenim dokaznim postupkom, smatrajući da dokazi materijalno-pravne prirode (isprave) i dokazi personalnog karaktera (iskazi stranaka te nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke) predstavljaju valjanu podlogu za presuđivanje.

28. Naime, isprave podnesene sudu tijekom predmetne parnice u međusobnom su skladu pa djeluju uvjerljivo, u dijelovima bitnim za presuđivanje iskazi stranaka su podudarni, dok su nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, društva Sam.Projekt izrađeni savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine te, kao takvi, ne ostavljaju mjesta nejasnoćama, nepotpunosti niti proturječnosti kako sami sa sobom, tako niti s izviđenim okolnostima u predmetu.

29. Onaj dokaz koji se u kontekstu tužbenog zahtjeva i onih dijelova protutužbenog zahtjeva koji nisu bili zahvaćeni litispendencijom ukazao krucijalnim sastojao se u građevinskom vještačenju.

30. Kroz takav je dokaz, naime, sud došao do odgovora na pitanja koja su u konkretnoj parnici bila sporna.

31. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke društva Sam.Projekt proizlazi da stanje spornog zida na dionici koja prolazi točkama C1-D1- E1-F1 i C1-B1+6m predstavlja opasnost za život i zdravlje ljudi jer je očito da je zid statički nestabilan i da prijeti urušavanjem pa da je zato u tim dijelovima zid potrebno srušiti i izgraditi novi zid, s tim da je za izgradnju novog zida potrebno dati izraditi glavni projekt u kojem će se definirati dimenzije i armatura zida od strane ovlaštenog projektanta. Isto tako, iz nalaza i mišljenja imenovanog vještaka razvidno je da je potrebno srušiti stabla koja se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina], i to sva ona stabla koja se nalaze otprilike 2 metra od ruba zida. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka slijedi da je za rušenje starog i za izgradnju novog zida potrebno otprilike 22 radna dana i da je u tu svrhu potrebna uporaba k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina], i to u koridoru od minimalno 3 metra uz među s parcelom 1208/2 iz K. O. [katastarska općina], osim na dijelu dionice zida uz kuću i uz pomoćni objekt na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina], u kojem se potrebno prilagoditi postojećoj širini.

32. Usmeno obrazlažući svoje mišljenje na ročištu za glavnu raspravu koje je održano 22. studenog 2024. godine, a u skladu sa svojom obvezom iz odredbe čl. 260. st. 2. ZPP-a, ovlaštena osoba vještaka Sam.Projekta – OLZ pojasnio je da je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir stanje na terenu koje je konstatirano prilikom obavljanja uviđaja za potrebe vještačenja, da je u odnosu na duljinu, širinu, debljinu i dubinu zida koji je potrebno izraditi nužno izraditi projekt jer je to u skladu s Pravilnikom o jednostavnim građevinama, dok je sama duljina zida vidljiva iz geodetskog elaborata te da za izradu projekta na temelju kojega će se graditi novi zid treba angažirati statičara.

33. Opisana utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka Sam.Projekt ukazuju na utemeljenost tužbenog zahtjeva i na utemeljenost onih dijelova protutužbenog zahtjeva glede kojih nije doneseno rješenje o odbacivanju protutužbe zbog litispendencije.

34. Nedvojbeno je, naime, da na nekretnini u vlasništvu tužiteljice (na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina]) postoji zid koji je, zbog činjenice da je, prema utvrđenju do kojega je došao sud kroz postupak građevinskog vještačenja koje je provedeno tijekom ovog spora, opasan za život i za zdravlje ljudi, nužno srušiti i na njegovom mjestu izgraditi novi zid. Također, nedvojbeno je da tužiteljica takve radove ne može poduzeti bez da pristupi na nekretninu u vlasništvu tuženice (na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina]), i to u minimalnom trajanju od 22 radna dana. Nadalje, nedvojbeno je i da za rušenje starog te za izgradnju novog zida tužiteljica mora porušiti stabla koja se na k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina] nalaze neposredno uz stari zid. Konačno, nedvojbeno je i da za izgradnju novog zida tužiteljica treba dati izraditi projekt, i to, po projektantu koji je (i) statičar te da, nakon obavljanja radova na rušenju starog i izgradnji novog zida, tužiteljica nekretninu tuženice (k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina]) mora dovesti u stanje kakvo je bilo prije izvođenja radova koji su vezani uz rušenje starog i izgradnju novog zida.

35. Sve opisano predstavlja sadržaj tužbenog zahtjeva i onih dijelova protutužbenog zahtjeva o kojemu nije donesena odluka o odbacivanju tužbe (i o odbijanju dijela protutužbenog zahtjeva koji se odnosi na paricijski rok).

36. Zato je odlučeno kao u t. I. i II. izreke presude.

37. Nije naodmet napisati da termine „stari“ i „novi“ zid sud koristi radi lakšeg snalaženja i razumijevanja predmetne problematike, dok je u dispozitivu presude točno opisana i nekretnina na kojoj se nalazi zid i koridor kojim treba prolaziti novi zid.

38. Osim toga, nužno je navesti da se tužiteljica u povijesnom dijelu tužbe ispravno pozvala na odredbu čl. 107. ZV-a.

39. Odredbama čl. 107. st. 1. i 2. ZV-a predviđeno je, naime, da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti, s tim da je onaj koji je uporabio tuđu nekretninu za takve potrebe, čim prestane potreba za takvu uporabu, dužan tuđu nekretninu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga.

40. Sve ono što je regulirano u odredbama čl. 107. st. 1. i 2. ZV-a tužiteljica je tražila istaknutim tužbenim zahtjevom. Ponavlja se da je kroz građevinsko vještačenje provedeno u ovom postupku utvrđeno da je takva tražbina tužiteljice utemeljena.

41. Tuženica je, pak, sa svoje strane, onim dijelovima protutužbenog zahtjeva u pogledu kojih protutužba nije odbačena zbog litispendencije (čl. 194. st. 3. ZPP-a) opravdano tražila da se tužiteljici naloži da s k. č. br. [katastarska čestica] iz K. O. [katastarska općina] ukloni stabla i da za izradu projekta izgradnje novog zida angažira ovlaštenog projektanta statičara.

42. Nalaz i mišljenje vještaka, društva Sam.Projekt upućuju da je sve to potrebno pa je u tom dijelu protutužbeni zahtjev pravno utemeljen.

43. Unatoč tome što je tuženica predlagala da se u ovoj parnici provede dokaz vještačenjem po vještaku statičaru, ocjena je ovog suda prvog stupnja da takvo što prelazi razinu potrebnog raspravljanja u konkretnom sporu. Kroz građevinsko vještačenje izvedeno za potrebe predmetnog postupka utvrđeno je da se novi zid niti ne može graditi bez sastavljanja projekta te da za izradu projekta na temelju kojega će se graditi novi zid treba angažirati statičara.

44. Imajući u vidu da je u sadržaju tužbenog zahtjeva navedena obveza tužiteljice da novi zid gradi prema projektu koji će izraditi ovlašteni projektant, dok je u sadržaju protutužbenog zahtjeva zatraženo da se tužiteljici naloži da za izradu glavnog projekta angažira ovlaštenog projektanta statičara, zaista nije postojala potreba suda da izvede dokaz vještačenjem po vještaku statičaru.

45. Nametanjem tužiteljici obveze da za izradu glavnog projekta glede izgradnje novog zida angažira i statičara (po protutužbenom zahtjevu, o kojemu je sud odlučio u t. II. izreke presude) u svojoj je biti ispunjeno ono što je tuženica kanila postići predlažući izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku statičaru. Stoga se takav dokaz (vještačenjem po vještaku statičaru) ukazao suvišnim i protivnim načelu ekonomičnosti parničnog postupka, koje je proklamirano u odredbi čl. 10. st. 1. ZPP- a.

46. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u t. I. i II. izreke presude.

47. Postavljajući protutužbeni zahtjev u podnesku od 06. prosinca 2024. godine tuženica je tražila da za postupanje po tražbini iz protutužbe sud tužiteljici ostavi rok od 30 dana.

48. No, takav je rok protivan pravilu iz odredbe čl. 328. st. 2. ZPP-a.

49. Tom je procesnom odredbom rok za izvršenje činidbe određen kao rok od 15 dana, a izuzetak predstavljaju samo dvije situacije; jedna je ona u kojoj je posebnim propisima određeno drugačije, a druga ona u kojoj se radi o činidbama koje se sastoje u novčanom davanju za koje sud može odrediti dulji rok.

50. Za tražbinu koja je predmetom presuđivanja po protutužbenom zahtjevu posebnim propisima nije određen rok drugačiji od 15-dnevnog roka iz odredbe čl. 328. st. 2. ZPP-a, dok činidba o kojoj je sud odlučio u povodu protutužbenog zahtjeva ne predstavlja novčanu činidbu.

51. Zbog tih okolnosti sud je za ispunjenje obveze tužiteljice odredio rok od 15 dana (a ne onaj od 30 dana, za koji se tuženica zalagala kroz konačno postavljeni protutužbeni zahtjev iz podneska od 06. prosinca 2024. godine).

52. O tome je sud donio odluke iz t. II. i III. izreke presude.

53. Odluka o naknadi troškova postupka iz točke IV. dispozitiva presude temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a.

54. Stranke su u parnici uspjele u približno jednakim dijelovima (čl. 154. st. 4. ZPP-a), i to zato jer se postupak vodio i po tužbi i po protutužbi, a to onda znači da je sud mogao odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove.

55. Sudu, pritom, nije promaknulo da je dio protutužbe odbačen (zbog litispendencije) te da je dio protutužbenog zahtjeva (u vezi paricijskog roka) odbijen, no radi se o razmjerno neznatnom dijelu protutužbenog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi (čl. 154. st. 5. ZPP-a) pa takve okolnosti ne mogu dovesti do izmjene zaključka suda o tome da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima (jer je usvojen tužbeni zahtjev i u pretežitom dijelu protutužbeni zahtjev).

56. Odluka o tome da svaka stranka snosi svoje troškove pravno uporište ima u odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, no ona je u skladu i s legitimnim očekivanjima kako tužiteljice, tako i tuženice.

57. Bitno je, pritom, naglasiti da odredbu čl. 154. st. 4. ZPP-a ovaj sud prvog stupnja smatra specijalnom odredbom (lex specialis) u odnosu na onu iz čl. 154. st.

2. ZPP-a pa se zato, nakon što je utvrdio da su stranke u ovoj parnici uspjele u približno jednakim dijelovima, nije niti bavio pitanjem vezanim uz uspjeh u odnosu na osnovu zahtjeva. Time bi se bio dužan baviti isključivo da je o troškovima postupka odlučivao na temelju pravila iz odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a. Odluku utemeljenu na potonje citiranoj procesnoj odredbi sud u ovoj parnici nije donio.

58. Legitimna očekivanja se u praksi Europskog suda za ljudska prava smatraju imovinom, a ona je pod zaštitom čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10; u daljnjem tekstu: Konvencija).

59. Odluka o troškovima postupka je i pravična.

60. Iako su, naime, i tužiteljica i tuženica bezrezervno imale pravo na sudsku zaštitu jer, po odredbi čl. 2. st. 2. ZPP-a, sud ne može odbiti odlučivati o zahtjevu za koji je nadležan, ujedno sud ne može ne primijetiti da su svoje (/dobro/susjedske) odnose tužiteljica i tuženica mogle razriješiti i u postupku izvan suda. Evidentno je da se interesi obje od njih očituju u sanaciji zida koji dijeli njihove nekretnine.

61. Kod takvog stanja stvari pravično je da svaka od stranaka snosi svoje troškove postupka.

62. Pravičnost je dio prava na pošteno suđenje i izrijekom proizlazi iz odredbe čl. 6.1. st. 1. Konvencije (“/.../ svatko ima pravo da /.../ sud pravično /.../ ispita njegov slučaj.”).

U Rijeci 24. siječnja 2025.

S u t k i nj a

Larisa Smiljan Pervan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude i rješenja, donesenih u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude i rješenja (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu i rješenje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda i rješenje postanu pravomoćni u dijelu koji se pobijaju žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude i rješenja odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP- a).