Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-99/2021-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Slavici Brekalo, a na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja KOMUNALIJE d.o.o. za komunalno gospodarstvo, OIB 88859295468, Čazma, Svetog Andrije 14, koga zastupa punomoćnik Radovan Dožudić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koga zastupa punomoćnik Krešimir Ćurković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu ĆURKOVIĆ I ŠANJUG d.o.o. Zagreb, Maksimirska 25, radi naknade imovinske štete u iznosu od 13.016,34 eura / 98.071,60 kuna[1] (slovima: trinaesttisućašesnaesteuratridesetčetiricenta / devedesetosamtisućasedamdeset jednakunašezdesetlipa), nakon javne i glavne rasprave zaključene 10. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku „Croatia osiguranje“ d.d. (OIB: 26187994862), Zagreb,Vatroslava Jagića 33, da tužitelju „Komunalije“ d.o.o. (OIB: 88859295468), Čazma, Svetog Andrije 14 isplati iznos od 36,000,00 kuna uvećano za zateznu kamatu koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, sve u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužitelju KOMUNALIJE d.o.o. za komunalno gospodarstvo, OIB 88859295468, Čazma, Svetog Andrije 14 da naknadi tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura (slovima: dvijetisućeeura)

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi parnični trošak u iznosu od 250,00 eura (slovima: dvjestopedeseteura).

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 8.238,32 eura / 62.071,60 kuna[1] (slovima: osamtisućadvjestotridesetosameuratridesetdvacenta / šezdesetdvijetisuće sedamdesetjednukunušezdesetlipa) zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi isplate osigurnine zbog nastale imovinske štete u iznosu od 98.071,60 kuna. Navodi da je u svojstvu upravitelja zgrade sa tuženikom ugovorio policu osiguranja br. [broj police osiguranja]. Predmet osiguranja su građevinski objekti, odgovornost etažnih vlasnika prema trećim i staklo na zajedničkim dijelovima zgrade. U lipnju 2019. u poslovnom prostoru u vlasništvu „INTERPRODIZAJN“ d.o.o., a koji je poslovni prostor u naravi salon namještaja, na adresi [adresa] nastala je šteta uslijed izljeva vode iz cijevi zgrade na adresi [adresa]. O nastaloj šteti ugovaratelj osiguranja, ovdje tužitelj, je obavijestio osiguratelja, ovdje tuženika, i prijavio štetu od odgovornosti 12. studenoga 2019. Dana 8. travnja 2020. tuženik je donio Obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva kojim je otklonjen zahtjev za naknadom štete kao neosnovan jer je tuženik zaključio da uzrok štete ne leži u puknuću cijevi osiguranog objekta. Odbijen je i oštećenikov prigovor na Obavijest o otklonu kao neosnovan. Ovdje tužitelj je izvršio očevid na licu mjesta prilikom kojega je utvrdio da je uzrok štete nedvojbeno u puknuću vodovodne cijevi osigurane zgrade te je izvršio procjenu štete i oštećenom isplatio odštetu. Navodi kako je podmirio štetu trećoj osobi koju je morao podmiriti tuženik kao osiguravatelj. Šteta je nastala u iznosu od 98.071,60 kuna, Predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da priznaje svoju pasivnu legitimaciju u ovom postupku budući da s tužiteljem ima zaključenu policu osiguranja. Navedeno osiguranje zaključeno je po Općim uvjetima za osiguranje imovine u primjeni od 1. svibnja 2017. i po Posebnim uvjetima za kombinirano osiguranje stambenih zgrada u primjeni od 1. srpnja 1999. tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva budući je tužitelj izvršio plaćanje štete koja prema provedenom očevidu i odluci tuženika nije utvrđena adekvatnom uzročno-posljedičnom vezom. Tuženik je 13. studenoga 2019. izvršio očevid na licu mjesta te je utvrdio kako je šteta u poslovnom prostoru „INTERPRODIZAJN“ d.o.o. nastala uslijed dugotrajnog djelovanja vlage na unutarnjim i vanjskim dijelovima zgrade, a ne zbog puknuća cijevi u zgradi na adresi [adresa]. Tuženik je utvrdio kako se između mjesta puknuća cijevi i oštećenog lokala nalaze drugi lokali te da nije oštećen niti jedan od tih lokala, a udaljenost između mjesta puknuća i mjesta oštećenja je 16 metara. Osporava visinu tužbenog zahtjeva jer se temelji na troškovniku /procjeni tužitelja te nema dokaza da je šteta nastala u navedenom iznosu. Također, tužitelj nije dostavio dokaz da je izvršio plaćanje po sklopljenoj nagodbi. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te potražuje trošak parničnog postupka.

3. Dana 29. prosinca 2021. tužitelj je dostavio podnesak u kojem navodi da je izvršio plaćanje štete jer je do štete došlo zbog puknuća cijevi, a ne zbog dugotrajnog djelovanja vlage na unutarnjim i vanjskim dijelovima zgrade. Voda prodire i podzemnim tokovima, a pogotovo jer je oštećeni prostor niži od prostora gdje je pukla cijev. Također, smatra kako je vidljivo da je uzrok puknuće cijevi obzirom na to da je nakon sanacije cijevi i oštećenog poslovnog prostora sada sve u redu, nema daljnjeg vlaženja niti istjecanja vode u poslovni prostor.

4. Dana 16. veljače 2022. tuženik je dostavio podnesak u kojem navodi da tužitelj pogrešno navodi da je do štete na objektu došlo zbog puknuća cijevi obzirom na to da iz provedenog očevida i dostavljene fotodokumentacije proizlazi da je šteta u poslovnim prostorijama osiguranika tužitelja nastala uslijed dugotrajnog djelovanja vlage na unutarnjim i vanjskim dijelovima zgrade. Dalje je naveo da je u čl. 14. st. 4. Posebnih uvjeta za kombinirano osiguranje stambenih zgrada navedeno da osiguranjem nisu obuhvaćene štete, između ostalih, zbog dotrajalosti, istrošenosti i korozije instalacija u prostorijama osiguranika. Kako je šteta na predmetnom objektu nastala zbog dugotrajnog djelovanja vlage, a ne zbog puknuća cijevi, šteta je nastala zbog propusta za pravodobnim saniranjem oštećenja.

5. Dana 22. veljače 2022. održano je pripremno ročište na kojem je tužitelj naveo da ostaje kod tužbe i svega iznesenog tijekom postupka te je smanjio tužbeni zahtjev za iznos od 62.071,60 kuna te sada potražuje 36.000,00 kuna, koliko je i platio oštećeniku.

6. Dana 22. ožujka 2022. održano je ročište na kojem je tužitelj predložio da se najprije provede građevinsko vještačenje, a da se nakon toga odluči o ostalim dokaznim prijedlozima. Tuženik je naveo da se ne protivi predloženom građevinskom vještačenju, a u odnosu na djelomično povučeni tužbeni zahtjev potražio je naknadu parničnog troška u odnosu na povučeni dio u iznosu od 2.000,00 kuna uvećano za PDV. Tužitelj se protivio zahtjevu tuženika za naknadu parničnog troška jer se nakon povlačenja već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.

7. Dana 19. prosinca 2023. tuženik je dostavio podnesak kojim se očituje na Nalaz i mišljenje vještaka, koje je zaprimio 7. prosinca 2023., u kojem navodi kako nema primjedbi na građevinsko vještačenje, smatra da je pravilno i potpuno i izrađeno u skladu s pravilima struke. Dalje navodi kako sporna šteta nije rezultat puknuća cijevi u prizemlju zgrade na adresi [adresa] te radi ekonomičnosti postupka nije potrebno analizirati troškove sanacije utužene štete, odnosno visinu štete. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev te potražuje trošak.

8. Dana 27. prosinca 2023. tužitelj je dostavio podnesak kojim se očituje na Nalaz i mišljenje vještaka, koje je zaprimio 14. prosinca 2023., u kojem navodi kako prigovara M i mišljenju u cijelosti. Naveo je kako je do istjecanja došlo naglo i obilno te su po zahtjevu vlasnika oštećenog prostora djelatnici odmah izašli na lice mjesta i odmah sanirali puknuće cijevi. Nakon toga curenje vode je odmah prestalo, a time i daljnje nanošenje štete. Nakon popravka puknuća cijevi istjecanje vode je potpuno prestalo i nikad se nije ponovilo. Također, navodi kako je voda iz puknute cijevi pronašla podzemne kanale kojima je došla u oštećeni poslovni prostor koji se nalazi na nižoj razini. Ističe kako je netočno da nije bilo curenja i u poslovnom prostoru koji se nalazio uz oštećeni poslovni prostor, i u tom prostoru su vršeni radovi sanacije prvenstveno podnog dijela te zida iznad gdje se vlaga uspinjala. Nema primjedbi na visinu utvrđene štete.

9. Dana 9. svibnja 2024. tuženik je dostavio podnesak u kojem navodi da je vještak na održanom ročištu otklonio sve prigovore tužitelja na provedeno vještačenje. Navodi da je vještak u potpunosti otklonio uzročno-posljedičnu vezu između curenja vode iz puknute cijevi i štete u podu i zidovima poslovnog prostora. Tijekom sanacije skinuta je zidna drvena obloga te su zidovi impregnirani materijalom primjerenim današnjici te iz tog razloga nema daljnjih oštećenja nakon sanacije puknute cijevi, a ne zato što je sanirana puknuta cijev. Kapilarna vlaga koja je uzrokovala oštećenja na žbuci zidova zbog zastarjelosti nije se mogla isušiti te je adekvatnom sanacijom stanje dovedeno u to da se kapilarna vlaga sada permanentno prosušuje kroz površinu zidova. Dakle, tuženik smatra da je neupitno da je vještak usmeno elaborirao sve eventualne nejasnoće u svojem Nalazi i mišljenju te usmenim izlaganjem, otklonio sve prigovore. Smatra kako tužitelj nije dokazao uzročno-posljedičnu vezu te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i potražuje trošak.

10. Dana 11. rujna 2024. ovaj sud je pozvao vještaka da se očituje na okolnosti koje su svjedoci iznijeli tijekom saslušanja.

11. Dana 20. listopada 2024. građevinski vještak je dostavio svoje očitovanje ovom sudu.

12. Dana 8. studenoga 2024. tuženik je dostavio podnesak u kojem navodi kako je vještak izradio Nalaz i mišljenje sukladno pravilima struke, objektivno i jasno te otklonio sve istaknute prigovore tužitelja, a okolnost što tužitelj nije zadovoljan rezultatom vještačenja nije od utjecaja na samu pravilnost provedbe istoga. Tuženik je naveo kako se protivi prijedlogu tužitelja stavljenog na ročištu od 5. rujna 2024. kojim predlaže provođenje novog građevinskog vještačenja iz razloga što je vještačenje izrađeno poštujući pravila struke, jer su izjave svjedoka nevjerodostojne i nepotkrijepljene te što je provođenje novog vještačenja usmjereno odugovlačenju postupka.

13. Dana 14. studenoga 2024. tužitelj je dostavio podnesak u kojem navodi da nije dostavio dokaz o pronalasku uzroka curenja i sanacije štete jer tuženik nije niti činio spornim tu okolnost pa nije bilo niti razloga dostavljati tu dokumentaciju. Navodi da ne postoji razlog da sud ne bi povjerovao iskazima svjedoka, a posebice svjedoka MT čiji je lokal bio poplavljen. Od kapilarne vlage ne mogu nastati oštećenja koja su nastala. Niti prije izlijevanja vode, a niti poslije kad je šteta sanirana nije bilo nikakvih problema s kapilarnom vlagom jer da se radi o kapilarnoj vlazi ona bi išla od temelja i predstavljala bi konstantan problem. Kada je zamijenjena cijev nikakvog izlijevanja vode nije više bilo. Uostalom, i danas se može utvrditi da ne postoji kapilarna vlaga u zidovima oštećenog poslovnog prostora te predlaže novo građevinsko vještačenje po drugom vještaku.

14. Radi utvrđenja relevantnih činjenica, sud je izvršio uvid u spis i pročitani su: obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva (list spisa 4), prijava štete (list spisa 5-6), polica osiguranja (list spisa 7-8), troškovnik sanacije štete (list spisa 9-10), nagodba – sporazum (list spisa 11-12), ponuda osiguranja (list spisa 20-21), privitak polici (list spisa 22), zapisnik o utvrđenim zahtjevima i potrebama za policu (list spisa 23), privitak polici (list spisa 24), opći uvjeti za osiguranje imovine (list spisa 25-29), posebni uvjeti za kombinirano osiguranje stambenih zgrada (list spisa 30-43), obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva (list spisa 44), zapisnik o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika I. i II. očevid (list spisa 45-46), fotografije (list spisa 47-127), konto kartica (list spisa 137), Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka (list spisa 163-166), očitovanje građevinskog vještaka (list spisa 206-207), izdatnica, račun i radni nalog (list spisa 217-222). Tijekom postupka saslušan je građevinski vještak JT (list spisa 181-182) koji je dao svoj nalaz i mišljenje u ovom postupku te su saslušani svjedoci ŠT (list spisa196-197) i MT (list spisa 200-201).

15. Nisu izvedeni dokazi saslušanjem svjedoka ČT, FT, ST, ZT, NT i OT.

15.1. Nisu izvedeni dokazi knjigovodstveno-financijskim vještačenjem i ponovljeno građevinsko vještačenje.

15.2. Ovaj sud nije saslušao gore poimence nabrojane svjedoke obzirom su na iste okolnosti saslušani svjedoci ŠT i MT te je izvedeno građevinsko vještačenje na predložene okolnosti pa iz razloga ekonomičnosti i iz razloga jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno iz iskaza svjedoka te provedenog građevinskog vještačenja nisu saslušani ostali predloženi svjedoci.

15.3. Nije izveden dokaz knjigovodstveno-financijskim vještačenjem obzirom da tuženik nije osporio da je tužitelj isplatio 36.000,00 kuna oštećenom te je taj dokaz nepotreban. Nije provedeno ponovno građevinsko vještačenje obzirom da se vještak u svom podnesku od 21.listopada 2024. očitovao na okolnosti koje su iznijeli svjedoci te je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno. Također, građevinsko vještačenje provedeno je pravilno, vjerodostojno te je vještak svoj nalaz i mišljenje valjano i uvjerljivo obrazložio te ovaj sud nije našao nalaz nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja.

16. Iz obavijesti o otklonu odštetnog zahtjeva (list spisa 4 i 44) proizlazi da je CROATIA osiguranje 8. travnja 2020. otklonilo odštetni zahtjev INTERPRODIZAJNA d.o.o. U obavijesti je naveo da je po prijavi štete izvršen očevid na mjestu štete te je utvrđeno da je šteta nastala uslijed dugotrajnog djelovanja vlage na unutarnjim i vanjskim dijelovima stambene zgrade. Očevidom je utvrđeno kako se mjesto navodnog puknuća cijevi koje je uzrokovalo štetu nalazi 16 metara od oštećenog lokala te nije moguće povući pozitivnu uzročno-posljedičnu vezu obzirom na to da istekla voda na svom putu do oštećenog lokala nije oštetila niti jedan od lokala koji se nalaze između. Slijedom navedenih podataka koji su utvrđeni očevidom na mjestu događaja zaključili su kako uzrok štete ne leži u puknuću cijevi osiguranog objekta već se radi o nekom drugom uzroku. Slijedom ovog utvrđenja nema odgovornosti osiguranika za štetu koju je pretrpio INTERPRODIZAJN d.o.o. te je odštetni zahtjev otklonjen kao neosnovan.

17. Iz prijave štete od 12. studenoga 2019. potpisane od strane osiguranika KOMUNALIJE d.o.o. (list spisa 5-6) proizlazi da je prijavljena po broju police [broj police], osiguranik KOMUNALIJE d.o.o. te je navedeno kako se štetni događaj dogodio od 1. lipnja 2019. pa do početka 9. mjeseca kada se utvrdio obim i uzrok. U detaljnom opisu štetnog događaja navedeno je kako su potpuno uništeni zidovi u ukupnoj dužini 62 m2, voda je bila u podu gdje je postavljeno podno grijanje i tu je bila akumulirana. Isteklo je oko 40 000 litara vode. Stradao je namještaj na svim dijelovima uza zid, pod je opločen bračkim kamenom koji sada treba zamijeniti jer je sve plivalo u vodi. Šteta je nastala od 1.6.2019., salon je raskopan od 1.9.2019. kada je utvrđen obim i uzrok štete.

18. Iz police osiguranja broju [broj police osiguranja] (list spisa 7) proizlazi da osiguranje počinje dana 1.1.2016. te da su sastavni dio Ugovora o osiguranju Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1.5.2017., informacije ugovaratelju prije sklapanja Ugovora o osiguranju, NŽO-INF-1/2018 i Posebni uvjeti za kombinirano osiguranje stambenih zgrada u primjeni od 1. srpnja 1999. Ugovaratelje je KOMUNALIJE d.o.o., a osiguranik etažni vlasnici i suvlasnici. Polica je potpisana od strane ugovaratelja KOMUNALIJE d.o.o. i osiguravatelja CROATIA osiguranje d.d. 19. Iz privitka polici (list spisa 8, 22 i 24) proizlazi da je zgrada na adresi [adresa] predmet osiguranja.

20. Iz troškovnika sanacije štete (list spisa 9-10) proizlazi da su ga sastavile KOMUNALIJE d.o.o. za štetu koja je nastala u prizemlju zgrade u [adresa], u naravi poslovni prostor – salon namještaja s preslagivanjem kamena, sveukupni trošak sanacije je 98.071,60 kuna.

21. Iz nagodbe – sporazuma (list spisa 11-12) proizlazi da je sklopljena 15. prosinca 2020. između KOMUNALIJA d.o.o. i INTERPRODIZAJNA d.o.o. vezano za štetni događaj uzrokovan puknućem vodovodne cijevi u poslovnom prostoru u susjednoj zgradi u [adresa]. Izvršena je i obostrano prihvaćena procjena štete u iznosu od 98.071,60 kuna. Nagodba se knjiži temeljnicom danom sklapanja, kompenzacija se provodi sa 31. prosinca 2020. a ostale radnje po dogovoru, ali ne duže od jedne godine. Nagodba je potpisana i ovjerena od strane ugovaratelja

22. Iz ponude osiguranja od 9. veljače 2019. broj 228090040847 (list spisa 20- 21) proizlazi da je ugovaratelj KOMUNALIJE d.o.o. a osiguranik etažni vlasnici i suvlasnici zajedničkih dijelova zgrade. osiguranje počinje dana 1.1.2016. Sastavni dio ponude osiguranja su Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1.5.2017., informacije ugovaratelju prije sklapanja Ugovora o osiguranju, NŽO-INF-1/2018 i Posebni uvjeti za kombinirano osiguranje stambenih zgrada u primjeni od 1. srpnja 1999. Ugovaratelje je KOMUNALIJE d.o.o., a osiguranik etažni vlasnici i suvlasnici. Ponuda je potpisana od strane ugovaratelja KOMUNALIJE d.o.o. i osiguravatelja CROATIA osiguranje d.d.

23. Iz zapisnika o utvrđenim zahtjevima i potrebama za ponudu/ policu broj [broj police] (list spisa 23) proizlazi da KOMUNALIJE d.o.o. potvrđuje da su u zapisniku sadržani njegovi zahtjevi i potrebe za sklapanje Ugovora o osiguranju te da je zaprimio pripadajući dokument s informacijama o proizvodu osiguranja, informaciju ugovaratelju osiguranja te ostalu predugovornu dokumentaciju i primjenjujuće uvjete osiguranja. Zapisnik je potpisan od strane klijenta KOMUNALIJE d.o.o. i od strane CROATIA osiguranja d.d.

24. Iz Općih uvjeti za osiguranje imovine i Posebnih uvjeta za kombinirano osiguranje stambenih zgrada (list spisa 25-43) proizlazi da je u čl. 5. st. 2. Posebnih uvjeta navedeno da se zaštita proširuje na jednu ili više dopunskih osiguranih opasnosti već prema tome kako se ugovori i to na (između ostalog) 5. izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Čl. 14. st. 1. navedeno je da se izlijevanjem vode u smislu ovih uvjeta smatra: 1. neočekivano izlijevanje vode iz vodovodnih i odvodnih (kanalizacijskih) cijevi kao i uređaja za grijanje toplom vodom i na parno grijanje te drugih uređaja koji su priključeni na vodovodnu mrežu zbog oštećenja (loma, puknuća ili otkazivanje uređaja za upravljanje i sigurnost) tih cijevi i aparata. U čl. 14. st. 3. navedeno je da osiguranjem nisu obuhvaćene štete, između ostalih, zbog dotrajalosti, istrošenosti i korozije instalacija u prostorijama osiguranika, koje su dostupne kontroli osiguranika te od gljivica nastalih zbog vlage.

25. Iz zapisnika o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika I. i II. očevid (list spisa 45-46) proizlazi da je za osiguranika bio prisutan MT a za osiguratelja FT. Kao datum nastanka štete naveden je 1.10.2019., a mjesto nastanka štete je [adresa]. Iz opisa štete sa popisom oštećenja proizlazi da su očevidom na mjestu štete uočena oštećenja zidova i podova u lokalu stambene zgrade u prizemlju. Oštećenja su u obliku cvjetanja žbuke i oljuštene boje kao posljedica dugotrajnog djelovanja vlage počevši od poda do cca mjestimično najviše 1,1 metara visine sa svim vanjskim i unutarnjim zidovima lokala. Pod su kamene ploče koje su promijenile boju bez vidljivih znakova propadanja ili odignuća od podloge, položene na pijesak ispod kojeg je betonska ploča. Oštećeni je naveo da nije prije mogao primijetiti da se zidovi vlaže jer su bili obloženi zidnom oblogom, sve dok se vlaga nije pojavila iznad obloge. osiguranik i oštećeni su izjavili da je uzrok štete puknuće cijevi u nedovršenom lokalu u podu koji se nalazi u susjednoj zgradi, udaljenoj 16 metara od oštećenog lokala. Istekla voda na svom putu do oštećenog lokala nije oštetila nijedan lokal između. Utvrđivanje adrese zgrade u kojoj je uzrok štete i oštećene zgrade je otežano i nije do kraja razjašnjeno. Prema stanju u vrijeme očevida zgrada u kojoj je uzrok štete bi trebala imati adresu [adresa] dok oštećena zgrada [adresa]. Zgrada u kojoj je uzrok štete ima pločicu sa brojem 11, oštećena zgrada nema oznaku kućnog broja. prije formiranja ulice Hrvatskih branitelja zgrade su pripadale [adresa].

26. Iz fotografija (list spisa 47-127) su vidljiva oštećenja zidova i podova te vanjski izgled zgrade.

27. Iz konto kartice Nagodba-sporazum Interprodizajn, [adresa] (bivša [adresa]) (list spisa 137) proizlazi da je ukupno isplaćeno 36.000,00 kuna. Potpisano je i vidljiv je otisak štambilja KOMUNALIJE d.o.o.

28. Iz izdatnica, računa i radnog naloga (list spisa 217-222) proizlazi da je iz sredstava zajedničke pričuve zgrade na adresi [adresa] plaćen građevinski materijal, usluga traženja mjesta propuštanja na vodovodnoj instalaciji te usluge popravka vodovodne instalacije.

29. Ovaj sud je rješenjem posl. broj P-99/2021-15 od 3. listopada 2023. odredio građevinsko vještačenje te je imenovao ovlaštenog sudskog vještaka za građevinarstvo JT, dipl. ing. građ. iz Đurđevca, Ciglenska 2c, OIB [osobni identifikacijski broj]. Istim rješenjem odlučeno je da će se vještačenje provesti na okolnost da li je izljev vode zbog puknuća cijevi u zgradi na adresi [adresa] prouzročio utuženu štetu na zgradi u [adresa]. Odnosno, može li isključiti izljev vode zbog puknuća cijevi u zgradi na adresi [adresa] kao uzrok utužene štete na zgradi na adresi [adresa]. Također, vještačenje se provelo i na okolnost visine štete.

29.1. Dana 30. listopada 2023. ovaj sud je izveo dokaz uviđajem sa vještakom na mjestu štetnog događaja. Na temelju stanja spisa i na temelju podataka sa uviđaja, vještak JT je iznio Nalaz i mišljenje i dostavio ga sudu 30. studenoga 2023. (list spisa 163-166).

29.2. Iz Nalaza i mišljenja građevinskog vještaka JT proizlazi kako je pristupio na lokaciju u [adresa] gdje se nalazi višekatna stambeno-poslovna zgrada koja se sastoji od tri zasebne cjeline, tj. tri dilatacije. Ta je ulica prije bila odvojak [adresa] pa se prva dilatacija te zgrade vodi s adresom [adresa] dok su druge dvije dilatacije s adresom [adresa] i 5. Vještak je dalje naveo kako u stražnjem, nedovršenom lokalu prizemlja prve dilatacije je došlo do puknuća vodovode cijevi u podu prostorije. Mogući uzrok puknuća cijevi je smrzavanje jer prostor nije grijan. Pukla je pocinčana čelična cijev promjera ¾. To je dovod vode od vodovodne vertikale do lokala, pripremljeno za izvođenje vodovodnih instalacija u tom poslovnom prostoru. Vještak je naveo kako istjecanje vode iz puknute cijevi je moglo biti samo u tlo ispod temeljne ploče. Materijal temeljnog tla je porozan (šljunak i zemlja) pa je lako drenirao tu vodu u podzemlje. Horizontalna udaljenost mjesta puknuća vodovodne cijevi i oštećenog lokala je 18 metara uz zanemarivu visinsku razliku podnih površina od 50 centimetara. S obzirom da nije bilo znakova provlaživanja i štete na podu i zidovima susjednih lokala nije moguće da je voda iz puknute cijevi dospjela do prostora u drugoj dilataciji i tamo napravila štetu. Dakle, ne može se uzročno-posljedično povezati puknuće vodovodne cijevi u podu lokala u stražnjem dijelu prve dilatacije s nastalom štetom na podu i zidovima lokala u drugoj dilataciji. Ta šteta je mogla nastati uslijed raznih drugih uzroka: kapilarno dizanje podzemne vode iz temeljnog tla zbog slabe hidroizolacije, nedovoljno prozračivanje prostora zbog zidne obloge i dr. Vještak je naveo kako u vrijeme očevida na lokaciji oštećenog lokala su zatečeni potpuno sanirani i uređeni zidovi i podovi. Zidovi su gletani i obojeni zidnim bojama. Na podu su pločice od naravnog kamena. Nema nikakvih tragova oštećenja. Prema podacima iz spisa proteklo je određeno vrijeme od sanacije oštećenja pa nije moguće točno utvrditi vrstu i opseg radova koje je trebalo izvesti za sanaciju oštećenja, a u sudskom spisu se navode opisi štete na zidovima i podovima te je priložen troškovnik radova sanacije. Uslijed nastalih oštećenja trebalo je sanirati površine zidova lokala te podne površine. Vrste i količine potrebnih radova vještak je utvrdio prema podacima iz sudskog spisa a sukladno građevinskim normativima i pravilima struke. Kao ukupnu visinu štete na zgradi u [adresa] vještak je procijenio da je 12.752,00 eura. Zaključno, vještak navodi kako ne može uzročno- posljedično povezati puknuće vodovodne cijevi u podu lokala u stražnjem dijelu prve dilatacije s nastalom štetom na podu i zidovima lokala u drugoj dilataciji. Može isključiti izljev vode zbog puknuća cijevi u zgradi na adresi [adresa] kao uzrok utužene štete na zgradi u [adresa].

29.3. Na ovaj Nalaz i mišljenje tužitelj je pravovremeno istaknuo prigovore da se nije radilo o vlaženju do kakvog bi došlo zbog kapilarnog dizanja podzemne vode zbog slabe hidroizolacije ili nedovoljnog prozračivanja prostora već da je riječ o istjecanju vode u oštećeni poslovni prostor. Prigovara da ne postoji uzročno- posljedična veza između puknuća cijevi i nastale štete te da vodu iz puknute cijevi nije mogla upiti zemlja. Na visinu utvrđene štete nije imao primjedaba.

29.4. Na ročištu održanom dana 25. travnja 2024. saslušan je građevinski vještak JT (list spisa 181-182) koji je ostao kod svog pisanog Nalaza i mišljenja te se očitovao na prigovore tužitelja. U svom iskazu je pojasnio, obzirom na prigovor tužitelja da nije riječ o kapilarnom vlaženju već o vlaženju zbog isteka vode, kako je na fotografijama na zidovima vidljiva podbuhla žbuka, a podbuhla žbuka je posljedica dugotrajnog, polaganog djelovanja kapilarne vlage. Kratkotrajno djelovanje vode ne bi oštetilo zidove tako visoko (1 metar). Naveo je da ne stoji kako prije puknuća cijevi nije bilo nikakvog vlaženja u prostoru obzirom je na zidovima bila drvna obloga pa se vlaženje nije niti moglo vidjeti. Ponovio je kako je mišljenja da nema uzročno-posljedične veze između curenja iz puknute cijevi i štete na podu i zidovima polovnog prostora. Također, pojasnio je kako smatra da je do štete došlo bez obzira na curenje vode iz oštećene cijevi te da voda iz oštećene cijevi nije mogla doći do poslovnog prostora i uzrokovati tu štetu. Kapilarna vlaga koja je uzrokovala oštećenja na žbuki zidova je djelovala skriveno iza zidne obloge, nije se mogla isušiti, djelovala je dugotrajno i oštećenja su bila do visine 1 metra što je vidljivo na fotografijama. Dakle, sada kada je sanirano kapilarna vlaga se permanentno prosušuje kroz površinu zidova i nema tragova vlaženja.

29.5. Nakon provedenog vještačenja i iskaza građevinskog vještaka proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠT i MT na okolnost izgleda oštećenog lokala u vrijeme štete. Na navode svjedoka ovaj sud je tražio očitovanje građevinskog vještaka.

29.6. Iz očitovanja građevinskog vještaka (list spisa 206-207) u bitnome proizlazi kako nema foto-dokumentaciju u vrijeme curenja vode, a na priloženim fotografijama su vidljiva oštećenja na zidovima i podovima nakon prestanka navodnog curenja vode te nije obavljeno osiguranje dokaza na lokaciji. U vrijeme očevida u lokalu su zatečeni potpuno sanirani i uređeni zidovi i podovi te nije bilo nikakvih tragova oštećenja. S obzirom na stanje lokacije i podataka iz spisa vještak je ostao pri svom zaključku da eventualno curenje vode iz puknute vodovodne cijevi nije moglo biti uzrok nastalim oštećenjima na zidovima i podu poslovnog prostora kako je opisano u Nalazu i mišljenju te u iskazu danog na ročištu.

29.7. Ovaj sud prihvaća Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka JT, njegov iskaz dan na ročištu od 25. travnja 2024. te njegovo očitovanje na prigovore tužitelja izneseno u podnesku od 20. listopada 2024.

29.8. Nalaz vještaka je dan u skladu sa pravilima struke i vještine, detaljno elaboriran te sadrži pojašnjenja kako je došao do zaključka prezentiranog u mišljenju. Vještak je uvjerljivo iskazivao na ročištu te se očitovao na sve prigovore tužitelja te ih uspješno i uvjerljivo otklonio. U očitovanju vještaka, uz činjenične navode, vidljive su i opaske koje su pravne prirode. Obzirom da se vještačenje provodi kako bi se razjasnile odlučne činjenice, a sud na temelju utvrđenih odlučnih činjenica daje analizu i ocjenu te konačnu odluku o pravnoj stvari, tako ovaj sud nije uzeo u obzir iznesene pravne opaske, ali istovremeno je ovaj sud mišljenja kako iznesene pravne opaske ne utječu na pravilnost činjeničnih utvrđenja iznesenih u Očitovanju te se prihvaća Očitovanje.

30. Iz iskaza svjedoka ŠT danog na ročištu od 2. srpnja 2024. (list spisa 196-197), koji je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlenik tužitelja, proizlazi da su radnici tužitelja izašli na poziv gospodina MT i došli u salon namještaja gdje su našli vodu u visini 15 do 20 centimetara. Zatvorili su sve ventile na zgradi i krenuli istraživati. Ušli su u prostor do salona te vidjeli mokar laminat i pod. Svjedok nije mogao reći koliko dugo je voda curila, pretpostavlja da je trebalo neko vrijeme da nađe voda put od tog udaljenog mjesta gdje su našli curenje pa do salona. Naveo je da kad su stigli u salon namještaja voda je bila u salonu, stajala je tamo, nije mijenjala svoj nivo, a sam vlasnik je ispumpavao sa pumpom vodu, oni to nisu radili. Kad su otvorili laminat u susjednom lokalu vidjeli su da su tamo vertikale cijevi prema stanovima ali na njima nije isticala voda već je voda dolazila iz drugog lokala, a ne iz tog susjednog. Svjedok je naveo da oni kao firma nisu imali sredstva za utvrđivanje i otkrivanje puknuća ispod betona, to je radila firma iz Zagreba. Svjedok je naveo da od kad su oni došli na intervenciju pa do završetka ispumpavanja vode da je možda prošlo dva do tri sata. Naveo je da je voda u salon isticala iz zida te pojašnjava da je to zid koji je zajednički zid sa drugim lokalom koji je otprilike 50 cm viši od salona namještaja i da su nakon što je voda ispumpana vidjeli da od tud curi voda. Ta voda curila je iz zida kao da se običnu vrtnu pipu otvori na pola. Svjedok je naveo da kad su zatvorili ventil da voda nije dalje curila, a kad se voda ispumpala iz prostora vidjeli su ovo da curi što je bilo u tom kamenu koji je na zidu. Svjedok je naveo da je kvar koji je nastao puknuto koljeno na pocinčanoj cijevi koja cijev je priprema za postavljanje daljnjih vodovodnih instalacija u tom prostoru. Nakon što je kvar otklonjen nije bilo daljnjih istjecanja. Svjedok je naveo da je ranije dolazio u salon, kako bi očitavao vodomjer te nije obraćao pozornost da li ima vlage, to jest nije obraćao pozornost na prostor.

30.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka ŠT istinitim i vjerodostojnim te ga prihvaća u cijelosti.

31. Iz iskaza svjedoka MT danog na ročištu od 5. rujna 2024. (list spisa 200-201), koji je u vrijeme štetnog događaja bio direktor društva INTERPRODIZAJN d.o.o. u čijem je vlasništvu salon namještaja, proizlazi da se izlila voda u salon iz dilatacije susjedne zgrade. Navodi da su štemali da dođu do mjesta gdje izvire voda. Svjedok je pozvao KOMUNALIJE koje nisu mogle utvrditi od kud izvire voda pa je angažirana firma koja je pratila cijevi i utvrdila od kud izvire voda. Bila je dilema da li je riječ o oborinskim vodama ili je voda iz vodovoda (puknute vodovodne cijevi). Svjedok navodi da se sjeća da se događaj dogodio u studenom 2019., ujutro kad je došao vidio je da je salon sav pod vodom, bilo je nekih 10tak centimetara vode po cijelom salonu. Kupio je pumpu i akumulator i na mjestu gdje je izvirala voda iskopao rupu kako bi dobio mali „bazen“ i od tamo vodu prepumpavao van na parkiralište, a od tamo je voda odlazila u šahte na cesti. Navodi da je voda kontinuirano nadirala par dana i da je on cijelo vrijeme nju ispumpavao i metlom „istjerivao“ van iz salona. Kada su došle KOMUNALIJE prvo su zatvorile glavni ventil zgrade u kojoj se nalazi salon, ali je voda i dalje nadirala te su onda prešli u zgradu do, obavijestili stanare i zatvorili glavni ventil u toj zgradi i tada je voda prestala nadirati. Svjedok navodi da je prije štetnog događaja 2019. godine koristio taj prostor 20 godina. U tom objektu nikada nije bilo problema s kapilarnom vlagom, zgrada je bila napravljena kvalitetno, nikada nije bilo problema ni s vlagom ni sa oštećenjima. Navodi da je sada sve sanirano i sve je u redu. Svjedok navodi da je voda izvirala u tankom mlazu, kao da se zaboravi pipa zavrnuti do kraja pa ona „curka“, a kada je saniran kvar na „koljenu“ u napuštenom poslovnom prostoru susjedne zgrade više nije bilo curenja. Navodi da vlaga nije bila prisutna u prostoriji i prije opisanog štetnog događaja. U okolnim lokalima od mjesta napuštenog poslovnog prostora, navodi da je u lokalo do njegovog, koji se nalazi u istoj zgradi gdje je i napušteni poslovni prostor, bilo štete u vidu podizanja parketa od vlage.

31.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka MT istinitim i vjerodostojnim te ga prihvaća osim u dijelu uzročno-posljedične veze između štete na zidovima i podovima i puknuća cijevi te u dijelu da nije bilo kapilarne vlage jer drugačije proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu te iz Nalaza i mišljenja, iskaza i očitovanja građevinskog vještaka.

32. Sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

33. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

34. Iz gore izvedenih dokaza proizlazi kako je pukla vodovodna cijev u zgradi na adresi [adresa], a iz cijevi je curila voda. Proizlazi da su KOMUNALIJE d.o.o. upravitelj zgrade na adresi [adresa], u kojoj zgradi se nalazi lokal/salon namještaja društva INTERPRODIZAJN d.o.o. Iz Nalaza i mišljenja građevinskog vještaka JT proizlazi da je riječ o višestambenoj zgradi sa tri dilatacije, a prva dilatacija je na adresi [adresa] (gdje se nalazi cijev koja je pukla), dok se oštećeni lokal nalazi u trećoj dilataciji, na adresi [adresa]. Na lokalu u vlasništvu INTERPRODIZAJN d.o.o. 2019. godine utvrđena su oštećenja zidova i podova koja oštećenja su sanirana u potpunosti te nisu nastala nova oštećenja. Iz gore navedenih dokaza proizlazi kako je riječ o materijalnoj šteti čiju visinu je vještak utvrdio u iznosu od 12.752,00 eura.

35. Predmet ovog spora je isplata osigurnine temeljem nastanka osiguranog slučaja u iznosu od 36.000,00 kuna.

36. Nije sporno da je tuženik CROATIA osiguranje d.d. osiguratelj tužitelja KOMUNALIJE d.o.o. te nije sporno da se tužitelj pravovremeno obratio svom osiguratelju za naknadu štete kao ni da je tuženik izašao na očevid i izradio Zapisnik o očevidu i procjeni štete u kojem je opisao štetu i opseg oštećenja i izradio fotografije. Također nije sporno da je tuženik otklonio odštetni zahtjev tužitelja.

37. Sporno je postojanje uzročno-posljedične veze između izljeva vode zbog puknuća cijevi u zgradi na adresi [adresa] i utužene štete na zgradi u [adresa] te visina štete.

38. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) i Posebni uvjeti za kombinirano osiguranje stambenih zgrada (dalje: Posebni uvjeti).

39. Čl. 921. ZOO-a navodi da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

39.1. Čl. 922. st. 1. ZOO-a navodi da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom.

39.2. Čl. 943. st. 1. ZOO-a navodi da kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

40. Za utvrđivanje postojanja obveze osiguratelja na isplatu osigurnine potrebno je utvrditi da je sklopljen ugovor o osiguranju i da je nastao osigurani slučaj, odnosno događaj koji je prouzročen osiguranim rizikom.

41. Tužitelj i tuženik su nesporno sklopili Ugovor o osiguranju kako ga uređuje čl. 921. ZOO-a i to tužitelj kao ugovaratelj a tuženik kao osiguratelj. Činjenica da je Ugovor o osiguranju sklopljen nije bila sporna između parničnih stranaka. Iz Posebnih uvjeta proizlazi da je Ugovorom o osiguranju osigurani događaj nastanak štete na stambenoj zgradi dok je osigurani rizik izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Iz zapisnika kojeg je sastavio tuženik i priležeće dokumentacije proizlazi da je nastala šteta na osiguranoj stambenoj zgradi i to na podovima i zidovima. Dakle, ovaj sud je mišljenja da je dokazano da je nastupio događaj. Iz iskaza svjedoka ŠT i MT proizlazi da je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja pukla vodovodna cijev u susjednoj zgradi. Kako bi osiguratelj bio u obvezi isplatiti osigurninu potrebno je utvrditi da je nastupio događaj prouzročen osiguranim rizikom, a na temelju čl. 922. st. 1. ZOO-a. Na okolnost uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i osiguranog rizika izveden je dokaz građevinskim vještačenjem. Građevinski vještak je zaključio da nema uzročno- posljedične veze između puknuća cijevi i izlijeva vode iz te cijevi u jednoj zgradi i nastale štete na zidovima i podovima u lokalu druge zgrade. Također, vještak je utvrdio kako je paralelno na zgradu gdje se nalazi oštećeni lokal djelovala i kapilarna vlaga. Kapilarna vlaga nije osigurani rizik sklopljenog Ugovora o osiguranju. Vještak je u svom iskazu naveo da je do štete došlo bez obzira na curenje vode iz oštećene cijevi jer je kapilarna vlaga djelovala skriveno iza zidne obloge i nije se mogla isušivati te je uzrokovalo oštećenje zidova do visine od 1 metar, a sada kada su sanirani zidovi, kapilarna vlaga se permanentno prosušuje i nema tragova vlaženja. Dakle, nije dokazano da je curenje vode iz puknute cijevi u jednoj zgradi prouzročilo štetu na podovima i zidovima u lokalu druge zgrade.

41.1. Drugim riječima, čak i kada se prihvate tvrdnje svjedoka ŠT i KT, da je u studenom 2019. godine u poslovni prostor prodrla određena količina vode, prema nalazu i mišljenju vještaka taj događaj ne može se uzročno-posljedično povezati sa štetom koja je prijavljena tuženiku s osnove osiguranja, sve imajući u vidu utvrđenja vještaka da je mjesto puknuća cijevi od poslovnog prostora udaljeno 18 m, da je istjecanje vode moglo biti samo u tlo ispod temeljne ploče s obzirom na poroznost temeljnog tla, da je riječ o zgradi izgrađenoj tijekom 1980-tih godina, slijedom čega je horizontalna hidroizolacija do sada propala i vodopropusna. Imajući u vidu da prema utvrđenju vještaka oštećenja na zidovima bila do visine 1 m što podupiru i fotografije predmetnog poslovnog prostora i stanja zgrade od 13. i 21. studenog 2019. priložene uz Zapisnik o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika I i II očevid (list spis 45-127), sudu je prihvatljiv zaključak vještaka da je šteta u konkretnom slučaju nastala zbog nekog drugog uzroka (dugotrajnim djelovanjem kapilarne vlage i nedovoljnim prozračivanjem prostora zbog zidne obloge), a ne zbog puknuća vodovodne cijevi u susjednoj dilataciji zgrade.

41.2. Dakle, nije dokazana uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i osiguranog rizika, odnosno nije dokazano da je nastupio osigurani slučaj te nije ispunjena pretpostavka za isplatu osigurnine iz čl. 921. ZOO-a u svezi s čl. 943. st. 1. ZOO-a.

41.3. Kako tijekom postupka tužitelj nije uspješno dokazao uzročno- posljedičnu vezu između štete na zidovima i podovima (događaj) i izljeva vode iz cijevi (osigurani rizik) tako nema pravo na isplatu osigurnine iz sklopljenog Ugovora o osiguranju te je tužbeni zahtjev odbijen i odlučeno je kao u toč. I izreke ove presude.

42. Visina štete nastale na podovima i zidovima je utvrđena vještačenjem te proizlazi iz konto kartice, ali obzirom je tužbeni zahtjev odbijen zbog nepostojanja uzročno-posljedične veze tako je visina štete irelevantna.

43. Na ročištu održanom 22. veljače 2022. tužitelj je naveo da djelomično povlači tužbeni zahtjev za iznos od 62.071,60 kuna. Sud je tuženiku raspravnim rješenjem odredio rok od 8 dana za izjašnjenje o djelomičnom povlačenju tužbe. Niti u danom roku niti unutar 15 dana tuženik se nije očitovao na djelomično povlačenje te se temeljem čl. 193. st. 2. ZPP-a smatra daje pristao na povlačenje pa je riješeno kao u izreci rješenja.

44. Temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, budući nije uspio u sporu, tužitelj je dužan tuženiku, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

45. Tuženik je dana 9. prosinca 2024. putem e-komunikacije na spis dostavio troškovnik u kojem je zatražio troškove sastava podnesaka od 16. veljače 2022., 19. prosinca 2023., 9. svibnja 2024. i 8. studenoga 2024., svaki u iznosu od 200,00 eura, te troškove zastupanja na ročištu od 22. veljače 2022., 22. ožujka 2022., 2. srpnja 2024., 5. rujna 2024. i 10. prosinca 2024., svako u iznosu od 200,00 eura, sve uvećano za trošak PDV-a u ukupnom iznosu od 450,00 eura, dakle tuženik potražuje sveukupan trošak u iznosu od 2.250,00 eura. Također tuženik je zatražio trošak sudskih pristojbi prema odluci suda.

46. Gore navedeni zatraženi trošak opravdan je za vođenje ove parnice, ali nije pravilno obračunat.

47. Tuženiku je priznat trošak za sastav podnesaka od 16. veljače 2022., 19. prosinca 2023., 9. svibnja 2024. i 8. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr.8. t.1. OT), dakle ukupno 800,00 eura.

47.1. Tuženiku je također priznat trošak zastupanja na ročištu od 22. veljače 2022. i 22. ožujka 2022. u iznosu od 100,00 eura za svako ročište (Tbr.9. t.2. OT), te trošak zastupanja na ročištu od 2. srpnja 2024., 5. rujna 2024. i 10. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište (Tbr.9. t.1. OT), dakle ukupno 800,00 eura.

47.2. Tuženiku je priznat trošak PDV-a od 25% na osnovicu od 1.600,00 eura što iznosi 400,00 eura (Tbr. 46. OT).

47.3. Zaključno tuženiku se priznaje parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

48. Tuženiku nije priznat trošak zastupanja na ročištu od 22. veljače 2022. i 22. ožujka 2022. u zatraženom iznosu od 200,00 eura za svako zastupanje sukladno Tbr.9. t.1. OT, već u iznosu od 100,00 eura za svako postupanje sukladno Tbr.9. t.2. OT budući su navedena ročišta bila pripremna ročišta na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima. Dakle, tuženiku se ne priznaje trošak zastupanja za navedena ročišta u iznosu od 200,00 eura.

48.1. Tuženiku nije priznat trošak PDV-a na osnovicu od 1.800,00 eura, budući je sud izračunao kao osnovicu za obračun PDV-a iznos od 1.600,00 eura i sukladno tome priznao trošak PDV-a u iznosu od 400,00 eura te se tužitelj odbija sa zahtjevom za naknadu troška PDV-a u iznosu od 50,00 eura.

48.2. Zaključno tuženiku se ne priznaje parnični trošak u iznosu od 250,00 eura te je zahtjev za naknadu tog parničnog troška neosnovan i odlučeno je kao u točki III izreke ove presude.

49. U odnosu na trošak sudskih pristojbi, tuženik nema pravo na trošak sudskih pristojbi budući da nije pozvan na plaćanje istih pa taj trošak nije ni nastao. 50. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 24. siječnja 2025.

Sutkinja

Slavica Brekalo

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t.

3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.