Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex. vojarna „Sveti Križ“

Dračevac

Poslovni broj: K-368/2014

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po predsjedniku vijeća kao sucu pojedincu tog suda Mili Kragić, uz sudjelovanje zapisničarke Anele Krolo, u kaznenom postupku protiv okrivljenog ĆP, po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj:

K-DO-314/12 zbog kaznenog djela iz članka 233. st. 2. KZ/11., nakon javno održane rasprave u nazočnosti Marije Mandarić zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu okrivljenog ĆP i njegovog branitelja odvjentika NP, a presude javno objavljene 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni: ĆP OIB: [osobni identifikacijski broj] sin Ć i N rođene R, rođen **.**.1986. s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, C, sa završenom SSS, po zanimanju elektromehaničar, vozač kamiona, zaposlen u Družianić d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], bez imovine, sa primanjima 7.000,00 – 7.500,00 kuna, vojsku služio u Sinju 2004., nije odlikovan, neoženjen, bez djece, neosuđivan, drugi kazneni postupak se ne vodi,

k r i v  j e

I. što je u razdoblju od 4. siječnja 2010. pa do 6. listopada 2011., u Slivnu zaposlen u ex. Hrvatskoj pošti d.d. Zagreb, sada HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb na radnom mjestu operatera II, u Diviziji pošta, Poštanski ured 21 [adresa], ujedno kao voditelj poštanskog ureda i jedini računopolagač, u nakani da za sebe zadrži veliki iznos novca, povlačio velike iznose novca u blagajnu i uzimao ih za sebe, pa kako bi prikrio prisvajanje novca, dana 6. listopada 2011., kada je stanje blagajne bilo 289.998,21 kn izvršio korekciju blagajne za 275.129,62 kune, odnosno prikazao stanje u blagajni od 14.868,59 kuna, na koji način je učinio štetu ex. Hrvatskoj pošti d.d. Zagreb, sada HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb u iznosu od 275.129,62 kune,

II. dakle, protupravno prisvojio tuđu pokretnu stvar koja mu je povjerena na radu, a vrijednost pronevjerene stvari je velika,

čime je počinio kazneno djelo protiv imovine - pronevjeru – djelo opisano i kažnjivo u čl. 233. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21, dalje: KZ/11).

III. Okrivljeni ĆP na temelju odredbe čl. 233. st. 2. KZ/11.

se osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedna) godina.

IV. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. okrivljenom ĆP se izriče

u v j e t n a  o s u d a

te kazna zatvora 1 (jedna) godina se neće izvršiti, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju odredbe čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje u tekstu: ZKP/08.) oštećenom trgovačkom društvu HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb se dosuđuje imovinsko pravni zahtjev u iznosu 36.515,97 Eur-a[1] (tridesetšesttisućapetstopetnaesteuraidevedesetsedamcenti)/275.129,62

kn

(dvjestosedamdesetpettisućastodvadesetdevetkunaišezdesetdvijelipe), kojeg je okrivljeni ĆP dužan platiti u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

VI. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08. dužan je okrivljeni ĆP platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.710,00 EUR-a

(tisućusedamstodeseteura)

/

12.884,00

kn

(dvanesttisućaosamstoosamdesetčetirikune) od čega za trošak knjigovodstvenog vještačenja stalnog sudskog vještaka Snježane Galić je 1.444,02 EUR-a te iznos 265,98 EUR-a na ime paušalne svote, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

VII. Na temelju odredbe članka 452. točka 6. ZKP/08.

prema okrivljenom ĆP OIB: [osobni identifikacijski broj]

odbija se optužba

da bi nakon počinjenog kaznenog djela pod točkom 1., u istom mjestu, kao odgovorna osoba odnosno voditelj pošte u Slivnu, ujedno zadužen i sa poslovnom 1 Službeni tečaj konverzije je 1 euro = 7,53450 kuna

dokumentacijom, protivno odredbama čl. 4. Zakona o računovodstvu uništio svu poslovnu dokumentaciju za 2010. i 2011., odnosno razdoblje od 01. siječnja 2010. do 6. listopada 2011., koje je bio dužan čuvati,

dakle, poslovne knjige i isprave koje je po zakonu obvezan čuvati uništio,

pa da bi time počinio jedno kazneno djelo protiv gospodarstva – povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga – djelo opisano i kažnjivo po čl. 248. st. 1. Kaznenog zakona

VIII. Na temelju odredbe čl 149. st. 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci okrivljenika u odbijajućem dijelu padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom uvodno označenu optužnicu protiv okrivljenog ĆP, zbog kaznenih djela iz čl. 233. st. 2. u svezi st. 1. i dr. KZ/11., s time da je zastupnica optužbe izmijenila činjenični opis kaznenog djela na raspravi od 19. siječnja 2023.

Na temelju odredbe čl. 19. b st. 3. ZKP/08. raspravu u postupku je proveo predsjednik vijeća kao sudac pojedinac.

Okrivljeni ĆP je negirao počinjenje kaznenih djela, pa imajući u vidu takav njegov stav o optužbi, izvodili su se dokazi.

U dokaznom postupku pročitane su i pregledane: prijava radnika ĆP zbog osobito teške povrede (list 12-13 spisa), odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu (list 14-17 spisa), izjava ĆP od 12. listopada 2010. (list 19 spisa), stanje kase, šalterske blagajne, promet šalterske blagajne od 6. listopada 2011. (list 20-26 spisa), zapisnik o saslušanju radnika ĆP od 14. listopada 2011. (list 27-29 spisa), izvješća o analizi dokumentacije PU 21272 Slivno od 27. listopada 2011. (list 32-38 spisa), dnevnik Glavne blagajne za razdoblje od 4. siječnja 2010. do 12. listopada 2011. (list 39-78 spisa), dnevnik Glavne blagajne za razdoblje od 3. siječnja 2011. do 10. listopada 2011. (list 79-111 spisa), stanje kase od 4. siječnja do 31. prosinca 2010. (list 112-278 spisa), stanje kase od 3. siječnja 2011. do 10. listopada 2011. (list 279-408 spisa), promet poštanskog ureda [adresa] za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. listopada 2012. (list 456 spisa), obavijest HP d.d. Ured za pravne poslove Zagreb broj HP-7-5531/12 od 22. srpnja 2013. (list 479 spisa), obavijest Ureda za pravne poslove Hrvatska pošta d.d. sa dokumentacijom (list 480-755 spisa), podnesak Hrvatske pošte sa prilozima od 2. veljače 2022. (list 817-847 spisa). Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedoka RP od 3. prosinca 2012. (list 427-431 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka CP od 4. prosinca 2012. (list 432-435 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka AP od 4. prosinca 2012. (list 436-439 spisa). Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedokinje FP sa rasprave od 11. veljače 2020. (list 799-801) i zapisnik o ispitivanju vještaka Snježane Galić sa rasprave od 3. listopada 2022. (u spisu list 857-859). Pročitan je i pregledan izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 861 spisa) te je ispitan okrivljeni.

Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 3. i 4. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog obrane za pribavu isprava koje bi potvrdile unos i prijem gotovog novca u pošti i izvođenja novog dokaza knjigovodstvenim vještačenjem dokumentacije u spisu predmeta. Uvažajući rezultate provedenog postupka i dokaza koji su utvrđeni, uvažavajući navode vještaka o dostupnosti dokumentacije, te posebno vodeći računa o navodima oštećenika iz podneska od 2. veljače 2022. nije moguće pribaviti dokumentaciju koju predlaže branitelj i taj dokazni prijedlog je neprikladan, a uvažavajući izvedene dokaze kojima je činjenično stanje u ovom predmetu u dovoljnoj mjeri utvrđeno, novim knjigovodstvenim vještačenjem bi se postupak nepotrebno odugovlačio, zbog čega je i odbijen.

U obrani pred ODO Sinj 28. rujna 2012. okrivljeni ĆP se branio da nije počinio terećeno kazneno djelo. Novac nije uzimao, moguće da je slučajno takao neku tipku na računalu, pa je tako došlo do ispravljanja poslovnih podataka u računalu. Poslovnu dokumentaciju je predao nadležnima. Novac nije uzimao za sebe, a do manjka u blagajni je došlo jer nije bio obučen za rad na računalu, niti osposobljen za obavljanje voditelja područnog poštanskog ureda. Redovito, jednom mjesečno se vršila kontrola rada, a on sam nije primijetio stanje blagajne sa velikom svotom novca sve do kraja radnog dana kada je saznao da se ovakvo stanje blagajne vodi već od početka 2011., a to je saznao iz otkaza kojeg je dobio od Hrvatske pošte. Provala u poštanski ured, ni otuđenja novca nije bilo, niti je primijetio. S njim je još radio pismonoša HP koji nije bio zadužen za novac i blagajnu. Okrivljeni navodi da je on bio odgovoran za poslovanje u Poštanskom uredu u Slivnu. Pred sudom okrivljeni se branio kao prilikom svojeg ispitivanja pred ODO Sinj 28. rujna 2012., dodatno navodeći. Novac koji je za vrijeme svojeg rada u pošti u [adresa] primio dostavljen je iz poštanskog ureda u Splitu. Novac je obično dolazio u vrećama i on bi taj novac preuzeo i u računalo evidentirao njegov primitak. Uz novac, u vreći je dolazio i jedan papir kojeg bi potpisao i vratio natrag u Split. Ne zna zašto tijekom nadzora njegovog rada u Poštanskom uredu Slivno nije pronađena dokumentacija o poslovanju poštanskog ureda. Izričito tvrdi da nikakvu poslovnu dokumentaciju nije uništio. Imao je problem oko skladištenja iste, držao ju je u vrećama po podu i to je ometalo kretanje unutar ureda. Pitao je RP što će napraviti s dokumentacijom i po njegovom savjetu dio dokumentacije poslao je nadređenima u Split. Ne zna što je poslao u [adresa], a RP mu je kazao da svu dokumentaciju treba slati u Split. Uopće mu nije poznato je li potrebno izlučivati dokumentaciju i eventualno je čuvati u nekim rokovima. Kada je uočio da je u blagajni bilo stanje kako se navodi u činjeničnom opisu, onog dana kako se i tereti izvršio je korekciju blagajne i prikazao stanje u blagajni kako to piše u činjeničnom opisu. U blagajni nije imao iznos od 289.998,21 kn gotovog novca. Ovo knjiženje uradio je da bi stanje blagajne odgovaralo stvarnom stanju novca misleći da ovaj iznos zbog nekih razloga pogrešno naznačen. Ne zna kako je to napravio, najvjerojatnije pritiskanjem tipke delete ili enter na računalu. Želi kazati da je u nadzor njegovog rada redovito dolazio RP i nikad ranije nije imao primjedbu na rad, niti je utvrdio neku nepravilnost. Zbog ovih događanja u pošti dobio je otkaz. Tijekom rada nije uočio da bi stanje blagajne kako je pokazivalo računalo bilo drugačije od stvarnog stanja novca u blagajni. Sve isplate novca uključivo mirovine i ostalo je uredno vršeno, nitko nije imao primjedbi na njegov rad.

Na upit branitelja okrivljeni je opisao postupak primanja odnosno dotacija gotovog novca iz centralnog poštanskog ureda i vršio se tako što bi u poštanski ured u [adresa] njihov dostavljač donio novac u vreći u kojem se nalazio dokument o iznosu novca. Taj dokument potpisivao bi i odmah u računalo u pošti Slivno unosio iznos tako primljenog novca. Ovaj dokument nakon potpisivanja odmah je davao djelatniku koji je donio novac. No, ponekad taj dokument ne bi odmah vratio nego bi ga potpisanog poslao telefaxom. Ne zna je li u pošti Slivno ostajao primjerak dokumenta koji je dolazio uz novac. U svakom slučaju ako je ovaj dokument odaslao faxom, u pošti je ostao izvornik.

Na upit suca je li uz komisiju brojio novac koji bi ovako primio, okrivljeni se branio kako za to nije imao nikakvu komisiju. Sam bi novac prebrojio i u računalo unio podatak o novcu koji je primio. Nije mu poznato je li prilikom korekcije blagajne trebao ičiji dozvolu za tu radnju ili koga o tome obavijestiti. Nikoga nije obavijestio da u blagajni nedostaje 275.129,62 kune gotovog novca i ne zna zašto nije obavijestio nadređene. Mislio je da je ovo greška u radu kompjutera koja je možebitno nastala zbog nestanka električne energije, jer je često nestajalo struje.

Zaposlen je i prima plaću oko 7.000,00 – 7.500,00 kuna, nije oženjen i nema djecu. Nije vlasnik nikakve imovine.

Uvažavajući činjenični opis kaznenog djela i obranu okrivljenog u postupku nije sporno da je okrivljeni ĆP u razdoblju od 4. siječnja 2010. pa do 6. listopada 2011., u [adresa] bio zaposlen u ex. Hrvatskoj pošti d.d. Zagreb, sada HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb na radnom mjestu operatera II, u Diviziji pošta, Poštanski ured 21 [adresa], ujedno kao voditelj poštanskog ureda i jedini računopolagač i da je 6. listopada 2011., kada je stanje blagajne bilo 289.998,21 kn izvršio korekciju blagajne za 275.129,62 kune, odnosno prikazao stanje u blagajni od 14.868,59 kuna.

Navedeno okrivljeni ne osporava, a to proizlazi i iz stanja kase, šalterske blagajne, promet šalterske blagajne od 6. listopada 2011. izvješća o analizi dokumentacije PU 21272 [adresa] od 27. listopada 2011., dnevnika Glavne blagajne za razdoblje od 4. siječnja 2010. do 12. listopada 2011., dnevnika Glavne blagajne za razdoblje od 3. siječnja 2011. do 10. listopada 2011., stanja kase od 4. siječnja do 31. prosinca 2010., stanja kase od 3. siječnja 2011. do 10. listopada 2011., prometa poštanskog ureda Slivno za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. listopada 2012., obavijesti Ureda za pravne poslove Hrvatska pošta d.d. sa dokumentacijom, iskaza svjedoka RP, CP i AP, FP te vještačenja vještaka Snježane Galić.

Kao sporno trebalo je utvrditi je li okrivljeni ĆP u inkriminiranom periodu povlačio velike iznose novca u blagajnu i je li iznos 275.129,62 kuna uzeo za sebe i je li korekciju blagajne izvršio kako bi prikrio prisvajanje novca. Sporno je i je li HP- Hrvatskoj pošti d.d. Zagreb svojim postupanjem pričinio štetu u iznosu od 275.129,62 kuna.

Svjedok RP u iskazu je naveo da je od travnja 2011. bio voditelj Područja dostave Imotski u koji spada i Poštanski ured 21272 u [adresa]. Kada je došao u Imotski u prosincu 2009. radio je kao operater na šalteru-radnik do travnja 2011., nakon čega je postavljen za voditelja Područja dostave Imotski. Kada je došao za voditelja već je bio zaposlen u Područnom uredu u Slivnu Bože ĆP kao voditelj tog ureda, odnosno operater. Sa njim kao poštonoša je bio zaposlen HP. U Uredu s njim više nitko nije radio. Njegov zadatak je bio pola radnog vremena raditi kao šalterski radnik - izdavao je pošiljke, primao i izdavao pismena, primao novac za uplate troškova el. energije i drugih što bi došli uplaćivati građani raznim primateljima. Isto tako je bio zadužen za isplatu novca, primatelj mirovina, socijalno, putni nalozi i slično. On je bio zaposlen od studenog 2009. sve do listopada 2011. Tada je dobio izvanredni otkaz ugovora o radu jer je utvrđeno da je izvršio korekciju stanja glavne blagajne te uništio svu dokumentaciju Hrvatskih pošta d.d. sa kojom je bio zadužen u Poštanskom uredu u Slivnu. Naime, voditelji poštanskih ureda odnosno operateri zaduženi su za cjelokupnu imovinu, dokumentaciju, povjereni novac i druge vrijednosti tijekom rada. Od stručnog suradnika Divizija Pošta gospodina CP obaviješten je da se nešto čudno događa u Poštanskom uredu u Slivnu, odnosno da je napravljena korekcija stanja blagajne i to u velikom iznosu i da provjeri o čemu se radi. Kad je došao u Poštanski ured utvrdio je da je zaista izvršena korekcija, odmah je gospodina ĆP uputio u Split na razgovor da se javi direktoru AP, preuzeo je ured uz djelatnicu SP koja je preuzela rad u uredu. Poslovanje je doveo na početno stanje koje se poklapalo sa dokumentacijom. Inače, šalterski radnici koji primaju uplate, odnosno isplate u uredu moraju imati dokumentaciju o svim transakcijama za svaki dan, a dokumentacija se čuva od najmanje 1,5 godinu do 7 godina. Kako je htio provjeriti iz pisane dokumentacije stvarno stanje odnosno odgovara li takvo stanje onom korigiranom o stanju blagajne, okrivljeni mu nije mogao dati dokumentaciju, niti se nalazila u uredu. ĆP mu je rekao da nema dokumentacije jer da ju je poslao u Split na uništenje. Međutim, za takvo svoje kazivanje da je poslao na uništenje nema nikakvih dokaza, niti je mogao dokazati ni pokazati, niti je bilo traga u pošti da je poslao kao što je to propisano. Primijetili su da je uništio svu dokumentaciju koja je stara do 7 godina. Međutim, većinu dokumentacije koje ne treba čuvati do danas je sačuvao u uredu u [adresa]. Tu dokumentaciju je trebao poslati na uništenje, ali nije jer čeka okončanje postupka po ovoj kaznenoj prijavi.

Po njemu ĆP poznaje rad na računalu jer zašto bi on prihvatio posao sa radom na računalu, ako ne poznaje. Prije no što je postao voditelj bio je poštonoša na zamjeni, pa je mogao vidjeti kako i na koji način radi voditelj ureda i šalterski radnik. Stoga smatra da je znao rad i koje obveze prihvaća kao voditelj, odnosno operater ureda u [adresa].

Što se tiče uništene dokumentacije, uništene su sve liste o prijemu uplata od strane građana prema raznim subjektima odnosno uništene su liste dnevnog rada, a u dnevnom radu su zabilježene uplate, isplate, prijem i otprema preporučenih pošiljki kao i svih drugih pošiljki u Poštanskom uredu. Nije imao niti jedan list za zadnjih par godina, a okrivljeni mu je kazao da ih je poslao na uništenje u Split prije par dana. Naime, 11. listopada 2011. zajedno sa SP po nalogu AP otišli su u Poštanski ured kako bi utvrdili o čemu se radi. Tada su utvrdili da nedostaje ova dokumentacija i okrivljeni je rekao da je prije par dana poslao svu dokumentaciju na uništenje. Nije trebala biti uništena dokumentacija koja je stara do 2 godine, već ona kojoj je prošao rok za vraćanje od prije. No, tada su utvrdili da je uništena dokumentacija koja se morala nalaziti u uredu, a nije uništena ona od prije. Nakon što su utvrdili ovo za dokumentaciju i da je izvršena korekcija stanja u blagajni, odmah su izvješće proslijedili AP izvršnom direktoru. Rekao im je da preuzmu ured, a sutradan odnosno 12. listopada 2011., dobio je nalog da od okrivljenog uzmu pisanu izjavu u svezi njegova postupanja korekcije u blagajni, što je učinio te tu izjavu potpisao i pečatirao pečatom Poštanskog ureda u Splitu i poslao u Split. Na upit zašto nije zatražio okrivljenikovu izjavu 11. listopada 2011. kada je vršio kontrolu, to nije učinio, jer su najprije utvrđivali stanje blagajne, popisali svu dokumentaciju koju su tu zatekli kao i robu, a po nalogu AP, okrivljeni ĆP je otišao u Split na saslušanje. No, kada su ga pitali da im preda dokumentaciju, odnosno liste dnevnog rada on ih nije dao, niti ih je imao, već je rekao da ih je sve poslao na uništenje u centralu u Split. Nije mu poznato je li bilo nezadovoljnih građana koji su vršili reklamaciju da nisu primili novac, mirovine i slično, a niti mu je poznato da je bilo primjedbi građana koji bi uplaćivali novac, pa povratno reklamirali da novac nije stigao na adresu primatelja. Na upit što znači korekcija stanja u blagajni, svjedok navodi kako je u vezi toga otišao kod direktora i ne zna zašto je to napravio. On sam nikada nije ni pomislio da tako nešto učini, a niti oni kao zaposlenici smiju ući u tu aplikaciju, niti pomisliti, a i ne ući. Inače, do korekcije stanja u blagajni je teško doći, a to znaju osobe koje dugo rade na računalu i specijalizirane odnosno ovlaštene su za te poslove. To se ne može napraviti samo slučajnim pritiskom na jednu tipku, jer je to veoma složena operacija i nije dozvoljena raditi šalterskim radnicima što je bio ĆP. Upitan da iskaže je li mu poznato da bi iz blagajne nestao gotov novac, navodi da to nije mogao utvrditi jer je ĆP uništio sve dokumente temeljem kojih bi se moglo utvrditi. Na upit gdje se nalazi to računalo, svjedok je odgovorio u Poštanskom uredu u Slivnu, ali podaci koji se unose svaki dan u računalo se periodično automatizmom uništavaju i upravo stoga je potrebno čuvati faktičnu odnosno papirnatu dokumentaciju temeljem koje bi se mogle izvršiti provjere stvarnog stanja blagajne. Računalo na kojem je radio ĆP se nalazi u Poštanskom uredu u Slivnu. Liste koje su ostale u računalu su mu izlistali djelatnici

"

Odjela informatike u Splitu, jer on ne može toliko „duboko ući u računalo. Te liste su dostavljene uz kaznenu prijavu. Na upit je li se u budućnosti može dogoditi situacija da građanin dođe reklamirati svoju uplatu za plaćanje troškova el. energije i sl. uplaćene tijekom kritičnog vremena dok je radio osumnjičeni ĆP, svjedok je naveo da se korekcija stanja u blagajni ne odnosi na korekciju tog novca, nego samo novca s kojim je on zaduživan internim dotacijama potrebnim od glavne blagajne Hrvatskih pošta Split za isplate mirovina, putnih naloga, socijala i slično prema građanima odnosno primateljima. Je li okrivljeni uplaćivao novac građana prema HEP-u i dr. to nisu mogli utvrditi, jer nedostaje dokumentacija. Čuo je da je ĐP radila u pošti, no s njom nije radio. Nije mu poznato da bi ona obučavala okrivljenog radu na računalu.

Svjedok CP u svojem iskazu je naveo da je zaposlen u Hrvatskoj pošti od 1985., a od početka 2011. na radnom mjestu stručnog suradnika izvršnog direktora Grupe područja Split-Dubrovnik. Njegov posao je više stručno-savjetodavne naravi u odnosu na direktora i na voditelje Područja dostave. Sudjeluje i u stegovnim postupcima prema djelatnicima koji povrijede pravila poslovanja. Odlučuje o svim pritužbama na području nadležnosti od Dubrovnika do Splita. Voditelj Dostave iz Imotskog gospodin RP je podnio direktoru prijavu protiv ĆP, radnika iz Poštanskog ureda u Slivnu, što mu je direktor prenio. Poznato mu je da je direktor razgovarao sa RP i rekao mu da ĆP više ne dolazi na posao, jer je suspendiran do okončanja ovog postupka. Vođen je stegovni postupak protiv ĆP u [adresa] gdje su ga saslušali, a nakon tog saslušanja sukladno pravilima, predmet dostavili na odluku Centrali Hrvatskih pošta u Zagrebu. Poznato mu je da je ĆP dobio otkaz. Osobno nije vršio kontrolu njegova rada u poštanskom uredu, niti ga je poznavao dok nije došao u Split. ĆP je bio radnik u Poštanskog ureda Slivno i voditelj tog ureda te je bio odgovoran za njegovo poslovanje, a njemu neposredno nadređeni bio je RP. Smatra da je okrivljeni bio osposobljen za rad na računalu jer se posao obavljao i radom na računalu. Za poslovnu dokumentaciju u uredu u [adresa] je bio odgovoran ĆP, a na upit gdje bi se trebala nalaziti službena dokumentacija ureda, svjedok je naveo u svakom uredu kojem i pripada. Svaki ured ima svoju arhivu. Što se tiče stegovnog postupka protiv ĆP vođen je zbog toga jer je prema dokumentaciji radni dan 5. listopada 2011. završio s 280.000,00 kuna, a 6. listopada 2011., otvorio je blagajnu sa nekih 15.000,00 kuna. To je napravio administrativno, bez uporišta u dokumentaciji. Direktor je angažirao jednog od radnika da pregleda podatke u računalu i dokumentaciju prije no što se uključila interna kontrola iz Zagreba. Tada su utvrdili ovu korekciju stanja blagajne. Što se tiče vremena čuvanja dokumentacije svjedok je naveo da svaki ured treba čuvati službenu dokumentaciju vezanu uz poštanski promet, npr. preporučene pošiljke, paketi, vrijednosna pisma, a dokumentacija koja se odnosni na novčano poslovanje odnosno uplate novca i isplate novca, čuvaju se 5 godina. Ako postoje neke indicije da bi bile predmet spora ta dokumentacija se izdvaja i ne uništava se sve dok se ne otklone sve sumnje. Koliko se sjeća u [adresa] je utvrđeno da okrivljeni nije uopće poštivao te propise o čuvanju isprava, tako da u uredu nije zatečena dokumentacija koja je s obzirom na vrijeme nastanka tu morala biti. Za svaku radnju u računalu postoji i papirnata dokumentacija, posebno za novčanu transakciju. U ovom uredu koliko mu je poznato takve dokumentacije nije bilo. Što se tiče ĐP zna da je radila u pošti na području Imotskoga, a ne zna je li radila u Poštanskom uredu u Slivnu. Kadrovski raspored zaposlenika po sistematizaciji vršili su izvršni direktor AP i RP.

Svjedok AP u iskazu je naveo da je bio zaposlen u Hrvatskoj pošti od 1997., kao poštonoša, radio je na mjestu kontrolora, voditelja Odjela HP-expresa, tehnologa, voditelja operativne jedinice, poslovima prodaje, da bi tijekom svibnja 2011. bio postavljen na mjesto izvršnog direktora sektora dostave za područje GP-3. Kao izvršni direktor između ostalog je zadužen za organiziranje redovitih poslova na svojem području, uz odgovornost za uredno poslovanje za području Splita i Dubrovnika.

Početkom listopada 2011. netko od zaposlenika u glavnoj blagajni, misli JP ili ČP obavijestila ga je da nešto nije u redu sa glavnom blagajnom u Poštanskom redu u Slivnu. Nakon toga pozvao je voditelja RP da povjeri o čemu se radi i utvrdi činjenice zašto je došlo do promjena. Naime, ĆP kao radnik Područnog ureda u Slivnu prije takve promjene mora obavijestiti voditelja područja u Imotskom, tražiti za takvu promjenu od njega odobrenje, pa je mislio da mu je on (RP) to i dao. Rekao je da ništa ne zna, pa ga je uputio da ode u [adresa], što je on i učinio. Povratno, telefonom ga je izvijestio kako ĆP nema dokumentaciju temeljem koje su vršene bilo koje novčane transakcije kroz dulje razdoblje i da je ĆP rekao da je dokumentaciju poslao na uništenje. Sjeća se da su ĆP tijekom ispitivanja u Splitu pitali za manipulativne isprave, a on je slijegao ramenima i govorio ono što je rekao i RP. Isprave se čuvaju od 18 mjeseci pa do 5 godina, a neke i duže. ĆP nije imao dokumentaciju koju je trebao sačuvati, dok je imao dokumentaciju koju je već ranije trebao uništiti. Kako su utvrdili da je povrijedio radne obveze i način poslovanja, poslao je u [adresa] da se u uredu izvrši dodatna kontrola, a od voditelja RP zatražio da od ĆP uzme pisanu izjavu o navedenim postupcima, što je i učinio. Nakon toga ĆP je pozvan na interno saslušanje na kojem su bili kolege A, CP, F i on (svjedok). Tijekom saslušanja postavljali su mu pitanja na koja je u najvećem broj slučajeva slijegao ramenima, a u svezi manipulativnih isprava rekao je da ih je poslao na uništenje. U njegovom ponašanju utvrđene su povrede iz radnog odnosa, o čemu su obavijestili Ured za ljudske resurse u Zagrebu, a oni su donijeli odluku kojom je ĆP dobio izvanredni otkaz ugovora o radu, a odluka je pravomoćna. Raspored voditelja po područnim uredima je vršio voditelj područja. RP je na to mjesto postavljen tijekom travnja 2011. kada je ĆP već bio raspoređen kao operater u Poštanskog ureda u Slivnu. On je bio odgovoran za uredan rad tog ureda i bio je dužan o svim problemima izvijestiti voditelja područja u imotskom, odnosno RP. Kao što sam rekao on nije o toj promjeni obavijestio RP. RP im je kazao da nije pronašao manipulativnu dokumentaciju za koju je ĆP rekao da ju je dostavio na uništenje. Svaki operater mora znati da to ne smije raditi. ĆP je zadržao staru dokumentaciju koju je trebao uništiti, a uništio onu koju nije trebao.

Svjedokinja FP u svojem iskazu je navela da joj je poznat ĆP. Upoznala ga je u Poštanskom uredu u Imotskom, a tada je u tom uredu radio kao dostavljač. Poznaje ga kao urednog i odgovornog radnika. Ne zna točno kada, ali nakon nekog vremena otišao je na radno mjesto u Poštanski ured u Slivno, kao voditelj tog ureda. Po njoj u tom trenutku to nije bila dobra poslovna odluka jer ĆP nije bio kvalificiran, ni obučen za takvu poslovnu ulogu. Dok je radio u Poštanskom uredu u Imotskom, bila mu je neposredno nadređena. Nakon što je otišao u Poštanski ured Slivno, često su se čuli telefonom, jer ju je kontaktirao u svezi problematike obavljanja posla, a ona mu je rado pomagala. Otišla je u mirovinu 31. prosinca 2009. godine i više nije bila radno angažirana u Poštanskom uredu u Imotskom. No, i nakon što sam je otišla u mirovinu često bi je okrivljeni ĆP telefonom kontaktirao i tražio pomoć u poslovanju. Jedne prigode osobno je bila u Poštanskom uredu u Slivnom gdje je u knjigovodstvenom smislu pomagala oko izrade godišnje inventure. To je bilo u svakom slučaju prije 31. prosinca 2009., a to zna jer je tog datuma otišla u mirovinu, a kada mu je pomogla oko ove inventure još uvijek bila je zaposlena u Poštanskom uredu u Imotskom. Nema nikakvih saznanja da bi se ĆP teretio za kazneno djelo pronevjere, niti ima saznanja da bi iz poštanskog ureda [adresa] povlačio kakav novac u blagajni i uzimao ga i zadržao za sebe. Koliko se može sjetiti prilikom tog pomaganje kod obračuna inventure nije bilo manjka novca. Ne sjeća se u kojoj godini mu je ovako pomogla u poslu.

Na upit zastupnice optužbe, svjedokinja je odgovorila da ne zna točko kada je okrivljeni došao na radno mjesto dostavljača u Poštanski ured Imotski, niti koliko je dugo radio taj posao. Dok je radio u Poštanskom uredu Imotski za prirodu posla kojeg je obavljao nije mu trebao, niti se služio sa računalom.

Odgovarajući na pitanje branitelja okrivljenika, svjedokinja je navela kako vrsta poslova koje je okrivljeni obavljao u Poštanskom uredu u Slivnom se razlikovala od one koje je obavljao u Poštanskom uredu u Imotskom. U Imotskom je radio kao dostavljač, dok je u [adresa] obavljao sve poslove koji se po prirodi posla u jednom poštanskom uredu obavljaju. Tada ĆP nije bio jedini zaposlenik Poštanskog ureda u Slivnu, radio je još jedan zaposlenik kao listonoša. Sva poslovna dokumentacija se vodila putem računala i isključivo putem računala. U Poštanskom uredu u Slivnom je postojalo jedno računalo. Inače, sustav je bio organiziran tako da je to računalo bilo umreženo – spojeno sa još jednim računalom u sustavu Hrvatske pošte i nakon svakog radnog dana bi se vršio prijenos podataka o cjelokupnom poslovanju tog dana. Tri ili četiri osobe iz Hrvatske pošte su imale mogućnost uvida u takve podatke, pa na takav način i kontrolirati poslovanje konkretnog Poštanskog ureda Slivno. Nije moguće započeti s poslom u sustavu bez da se evidentira stanje blagajne. Svaki poštanski ured je imao svoj blagajnički maksimum. Kod prijave u sustav na početku radnog dana prekoračenje blagajničkog maksimuma se nije prikazivalo odmah na ekranu. Nadzor poslovanja u Poštanskom uredu Slivno je organiziran na tri nivoa. Prvi nivo je kontrolor iz Poštanskog ureda Imotski, potom kontrolor iz Splita i na vrhu glavni inspektori. Je li u inkriminiranom razdoblju vršena kontrola poslovanja u Poštanskom uredu Slivno sa bilo kojeg nivoa inspekcije to ne zna. Kontrola se vršila u skladu sa propisanom procedurom za to i u intervalima kako je bilo propisano odgovarajućom poslovnom odlukom. Povlačenje dotacija za određeni poštanski ured se vršilo isključivo računalno i to je radila osoba koja se nalazi za računalom. Do povlačenja dotacija dolazi u dva slučaja, ako se raspolaže informacijom da će određeni poštanski ured trebati isplaćivati kakav novac ili u slučaju manjka novca u blagajničkom maksimumu. Svaka dotacija novca mora biti obrazložena razlogom. U poštanski ured se računalno evidentirao primljeni novac, koji se i stvarno zaprimao u blagajnu, ta evidencija prijama u računalnom smislu se evidentira i u centrali – pošti, a listonoša poštar koji dostavlja novac taj novac uz odgovarajuću dokumentaciju fizički i dostavlja u Poštanski ured.

Vještak Snježana Galić u svojem pisanom nalazu i mišljenju prikazala je poslovanje blagajne u Poštanskom uredu Slivno u 2010. i 2011. godinu na temelju dokumentacije o stanju blagajne izlistane iz centralnog knjigovodstvenog (informacijskog) sustava. Pregledom stanja kase iz evidencije Geografskog informacijskog sustava Hrvatske Pošte d d. koja je izlistana na 13. listopada 2011., moguće je uvidjeti Kretanje blagajničkih sredstava tijekom cijele 2010. te 2011. godine. Visina blagajničkog maksimuma je najviši iznos gotov novca koji može ostati u blagajni na kraju dana. Visinu blagajničkog maksimuma određuje Uprava društva internim aktom. Sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a koji je u Hrvatskoj Pošti d.d. iznosio 18.000,00 kn, prema Rješenju o blagajničkom maksimumu. Tijekom dana blagajnički maksimum se smije prekoračiti, ali se na kraju dana mora osigurati da sav novac preko propisanog iznosa bude položen na žiro račun poduzeća, prema Zakonu o platnom prometu u zemlji. Postavljanje blagajničkog maksimuma je vrsta kontrole koja omogućava da se poslovanje štiti od nepotrebnog rizika držanja gotovine u većem iznosu od dozvoljenog.

Početno stanje kase na dan 4. siječnja 2010. iznosilo je 32.430,13 kn, što znači da je na početku 2010. iznos stanja kase bio veći od blagajničkog maksimuma. Blagajnik je trebao na završetku radnog dana 4. siječnja 2010. provesti prijenos sredstava od pomoćnih blagajni u glavnu blagajnu, kako bi osigurao da gotov novac ne prelazi blagajnički maksimum. Taj prijenos sredstava je bilo potrebno obaviti uz posebnu pismenu potvrdu u knjižici u kojoj se vodi evidencija blagajni te se utvrđuje stvarno stanje blagajne. Osim toga navedeni višak novca blagajnik posebno navodi u knjižici nakon upisivanja svih dnevnih uplata i isplata te se osobno potpisuje, te navodi razloge prekoračenja blagajničkog maksimuma. Sva nastala prekoračenja blagajničkog maksimuma na kraju radnog dana se u kase evidentiraju kroz tzv. „otpremljeni suvišak", kako bi se uz dnevne isplate, uplate i dotacije evidentirao i novac koji se morao prenijeti iz blagajne. Prema priloženim stanjima kase evidentno je da prijenos sredstava između blagajni na početku godine 4. siječnja 2010. blagajnik nije obavio, te je rad blagajne početkom 2010. godine započeo i nastavio sa prekoračenim blagajničkim maksimumom, a kao napomenu na svakodnevni prekoračeni iznos stanja kase, blagajnik je samo upisivao znak ,,x“.

U siječnju 2010. prosječno mjesečno stanje kase iznosilo 43.720,47 kn, te je tijekom godine stanje kase postepeno raslo, a pogotovo u rujnu, listopadu, studenom te prosincu kada je prosječno mjesečno stanje iznosilo 147.410,13 kn. Jedino tijekom lipnja i srpnja održavan je približno dozvoljen iznos blagajničkih sredstava, koji nakon tog perioda drastično raste. Tijekom godine blagajnik nije evidentirao prijenos sredstava kroz „otpremljeni suvišak" kako bi održao dozvoljenu količinu gotovog novca. Otpremljeni suvišak pojavljuje se rijetko tijekom 2010. godine i u malom iznosu u odnosu na veliki iznos stanja kase. Blagajnički maksimum u poštanskom uredu 21272 [adresa] prekoračen je u prosincu 2010. godine čak za 8,2 puta od dozvoljenog. Uzrok naglog povećanja stanja blagajne tijekom godine proizlazi iz toga što je blagajnik ĆP krajem godine, odnosno 12. studenoga 2010., 10. prosinca 2010. i 14. prosinca 2010., učestalo povlačio dotacije u većim iznosima, koje nisu bile potrebne za isplate, već su samo dodatno povećavale iznos blagajničkih sredstava. Blagajnik je 11. mjesecu i 12. mjesecu 2010. imao dovoljno novca na početnom stanju, kao i određen novac kroz dnevne uplate te mu je ukupan gotov novac bio sasvim dovoljan za rad i za dnevne isplate koje su bile u malim iznosima. Međutim, blagajnik bez obzira na dovoljnu količinu novca dodatno povlači dotacije i time „puni“ blagajnu gotovim novcem. Upravo takvim poslovanjem dovodi do drastičnog povećanja stanja gotovine, koji u studenom 2010. godine doseže prosječno stanje 19.896,10 kn, a u prosincu 2010. doseže prosječno stanje od 147.410,13 kn. Bez obzira na veliki iznos gotovog novca na dan 3. siječnja 2011. u iznosu od 155.264,47 kn, koji je dovoljan za sve isplate, blagajnik u siječnju 2011. godine naručuje dodatne dotacije za isplate mirovina.

U siječnju 2011. godine, dolazi do značajnijih isplata na dan 10. i 13. siječnja, kada je prema „Izvješću" provedena isplata mirovina. Blagajnik, pored 160.274,91 kn gotovine u blagajni, naručuje dotacije u iznosu od 15.000,00 kn, 80.000,00 kn i 104.000,00 kn za isplate mirovina. Na taj način, povlačenjem dotacija, stanje kase i dalje prekoračuje blagajnički maksimum i to za 7 puta više od dozvoljenog, što se nastavlja tijekom cijele godine. Pregledom stanja kase, proizlazi da je blagajnik imao dovoljan iznos gotovine u blagajni za navedene isplate, te nije morao povlačiti dotaciju u iznosu od 104.000,00 kn na dan 14. siječnja 2011. godine. Nakon 14. siječnja 2011., u siječnju nema isplata značajnijih iznosa, a stanje kase iznosi u prosjeku 139.854,99 kn. Nakon 12. svibnja 2011. blagajnik ne naručuje nepotrebne dotacije, već zadržava postojeće stanje gotovog novca u prosječnom iznosu od 200.000,00 kn, što je za 12 puta veći iznos od dozvoljenog novca u blagajni. Međutim, blagajnik nakon 12. svibnja 2011. raspolaže sa prosječno 200.000,00 kn, te svaki put kada se pojave isplate, povlači dotacije u približnom iznosu isplata i time održava visok iznos blagajničkih sredstava sve do listopada 2011. Dana 22. rujna 2011. stanje kase doseže čak 309.277,57 kn. Blagajnik svakodnevno tijekom 2011. godine rukuje novcem u iznosu od 200.000,00 kn i više, te ne vrši po svojoj dužnosti „otpremanje suvišaka" i održavanje blagajničkog maksimuma.

Analizom stanja blagajne 5. listopada 2011. blagajnik ĆP završio je poslovanje sa iznosom od 289.998,21 kn, a idućeg dana, 6. listopada 2011. samostalno je proveo korekciju blagajne u iznosu od 275.129,62 kn i time se zadužio u iznosu od 14.868,59 kn. Prema „Uputi za blagajničko i računsko poslovanje", poslovi blagajnika i računopolagača ne uključuju korekciju „stanja blagajne", odnosno nisu je ovlašteni provoditi samostalno, već uz odobrenje HPB - a i uz obavezno obavješćivanje nadležnog voditelja Područja dostave. Vještakinja je navela i da nedostaju knjigovodstvene isprave (blagajničke uplatnice i isplatnice) koje su temelj za upisivanje podataka u blagajnički dnevnik, a navedenu dokumentaciju je nemoguće pribaviti. Prema „Izvješću o analizi dokumentacije 21272 [adresa]“, sva dokumentacija poštanskog ureda za 2010. i 2011. je rashodovana (nije pronađena u poštanskom uredu), za koju je također bio odgovoran računopolagač ĆP. S obzirom da je uništena sva dokumentacija koja se odnosi na novčano i poštansko poslovanje poštanskog ureda, Hrvatska Pošta d.d. više ne posjeduje isprave kojima se u slučaju potraživanja korisnika ili državnih tijela može potkrijepiti obavljanje usluga.

U zaključnom mišljenju vještakinja je navela da je okrivljeni ĆP prema Uputama za računsko i blagajničko poslovanje bio odgovoran za blagajničko poslovanje i dokumentaciju kao voditelj poštanskog ureda i jedini računopolagač u poštanskom uredu 21272 [adresa]. Prema raspoloživoj dokumentaciji blagajničko poslovanje tijekom 2010. i 2011. vođeno je neuredno i neodgovorno, jer je kroz cijelo to razdoblje bio prekoračen blagajnički maksimum, povlačene su nepotrebne dotacije, a na dan 6. listopada 2011. računopolagač je samostalno proveo korekciju blagajne u iznosu 275.129,62 kune i rashodovao cjelokupnu dokumentaciju iz poštanskog ureda [adresa] za 2010. i 2011. prije isteka roka čuvanja dokumentacije. Tijekom 2010. okrivljeni ĆP je samostalno obavljao poslove računopolagača po vještaku na neodgovoran način time što je držao gotov novac u blagajni iznad blagajničkog maksimuma poslovanje blagajne je izlagao velikom riziku, ali bez odgovarajuće kontrole. Poslove računopolagača po vještaku je još neodgovornije obavljao 2011. kada je u Poštanski ured Slivno često bespotrebno povlačio dotacije velikih iznosa i time „prikupio“ veliki iznos gotovog novca u blagajni, bez odgovarajuće kontrole. Kontrola je nastupila tek 11. listopada 2011.. Blagajnik ĆP proveo je korekciju stanja blagajne i time oštetio Hrvatsku poštu za 275.129,62 kuna i uništio kompletnu dokumentaciju poštanskog ureda Slivno. Iznos 275.129,62 kuna računopolagač ĆP nije isplatio, niti taj iznos ima pokriće. Taj iznos predstavlja manjak u stanju kase poštanskog ureda 21272 [adresa] za koji je jedino odgovoran ĆP s obzirom da je jedini radio na blagajni Poštanskog ureda Slivno.

U bitnom kao u pisanom nalazu i mišljenju vještakinja je iskazivala u svojem usmenom iskazu 10. studenoga 2021. i 3. listopada 2022.

Odgovarajući na pitanje branitelja okrivljenog u iskazu 10. studenoga 2021. vještakinja je navela da je vještvo izradila na temelju dokumentacije iz spisa predmeta, a iz koje se može utvrditi činjenično stanje o iznosu novca u blagajni, takvi podaci su uneseni u informatički sustav temeljem uplatnica koje sadrže početno stanje, iznos uplata i isplata te završno stanje blagajne na određeni dan. Konkretno to znači da je zaključno stanje prethodnog dana 5. listopada 2011., u iznosu od 289.998,21 kn trebalo biti ujedno početno stanje slijedećeg dana 6. listopada 2011., ali u evidenciju nije uneseno iznos tog početnog stanja, već je uneseno 14.868,59, a da pritom nije predočena dokumentacija iz koje bi bilo razvidno na što je isplaćen novac.

U spisu predmeta ne prileže uplatnice za primljene dotacije u odnosu na datume 7. srpnja 2011. na iznos 17.000,00 kuna, 8. srpnja 2011. na iznos 75.000,00 kuna, 13. srpnja 2011. na iznos 106.000,00 kuna, 8. kolovoza 2011. na iznos 17.000,00 kuna, 10. kolovoza 2011. na iznos 70.000,00 kuna, 11. kolovoza 2011. na iznos 106.00,00 kuna, 7. rujna 2011. na iznos 17.000,00 kuna, 8. rujna 2011. na iznos 70.000,00 kuna, 13. rujna 2011. na iznos 106.000,00 kuna, 7. listopada 2011. na iznos 17.000,00 kuna. Neovisno što u spisu predmeta ne postoje uplatnice i isplatnice, činom knjiženja formirana je knjiga blagajne koja predstavlja knjigovodstveni zapis i predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju. U slučaju netočnosti u unosu podataka u knjigu blagajne, postoji pravilo ispravljanja pogrešnih knjigovodstvenih zapisa putem storna knjiženja, a što u ovom slučaju nije napravljeno.

Uvidom u evidenciju o stanju i kretanju blagajne u razdoblju od početka 2010. do listopada 2011. razvidno je da je dolazilo do promjena na temelju uplata novca, isplata, primljenih dotacija i povrata viška novca iz blagajne. Svaka od tih promjena rezultirala je na kraju radnog dana saldom koji se prenosi sutradan kao početno stanje novca i koje bi trebalo odgovarati iznosu novčanica u kasi, a to stanje se uspoređuje sa stvarnim stanjem i utvrđuju eventualne razlike kao inventurne razlike. Iz tako viđenog knjigovodstvenog pregleda blagajničkog poslovanja može se uočiti i zaključiti da je u čitavom razdoblju, u blagajni trebalo biti dovoljno novaca da se mogu izvršiti sve isplate, a u razdoblju od srpnja do listopada 2011. saldo je bio kontinuirano preko 200.000,00 kuna, sve do promjene izvršene sa 5. listopada 2011. na 6. listopada 2011., a bez prateće dokumentacije. Iz toga se može zaključiti da je u tom razdoblju, dakle od srpnja do listopada 2011. blagajničko poslovanje moglo biti potpuno uredno vođeno i bez primljenih dotacija iz centrale.

Ispitana na raspravi 3. listopada 2022. vještak Snježana Galić je navela da dokumentaciju koja je bila podloga za knjiženje njoj nije prezentirana i to je navela u nalazu i mišljenju. Blagajničko poslovanje zahtijeva tu dokumentaciju i ona je temelj za knjigovodstveni zapis. To znači ako postoji knjigovodstveni zapis da sigurno postoji i podloga za njega. No, u vještvu gdje je prikazan detaljan pregled poslovanja blagajne u razdoblju od 4. srpnja 2011. do 10. listopada 2011. niti za jednu stavku koja je evidentirana kao knjigovodstveni zapis nisu joj prezentirane podloge za knjiženje. Iz tog knjigovodstvenog zapisa nije mogla razaznati na koji način se vršila dotacija gotovog novca u Pošti Slivno. No, računovodstvena služba unijela je u sustav podatak o prijemu gotovog novca u Poštu Slivno.

Iskazi svjedoka RP, CP i AP za sud su vjerodostojni i prihvaćaju se. Ovi svjedoci su u inkriminirano vrijeme bili zaposlenici oštećenika koji svoja saznanja crpe dijelom iz poslovne uloge kod oštećenog, a dijelom iz neposrednih kontakata s okrivljenim nakon počinjenja djela. Njihovi iskazi su međusobno suglasni i u skladu sa ostalim dokazima izvedenim u postupku, zbog čega se i prihvaćaju. Iskaz svjedokinje FP sud je prihvatio i ocijenio istinitim. Ova svjedokinja nema neposredna saznanja o kaznenim djelima za koja se tereti okrivljeni, no njen iskaz u dijelu u kojem opisuje postupanje s novcem i knjiženjima u blagajni rezultat je njenog radnog iskustva što je i razumljivo, jer je imenovana radila kod oštećenika na ovim poslovima, a ti navodi su u skladu i s vještačenjem vještaka Snježane Galić zbog čega se i prihvaća.

Dokumentacija koja je pročitana tijekom dokaznog postupka cijenjena je vjerodostojnom i prihvaćena kao istinita, obzirom stranke nisu imali primjedbe na istu, niti je njihova vjerodostojnost ičim dovedena u pitanje. Pri tome valja kazati da ovom presudom sud nije posebno obrazlagao značenje isprava stanje kase, šalterske blagajne, promet šalterske blagajne od 6. listopada 2011., izvješća o analizi dokumentacije PU 21272 Slivno od 27. listopada 2011., dnevnika Glavne blagajne za razdoblje od 4. siječnja 2010. do 12. listopada 2011., dnevnika Glavne blagajne za razdoblje od 3. siječnja 2011. do 10. listopada 2011., stanje kase od 4. siječnja do 31. prosinca 2010., stanje kase od 3. siječnja 2011. do 10. listopada 2011., prometa poštanskog ureda [adresa] za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. listopada 2012., obavijesti Ureda za pravne poslove Hrvatske pošta d.d. sa dokumentacijom, budući je te isprave vještak Snježana Galić koristila za izradu svojeg vještva te na temelju i tih isprava dala svoj nalaz i mišljene. Što se tiče podneska Hrvatske pošte sa prilozima od 2. veljače 2022. riječ je o očitovanju oštećenika o sudbini dokumentacije, odnosno dotacija Poštanskog ureda Slivno za 2009., 2010. i 2011. i nemogućnosti njenog dostavljanja, uz dostavu ugovora o radu za okrivljenog kod oštećenika. Prijava radnika ĆP zbog osobito teške povrede, odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu, izjava ĆP od 12. listopada 2010. te zapisnik o saslušanju radnika ĆP od 14. listopada 2011. svjedoče o disciplinskom postupku protiv okrivljenog kao radnika kod oštećenika kao njegovog poslodavca te prestanku tog radnog odnosa.

Vještačenje vještaka Snježane Galić izrađeno je u skladu sa pravilima struke i njime je u potpunosti i uvjerljivo odgovoreno na sva pitanjima koja se tiču postupanja okrivljenog kao računopolagača i vođenja blagajničkog poslovanja te sud ovo vještačenje ocjenjuje vjerodostojnim i prihvaća ga. Iako vještak nije raspolagala s podlogama za knjiženje u blagajnu, uvažavajući njene navode o činu knjiženja kada se formira knjiga blagajne koja predstavlja knjigovodstveni zapis i predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju i da je računovodstvena služba unijela u sustav podatak o prijemu gotovog novca u Poštu Slivno, za sud nema dvojbe da je blagajničko poslovanje u Poštanskom uredu Slivno okrivljeni obavljao kako je to vještakinja navela u svojem vještvu.

Okrivljeni ĆP u bitnom se brani da je korekciju stanja blagajne izvršio kada je i uočio takvo stanje, a u blagajni nije imao iznos od 289.998,21 kn gotovog novca. Ovo knjiženje uradio je da bi stanje blagajne odgovaralo stvarnom stanju novca misleći da ovaj iznos zbog nekih razloga pogrešno naznačen. Negira da je uništio poslovnu dokumentaciju ukazujući da je imao problem sa skladištenjem iste, zbog čega je po savjetu RP dio dokumentacije poslao nadređenima u Split na rashodovanje. Upravo mu je ŽP kazao da svu dokumentaciju treba poslati u Split. No, svjedok RP u svojem iskazu ne potvrđuje okrivljenikove navode u svezi dokumentacije. Iz iskaza svjedoka RP proizlazi da je po nalogu izvršio nadzor Poštanskog ureda Slivno nakon što su u Diviziji pošte uočili da je učinjena korekcija blagajne u velikom iznosu, što je svjedok tijekom nadzora i utvrdio. Tada je tražio od okrivljenog poslovnu dokumentaciju ureda koju mu ovaj nije predao, uz obrazloženje da ju je otpremio u Split na uništenje, bez pružanja dokaza na tu okolnost. Prema navodima iz iskaza svjedoka AP okrivljeni ĆP je naveo da je poslovnu dokumentaciju temeljem koje su vršene novčane transakcije blagajne kroz 2010. i 2011. poslao u Split na uništenje, a prema navodima oboje svjedoka okrivljeni je u Poštanskom uredu u Slivnu zadržao dokumentaciju koju je trebalo uništiti zbog proteka roka čuvanja. Prema rezultatima dokazanog postupka, a kako je i vještakinja navela, nedostaju knjigovodstvene isprave (blagajničke uplatnice i isplatnice) koje su temelj za upisivanje podataka u blagajnički dnevnik, a tu dokumentaciju nije moguće ni pribaviti. Prema „Izvješću o analizi dokumentacije 21272 [adresa]“, sva dokumentacija poštanskog ureda za 2010. godinu i 2011. godinu je rashodovana i nije pronađena u poštanskom uredu. Za tu dokumentaciju je bio odgovoran računopolagač ĆP, a što u postupku nije ni sporno. Okrivljeni se brani i da mu nije poznato je li potrebno izlučivati dokumentaciju i eventualno je čuvati u nekim rokovima, što sudu nije prihvatljivo. Poslove voditelja ureda [adresa] preuzeo je 17. lipnja 2009. (vidljivo iz Ugovora o radu, list 858-839), dok mu je ugovor o radu otkazan Odlukom o izvanrednom otkazu Ugovora o radu 26. listopada 2011. (dalje; Odluka). Između ostalog, u toj Odluci se navodi da je okrivljeni savladao provjeru znanja propisa vezanih uz poslovanje poštanskog ureda, a što također proizlazi iz obavijesti HP d.d. Ureda za pravne poslove Zagreb broj HP-7- 5531/12 od 22. srpnja 2013. (list 479 spisa). S obzirom da je ĆP bio odgovoran za cjelokupno poslovanje rada blagajne kao računopolagač, bili su mu poznati svi propisi u svezi poslovanja poštanskog ureda i bio je dužan odgovorno rukovati novcem kao i poštanskim vrijednosnicama i uredno obavljati računsko poslovanje koje uključuje vođenje kompletne dokumentacije blagajničkog poslovanja. U postupku je utvrđeno da je uništena sva dokumentacija koja se odnosila na novčano i poštansko poslovanje Poštanskog ureda Slivno za inkriminirani period, a što proizlazi iz vještačenja vještaka Snježane Galić i iskaza svjedoka RP i CP koji navode da je okrivljeni rashodovao tu dokumentaciju, iako nije protekao rok za njeno čuvanje (dok je sačuvao onu koju je trebao rashodovati). Prihvaćajući vještvo vještaka Snježane Galić proizlazi da je okrivljeni u inkriminiranom periodu povlačio dotacije velikih iznosa koje nisu bile potrebne za poslovanje, a blagajnički maksimum tijekom 2010. i 2011. je bio višestruko prekoračen. Polazeći od nesporne činjenice da je okrivljeni 6. listopada 2011. izvršio korekciju stanja blagajne za iznos 275.129,62 kuna, odnosno da se zadužio samo s iznosom 14.868,59 kuna, iako je prethodnog dana razdužio blagajnu s iznosom 289.998,21 kuna sa koliko se trebao idući dan i zadužiti, za sud nema dvojbe da je tu dokumentaciju rashodovao želeći prikriti prisvajanje novca. Prema „Uputi za blagajničko i računsko poslovanje", poslovi blagajnika i računopolagača ne uključuju korekciju „stanja blagajne", odnosno nisu je ovlašteni provoditi samostalno, već uz odobrenje HPB - a i uz obavezno obavještavanje nadležnog voditelja Područja dostave. Da je okrivljeni korekciju stanja blagajne proveo samostalno, bez odobrenja i bez obavijesti o tome nadležnom voditelju, to u postupku nije sporno. Okrivljeni se brani da je korekciju stanja blagajne izvršio kada je i uočio takvo stanje. Ovo knjiženje uradio je da bi stanje blagajne odgovaralo stvarnom stanju novca misleći da ovaj iznos zbog nekih razloga pogrešno naznačen, a u blagajni nije imao iznos od 289.998,21 kn gotovog novca. No takva njegova obrana sudu nije prihvatljiva. Prema vještačenju proizlazi da je blagajničko poslovanje tijekom 2010. i 2011. vođeno neuredno i neodgovorno jer je kroz cijelo to razdoblje bio prekoračen blagajnički maksimum, povlačene su nepotrebne dotacije (što je i prethodno navedeno) a na dan 6. listopada 2011. okrivljeni je samostalno proveo korekciju blagajne u iznosu 275.129,62 kuna.

Prema stavu obrane ne postoje dokazi da je okrivljeni pisanim putem potvrdio prijem određenog iznosa novca i o tome ne postoje nikakve isprave, a ovdje se radi isključivo o zaduženju blagajne. Doista u spisu predmeta se ne nalazi dokumentacija koja je bila podloga za knjiženje, a što i navodi vještak Snježana Galić, niti je takvu dokumentaciju moguće pribaviti, jer je uništena. Blagajničko poslovanje zahtijeva tu dokumentaciju i ona je temelj za knjigovodstveni zapis. To ujedno znači ako postoji knjigovodstveni zapis da sigurno postoji i podloga za njega. Računovodstvena služba je unijela u sustav podatak o prijemu gotovog novca u pošti Slivno, kako navodi vještak Snježana Galić. Neovisno što u spisu predmeta ne postoje uplatnice i isplatnice, činom knjiženja formirana je knjiga blagajne koja predstavlja knjigovodstveni zapis i predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju, što također navodi vještak Galić, a sud prihvaća. U slučaju netočnosti u unosu podataka u knjigu blagajne, postoji pravilo ispravljanja pogrešnih knjigovodstvenih zapisa putem storna knjiženja, a što u ovom slučaju nije napravljeno, kako to vještakinja i navodi. Upravo je okrivljeni u sustav evidentirao podatke o prijemu novca, a to i navodi u svojoj obrani, što je i u skladu i s njegovom poslovnom ulogom.

Okrivljenikova obranu utemeljenu na nesnalaženju u radu na računalu i u učestalim nestancima električne energije i da je korekciju blagajne uradio 6. listopada 2011., jer je tog dana uočio stanje blagajne koje nije odgovaralo stvarnom stanju, sagledano kroz prizmu kontinuiranog prekoračivanja blagajničkog maksimuma i povlačenja nepotrebnih dotacija gotovog novca od perioda 4. siječnja 2010. do 6. listopada 2011. koje je blagajnički evidentirano u Poštanskom uredu Slivno (proizlazi iz vještačenja i prethodno je navedeno), vodeći računa da se na kraju radnog dana saldo prenosi sutradan kao početno stanje novca koje bi trebalo odgovarati iznosu novčanica u kasi i u sustavu blagajne, pa je neslaganje stvarnog i računskog stanja blagajne novčanog poslovanja moguće utvrditi na kraju radnog dana zbog čega je okrivljeni kroz utuženo razdoblje mogao pratiti stanje blagajne i u slučaju unosa netočnih podataka uraditi storno knjiženje (što nije učinio), kod činjenice da o korekciji blagajne 6. listopada 2011. nije obavijestio nadređenog i da novčani iznos 275.129,62 kn nije pronađen u blagajni, ukazuju da je okrivljeni taj novčani iznos prisvojio i da je s namjerom prikrivanja prisvajanja novca izvršio korekciju stanja blagajne i uništio svu dokumentaciju iz tog razdoblja.

Stoga, nakon ovako provedenog dokaznog postupka analizom provedenih dokaza, promatrajući ih u cjelini i pojedinačno te uspoređujući s obranom okrivljenika za sud je nesporno da okrivljeni u inkriminiranom periodu povlačio velike iznose novca u blagajnu i uzimao ih za sebe i zadržao i da je na takav način oštetio HP-Hrvatska pošta d.d. Zagreb u iznosu od 275.129,62 kuna.

Dakle, za sud je neprijeporno da je okrivljeni ĆP opisanim ponašanjem ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela pronevjere iz čl. 233. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11., kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude.

Prema okrivljenomu sud je primijenio KZ/11., koji je, s obzirom na zapriječenu kaznu povoljniji od Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda RH, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11., dalje u tekstu: KZ/97.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. S obzirom da je 1. siječnja 2013. stupio na snagu KZ/11., trebalo je utvrditi postoji li pravni kontinuitet kaznenog djela pronevjere iz čl. 345. st. 3. KZ/97., u odredbi istoimenog kaznenog djela iz čl. 233. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11., kako je to ovlašteni tužitelj pravno označio u optužnici, a što je sud i prihvatio. Naime, prema KZ/11. za kazneno djelo kvalificirane pronevjere iz čl. 233. st. 2. KZ/11. propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, a prema KZ/97. za kazneno djelo kvalificiranog oblika pronevjere iz čl. 345. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11. propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, što znači da se, postupajući sukladno odredbi čl. 3. st. 2. KZ/11., a koja odredba je bila i propisana i u čl. 3. st. 2. KZ/97., u svakom slučaju ima primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja, a to je KZ/11., pri čemu je počinitelj nesporno prisvojio stvar velike vrijednosti koja je veća od 60.000,00 kn. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženog prema kaznenom djelu, sud je uvjerenja da je okrivljeni predmetno kazneno djelo počinio s izravnom namjerom prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11.) Okrivljeni je svjestan svoje radnje, svjestan je i posljedice, svjestan je visokog rizika ostvarenja i želi to ostvarenje, dakle, svjestan je djela te je htio njegovo počinjenje. Okrivljenik je bio svjestan da protupravno prisvaja tuđu stvar (novac) koja mu je povjerena u radu, svjestan je i da je riječ o stvari velike vrijednosti, on je takvo ponašanje htio kao svoje te ga je kao takvo i poduzeo. Što se tiče njegove ubrojivosti, navesti je da u postupku nije isticana kao sporna niti su utvrđene okolnosti koje bi isključivale njegovu krivnju pa je okrivljenik kazneno odgovoran za djelo za koje ga je sud proglasio krivim.

Odlučujući o kazni koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti okrivljenog ĆP, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Okrivljenik je ovdje postupao s izravnom namjerom i svjestan je protupravnosti. Svjestan je da je njegovo djelo zabranjeno, da se svojom radnjom sukobljava sa pravom i čini nešto pravno zabranjeno. Motiv ili pobuda iz kojih je djelo počinjeno bilo je materijalno se okoristiti. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je ocijenio sljedeće okolnosti.

Kao otegotno, sud je ocijenio raširenost i pogibeljnost ovakvih kaznenih djela, posebno kod činjenice da je okrivljenik bio višegodišnji zaposlenik kod poslodavca i da je zasigurno poslodavac u njega stekao stanovito povjerenje. Otegotnim je ocijenjen iznos vrijednosti pronevjerene stvari, odnosno novca koji premašuje iznos koji zakon predviđa za kvalificirano djelo pronevjere.

Olakotnom okolnosti ocjenjena je okrivljenikova kaznena neosuđivanost i primjereno držanje pred sudom.

S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će okrivljenog, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Kazna mora biti takva da utječe na okrivljenog, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela. Razmatrajući navedene okolnosti, upravo zbog kaznene neosuđivanosti okrivljenog koja upućuje da je inkriminirano ponašanje okrivljenog ekseces i njegovo izolirano postupanje, sud smatra da se svrha kažnjavanja može ostvariti i bez izvršenja zatvorske kazne. Stoga, uvažavajući zakonom propisanu kaznu za predmetno kazneno djelo okrivljenog osudio na kaznu zatvora 1 godina, a nakon toga, na temelju odredbe čl. 56. KZ/11., izrečena mu je uvjetna osuda te kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 4 godine od pravomoćnosti presude ne počine novo kazneno djelo, smatrajući da je takva kazna primjerena vrsti i težini počinjenog kaznenog djela kao i samom počinitelju.

Na temelju odredbe čl. 158. st. 2. ZKP/08. oštećenom trgovačkom društvu HP- Hrvatska pošta d.d. Zagreb dosuđen je imovinsko pravni zahtjev u iznosu 36.515,97 eur-a /275.129,62 kn, kojeg je okrivljeni dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Naime, s obzirom da je okrivljeni proglašen krivim za utuženo kazneno djelo i uvažavajući količinu kriminalne aktivnosti za koju ga je sud proglasio krivim i da osnovanost imovinsko pravnog zahtjeva proizlazi iz izvedenih dokaza, poglavito vještačenja vještaka Snježane Galić, sud je oštećenom i dosudio imovinsko pravni zahtjev u iznosu kako se navodi u izreci.

Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08. dužan je okrivljeni ĆP platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.710,00 eura / 12.884,00 kn od čega za trošak knjigovodstvenog vještačenja stalnog sudskog vještaka Snježane Galić je 1.444,02 EUR-a te iznos 265,98 EUR-a na ime paušalne svote, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude. Ocjena je suda da je trošak postupka u skladu sa složenosti i trajanjem postupka te materijalnim prilikama okrivljenog, koji je zaposlen i da će ga moći podmiriti, bez ugrožavanja vlastite egzistencije.

U ovom kaznenom postupku okrivljenom ĆP se stavlja na teret i počinjenje kaznenog djela protiv gospodarstva – povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz čl. 248. st. 1. KZ/11. Prema činjeničnom opisu, okrivljeni se terete da je to djelo počinio nakon počinjenog kaznenog djela iz točke 1. optužnice, odnosno 6. listopada 2011., dok je za ovo kazneno djelo zapriječena kazna zatvora u trajanju do tri godine. Prema odredbi čl. 81. KZ/11. stavak 1. alineja 5. za deset godina nastupa zastara kaznenog progona za djela za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju dužem od jedne godine. Slijedom toga, zastara kaznenog progona za ovo djelo je nastupila 6. listopada 2021., zbog čega je donesena presuda kojom se optužba za ovo djelo odbija.

S obzirom da je sud donio odbijajuću presudu, na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08. valjalo je odlučiti da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika u odbijajućem dijelu padaju na teret proračunskih sredstava.

U Splitu, 24. siječnja 2023.

S U D A C:

Mila Kragić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a žalbi odlučuje županijski sud.

DNA!

ODO Split

Okrivljeni

Branitelj okrivljenog

Spis