REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Povrv-3153/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari tužitelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB: 43965974818, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, zastupan po punomoćnici Suzani Horvat, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženog GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 13. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, uz javnu objavu 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba, Trg Stjepana Konzula 1, posl.br. Ovrv-41938/2023, UPP/OS-Ovrv-601/2023 od 4. srpnja 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženom GRADU ZAGREBU, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 da isplati tužitelju HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 iznos od 128,74 eura (stodvadesetosameuraisedamdesetčetiricenta) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba, Trg Stjepana Konzula 1, posl.br. Ovrv-41938/2023, UPP/OS- Ovrv-601/2023 od 4. srpnja 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženom GRADU ZAGREBU, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 da isplati tužitelju HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 iznos od 19,83 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2023. do isplate.

III Nalaže se tuženom GRADU ZAGREBU, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 da isplati tužitelju HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 prouzročeni parnični trošak u iznosu od 225,46 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 24. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je pred javnim bilježnikom Mladenom Burecom iz Zagreba, Trg Stjepana Konzula 1 podnio ovršni prijedlog u kojem navodi da mu tuženik duguje iznos od 148,57 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28. svibnja 2023. do isplate na temelju vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga.

2. Stoga je javni bilježnik Mladena Bureca iz Zagreba, Trg Stjepana Konzula 1 donio rješenje o ovrsi posl.br. Ovrv-41938/2023, UPP/OS-Ovrv-601/2023 od 4. srpnja 2023. kojim je tuženiku naložena isplata iznosa od 148,57 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28. svibnja 2023. do isplate te nastalog troška ovršnog postupka u iznosu od 87,19 eura sa zateznim kamatama od 4. srpnja 2023. kao dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

3. Tuženik je predmetno rješenje o ovrsi pobijao prigovorom u kojem ističe da je prijedlog za ovrhu neuredan jer dostavljeni izvod iz poslovnih knjiga nije ovjeren pečatom i izvornim vlastoručnim potpisom ovlaštene osobe. Smatra da predmetno rješenje o ovrsi ne sadrži podatke propisane odredbom čl. 41. Ovršnog zakona, prvenstveno u pogledu naznake tražbine koja se ostvaruje kao i drugih podataka potrebnih za provedbu ovrhe. Uz prijedlogu za ovrhu nisu priloženi računi koji se navode u presliku izvoda iz poslovnih knjiga iz kojih bi proizlazilo na koga glase odnosno tko je u njima naveden kao korisnik usluge. Također navodi da nekretnina na koju se odnosi predmetna tražbina nije jasno određena niti su priloženi dokumenti temeljem kojih je rješenje o ovrsi doneseno. Ističe prigovor zastare potraživanja te traži od suda da rješenje o ovrsi stavi izvan snage, a postupak nastavi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Povrv-3153/23-2 od 3. travnja 2024. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba, Trg Stjepana Konzula 1, posl.br. Ovrv-41938/2023, UPP/OS- Ovrv-601/2023 od 4. srpnja 2023. u dijelu kojim je određena ovrha te su ukinute provedene radnje i odlučeno je da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

5. U nastavku postupka tužitelj je ostao kod tužbenog zahtjeva u cijelosti ističući da je ovršni postupak pokrenut sukladno važećim odredbama Ovršnog zakona, temeljem vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga tužitelja koja je u smislu odredbe čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona podobna za ovrhu jer su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Također, na izvodu iz poslovnih knjiga tužitelja jasno je naznačeno da je dokument sastavljen na računalu te je pravovaljan bez potpisa i pečata, odnosno isti je sačinjen u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Isto tako smatra da je neosnovan navod tuženika da nije obveznik plaćanja usluge tužitelja na navedenoj adresi jer se predmetno potraživanje odnosi na nekretninu u [adresa] – stan na V. katu, površine 43,30 m2, broj obračunskog mjesta: 0118833099, ugovorni konto 2203007218, koji je koristila ŽH kao najmoprimac temeljem Ugovora o najmu stana na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom, zaključenim sa tuženikom kao najmodavcem i vlasnikom predmetne nekretnine. Također, iz računa za isporučenu električnu energiju za predmetno obračunsko mjerno mjesto razvidno je da je upravo tuženik evidentirani kupac na predmetnom mjernom mjestu. Tužitelj ističe da je prema obračunu od 31. srpnja 2023. glavnica djelomično podmirena u iznosu od 19,83 eura te preostalo dugovanje po osnovi glavnice iznosi 128,74 eura. Tužitelj ističe da je iz zemljišnoknjižnog izvatka vidljivo je da je upravo Grad Zagreb upisan kao vlasnik 42. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO E-41, stan broj 53 na V (petom) katu površine 43,40 m2, na adresi [adresa], dakle upravo one nekretnine na kojoj se nalazi predmetno obračunsko mjerno mjesto. Stoga je tuženik sukladno čl. 84. Zakona o vlasništvu kojim je propisano da je vlasnik odnosno suvlasnik ili posjednik nekretnine obveznik plaćanja svih komunalnih usluga odnosno javnih tereta i usluga i sukladno čl. 31. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" br. 86/15. - dalje: Opći uvjeti) obvezan podmiriti dugovanja nastala na temelju potrošene električne energije na predmetnom mjernom mjestu. Stoga konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 2. svibnja 2024. traži od suda da platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba, Trg Stjepana Konzula 1, posl.br. Ovrv-41938/2023, UPP/OS-Ovrv-601/2023 od 4. srpnja 2023. održi na snazi u dijelu za iznos od 128,74 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim počev od 28. svibnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, kao i trošak ovršnog postupka u iznosu od 87,19 eura uvećan za zakonske zatezne kamate od 4. srpnja 2023. do isplate, uz naknadu prouzročenih parničnih troškova u iznosu od 138,27 eura sa zakonskim zateznim kamatama u od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate.

6. Tuženik je u nastavku postupka ostao kod prigovora promašene pasivne legitimacije. Osporava da je korisnik stana na adresi [adresa], stan 5. kat, 43,30 m2, Zagreb te ukazuje na činjenicu da je dopisom od 27. listopada 2017. obavijestio tužitelja kako na predmetnoj adresi Grad Zagreb nema prazan stan, već da je isti nakon smrti ŽH, evidentirane korisnice temeljem ugovora o najmu, stan nastavio koristiti član obiteljskog domaćinstva DH, sin pokojne najmoprimke. ŽH koristila je stan od lipnja 1998. do svoje smrti 29. rujna 2016. Ističe da je obveznik plaćanja naknade za isporučenu električnu energiju prije svega korisnik mreže koji je ujedno i krajnji kupac. Navodi da su do 1. listopada 2022. u primjeni su bili Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" broj 104/2020., 80/2021., 100/2022. – dalje: Opći uvjeti). Sukladno članku 3. stavku 2. točki 13. Općih uvjeta korisnik mreže je pravna ili fizička osoba koja koristi prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu i to na temelju sklopljenog ugovora o korištenju mreže. Sukladno člancima 4. do 8. Općih uvjeta, ugovor o korištenju mreže sklapa se između vlasnika ili nositelja nekog drugog stvarnog prava na građevini ili dijelu građevine koja se priključuje na mrežu ili posjednika građevine ili dijela građevine ako ima valjanu pravnu osnovu za posjed izdanu od strane ovlaštenog tijela i suglasnost za sklapanje predmetnog ugovora toga tijela ili suglasnost vlasnika građevine, s jedne strane i operatora sustava s druge strane, u pisanom obliku, na temelju pisanog zahtjeva vlasnika, nositelja nekog drugog stvarnog prava ili posjednika, dokumentiranog dokazom o vlasništvu odnosno drugom stvarnom pravu, dokazom o ispravnosti instalacije, elektroenergetskom suglasnošću i dokazom o uplati ukupnog iznosa troškova priključenja. Tek nakon sklapanja ugovora o korištenju mreže korisnik mreže može operatoru sustava podnijeti zahtjev za početak korištenja mreže. Od 1. listopada 2022. u primjeni je Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" broj 100/22. – dalje: Pravilnik), prema čijem čl. 5. je također je potreban ugovor. Iz dostavljene dokumentacije tužitelja ne proizlazi da postoji sklopljen ugovor te da su računi izdani u skladu s ugovorom. Međutim, obvezni odnosi ne nastaju samo temeljem ugovora već, između ostalog i istjecanjem bez osnove u smislu članka 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Stoga, sve i da nije sklopljen ugovor, pasivnu legitimaciju tuženika moguće je uspostaviti temeljem činjenice da je baš tuženik koristio električnu energiju bez pravne osnove kojim činom je na uštrb imovine tužitelja stekao imovinsku korist u vidu neplaćene cijene električne energije. S obzirom da iz ranije spomenutog dopisa tuženika 27. listopada 2017. proizlazi da nekretninu koristi DH, tuženik nije u utuženom razdoblju bio korisnik električne energije pa nije niti mogao steći imovinsku korist u vidu neplaćene cijene električne energije. Nadalje ističe, iako je odredbom članka 84. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno da u slučajevima kada je dužnik obveze na povremena davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnog dijela nekretnine osoba koja posebni dio nekretnine rabi ili iskorištava na temelju najma, zakupa ili drugoga ugovora sa suvlasnikom na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo toga posebnoga dijela, da tada taj suvlasnik jamči dobavljaču za ispunjenje te obveze, navedena odredba ne može se primijeniti u konkretnom slučaju jer niti Zakonom o tržištu električne energije niti Pravilnikom koji je temeljem njega donesen, a koji predstavljaju posebne propise u odnosu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nije propisana obveza jamstva vlasnika nekretnine za obveze plaćanja električne energije koje su nastale korištenjem te nekretnine od strane neke druge osobe. Štoviše, Pravilnikom se izričito dopušta mogućnost prijenosa prava i obveza iz ugovora o korištenju mreže i ugovora o opskrbi krajnjeg kupca trećoj osobi, ali se ne propisuje mogućnost da nekadašnji ugovaratelj i dalje ostane u obvezi podmirenja troškova električne energije. Čak da tomu i nije tako i da je ovdje u pitanju supsidijarno jamstvo, sukladno odredbi čl. 111. ZOO-a poziva se najprije glavnog dužnika na isplatu navedenog iznosa i to u smislu pokretanja odgovarajućeg postupka radi naplate navedenog potraživanja, a ako takav postupak ostane bez uspjeha, postupa se prema jamcu. Tuženik osporava i visinu utužene tražbine s obzirom da ju tužitelj ničime nije dokazao, pri čemu se ističe da računi i izvadak iz poslovnih knjiga nisu dokaz iz kojeg bi proizlazila kako osnova tako i visina utužene tražbine, budući se radi o jednostranim ispravama izdanima isključivo voljom tužitelja, u kojima je tužitelj mogao bilo što navesti i na koje tuženik nije mogao imati nikakvog utjecaja. Štoviše, tužitelj je očitovanju priložio i račun za razdoblje od 1. veljače 2022. do 31. siječnja 2023. iz kojega je razvidno da se u utuženom razdoblju uglavnom vršila procjena potrošnje pa dostavljena dokumentacija nije dokaz stvarne potrošnje električne energije u utuženom razdoblju. Nadalje ističe da tužitelj u svom očitovanju navodi da je glavnica djelomično podmirena u iznosu od 19,83 eura ne navodeći tko je djelomično podmirio glavnicu niti su priloženi dokazi o tome. Pravilnikom je u čl. 8. st. 3. i 4. propisano da sklapanje ugovora o opskrbi električnom energijom mora biti utemeljeno na pravičnim i unaprijed poznatim uvjetima te da odredbe ugovora o opskrbi električnom energijom moraju biti poštene te na jasan, jednostavan i nedvojben način obuhvaćati prava i obveze opskrbljivača i krajnjeg kupca ili aktivnog kupca, a opskrbljivač mora osigurati da su njegovom krajnjem kupcu ili aktivnom kupcu uvjeti ugovora unaprijed poznati. Iz obračuna tužitelja nije jasno što i kako se došlo do nečega, pa tuženik smatra da se u ovom postupku radi o jednostranom i samovoljnom određivanju obveznika plaćanja naknade za isporučenu uslugu opskrbom električnom energijom na Grad Zagreb, a sve u svrhu smanjivanja rizika za neuspjeh naplate dugovanja u ovršnim postupcima protiv stvarnih korisnika usluga. Slijedom navedenoga tuženik traži od suda da odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvod iz poslovnih knjiga tužitelja od 27. svibnja 2023. i 23. travnja 2024. (list 13 i 34 spisa), u račune (list 35 - 52 spisa), u dopis Gradskog ureda za imovinsko – pravne poslove i imovinu grada od 27. listopada 2017. (list 53 - 54 spisa), u ugovor o najmu stana od 19. kolovoza 2013. (list 55 – 59 spisa), u dopis Gradskog ureda za imovinsko – pravne poslove i imovinu grada od 16. studenog 2017. (list 60 spisa), u prijepis posjedovnog lista broj 451 k. o. [katastarska općina] (list 61 - 66 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] (list 67 - 68 spisa), u Uvjete opskrbljivača HEP ELEKTRA d.o.o. za Opskrbu električnom energijom od 15. siječnja 2021. (list 69 – 80 spisa), u Pravilnik o Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom; "Narodne novine" broj 100/22 (list 81 – 134 spisa).

8. Uvidom u izvod iz poslovnih knjiga od 27. svibnja 2023. i 23. travnja 2024. utvrđeno je da tužitelj u svojim poslovnim knjigama vodi Grad Zagreb kao kupca pod šifrom 1002000096, ugovorni konto 2203007218 za isporučenu električnu energiju za kućanstvo te obveznika plaćanja mjesečnih novčanih obveza sa datumima dospijeća od 5. rujna 2022. do 6. ožujka 2023. u ukupnom iznosu od 148,57 eura.

9. Uvidom u preslike računa priložene na listu 35 – 52 spisa za razdoblje od 1. veljače 2022. do 31. siječnja 2023. i od 1. veljače 2023. do 31. srpnja 2023. proizlazi da računi glase na tuženog Grad Zagreb kao korisnika prema ugovornom računu broj 2203007218 te da se računi odnose na razdoblje potrošnje električne energije na obračunskom mjestu u [adresa], broj obračunskog mjernog mjesta 0118833099, kategorija potrošnje – kućanstvo. Račun za razdoblje potrošnje od 1. veljače 2022. do 31. siječnja 2023. izdan je na iznos od 347,70 eura, a račun za razdoblje potrošnje od 1. veljače 2023. do 31. srpnja 2023. na iznos od 386,24 eura.

10. Uvidom u prijepis posjedovnog lista k. o. [katastarska općina] broj 451 proizlazi da se stambena zgrada u [adresa],23 nalazi sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj je kao posjednik i korisnik upisan Grad Zagreb.

11. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i stambena zgrada, [adresa],25 površine 1202 m2, u naravi 42. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-41), stan broj 53 na V (petom) katu površine 43,40 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, proizlazi da je uknjižen kao vlasništvo Grada Zagreba.

12. Nadalje, uvidom u Ugovor o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom koji je ovjeren kod javnog bilježnika Željke Maroslavac iz Zagreba, Avenija Dubrovnik 12 pod brojem Ov-26291/13 od 19. kolovoza 2013. utvrđeno je da je zaključen između Grada Zagreba kao najmodavca i ŽH kao najmoprimca, a odnosio se na stan u [adresa], V. kat, stan broj 53, površine 43,40 m2 koji se sastoji od ulaznog prostora, dnevnog boravka, spavaće sobe, kuhinje, kupaonice i lođe te pripadajućeg spremišta na rok do 5. travnja 2016.

13. Iz sadržaja dopisa Gradskog ureda za imovinsko – pravne poslove i imovinu grada od 27. listopada 2017. upućenog, između ostalih, i HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. proizlazi da je zatraženo da izvrše promjenu u svojoj evidenciji za stan u [adresa], V. kat površine 43,30 m2, šifra objekta 07996764 pokojne najmoprimke ŽH na način da kao člana obiteljskog domaćinstva evidentiraju DH, sina pokojne najmoprimke kao obveznika plaćanja troškova stanovanja. Spisu prileži i odgovor na taj dopis HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o. kojim potvrđuju da su zaprimili zahtjev pod urudžbenim brojem 59402 dana 3. studenog 2017. za promjenom kupca električne energije odnosno sklapanjem Ugovora o korištenju mreže na obračunskom mjernom mjestu 18833099, [adresa] te obavještavaju Grad Zagreb da nisu u mogućnosti postupiti po zahtjevu jer uz zahtjev nije dostavljena valjana dokumentacija u vidu ugovora o najmu sa DH.

14. Odredbom čl. 57. st. 1. i 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 68/18., 32/20. i 145/24. – dalje: ZKG) propisano je da se cijena komunalne usluge plaća isporučitelju usluge za isporučenu uslugu na temelju ispostavljenog računa, a obveznik plaćanja cijene komunalne usluge je korisnik usluge.

15. Također, odredbom čl. 1. i 3. Općih uvjeta za korištenje i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" br. 104/20. i 80/21. – dalje: Opći uvjeti) propisano da se odnosi između energetskih subjekata i korisnika mreže uređuju ugovorom o korištenju mreže i ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca.

16. Odredbom čl. 33. st. 1. i 2. Općih uvjeta propisano je da novi vlasnik građevine ili dijela građevine bez odgađanja podnosi opskrbljivaču zahtjev za sklapanje ugovora o opskrbi krajnjeg kupca iz članka 8. stavka 1. Općih uvjeta zajedno sa zahtjevom za sklapanje ugovora o korištenju mreže iz članka 6. stavka 1. Općih uvjeta uz priloženu odgovarajuću ispravu o vlasništvu. Ako utvrdi da se zahtjevu za sklapanje ugovora o opskrbi krajnjeg kupca iz stavka 1. ovoga članka može udovoljiti, opskrbljivač će o tome, putem sučelja za razmjenu podataka, bez odgađanja obavijestiti operatora sustava te proslijediti operatoru sustava zahtjev za sklapanje ugovora o korištenju mreže.

17. Tuženik u prigovoru navodi da nije bio korisnik stana na adresi u [adresa] u utuženom periodu, međutim kako iz prijepisa posjedovnog lista broj 451 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je upravo tuženik posjednik nekretnine na navedenoj adresi, a iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i stambena zgrada, [adresa],25 površine 1202 m2, u naravi 42. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-41), stan broj 53 na V (petom) katu površine 43,40 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, proizlazi da je upravo tuženik uknjižen kao vlasnik stana na koji se odnosi registrirana potrošnja električne energije, a njegov zahtjev za promjenom kupca električne energije u evidenciji tužitelja nije prihvaćen jer uz zahtjev nije dostavljena valjana dokumentacija u vidu ugovora o najmu sa DH, imajući pri tom u vidu da je odredbom čl. 84. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. – dalje: ZV) propisano da u slučaju kada dužnik obveze na povremena davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnoga dijela nekretnine (naknade zbog trošenja električne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo toga posebnoga dijela nekretnine duguje te naknade dobavljačima odnosno davateljima usluga, sud zaključuje da je tuženik kao registrirani korisnik i dalje je u obvezi podmirivanja računa za utrošenu električnu energiju u smislu čl. 40. st. 2., 68. i 72. Općih uvjeta te čl. 61. st. 2. Zakona o tržištu električnom energijom („Narodne novine“ br. 22/13., 95/15., 102/15., 68/18. i 52/19.) kojim je propisano da je krajnji kupac dužan plaćati električnu energiju, sukladno ugovorenim i reguliranim uvjetima.

18. Nije osnovan prigovor tuženika da predmetno rješenje o ovrsi ne sadrži podatke propisane odredbom čl. 41. Ovršnog zakona jer je u njemu naznačena vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe.

17. Osnovu i visinu potraživanja tužitelj je dokazao izvodom iz poslovnih knjiga i računom u koje je sud izvršio uvid.

18. Izvod iz poslovnih knjiga tužitelja kao i ispostavljeni računi predstavljaju vjerodostojne isprave koje, s obzirom na izdatnika i sadržaj, u relativno visokom stupnju vjerojatnosti dokazuju postojanje tražbine koja je u njima navedena, a kako tuženik niti ne tvrdi da je predmetno potraživanje podmirio isti predstavljaju relevantan dokaz o osnovi i visini potraživanja.

19. Prigovor zastare potraživanja nije osnovan. Odredbom čl. 232. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO) propisano da tražbine naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, zastarijevaju za jednu godinu. Temeljem ispostavljenih računa je vidljivo da se obveza odnosi na kategoriju potrošnje – kućanstvo. Kako je najstarije utuženo potraživanje dospjelo 5. rujna 2022., a prijedlog za ovrhu, koji se sada smatra tužbom, podnesen 14. lipnja 2023., evidentno je da je podnesen prije proteka roka zastare.

20. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u toč. I. izreke presude, dok se odluka u toč. II. izreke temelji ne odredbi čl. 456. st. 1. ZPP-a.

21. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a.

22. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

23. Platni nalog je samo onaj dio rješenja o ovrsi kojim se prihvaća zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku plaćanje dospjele tražbine te se jedino u tom dijelu platni nalog pobija prigovorom, a ako se odbija jedino u pogledu odluke o troškovima, ta se odluka može pobijati samo žalbom protiv rješenja. Stoga se o troškovima postupka i to onog dijela koji se tiče izdavanja platnog naloga u sklopu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kao i onog u parnici odlučuje u presudi kojom se postupak završava, a stranka ima pravo na zatezne kamate na sav dosuđeni parnični trošak od dana donošenja presude do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona, „Narodne novine“ br. 112/12., 93/14., 73/17.).

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a tako što je sud priznao tužitelju pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav prijedloga za ovrhu u iznosu od 49,75 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav podneska od 2. svibnja 2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za zastupanje na ročištu 13. siječnja 2025. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9.1 OT), sa pripadajućim PDV-om od 25%, trošak naknade javnog bilježnika u iznosu od 25,00 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura ili ukupno 225,46 eura.

U Zagrebu, 24. siječnja 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu. Presuda u sporu male vrijednosti se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku, osim zbog povrede iz čl. 354. stavka 2. točke 3. Zakona o parničnom postupku. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku