Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-1692/2022.-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sucu mr.sc. Ani Zaborac u pravnoj stvari tužiteljice ZS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi utvrđenja, nakon provedene javne glavne rasprave, javno objavivši dana 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica ZS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] oranica u pri viru površine 94 čhv upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica u za kupicu površine 287 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u za kupicu površine 177 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u za kupicu površine 23 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u pri Viru površine 62 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u zeleniki površine 105 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u njive površine 197 čhv, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je tužena dužna trpjeti ispis njezinog prava vlasništva te istodobno upis prava vlasništva tužiteljice na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama ovoga suda u cijelosti.

II Nalaže se tuženoj da plati tužiteljici parnične troškove u iznosu od 2.400,72 eur (slovima: dvijetisućečetristoeuraisedamdesetdvacenta) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] oranica u pri viru površine 94 čhv upisana kao vlasnica Republika Hrvatska.

U zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] oranica u za kupicu površine 287 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u za kupicu površine 177 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u za kupicu površine 23 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u pri Viru površine 62 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u zeleniki površine 105 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u njive površine 197 čhv, upisana je kao vlasnica također Republika Hrvatska.

U posjedovnom listu broj 709 za k. o. [katastarska općina] kao posjednik nekretnine iz točke 1. ove tužbe upisana je Republika Hrvatska, dok je u posjedovnom listu broj 523 za k. o. [katastarska općina] kao posjednik nekretnina iz točke 2. ove tužbe upisano Poljoprivredno poduzeće, [adresa].

Obzirom je na nekretninama iz točke 1. i 2. ove tužbe upisana kao vlasnica Republika Hrvatska, tužiteljica da je sukladno odredbama ZPP-a uputila Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci prijedlog za mirno rješenje spora dana 9. kolovoza 2022. te im je na isti dana 20. rujna 2022. godine odgovoreno na način da su ovlašteni pokrenuti sudski postupak.

Republika Hrvatska da je upisana kao vlasnica nekretnine iz točke 1. ove tužbe temeljem prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci od 21. kolovoza 2007. br. Iph-DO-868/07, u predmetu Zemljišnoknjižnog suda Z-2300/07 kojim je rješenjem bio brisan dotadašnji upis Društvenog vlasništva.

Upis Republike Hrvatske na nekretninama iz točke 2. ove tužbe izvršen je temeljem prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci od dana 6. veljače 2009. godine br. Iph-DO 499/09 u predmetu Zemljišnoknjižnog suda Z-383/09 kojim je rješenjem bio brisan dotadašnji upis Društvenog vlasništva te su nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] otpisane i pripisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Tužiteljica da ima kuću na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja je u suvlasništvu sa suprugom PS) a koja se nalazi u samom [adresa]. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] je u polovici dijela košenica, a u drugoj polovici je voćnjak na kojem su posađene jabuke. Ta se parcela nalazi u mjestu [adresa] i nije u blizini kuće tužiteljice već u blizini jedne njezine druge parcele. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] su u naravi livade koje tužiteljica sa svojim suprugom redovito kosi i nalaze se uz seoski put.

K. č. br. [katastarska čestica] je također livada koju tužiteljica kosi, a ona se nalazi do k. č. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužiteljice. Na k. č. br. [katastarska čestica] tužiteljica je izvadila korijenje stabala te je parcelu očistila od granja i istu kosi, a k. č. br. [katastarska čestica] također kosi i održava, a nalazi se iza sela [adresa] cca 150 m prema Skradu. Jedan dio k. č. br. [katastarska čestica] se kosi, a drugi dio te parcele koristi za sadnju krumpira te je parcela jednim dijelom ograđena. Ne nalazi se u blizini kuće tužiteljice već se nalazi na kraju sela [adresa] u smjeru prema Skradu.

Tužiteljica je nekretnine na kojima je upisana kao vlasnica stekla rješenjem o nasljeđivanju iza njezinog pokojnog oca DS što je i utvrđeno Rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-1911/21, no posjed utuženih nekretnina iz točke 1. i 2. ove tužbe stekla je također nakon smrti svog oca iako predmetne nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju budući nisu niti u zemljišnim knjigama, a ni u katastru nekretnina bile upisane na sada pok. DS. DS posjed istih naslijedio je nakon smrti svoje majke ŠS koja je preminula prije cca 50 godina, a ona ih je naslijedila od svojih roditelja. Dakle, predmetne nekretnine su u posjedu obitelji tužiteljice od kraja 1800-tih godina koliko tužiteljica ima saznanja, a ista crpi od pričanja u obitelji te od rođaka i susjeda iz mjesta [adresa].

Nitko nikada niti tužiteljici a niti njezinim prednicima – ocu, baki, nije osporavao pravo na posjed utuženih nekretnina i u selu [adresa] se znalo da te nekretnine pripadaju obitelji tužiteljice te se oko istih nikada nisu vodili nikakvi sudski postupci.

Obzirom su nekretnine iz točke 1. i 2. ove tužbe u kvalificiranom posjedu tužiteljice koji je posjed stečen nasljeđivanjem od oca DS, a isti ih je naslijedio nakon smrti svoje majke ŠS koja ih je naslijedila iza svojih roditelja te su iste u posjedu obitelji ŠS već više od 150 godina, predlaže donošenje presude kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tužena navodi (list 37-38 spisa) da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. U odnosu na predmetne nekretnine koja su upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, iz priležećih dokaza da ne proizlazi da su u odnosu na tužiteljicu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem niti dosjelošću jer tužbi ne prileži dokaz da bi pravni prednik tužiteljice bio vlasnik predmetnih nekretnina niti da bi tužiteljica imala ikakvo pravo spram istih. Naime, tužiteljica uz tužbu ne prilaže nikakvu ispravu iz koje bi eventualno proizlazilo njezino pravo na posjed prijepora, osnov stjecanja ili ikakvo pravo spram predmetnih nekretnina. Napominje se da na stvarima u društvenom vlasništvu nije bilo ni moguće steći pravo vlasništva dosjelošću te se vrijeme posjedovanja nekretnina u društvenom vlasništvu do 8. listopada 1991. ne može računati u dosjelost, već se dosjelost treba računati tek od 8. listopada 1991.

Republika Hrvatska upisana je kao vlasnik predmetnih nekretnina i kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

S obzirom na navedeno, tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti proizlazi kao neosnovan te se isti predlaže odbiti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sudu je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u dokumentaciju u spisu i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista 709 i 523, Zahtjev za mirno rješenje spora, odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvode iz katastarskog plana, Rješenje o nasljeđivanju posl.br.O-1911/21, UPP-OS 228/21 od 30. kolovoza 2021., povijest promjena na katastarskim česticama, posjedovni list, Rješenje Z- 164/66 od 17. lipnja 1966., dio preslike knjige iskaza promjena, Rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-283/65 od 30. prosinca 1965., izjavu od 9. prosinca 1965., izvod iz matične knjige umrlih, uvjerenje od 13. prosinca 1965., Rješenje od 30. lipnja 1967., proveden je očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku geodetske struke dipl.ing. Milki Kosanović, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka VS, GS, US, MS, PS te je saslušana tužiteljica.

4. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tužena upisana kao zemljišnoknjižna vlasnica kč. br. [katastarska čestica].

5. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tužena upisana kao zemljišnoknjižna vlasnica kč. br. [katastarska čestica].

6. Uvidom u Izvod iz posjedovnog lista (list 8 spisa) proizlazi da je kao posjednik kč. [katastarska čestica] upisana tužena.

7. Uvidom u Izvod iz posjedovnog lista (list 9-13 spisa) proizlazi da je kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] upisano Poljoprivredno poduzeće, [adresa].

8. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-1911/21, UPP-OS- 288/21 od 30. kolovoza 2021. (list 29-31 spisa) proizlazi da je tužiteljica jedina nasljednica svog oca pok. DS, rođenog **.**.1938., preminulog **.**.2021. Predmetne nekretnine nisu dio ostavinske imovine koja se nasljeđuje.

9. Uvidom u Povijest promjena na katastarskim česticama (list 79-80 spisa) proizlazi da je od 1956. kč. [katastarska čestica] upisana na KS [adresa] ud. Z. 1962. temeljem darovanja upisana je P p. ŽS, rođ. KS. 1966. kč. br. [katastarska čestica] upisuje se u korist društvenog vlasništva, organ upravljanja Skupština Općine Delnice. Od 2015. upisano je vlasništvo Republike Hrvatske.

Nadalje proizlazi da su u posjedovni list 81 upisane na KS, ud. D, r. Š, [adresa] kč. [katastarska čestica]. Godine 1959. temeljem rješenja o nasljeđivanju upisuju se FS, ĆS i LS KS. Godine 1966. navedene kč se upisuju u posjedovni list 473 u korist Društvenog vlasništva- organ upravljanja Skupština Općine Delnice. Godine 1967. čestice se upisuju u posjedovni list broj 523 u korist društveno vlasništvo, organ upravljanja: Poljoprivredno poduzeće Delnice.

10. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ES posl.br. O- 283/65 od 30. prosinca 1965. (list 139 spisa) proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem zakona postala društveno vlasništvo budući da se zakonski nasljednici nisu prihvatili nasljedstva. Iz povijesnog zk.izvadka broj 64 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je upis društvenog vlasništva izvršen upravo na temelju navedenog rješenja o nasljeđivanju i rješenja suda od dana 17. lipnja 1966. (list 87 spisa).

11. Uvidom u Izjavu od 9. prosinca 1965. (list 145 spisa) proizlazi da su se potpisom iste ĆS, CS i LS odrekli prava vlasništva u korist Društvene zajednice na nekretninama upisnim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Uvidom u Rješenje od dana 30. lipnja 1967. (list 153-165 spisa) proizlazi da je isto donio Odjel za financije Skupštine Općine Delnice povodom molbe Poljoprivrednog poduzeća Delnice za dodjelu poljoprivrednog zemljišta te su rješenjem Poljoprivrednom poduzeću Delnice, iz poljoprivrednog zemljišnog fonda društvenog vlasništva dana na iskorištavanje bez naknade u mjestu [adresa] određena, taksativno navedena zemljišta, među kojima i kč. br. [katastarska čestica] tada upisana u zk.u. 218 k. o. [katastarska općina]. Iz povijesnog zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 100-111 spisa) proizlazi da je upravo na temelju navedenog Rješenje uknjiženo na društvenom vlasništvu pravo korištenja za korist Poljoprivrednog poduzeća Delnice.

13. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke dipl.ing. Milke Kosanović od 22. siječnja 2024. (list 184-197 spisa) proizlazi da se utužene nekretnine nalaze na više lokacija, sve u okruženju [adresa].

Predmetne k. č. [katastarska čestica] su međusobno u neposrednoj blizini, nalaze se južno od rijeke i jugozapadno od [adresa], a pristupili smo im zaobilazno cestom jer obje imaju direktan pristup sa ceste i obje se u cijelosti održavaju.

K. č. [katastarska čestica] je izdužena u smjeru istok-zapad i na taj se način obrađuje, najvećim je dijelom oranica, na istočnom dijelu uz južnu među zasađene su voćke jabuka, a na krajnjem jugozapadnom dijelu je šumarak koji je uređen i jednako se održava (kako se vidi na fotografijama u nastavku).

K. č. [katastarska čestica] je pravilnog oblika, izdužena u smjeru istok-zapad, u cijelosti oranica koja se obrađuje, a na dan uviđaja je vidljivo da je izorana i u zimskom mirovanju, ali divlje životinje rade štetu.

K. č. [katastarska čestica], označen je red stabala jabuka uz južnu među, šumarak koji je cijeli očišćen, prohodan i održava se, te oranica koja se obrađuje. Kč. br. [katastarska čestica] je oranica koja se obrađuje, ima direktan pristup, pravilnog je oblika. Kč.br. je površine 83 m². Obrađuje se u cijelosti, nalazi se između rijeke i puta kojim tužiteljica pristupa drugim nekretninama koje obrađuje. Kč. br. [katastarska čestica] se obrađuje unutar bloka parcela koje obrađuje tužiteljica, uz istočni rub bloka su zasađene voćke, kč. br. [katastarska čestica] nije vidljivo odijeljena od ostalih kč.br. U naravi je oranica koja se obrađuje a na dan uviđaja je zatečena u mirovanju nakon zimskog oranja. Kč. br. [katastarska čestica] se obrađuje na dan očevida je u zimskom mirovanju, na krajnjem južnom dijelu graniči sa rijekom i taj mali dio je pokos. Kč. br. [katastarska čestica] je površine 378 m², oranica koja se obrađuje i na kojoj je vidljiva šteta od divljih životinja. Kč. br. [katastarska čestica] je površine 709 m², ograđena je žičanom ogradom zajedno sa susjednim kč.br. Zadnja je pokazana k. č. [katastarska čestica] koja je ograđena žičanom ogradom zajedno sa susjednim k.č zapadno, k. č. [katastarska čestica] i dr. Pravilnog je oblika, izdužena u smjeru sjever-jug, obrađena je unutar ograđenog dijela, a ograđena je na način da su ograda do ceste (sjeverno) i ograda zapadno odmaknute od međe, ali s razlogom. Točno je pokazano da je zapadna međa drvored sa panjevima koji dio se čisti, ali nije bilo moguće kvalitetno postaviti žičanu ogradu na samoj međi, već je ista postavljena odmaknuto, a u odnosu na sjevernu među ponovo je točno pokazana međa (uz cestu), a u zapisniku je pojašnjeno zašto je ograda postavljena odmaknuto. Prostor između ograde i ceste jednako se održava, jedino što se ne sade nasadi.

14. Svjedok VS je navela (list 205 spisa) da je ona rođena u [adresa] dakle u mjestu pored kojeg i u kojem se nalaze predmetne nekretnine. Poznavala je roditelje tužiteljice, njeno djevojačko prezime je DS i sve nekretnine koje smo obišli na očevidu od kada ona zna bile su u posjedu njenih roditelja koji su ih obrađivali, na njima sadili i kosili. Ona i danas ima kuću u [adresa] i često dolazi, ona je od [adresa] udaljena oko 10 km. Njen brat također ima svoju njivu odnosno zemlju u [adresa] i šumu. Ona je iz [adresa] odselila u Delnice 1979. međutim radila je na [adresa] tako da je gotovo svakodnevno bila u [adresa] koja se nalazi između ta dva mjesta odnosno između [adresa] i [adresa]. Nikada nije čula da bi tužiteljici ili njenim prednicima ikada itko branio korištenje predmetnih nekretnina. Zna da je majka tužiteljice još živa a otac je preminuo. Tužiteljica nema niti braće niti sestara, ona je jedinica. Te nekretnine tužiteljica je naslijedila od oca odnosno po očevoj strani su one u njihovoj obitelji, majka njezinog oca bila je iz [adresa]. Otac joj se zvao DS. Ona da je sve od rođenja 1954. pa do 1979. živjela u [adresa] i viđala tužiteljičine prednike da koriste nekretnine a kasnije je to nastavila koristiti tužiteljica i njezin suprug PS. Osim tužiteljice i ranije njezinih prednika nikada nije primijetila da bi neke treće osobe uživale predmetne nekretnine.

15. Svjedok GS je naveo (list 205-206 spisa) da je njemu poznato da su sve nekretnine koje smo obišli na očevidu u posjedu tužiteljice i njezinih prednika i to koliko zna još majke od njenog oca koja se zvala Z a zvali su je V a koja je bila rodom iz [adresa]. Tužiteljičin otac danas pok. DS te nekretnine je naslijedio od svoje majke. Tužiteljica je jedinica koja je naslijedila svog oca. On da je rođen u [adresa] a nakon što se oženio doselio je u Guče selo 1982. a to selo udaljeno je od [adresa] oko 6 do 7 km otprilike. Sa tužiteljicom i njenim suprugom je prijatelj tako da se posjećuju stoga mu je dobro poznato da oni koriste predmetne nekretnine, čiste i kose ih i djelomično obrađuju. Viđao je ranije i tužiteljičinog oca koji je to isto radio. Nikada nije čuo da bi tužiteljici ili njezinih prednicima netko branio korištenje predmetnih nekretnina.

On da u [adresa] često navraća, rodom je iz [adresa] i da bi iz Gučeg Sela došao u Ložac prolazi kroz [adresa] tako da je znao viđati tužiteljicu i njezine prednike na predmetnim nekretninama. Nema saznanja da bi itko drugi osim tužiteljice i njezinih prednika koristio predmetne nekretnine. Od [adresa] do [adresa] udaljenost je oko 2 km.

16. Svjedok HS je naveo (list 206 spisa) da su njegovi djed i baka iz [adresa], susjedi sa tužiteljicom pa iako je on rođen u [adresa] zapravo je odrastao u [adresa], tu je išao u osnovnu školu u koju je putovao u Moravice, u srednju školu je išao u [adresa]. Nekretnine koje smo obišli na očevidu oduvijek su u obitelji tužiteljice. Poznavao je i sjeća se tužiteljičinog oca. Tužiteljica je jedinica. Otac joj je preminuo a majka joj je živa. Nikada nije čuo da bi tužiteljici ili ranije njezinim prednicima netko branio korištenje predmetnih nekretnina. Oni to kose i obrađuju inače bi sve to zaraslo a dio nekretnina je i posađen. Zna da imaju jabuke i još neko voće.

On da je u [adresa] živio neprestano oko 30 godina, a kasnije je vrlo često dolazio i to kako je naveo u prvu kuću do tužiteljičine. Nikada nije čuo niti vidio da bi neke treće osobe osim tužiteljice ili njezinih prednika koristile predmetne nekretnine.

17. Svjedok MS je naveo (list 206 spisa) da je on od svojeg rođenja do 1986. živio u [adresa] koji je udaljen oko 2 km od [adresa] gdje se nalaze predmetne nekretnine. U školu je išao u [adresa] tako da kada je išao u školu morao je proći kroz [adresa]. Poznavao je roditelje tužiteljice danas pok. DS i majku G. Viđao ih je na predmetnim nekretninama koje su čistili, kosili a misli da su u dijelu bile obrađene i posađeno povrće. Kasnije je na tim istim nekretninama viđao tužiteljicu i njenog supruga. Godine 1986. on se oženio i preselio u Kostel u Sloveniju što je međutim vrlo blizu, od [adresa] je Kostel udaljen 7 km tako da gotovo svaki tjedan dolazi u Ložac tako da i sada viđa tužiteljicu i njenog supruga da te nekretnine kose te da na njima sade i čiste ih. Nikada nije čuo da bi tužiteljici ili njezinim prednicima netko branio korištenje tih nekretnina. Poznato mu je da je otac tužiteljice imao kravu i da je kosio predmetne nekretnine i zbog sijena za tu kravu.

18. Svjedok PS je u svom iskazu naveo (list 224 spisa) da su se on i tužiteljica vjenčali 1981. i od tada do početka 90-tih živjeli su u [adresa] koji je od [adresa] gdje se nalaze predmetne nekretnine udaljen oko 2,5 km, a kada su 90-tih godina sagradili kuću u [adresa] tamo su se i preselili i tamo žive sve do danas. Tužiteljica i on su „prohodali“ tri godine prije vjenčanja odnosno negdje 1987. i on je već te iste godine počeo pomagati njenim roditeljima obrađivati i kositi predmetne nekretnine. Na nekim nekretninama od onih koje su utužene a koje je i on zajedno sa sudom obišao na očevidu se sadilo a neke su kosili jer su oni tada imali kravu i svinje. Oni su znali koje su nekretnine njihove, između ostalih jer ih ima više to su i ove utužene. Od drugih stanovnika [adresa] svoje nekretnine obrađivali su još samo BS i JS i nešto malo IS. U to vrijeme dakle od kada je on počeo dolaziti u [adresa] nikakvo poljoprivredno poduzeće nije obrađivalo niti predmetne nekretnine niti druge nekretnine na tom području. Poznato mu je da je to poljoprivredno poduzeće odnosno poljoprivredna zadruga od vlasnika uzimala zemlju, ali misli da puno ljudi nije niti znalo o kojim se česticama radi. Nisu mu poznate niti ikad čuo za osobe ĆS, LS i CS niti ih je itko spominjao. Niti tužiteljici niti njezinim prednicima nikada nitko nije branio korištenje predmetnih nekretnina. Nije mu poznato da bi poljoprivredna zadruga na području [adresa] uopće obrađivala neke nekretnine.

19. Tužiteljica je u svom iskazu navela (list 206 spisa) da je na mjestu na kojem je danas sagrađena njihova kuća u kojoj živi u [adresa] nekada bila stara kuća u kojoj je živio još njezin pradjed ŽS. Njezini roditelji su živjeli u [adresa] koji je od [adresa] udaljen oko 5 km. Još njezin pradjed ŽS obrađivao je sve utužene nekretnine. Nakon njegove smrti njega je naslijedila njegova kći Z koju su zvali V, ona je majka njezinog oca odnosno njezina baka i nju je naslijedio njezin otac. Dakle sve od života njezinog pradjeda koliko je njoj poznato nekretnine su u njihovoj obitelji i koriste se na način kako je to utvrđeno na očevidu dakle oni ih redovito kose, održavaju, na nekima imaju posađen voćnjak a dio je i obrađen tamo imaju posađen krumpir i aroniju i to na k. č. br. [katastarska čestica]. Nikada niti njoj niti ranije njezinim prednicima nitko nije branio korištenje predmetnih nekretnina.

Njezin otac je preminuo 2021., njezin pradjed ŽS preminuo je čini joj se 1963., a baka je preminula negdje 1973. Na upit odgovara da je kravu imao i njezin pradjed i njezina baka kao i njezin otac tako da su se predmetne nekretnine uvijek kosile i zbog sijena i niti u jednom periodu nekretnine nisu bile zapuštene.

20. Ocjenom svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list" SFRJ 4/77., 36/77., 36/80., 36/80.,43/52., 69/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91.; "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99, 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 123/08. -Isp., 57/11., 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22) ovaj sud smatra zahtjev tužiteljice osnovanim.

21. Dana 8. listopada 1991. na snagu je stupio Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, u nastavku: ZOVO) kojim je u čl. 3., između ostalih, stavljena izvan snage odredba čl. 29. o nemogućnosti stjecanja prava vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.

22. Odredbom čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01; dalje ZVDSP) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

22.1. Navedena odredba ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (NN 137/99), nakon čega je došlo do izmjene iste (ZID ZV NN 114/01) na način da je donesena sada važeća odredba sukladno kojoj se ne računa vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. u pogledu nekretnina u društvenom vlasništvu.

22.2. Sukladno prednjim izmjenama ZVDSP-a, prema ranijoj sudskoj praksi nije se moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu.

23. U međuvremenu je doneseno nekoliko odluka Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP, primjerice Trgo protiv Hrvatske br. 35298/04 od 11. lipnja 2009.) a sukladno kojim odlukama je izmijenjena i praksa u pogledu mogućnosti stjecanja vlasništva na nekadašnjim nekretninama u društvenom vlasništvu (primjerice odluke VSRH Rev-291/14, Rev-2021/14, Rev-2469/16 i dr.).

24. U citiranoj odluci ESLJP u bitnom je ukazano da u pogledu podnositelja zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno, te s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava trećih osoba, isti ne bi trebao snositi posljedice greške koju je počinila sama država donijevši neustavan propis, odnosno na taj je način vlasništvo imovine koju je podnositelj stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna vraćeno državi kojoj je na taj način pogodovala njena vlastita greška. Stoga rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca a posebno kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.

25. U presudi istog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske, zahtjev broj 37685/10 od 28. lipnja 2016. naglašeno je, da je vrijeme kada je podnositelj zahtjeva podnio tužbu bilo nevažno za određivanje može li se njegov zahtjev za proglašavanjem vlasnikom nekretnine dosjelošću okvalificirati kao „imovina” zaštićena člankom 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Umjesto toga, važno je bilo to je li mu vlasništvo nad predmetnom nekretninom preneseno prema zakonu u vrijeme kada je članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu iz 1996. godine u obliku u kojemu je izvorno sročen, još uvijek bio na snazi – što bi u konkretnom slučaju značilo, jesu li se pretpostavke za stjecanje dosjelošću tada već bile ispunile.

25.1. Nadalje je u istoj presudi naglašeno da je odlučno, da li je itko drugi osim lokalnih vlasti stekao ikakva prava u pogledu spornog zemljišta i je li itko drugi osim tužitelja potraživao ikakva prava, jer u protivnom bi ukidanjem čl. 388. st. 4. ZV država ostvarila korist od vlastite greške, pri čemu se podrazumijeva da je s gledišta Suda hijerarhija između različitih tijela države nevažna.

26. S obzirom na upis društvenog vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] 1966.g., te u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje su nekretnine bile upisne do otpisa u novi zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o., 1965. s pravom korištenja općine [adresa] odnosno Poljoprivrednog poduzeća Delnice, citirane su presude primjenjive i na konkretni slučaj.

27. Ovdje valja ukazati i na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj Rev-494/21-2 od 11. svibnja 2021. povodom dopuštenja revizije, prema kojem činjenica da su prednici tužitelja i tužitelj kao posjednici nekretnina mogli znati ili pak znali za upis u zemljišnim knjigama, konkretno - da su te nekretnine u tim knjigama razdoblju njihova posjedovanja bile upisane kao vlasništvo tuženika ili njegovih prednika, ne čini samo za sebe posjed prednika tužitelja i tužitelja nesavjesnim ili nepoštenim.

28. Sukladno praksi ESLJP, o pitanju stjecanja vlasništva i to na nekretninama koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, zauzeto je shvaćanje da se uračunava i vrijeme dosjelosti prije tog datuma, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredbi tog zakona.

29. Da bi se posjedom stekao pravni osnov za stjecanje vlasništva nekretnine, potrebno je da se radi o samostalnom, neprekidnom te barem poštenom posjedu.

29.1. Samostalan je onaj posjed kada onaj tko stvar posjeduje isto radi kao da je vlasnik te stvari, dok je pošten onaj posjed kod kojeg posjednik, u trenutku stjecanja, nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Također, važi predmnijeva samostalnosti i poštenosti posjeda, osim ako se ne dokaže suprotno (čl. 11. i 18. ZV-a).

30. Nadalje, prema čl. 159. st. 4. ZVDSP-a, samostalni i pošteni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću pravo vlasništva takvih stvari – konkretno nekretnine, protekom 40 godina neprekidnog posjedovanja.

31. Prema §1472 Općeg građanskog zakonika (OGZ) posjednik može steći vlasništvo nad nepokretnom imovinom koja je u vlasništvu države, općinskih ili crkvenih tijela dosjelošću nakon četrdeset godina.

31.1. Prema pravnom shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čk. 388. st.4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog zakona.

32. U pogledu utvrđivanja razdoblja posjedovanja nekretnine od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika (oca, bake i pradjeda) sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka i tužiteljice budući da su svi međusobno u bitnome suglasni. Što se tiče svjedoka radi se o osobama koje imaju neposrednih saznanja o predmetu spora te koji su zajedno sa sudom i strankama bile na očevidu i obišli predmetne nekretnine, a koje nekretnine su vještaku točno pokazane te stoga ne postoji sumanja da je svjedocima dobro poznato o kojim se nekretninama vodi ovaj postupak. Iz iskaza tako saslušanih svjedoka i tužiteljice proizlazi da su nekretnine danas u posjedu tužiteljice, a da su prije tužiteljice bile u posjedu njezinog oca, danas pok. DS čija je tužiteljica nasljednica. Proizlazi da je otac tužiteljice nekretnine naslijedio iza svoje majke U, a ona od svog oca, tužiteljičinog pradjeda Z. Niti jedan od saslušanih svjedoka nema saznanja da bi tužiteljici ili njezinim prednicima ikada itko branio korištenje nekretnina, a niti bilo koji drugi provedeni dokaz dovodi u sumnju poštenje posjeda. Također, iako iz dokumentacije u spisu proizlazi da su nekretnine dane na iskorištavanje Poljoprivrednom poduzeću Delnice Rješenjem Skupštine Općine Delnice od 30. lipnja 1967.g., između mnogih drugih nekretnina koje se u tom rješenju navode, iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je korisnik odnosno Poljoprivredno poduzeće Delnice ikada počelo odnosno iskorištavalo predmetne nekretnine. Sama činjenica što mu je tako nešto Rješenjem odobreno ne znači da je korisnik i stupio u posjed nekretnina i posjed izvršavao. Iz niti jednog provedenog dokaza ne proizlazi da je Poljoprivredno poduzeće Delnice bilo (ili da je) u posjedu utuženih nekretnina. Tako nešto nije se moglo zaključiti niti neposrednim opažanjem suda na očevidu stoga je očito da podatak iz posjedovnog lista ne odgovara stvarnom stanju.

33. U konkretnom slučaju, prednici tužiteljice, još njezin pradjed ŽS koji je živio u kući koja se nalazila na mjestu na kojem je danas kuća tužiteljice i njezinog supruga, posjedovao je predmetne nekretnine, obrađivao ih i kosio za potrebe stoke koju je držao, kasnije je to radila njegova kći Z, a nakon nje otac tužiteljice DS te konačno sama tužiteljica koja nekretnine danas drži u posjedu, obrađuje ih, na nekima sadi krumpir i aroniju, na nekima ima posađen voćnjak, dok je na očevidu utvrđeno da su sve utužene nekretnine održavane odnosno obrađene. Tako je na očevidu prvo obiđena k. č. br. [katastarska čestica] koja čini dio kompleksa kao oranica i voćnjak, nakon toga je obiđena k. č. br. [katastarska čestica] koja čini oranicu ali nije zapuštena već se održava. Prešlo se zatim na razgledavanje k. č. br. [katastarska čestica] koja čini u naravi oranicu koja se održava, a nakon nje na k. č. br. [katastarska čestica] koja čini oranicu koja se u najvećem dijelu održava kao oranica, rubni dio južne međe, zapadno su posađene jabuke a krajnji jugozapadni dio je pod stablima koja su prohodna i očišćena. Nakon toga je razgledana k. č. br. [katastarska čestica] u naravi i u zemljišnim knjigama te u katastru oranica koja se održava. Slijedeća je obiđena k. č. br. [katastarska čestica] koja je većim dijelom zasađena od strane tužiteljice koja navodi da je čitava čestica njihova jer da održavaju i čiste i dio izvan ograde. Iako čestica seže sve do javnog puta tužiteljica je navela da ogradu nisu mogli postaviti uz sam javni put jer da bi smetala npr. radi čišćenja snijega, zbog mimoilaženja kamiona po cesti a također da bi im bilo otežano ulaziti primjerice traktorom na nekretninu u slučaju da je ograda uz samu cestu. Unutar ograde vidljivo je da je veći dio nekretnine obrađen. Posljednja je obiđena k. č. br. [katastarska čestica] u naravi, a i evidentirana, kao održavana oranica.

34. Posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika ima se smatrati samostalnim i poštenim i u trajanju dostatnom za stjecanje prava vlasništva budući da su nekretnine posjedovali prednici tužiteljice počevši od njezinog pradjeda (isti je preminuo prema iskazu tužiteljice 1963.), preko bake tužiteljice koja se zvala Z (preminula oko 1973.), njezinog oca danas pok. DS koji je bio rođen 1938., a preminuo je 2021.) koji su nekretnine posjedovali kao njihovi vlasnici dakle počevši od očito ranijih godina 20.-og stoljeća a s obzirom da im nitko to pravo nije osporavao, isti su ujedno i pošteni posjednici. Samostalan i pošten posjed se podrazumijeva, a tužena nije obeskrijepila prednje utvrđenje. Isto tako, tijekom postupka nije utvrđeno da bi pravu tužiteljice i njezinih prednika bio suprotstavljen privatni interes trećih osoba.

35. Za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravnom pravilu iz paragrafa 1468 OGZ-a iz 1811. bilo je potrebno vrijeme od 30 godina, odnosno 20 godina prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda Jugoslavije od 4. travnja 1960.g., a koji rok dosjedanja je tužiteljica dokazala.

36. Prema čl.159. st.4. ZVDSP-a za nekretnine čiji je vlasnik Republika Hrvatska traži se dvostruko vrijeme dosjedanja odnosno 40 godina. Imajući u vidu da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta 22. prosinca 2022.g., i vrijeme, za ovaj sud nesporno utvrđenog mirnog posjeda od potrebnih 40 godina također je protekao.

37. Slijedom navedenog, kako je utvrđeno da se radilo o samostalnom i poštenom posjedu temeljem kojeg je stečeno pravo vlasništva, tužiteljica ima pravni interes da se stjecanje takvog prava utvrdi presudom kojom je ujedno ovlaštena tako stečeno pravo upisati u zemljišnoj knjizi, slijedom čega je tužbeni zahtjev prihvaćen te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a, imajući u vidu opravdane troškove nastale sudjelovanjem kvalificiranog punomoćnika na strani tužiteljice, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23; dalje Tarifa).

38.1. Dosuđeni trošak sastoji se od troška sastava tužbe (200,00 eur; tbr.7.1), sastava prijedloga za mirno rješenje spora (100,00 eur), zastupanja na ročištima dana 15.9.2023., 23.11.2023., 12.7.2024., 25.11.2024. (200,00 eur x 4; tbr.9.1), sastava podnesaka od 12.6.2024. (200,00 eur; Tbr. 8. t. 1. Tarife), sastav podneska od 5.2.2024. (50,00 eur; tbr.8.4. Tarife) što ukupno iznosi 1.350,00 eur te uvećano za PDV (337,50 eur) 1.687,50 eur.

38.2. Tužiteljici je valjalo priznati i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,56 eur i na presudu u iznosu od 26,56 eur, te trošak vještačenja u iznosu od 660,10 eur. Ukupno je dakle tužiteljici na ime parničnog troška tužena dužna platiti iznos od 2.400,72 eur.

Delnice, 24. siječnja 2025.

Sudac

mr.sc. Ana Zaborac

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste.

Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

.