REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-963/2018-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dragutinu Rendeli, odvjetniku iz Sesveta, Kašinska 9/1, protiv tuženika Metal-Elektro d.d. iz Donje Zeline, Donjozelinska ulica 36, OIB: 37512981782, zastupan po punomoćnici Ivki Dropučić, odvjetnici iz Svetog Ivana Zeline, Gundulićeva 1a, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 11. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Metal-Elektro d.d. iz Donje Zeline, Donjozelinska ulica 36, OIB: 37512981782 da isplati tužitelju MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.703,29 eura sa zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2018. do isplate i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., te od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim zahtijeva da mu tuženik Metal-Elektro d.d. iz Donje Zeline, Donjozelinska ulica 36, OIB: 37512981782 isplati iznos od 6.797,13 eura sa zateznima kamatama tekućim od 9. rujna 2017. do isplate, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 4.703,29 eura tekuće od 9. rujna 2017. do 11. siječnja 2018.

III./ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 252,17 eura sa zateznim kamatama tekućim od 24. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik tuženika i da je obučen za rad na siguran način, prilikom rada na alatu stroja marke OMADA PEGA bio je zahvaćen dijelom stroja po zaštitnoj rukavici desne ruke, a kojom prilikom je pomakom dijela stroja "revolver" bila zahvaćena njegova šaka desne ruke, te je tom prilikom došlo do teže povrede sa deformitetom petog prsta u srednjem dijelu i ekskorijacijom dorzuma desne šake. Tužitelj se obratio tuženiku prijedlogom nagodbe vezane za štetni događaj, budući da po principu objektivne odgovornosti, a bez krivice radnika, odgovara poslodavac budući da je sama šteta vezana u najužem smislu za obavljanje posla tužitelja kod tuženika. Nakon navedene povrede, tužitelj se liječio, bio je podvrgnut terapijama i operativnom zahvatu, a što je sve rezultiralo dijelom ograničenim pokretom desne šake te naruženjem. Budući da je nesporno da je šteta nastala na radu, tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava (čl. 15 Zakona o zaštiti na radu, NN 59/96, 94/96, 114/03 i 86/08). Imajući u vidu posljedice po zdravlje tužitelja, bolove i strah koje je trpio, tuđu pomoć, naruženje, tužitelj s naslova povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu, u pogledu pravične novčane naknade zbog posljedica nesreće na radu potražuje naknadu štete. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 3.11.2022. zahtijeva:

- s naslova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 26.000,00 kn tj. 3.450,79 eura, s naslova pretrpljenog straha iznos od 10.000,00 kn tj. 1.327,23 eura, s naslova trajnih posljedica iznos od 4.000,00 kn tj. 530,89 eura, s naslova naruženja iznos od 45.000,00 kn tj. 5.972,52 eura, što ukupno na ime povrede prava osobnosti zbog povrede tjelesnog i duševnog zdravlja iznosi 85.000,00 kn tj. 11.281,43 eura

- s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 1.650,00 kn tj. 218,99 eura,

što sveukupno iznosi 86.650,00 kn tj. 11.500,42 eura i parnični trošak, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj bio njegov radnik te da je dana 19.3.2016. došlo do ozljede na radu. Naime, dana 19.3.2016. prilikom promjene alata na revolveru na CNC probijačici lima, tužitelj je lijevom rukom uključio rotiranje revolvera, prilikom čega mu je revolver zahvatio desnu ruku koju je držao na stolu. U tužbi je točno naznačeno da je tužitelj bio obučen za rad na siguran način. Točno tužitelj tvrdi da tuženik kao poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Naime, odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. No, nastavno je odredbom čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. U konkretnom slučaju do ozljede na radu došlo je isključivo krivnjom radnika, jer je isti postupao s krajnjom nepažnjom na koju tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Povodom ozljede na radu tužitelja, obavljen je kod tuženika inspekcijski nadzor dana 28.4.2016. te je o istom sastavljen zapisnik koji je tužitelj dostavio uz tužbu. Prilikom inspekcijskog nadzora, inspektor rada utvrdio je: da stroj radi ispravno, da su tipkala za pokretanje revolvera ispravna i označena, da su uređaji za upravljanje strojem (tipkala, regulatori) ispravni, da se na stroju nalazi naljepnica sa uputom za rad na siguran način, da je prostor oko ozljede uredan i čist i nije zakrčen stvarima, da je na vratima ulaza u bravariju poslodavac istaknuo naljepnice sa znakovima obaveze itd. Inspektoru rada predočen je zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika, ovdje tužitelja, za rad na siguran način, te uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, kao i uvjerenje o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima. Nadalje, inspektor rada utvrdio je da je tuženik istaknuo upute za rad na siguran način i znakove sigurnosti (zabrane, obaveze i opasnosti) i općih obavijesti na zidovima pokraj radnih mjesta te na strojevima i uređajima koje koristi u proizvodnji. Utvrđeno je da je poslodavac osigurao, a da radnici koriste propisana osobna zaštitna sredstva i da su ista u ispravnom stanju. I tužitelj je inspektoru rada izjavio da je koristio osobna zaštitna sredstva, da je prošao osposobljavanje za rad na siguran način, da je obavio liječnički pregled, da su uvjeti rada u proizvodnoj hali bili uobičajeni, a da je stroj radio ispravno. Slijedom navedenog, do štetnog događaja je došlo isključivo uslijed krivnje tužitelja, jer je isti radnu operaciju obavljao protivno načinu kako je osposobljen, te je uslijed njegove krajnje nepažnje došlo do štetnog događaja. Tuženik je u potpunosti proveo sve mjere zaštite na radu, te ni na koji način nije mogao utjecati da tužitelj uključuje stroj lijevom rukom, a da prije toga sa stroja nije maknuo desnu ruku, uslijed čega je došlo do ozljede. Životno je nelogično, pa i za svaku odraslu, prosječnu osobu koja nije obučena, da prije uključivanja stroja u rad zauzme položaj kojim sebe ne ugrožava. Tužitelj je suprotno svakoj logici, iako obučen za rad na siguran način, radeći na ispravnom stroju, postupio krajnje nepažljivo na način da je desnu ruku ostavio na stroju i lijevom stroj pustio u pogon. Upravo zbog te krajnje nepažnje tužitelja došlo je do štetnog događaja. Također, tuženik prigovara i visini štete. Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev, te naloži tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovog postupka.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Prijedlog nagodbe sa potvrdom o primitku (list 3 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (list 4-7 spisa), Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list 8 spisa), Rješenje HZZO od 21.4.2017. (list 9-10 spisa), Uputnicu liječničkom povjerenstvu (list 11 spisa), fotografije stroja i ruke tužitelja (list 12-15 spisa), Zapisnike Inspektorata rada (list 16-22 spisa), Uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme od 25.3.2016. (list 23-31 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 32-63 spisa), Ugovor o poslovno tehničkoj suradnji na poslovima zaštite na radu (list 73-74 spisa), Uvjerenje o ispitivanju stroja (list 75 spisa), Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način sa testom znanja (list 76-84 spisa), fotografije stroja sa uputama (list 85-92 i 97-98 spisa), saslušan je tužitelj (list 101-102 spisa), te svjedoci ĐZ i ŽZ (list 105-107 spisa) i VZ (list 187-188 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Zvonku Zadri (list 115-119 spisa), te je vještak usmeno saslušan (list 138-139 spisa), te se dopunski pismeno očitovao (list 193 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku zaštite na radu UZ (list 160-165 spisa), te se je ista usmeno očitovala (list 195-196 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku zaštite na radu Ivici Juričkom (list 206-210 spisa), te je isti usmeno saslušan (list 229-230 spisa), te su oba vještaka zaštite na radu usmeno saslušani i usuglašeni (list 240-241 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05,2/07,84/08,96/08,23/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale u štetnom događaju dana 19.3.2016.

6. Iz Ugovora o radu od 25.3.2016. proizlazi da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika od 30.6.2015. te je nakon toga sklapao ugovore o radu na određeno vrijeme 7. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj zadobio ozljedu na radu dana 19.3.2016. u 15,45 sati prilikom promjene alata u revolveru na CNC probijaču lima, kada je lijevom rukom uključio rotiranje revolvera, prilikom čega mu je revolver zahvatio desnu ruku koju je držao na stolu.

6. Tužitelj je u svom iskazu izjavio da je došao raditi kod tuženika 2015. godine te je dva i pol tjedna upoznavao se s raznim strojevima te su ga nakon toga poslali u drugu halu na stroj probijačica lima. Prvih dva tjedna radio je s kolegom GZ koji mu je pokazivao stroj, a nakon toga je radio samostalno. Navedeni stroj mu je uhvatio ruku jer je stavljao alat unutra na to predviđeno mjesto te mu je uhvatilo rukavicu i povuklo ruku tzv. revolver glave jer se na tom revolveru glave nisu nalazila vrata od stroja. Poslije je bio upoznat s time da je bio bandažiran senzor koji sprječava da se stroj upali tek kad se vrata zatvore i prije toga se ne bi mogao stroj upaliti da je taj senzor ispravno radio. Stroj je bio upaljen još prije njegovog dolaska i on ga nije upalio te smatra da je uzrok štetnog događaja to što se vrata nisu nalazila na tzv. revolveru. Imao je svu zaštitnu opremu, uključujući i rukavice. U vrijeme štetnog događaja nije bilo zaštite glave revolvera, niti oznaka za opasnost od povlačenja ruku koje su tek naknadno postavljene. Navodi da mu je poslovođa ĐZ dao skriptu i test i zapisnik koji se nalazi na listu 76 spisa u isto vrijeme i rekao da to riješi doma i sve to piše pa je stoga osporio navedeno uvjerenje jer on nikada nije razgovarao s nijednom osobom iz Instruktažnog centra. Očevidaca štetnog događaja nije bilo. Prije štetnog događaja na tom stroju je radio šest mjeseci, te mu je GZ naknadno rekao da su skinuta zaštitna vrata jer su bila potrgana i bandažirala taj senzor. Tuđa pomoć i njega pružana mu je od strane ukućana, prvenstveno od majke besplatno i sastojala se od svih pomaganja, kupanja, kuhanja, oblačenja itd. On je dešnjak i s desnom rukom nije mogao ništa raditi jer je bila kompletna u longeti.

7. Svjedok ĐZ je izjavio da je kod tuženika radio kao šef pogona do odlaska u mirovinu i bio je neposredni rukovoditelj tužitelju. Tužitelj je radio na stroju oko šest do sedam mjeseci prije štetnog događaja i on je uvijek sve radnike, pa tako i tužitelja, upozoravao da treba paziti pri radu na tom stroju, a osim tužitelja na tom stroju se nije dogodila nikakva druga nesreća. Stroj je bio ispravan jer nije dozvoljavao da se radi na neispravnom stroju te su i kontrole od Instruktažnog centra dolazile svaki mjesec u nadzor pogona. Nezgoda na radu se dogodila nepažnjom tužitelja koji je mijenjao alat dok je rotirao i uhvatio mu prst. Tužitelj nije mogao ugasiti stroj jer taj stroj mora raditi, no ima sklopku koju prekine te time pokreće revolver da može promijeniti alat. Pojasnio je da je stroj izvan funkcije, ali da s tim dugmetom može mijenjati i rotirati alate. Vrata su se nalazila na revolveru glave jer inače stroj ne bi dobio tehničku ispravnost, a osporava da bi bio bandažiran senzor. Naljepnica je postojala na stroju s uputama za rad na siguran način. Tužitelja je za rad na siguran način osposobljavao Instruktažni centar i to teoretski dok je kod tuženika praktično pokazivao drugi radnik. On je tužitelju dao skripte koje treba proučiti i testove te je tužitelj pisao test kod tuženika. Funkcija zaštitnih vrata je da ne može ništa doći do alata, odnosno da zaglavi alat i da ništa ne može ući u stroj. Ta vrata se moraju otvoriti kada se mijenja alat jer kada se mijenja alat, ne može se mijenjati ako su vrata zatvorena, no mora se paziti kako rotira i ruka nema što raditi na revolveru. Kada su otvorena zaštitna vrata revolver može lupiti. Funkcija senzora je da kad su vrata otvorena, da stroj ne može raditi. Alat se ne može mijenjati dok stroj rotira. Stroj je upaljen kad rade svi motori za pogon. Kada je stroj upaljen, uvijek ne rotira, nego rotira kada ga radnik s pedalom uključi da krene raditi. Površina manipulativnog prostora koje radnik ima na raspolaganju je 2.5x1,25 m. On nije očevidac štetnog događaja.

8. Svjedok ŽZ je izjavio da mu je poznato da se tužitelj ozlijedio na radu, ali nije očevidac, te kad su došli na posao, krenuli su raditi, te nakon nekih sat, sat i pol do njega je došao tužitelj i rekao da mu je prst ozlijeđen, te je vidio da mu je mali prst bio savinut i onda su došli do šefa ĐZ i ne zna što se dalje dogodilo jer je on išao dalje raditi. Taj stroj nije imao vrata i ona su bila skinuta i sa strane spremljena. Alati se ne mogu mijenjati ako su vrata zatvorena jer se alati mijenjaju na stroju tek kada se otvore vrata. I tada je stroj uključen jer se ne može okretati revolver ako je stroj isključen, pa sama činjenica da stroj nije imao vrata pri mijenjaju alata nije relevantna jer se stroju drugačije ne mogu promijeniti alati. Stroj stane ako se tokom rada vrata otvore. Kod tuženika radi neprekidno do 2012. godine, a ta zaštitna vrata na stroju nije vidio jer se stroj nalazio kod tuženika i prije njegovog dolaska. Nakon što su mu predočene fotografije stroja, naveo je da je to noviji stroj, a ne stroj na kojem se dogodio štetni događaj te da isti nisu slikani kod njih u radioni. Stroj ostaje u pogonu i pri mijenjanju alata i to samo u dijelu koji se odnosi na revolver, dok druge stvari ne rade, a sama vrata se u svakom slučaju moraju otvoriti pri mijenjanju alata. On je osposobljen za rad na siguran način jer je u firmi slušao predavanja zajedno s drugim kolegama i pisao test, a za tužitelja ne zna.

9. Svjedok VZ je izjavio da je on nakon štetnog događaja došao kao inspektor, te je napravio očevid na mjestu događaja, uzeo izjave očevidaca i ozlijeđenog radnika te je sastavio završni zapisnik. Zbog proteka vremena se više ne sjeća stroja niti događaja. Nakon što su svjedoku predočene fotografije i zapisnik inspektorata rada, isti je naveo da se sada sjeća tog stroja, te da je na očevidu tražio demonstraciju rada tog stroja, te je temeljem toga utvrdio da je stroj ispravan, te je naveo da je on napravio navedene fotografije. Način nastanka štetnog događaja je utvrđivao na temelju dobivenih izjava. Na tom stroju nije zatekao zaštitna vrata, te na fotografijama niti nema zaštitnih vrata, a on ne zna čemu služe zaštitna vrata na stroju, ne zna čemu služi senzor, te se on niti ne vidi na njegovim fotografijama. Nakon provedenog očevida nije izdao nikakav nalog za pokretanje prekršajnog postupka, a niti za utvrđivanje nepravilnosti stroja.

10. Saslušani svjedoci nemaju saznanja o nastanku štetnog događaja budući nisu bili očevici događaja, pa o tome niti nisu mogli iskazivati, već je o tome iskazivao samo tužitelj, dok su svjedoci ŽZ, radnik tuženika i ĐZ, nadređeni tužitelju, iskazivali o načinu rada predmetnog stroja, a svjedok VZ, inspektor, se zbog proteka vremena više nije sjećao odlučnih činjenica, ali je sve naveo u zapisniku o očevidu. Zbog navedenog, sud je prihvatio iskaze navedenih svjedoka i tužitelja samo u dijelu u kojem su suglasni sa utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu, koji su mjerodavni, stručni i kompetentni, kao i sa materijalnim dokazima u spisu, odnosno iste nije prihvatio u dijelu u kojem su suproti utvrđenjima vještaka zaštite na radu i materijalnim dokazima u spisu. Tako sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu da je uzrok nastanka štetnog događaja taj što se vrata nisu nalazila na tzv. revolveru jer je vještačenjem po vještaku zaštite na radu utvrđeno da su ista morala biti samo kada stroj radi u automatskom radu, a na u ručnom radu tijekom mijenjanja alata, što je tužitelj radio, a što su potvrdili i svjedoci ĐZ i ŽZ. Također, bez obzira na navode tužitelja o načinu njegovog osposobljavanja, ovaj sud je utvrdio da je tužitlej bio osposobljen za rad na siguran način što proizlazi iz dokumentacije u spisu, te je i tužitelj izjavio da je imao radnika koji ga je obučavao za rad, dobio je skripte i imao je test kojeg je položio, te je tužitelj već šest mjeseci radio na predmetnom stroju, pa je tužitelj nedvojbeno bio upoznat sa radom stroja.

11. Radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja proveden je dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu UZ (list 160-165 spisa). Vještak je u svom nalazu i mišljenju navela da je do nezgode došlo prilikom promjene alata na revolveru stroja za probijanje lima. Radnik je stroj isključio iz automatskog načina rada, prišao revolveru kako bi umetnuo prvi alat nakon čega je imao namjeru umetnuti i drugi alat. Kako bi to napravio, revolver je trebao zarotirati do položaja koji nije unutar stroja već ima oslobođen prostor za stavljanje alata. Lijevom rukom je pritisnuo tipkalo za rotaciju revolvera, a desnu ruku je držao na stolu pokraj istog nakon čega mu je revolver zahvatio zaštitnu rukavicu desne ruke, povukao je za sobom te je došlo do uklještenja ruke između revolvera i stroja. Pritiskom na tipkalo za pokretanje revolvera u suprotnom smjeru oslobodio je ruku, otišao do kolege ŽZ nakon čega su utvrdili da mu je 5. prst desne ruke stoji u neprirodnom položaju. Nadalje, vještak navodi da poslodavac nema dokaz o ispravnosti CNC stroja na kojem je nastala ozljeda jer nije postupio sukladno čl. 7., st. 2., podstavku 1. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN br. 16/16). Poslodavac nema upute proizvođača na hrvatskom jeziku iz kojih se može donijeti zaključak o tome da li su na izvornom stroju postojala zaštitna vrata revolvera i da li se isti u mehaničkom načinu rada može rotirati kada su vrata otvorena. Također se u pitanje dovodi osposobljavanje tužitelja za rad na siguran način za poslove rukovatelja radnom opremom na kojem se dogodila ozljeda jer radnik mora biti upoznat sa svim opasnostima i štetnostima koje proizlaze prilikom rada na predmetnom stroju, a koje se temelje na uputama proizvođača. Ukoliko uputama proizvođača nisu predviđena zaštitna vrata i postoji opasnost od dodira radnika s pokretnim dijelovima radne opreme i nastanka ozljeda, tada se odgovarajućom zaštitom ili zaštitnim uređajem mora spriječiti prilaz do pokretnih dijelova ili osigurati automatsko zaustavljanje opisanih gibanja radne opreme, prije nego radnik uđe u opasno područje, a sukladno čl. 23. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/2008). Ukoliko ni gore navedeno nije moguće, radno mjesto treba svrstati u radno mjesto s posebnim uvjetima rada u skladu sa čl. 3. točka 1. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84), što je poslodavac i učinio. Ozlijeđeni radnik JZ je u trenutku ozljede imao važeće Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za čl. 3., točku 1. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada te je i stručno osposobljen za CNC operatera. Prema izjavi punomoćnice tuženika, stroj na kojem se dogodila ozljeda je prodan i vještak nema mogućnosti napraviti uvid u isti po pitanju ispravnosti te na mjerodavan i zakoniti način donijeti zaključak o radu istog.

12. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tuženik pa je vještak saslušan usmeno na ročištu (list 195-196 spisa) te je na prigovore tuženika izjavila da je stroj bio ispravan na dan ispitivanja, ali to je bilo dvije godine prije štetnog događaja. Međutim, poslodavac je nakon štetnog događaja bio dužan ponovno ispitati stroj kako bi se utvrdilo da li isti ispunjava sigurnosne i zdravstvene zahtjeve. Ova ispitivanja obavljaju ovlaštena trgovačka društva koja imaju ovlaštenje od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ona nema informacije o tome da li je o štetnom događaju obaviješteno trgovačko društvo koje je trebalo pregledati stroj nakon događaja, a to je Instruktažni centar Križec, međutim, poslodavac je dužan osigurati da se to ispitivanje provede, te je poslodavac trebao iste obavijestiti i pozvati da dođu pregledati stroj, a to je propisano u Pravilniku o pregledu i ispitivanju radne opreme (čl. 7. NN 16/16). Na daljnji prigovor tuženika, vještak je naveo da je tuženik dužan osigurati upute tj. prijevod uputa proizvođača radne opreme na hrvatskom jeziku i latiničkom pismu, a što tuženik nije učinio. Budući ona nije imala upute proizvođača, bilo je jako teško utvrditi da li su postojala zaštitna vrata na predmetnom stroju i bilo je teško utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja. Na radnoj opremi gdje postoji opasnost od ulaska dijela tijela radnika u opasno područje, potrebno je osigurati zaštitne naprave ili pomoćni alat kako bi se to onemogućilo. S aspekta sigurnosti, rad na stroju sa zaštitnim vratima sigurno je ispravniji od rada na stroju bez zaštitnih vrata. Navodi da ona nije vidjela stroj na kojem je nastao štetni događaj, jer je isti prodan, ali je vidjela slične strojeve. Navodi da je po struci kemijski inženjer. Postupanje tužitelja na način da je sa lijevom rukom uključio stroj, a desnu ostavio u području gdje je rotirajući dio stroja, nije ispravno, a u slučaju da je postojala zaštitna naprava, stroj ne bi mogao niti uhvatiti ruku radnika, a prema fotografijama u spisu, takva zaštitna naprava nije postojala. Bez uputa proizvođača, ne može reći da li je taj stroj originalno imao zaštitnu napravu, a iz uputa koje je tuženik dostavio i koje su na engleskom, postoje fotografije, ali se iz istih ništa ne vidi, odnosno iz istih se sve teško razaznaje, jer je sve crno.

13. Nakon usmenog saslušanja vještaka UZ, tuženik je istom prigovorio iz razloga što je vještakinja izjavila da je ona kemijski inženjer, te nema saznanja o radu stroja, te je predložio provođenje novog vještačenja po vještaku zaštite na radu strojarske struke.

14. Sukladno prijedlogu tuženika, sud je proveo novo vještačenje po vještaku zaštite na radu po vještaku Ivici Juričkom (list 206-210 spisa). Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo:

1. Dinamika nastanka štetnog događaja - Tužitelj je s radom započeo oko 14 sati, te je oko 16:40 sati, trebao obraditi drugu vrstu obradka pa je krenuo promijeniti alat na stroju. Tužitelj je isključio stroj iz automatskog pogona, prišao je revolveru te je u njega stavio prvi alat, zatim je krenuo staviti drugi alat na način da je lijevom rukom pritisnuo tipkalo za pokretanje revolvera pri čemu je svoju desnu ruku držao na radnom stolu pokraj revolvera. U tom trenutku mu je revolver, prilikom okretanja, zahvatio rukavicu desne ruke i povukao je za sobom te prikliještio desnu šaku između stola i revolvera. Tužitelj je odmah pritisnuo drugo tipkalo za pokretanje revolvera u drugom smjeru i na taj način oslobodio šaku.

2. Propust poslodavca - Poslodavac tužitelja je: - osposobio tužitelja za rad na siguran način za poslove koje je isti obavljao prilikom ozljeđivanja, - osigurao stručnu osposobljenost tužitelja za CNC operatera, - utvrdio da je tužitelj zdravstveno sposoban, prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, za obavljanje poslova kod kojih radnik rukuje i upravlja strojem na kojem se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti, - dao tužitelju odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, radno odijelo, zaštitne radne cipele, antifone za zaštitu sluha, radne rukavice,

- postavio na stroju upute za siguran rad na CNC stroju za probijanje. Propust poslodavca odnosi se na predmetni CNC stroj za probijanje na kojem se nije nalazila mehanička zaštita revolvera koja je bila postavljena po proizvođaču. Utvrđeni nedostatak nije imao utjecaj na ozljeđivanje tužitelja. Zamjena alata u revolveru se radi uz otvorenu zaštitu revolvera. Prilikom zamjene alata na revolveru zaštita istog se mora ukloniti (otvoriti) da bi se pristupilo gnijezdu i da bi se alat mogao zamijeniti. 3. Propusti u radu tužitelja - Tužitelj je pritisnuo tipkalo za pokretanje revolvera pri čemu je svoju desnu ruku držao na stolu pokraj revolvera a što je uzrokovalo ozljeđivanje tužitelja. Tužitelj nije postupio u skladu s: - člankom 37 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme prema kojem rukovatelj mora rad obavljati na siguran način tako da uslijed opasnih gibanja ne ugrozi sebe. - člankom 14 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme prema kojem radnik mora radnu opremu upotrebljavati bez opasnosti za vlastitu sigurnost i zdravlje.

15. Na nalaz i mišljenje vještaka Ivice Juričkog, prigovorio je tužitelj pa je vještak saslušan usmeno na ročištu (list 229-230 spisa). Vještak je izjavio da stroj ima 2 načina rada – automatski i ručni. Izbor rada određuje se preko sklopke koja je postavljena na upravljački ormar s desne strane stroja. Sklopka se postavlja u položaj automatski kada se vrši probijanje lima. U automatskom načinu rada revolver mora biti zaštićen zaštitnim poklopcem, koji je povezan mikro prekidačem, da bi se izbjeglo ozljeđivanje radnika. Kada je sklopka izbora rada u automatskom položaju tipkala za ručno pokretanje bubnja, a koja se nalazi na upravljačkoj ploči na samom stroju nisu u funkciji. Kada se želi zamijeniti alat u bubnju revolvera, sklopka se postavlja u položaj ručno. Postavljanjem sklopke u položaj ručno, tipkala za ručno pokretanje bubnja revolvera se stavljaju u funkciju. Da bi se alat u bubnju revolvera mogao zamijeniti mora se "otvoriti" zaštitni poklopac da bi se omogućio pristup alatima koji se nalaze u gnijezdima revolvera. Okretanjem bubnja revolvera vrši se djelovanjem na tipkala za ručno pokretanje bubnja. U odnosu na primjedbu da vještak ne spominje senzor koji postoji na stroju, vještak navodi da opis senzora koje se nalazi na stroju nalazi se u točki 5 nalaza i mišljenja pod nazivom sredstva rada. Tamo je navedeno prilikom automatskog rada radni prostor (mjesto probijanja lima i revolver) mora biti zaštićen zaštitnim poklopcem koji je povezan mikro prekidačem, tako da se u slučaju otvaranja zaštite radnog prostora, gibanja alata (revolvera) zaustavlja. Vještak navodi da je radio 5 godina kao projektant alatnih strojeva u tvornici alatnih strojeva Prvomajska, radi u tvrtci koja se bavi pregledom i ispitivanjem strojeva i uređaja više od 31 godine, prilikom toga izvršio je pregled i ispitivanje više od 10000 strojeva. Stoga smatra da je stručan i da poznaje rad na stroju. Nadalje, navodi da ručni rad na stroju služi samo za izmjenu alata. Ručno pokretanje se vrši preko tipkala, djelovanjem na jedno tipkalo bubanj se okreće na lijevu stranu, djelovanjem na drugo tipkalo, bubanj se okreće na drugu stranu. Radnik kada dobije radni zadatak, on može obavljati rad na stroju samo kada je sklopka na upravljačkom ormaru postavljena na automatski rad. Ako je stroj u automatskom radu, a senzor je blokiran, stroj radi iako zaštita bubnja odnosno zaštita radnog prostora nije na svome mjestu. U vrijeme štetnog događaja tužitelj je vršio zamjenu alata. Prilikom zamjene alata zaštita bubnja se mora ukloniti, odnosno otvoriti tako da bi se pristupilo mjestu na kojem se nalazi alat. Bez otvaranja zaštite, nije moguće niti izvršiti zamjenu alata.

16. Nakon toga, sud je sukladno prijedlogu tužitelja predložio da se saslušaju oba vještaka zaštite na radu radi usuglašavanja vještaka. Vještaci UZ i Ivica Jurički su na ročištu suglasno izjavili (list 240-241 spisa) da su suglasni u pogledu spornih činjenica i to:

- da je poslodavac trebao imati pripadajuću dokumentaciju sa uputama za predmetni stroj na hrvatskom jeziku (kako je navela vještakinja UZ),

- da su na tipkalima koja su se nalazila na samome stroju, trebali biti natpisi na hrvatskom jeziku,

- da je prema propisima trebalo stroj nakon ozljeđivanja radnika ponovno pregledati od ovlaštene ustanove,

- da predmetni stroj radi na način kako je opisao vještak Jurički u svome nalazu u točki 5: Stroj ima dva načina rada: automatski i ručni. Automatski rad je rad koji se koristi prilikom obrade predmeta obrade. Nakon uključivanja automatskog rada alat postavljen u revolver vrši probijanje lima. U automatskom načinu rada tipkala za ručno pokretanje revolvera su van funkcije. Prilikom automatskog rada radni prostor (mjesto probijanja lima i revolver) mora biti zaštičen zaštitnim poklopcem koji je povezan mikoprekidačem tako da se u slučaju otvaranja zaštite radnog prostora gibanje alata (revolvera) zaustavlja. Ručni rad se koristi prilikom zamjene alata. Za ručni rad koriste se dva tipkala zelene boje. Ista su označena i nalaze se na udaljenosti od 86 cm od revolvera. Prilikom zamjene alata stroj se stavlja u ručni pogon kada se samo pritiskom na tipkalo za pokretanje revolvera isti i pokreće. Prilikom mijenjanja alata zaštita radnog prostora se mora otvoriti da bi se omogućio pristup alatima koji se nalaze u gnijezdima revolvera i da bi se alati mogli zamijeniti.

- da se na stroju u vrijeme ozljeđivanja radnika nije nalazila zaštita radnog prostora koja je bila postavljena po proizvođaču.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu Ivice Juričkog i UZ u dijelu u kojem su međusobno suglasni te su se suglasili o svim odlučnim činjenicama, kao i dopunska usmena očitovanja vještaka kojim detaljno odgovaraju na pitanja i otklanjaju prigovore, dajući za to jasne i valjane razloge, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije, a nakon usmenog saslušanja tj. usaglašavanja vještaka, niti stranke nisu imale daljnjih pitanja ni prigovora, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

18. Ocjenom izvedenih dokaza ovaj sud je utvrdio:

- Do nezgode došlo prilikom promjene alata na revolveru stroja za probijanje lima.

- Tužitelj je s radom započeo oko 14 sati, te je oko 16:40 sati trebao obraditi drugu vrstu obradka pa je krenuo promijeniti alat na stroju. Tužitelj je isključio stroj iz automatskog pogona, prišao je revolveru te je u njega stavio prvi alat, zatim je krenuo staviti drugi alat na način da je lijevom rukom pritisnuo tipkalo za pokretanje revolvera pri čemu je svoju desnu ruku držao na radnom stolu pokraj revolvera. U tom trenutku mu je revolver, prilikom okretanja, zahvatio rukavicu desne ruke i povukao je za sobom te prikliještio desnu šaku između stola i revolvera. Tužitelj je odmah pritisnuo drugo tipkalo za pokretanje revolvera u drugom smjeru i na taj način oslobodio šaku.

- Predmetni stroj ima dva načina rada: automatski i ručni. Automatski rad je rad koji se koristi prilikom obrade predmeta obrade. Nakon uključivanja automatskog rada alat postavljen u revolver vrši probijanje lima. U automatskom načinu rada tipkala za ručno pokretanje revolvera su van funkcije. Prilikom automatskog rada radni prostor (mjesto probijanja lima i revolver) mora biti zaštićen zaštitnim poklopcem koji je povezan mikroprekidačem tako da se u slučaju otvaranja zaštite radnog prostora gibanje alata (revolvera) zaustavlja. Ručni rad se koristi prilikom zamjene alata. Za ručni rad koriste se dva tipkala zelene boje koja su označena i nalaze se na udaljenosti od 86 cm od revolvera. Prilikom zamjene alata stroj se stavlja u ručni pogon kada se samo pritiskom na tipkalo za pokretanje revolvera isti i pokreće. Prilikom mijenjanja alata zaštita radnog prostora se mora otvoriti da bi se omogućio pristup alatima koji se nalaze u gnijezdima revolvera i da bi se alati mogli zamijeniti.

- da prilikom zamjene alata zaštita bubnja se mora ukloniti, odnosno otvoriti tako da bi se pristupilo mjestu na kojem se nalazi alat, te bez otvaranja zaštite, nije moguće niti izvršiti zamjenu alata.

- Na stroju se u vrijeme ozljeđivanja tužitelja nije nalazila zaštita radnog prostora odnosno mehanička zaštita revolvera koja je bila postavljena po proizvođaču, ali navedeni nedostatak nije imao utjecaj na ozljeđivanje tužitelja, jer se zamjena alata u revolveru radi uz otvorenu zaštitu revolvera., te se prilikom zamjene alata na revolveru, zaštita istog mora ukloniti (otvoriti) da bi se pristupilo gnijezdu i da bi se alat mogao zamijeniti, dok samo prilikom automatskog rada radni prostor (mjesto probijanja lima i revolver) mora biti zaštićen zaštitnim poklopcem koji je povezan mikro prekidačem, tako da se u slučaju otvaranja zaštite radnog prostora, gibanja alata (revolvera) zaustavlja.

- Tužitelj je pritisnuo tipkalo za pokretanje revolvera pri čemu je svoju desnu ruku držao na stolu pokraj revolvera, što je uzrokovalo ozljeđivanje tužitelja, te tužitelj nije postupio u skladu sa člankom 37 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme prema kojem rukovatelj mora rad obavljati na siguran način tako da uslijed opasnih gibanja ne ugrozi sebe i u skladu sa člankom 14 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme prema kojem radnik mora radnu opremu upotrebljavati bez opasnosti za vlastitu sigurnost i zdravlje.

- Tuženik je tužitelja osposobio za rad na siguran način za poslove koje je isti obavljao prilikom ozljeđivanja.

- Tužitelj je zdravstveno sposoban prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada za obavljanje poslova kod kojih radnik rukuje i upravlja strojem na kojem se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti.

- Tuženik je dao tužitelju odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, radno odijelo, zaštitne radne cipele, antifone za zaštitu sluha, radne rukavice,

- Tuženik je trebao imati pripadajuću dokumentaciju sa uputama za predmetni stroj na hrvatskom jeziku, te su na tipkalima koja su se nalazila na samome stroju, trebali biti natpisi na hrvatskom jeziku.

- Prema propisima je stroj nakon ozljeđivanja radnika trebalo ponovno pregledati od ovlaštene ustanove.

19. Dakle, kako je tužitelj ozlijeđen u radno vrijeme i na radnom mjestu tijekom obavljanja radnog zadatka, prilikom promjene alata na revolveru stroja za probijanje lima, na način da je isključio stroj iz automatskog pogona, prišao je revolveru te je u njega stavio prvi alat, zatim je krenuo staviti drugi alat na način da je lijevom rukom pritisnuo tipkalo za pokretanje revolvera, pri čemu je svoju desnu ruku držao na radnom stolu pokraj revolvera, te mu je u tom trenutku revolver, prilikom okretanja, zahvatio rukavicu desne ruke i povukao je za sobom te prikliještio desnu šaku između stola i revolvera, uslijed čega se ozlijedio, to valja zaključiti da u konkretnom slučaju postoji uzročno posljedična veza između rada tužitelja i ozljede tužitelja, slijedom čega bi proizlazila odgovornost poslodavca za svoga radnika.

20. Stoga, tuženik odgovara tužitelju po pravilima o objektivnoj odgovornosti imajući pri tome u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, kao i odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, dalje: ZZR (Narodne novine broj: 71/14) kojom je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

21. Poslodavac je tužitelju dao odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, radno odijelo, zaštitne radne cipele, antifone za zaštitu sluha, radne rukavice. Poslodavac nije imao dokumentaciju sa uputama za predmetni stroj na hrvatskom jeziku, te na tipkalima koja su se nalazila na samome stroju, nisu biti natpisi na hrvatskom jeziku, međutim, to nije bilo od utjecaja, iz razloga što je tuženik osposobio tužitelja za rad na siguran način za poslove koje je obavljao prilikom ozljeđivanja, te je tužitelj izjavio da je na predmetnom stroju radio već šest mjeseci pa je bio upoznat sa radom stroja. Poslodavac nije sukladno propisima nakon ozljeđivanja radnika ponovno dao pregledati stroj od ovlaštene ustanove, međutim, to nije od utjecaja, iz razloga što je vještačenjem utvrđeno da se na stroju u vrijeme ozljeđivanja radnika nije nalazila zaštita radnog prostora odnosno mehanička zaštita revolvera koja je bila postavljena po proizvođaču, ali navedeni nedostatak nije imao utjecaj na ozljeđivanje tužitelja, jer se zamjena alata u revolveru radi uz otvorenu zaštitu revolvera., te se prilikom zamjene alata na revolveru, zaštita istog mora ukloniti (otvoriti) da bi se pristupilo gnijezdu i da bi se alat mogao zamijeniti.

22. Tužitelj je pritisnuo tipkalo za pokretanje revolvera pri čemu je svoju desnu ruku držao na stolu pokraj revolvera, što je uzrokovalo ozljeđivanje tužitelja, te na taj način tužitelj nije postupio u skladu sa člankom 37 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, prema kojem rukovatelj mora rad obavljati na siguran način tako da uslijed opasnih gibanja ne ugrozi sebe, te tužitelj nije postupio u skladu sa člankom 14 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, prema kojem radnik mora radnu opremu upotrebljavati bez opasnosti za vlastitu sigurnost i zdravlje, Dakle, u toj situaciji, po ocjeni ovog suda, tužitelj koji je bio osposobljen za rad i koji je na predmetnom stroju radio već šest mjeseci, nije upotrijebio dužnu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječan čovjek, te je zbog takve krajnje nepažnje došlo do ozljeđivanja tužitelja, a ovaj sud smatra da je tužitelj time pridonio nastanku štete sa 30% sukladno odredbi čl.1067. ZOO-a i čl. 15. st. 2. ZZR.

23. Radi utvrđivanja osnove i visine štete, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Zvonku Zadri (list 115-119 spisa). Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj u štetnom događaju od 19.3.2016. zadobio prijelom srednje falange 5 prsta desne šake s natiskom gornjeg dijela desne šake. Između mehanizma nastanka ozljede i same ozljede postoji direktna uzročno posljedična veza. Nakon propisno provedenog kirurško-fizijatrijsko-rehabilitacijskog liječenja zaostale su trajne posljedice koje cijenim trajnim invaliditetom od 2%. Temeljem priložene medicinske dokumentacije u spisu, kod tužitelja su po spornom događaju utvrđene sljedeće ozljede: prijelom srednje falange 5 prsta desne šake sa pomakom i natučenje desne šake. Radi navedenih ozljeda, tužitelj je trpio fizičke bolove: jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 21 dan, slabog intenziteta 31 dan i slabog intenziteta povremenog karaktera 31 dan. Primarni strah je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah zbog brige za zdravlje i sam ishod liječenja jakog intenziteta imao je 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana, a slabijeg intenziteta još 5 dana. Tužitelju, koji je dešnjak, bila je potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 2 sata kroz vrijeme nošenja imobilizacije (19.3. do 26.4.2016.) te potom od 7. do 25.4.2019. U prvom redu tuđa pomoć i njega je bila potrebna za neke osnovne potrebe: održavanje osobne higijene, oblačenje i svlačenje te odlazak na kontrole liječniku. Navedenu pomoć mogao je pružiti netko od ukućana. Tužitelj je trpio i sljedeće nelagodnosti: RTG snimanje, preglede, operacijski zahvat i kontrole liječnika. Naruženost po štetnom događaju je zaostala u jačem stupnju: izražen deformitet sa ukočenim 5. prstom te blaže ožiljkaste kožne promjene na gornjem dijelu desne šake. Tužitelj na pregledu navodi da još uvijek ima povremenu bolnost te „neugodnu“ osjetljivost u području postoperacijskog ožiljka, naročito kod nekih fizičkih aktivnosti kada dođe do pritiska na sam ožiljak kada osjeti bol. Otežano mu je i navlačenje zaštitnih rukavica koje mora nositi kod obavljanja svakodnevnih radnih aktivnosti na poslu. Pregledom, desna šaka sa vidljivim deformitetom 5 prsta koji je u fleksijskoj kontrakturi, rotacijski okrenut prema unutrašnjoj strani šake odnosno 4. prstu, na koži dorzuma desne šake vidljive ožiljkaste promjene kože, sa značajnim ispadom stiska desne šake. Na palpaciju izražena osjetljivost u području postoperacijskog ožiljka na gornjem dijelu u projekciji srednje falange 5. prsta desne šake.

24. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tužitelj pa je vještak usmeno saslušan na ročištu (list 138-139 spisa) te je izjavio da je tužitelj bio pozvan na klinički pregled te se odazvao 28.11.2019. Stradao je 19.3.2016. te je zbrinut preko hitne službe KBC Zagreb, a nakon što je kako je naveo na poslu mu stroj uhvatio rukavicu i zaokrenuo desnu ruku. Tada učinjenom hitnom RTG obradom postavljena je dijagnoza frakture srednje falange petog prsta desne šake i natučenje desne šake. Liječen je konzervativno, redovito se kontrolirao. Prijelom je po priloženoj medicinskoj dokumentaciji bio bez pomaka, a prst bez rotacijske greške, te je kod tužitelja nakon fizikalne terapije došlo do pomaka i deformiteta petoga prsta te je na KBC Zagreb indicirano operacijsko liječenje. Učinjen je operacijski zahvat, urađena je fizikalna terapija i po zadnjem nalazu iz Stubičkih Toplica fizijatra funkcija 5. prsta desne šake je nepotpuna. Po zadobivenoj povredi, a budući se radilo o prijelomu bez pomaka, koji je liječen konzervativno nošenjem imobilizacije, strah je ocijenio kako je navedeno u vještačenju. U pogledu ocjene potrebne tuđe pomoći i njege ostaje kod svog nalaza jer je tužitelju trebala rehabilitacija u smislu razgibavanja prsta, a ne povratka funkcije, a svi nalazi su bili uredni. Vještak je iskazao kako ne može točno reći zbog čega i kada bi došlo do pomaka prsta u tijeku liječenja. Na kontroli 12.4. kao i 26.4. stoji da je mjesto prijeloma bolno, i da se ne nalazi znakova skraćenja ili rotacijske greške. Tek nakon tog i radi tog pomaka je bilo indicirano operacijsko liječenje. Operacija je posljedica tijeka liječenja i u uzročno-posljedičnoj vezi je sa ozljeđivanjem. Do pomaka je došlo nakon skidanja imobilizacije.

25. Nadalje, u svom dopunskom očitovanju (list 193 spisa) vještak je naveo da je liječenje tužitelja završilo odnosno zdravstveno stanje tužitelja se stabiliziralo nakon pregleda fizijatra 13.11.2017.

26. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka, kako i njegovo dopunsko usmeno i pismeno očitovanje, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a niti stranke nisu imale daljnjih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a niti daljnjih prijedloga u tom smjeru.

27. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja, te pregledom medicinske dokumentacije utvrdio da je uslijed predmetnog štetnog događaja tužitelj zadobio prijelom srednje falange 5. prsta desne šake sa pomakom i natučenje desne šake, zbog čega je trpio fizičke bolove i strah određeno vrijeme i određenog intenziteta, trpi duševne boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 2%, zaostala mu je naruženost u jačem stupnju u vidu vidljivog deformiteta 5. prsta koji je u fleksijskoj kontrakturi, rotacijski okrenut prema unutrašnjoj strani šake odnosno 4. prstu, te na koži dorzuma desne šake vidljive ožiljkaste promjene kože, te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega ukupno 116 sati (u trajanju od 2 sata kroz vrijeme nošenja imobilizacije od 19.3. do 26.4.2016. te potom od 7. do 25.4.2019.), Liječenje tužitelja je završeno odnosno zdravstveno stanje tužitelja se stabiliziralo nakon pregleda fizijatra 13.11.2017.

28. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Kako je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.

29. S obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći vrstu i lokalitet ozljeda te popratne tegobe kojima je tužitelj bio izložen, intenzitet i duljinu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, stupanj trajnog smanjenja životne aktivnosti (2%), životnu dob tužitelja (rođen 1997. godine), stupanj naruženosti i vidljivost zaostalog naruženja (zaostala mu je naruženost u jačem stupnju u vidu vidljivog deformiteta 5. prsta koji je u fleksijskoj kontrakturi, rotacijski okrenut prema unutrašnjoj strani šake odnosno 4. prstu, te na koži dorzuma desne šake vidljive ožiljkaste promjene kože, a tužitelj nije tvrdio da mu to posebno smeta pri pogledu drugih ljudi, ali ovaj sud smatra da mu to, obzirom na njegovu mladu životnu dob, nedvojbeno nije ugodno), te okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da primjerena novčana naknada tužitelju za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznosi ukupno 6.500,00 eura i to po slijedećim kriterijima: za fizičke boli 1.330,00 eura, za strah 650,00 eura, za duševne boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 520,0 eura i za duševne boli zbog naruženosti 4.000,00 eura.

30. Nadalje, kako je na temelju nalaza i mišljenja vještaka i iskaza tužiteljice utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 116 sati (u trajanju od 2 sata kroz vrijeme nošenja imobilizacije od 19.3. do 26.4.2016. te potom od 7. do 25.4.2019.), te da su istu tužitelju pružali ukućani, osobito majka, besplatno, a po ocjeni ovog suda primjerena je cijena sata tuđe pomoći i njege od 2,00 eura (čl. 233. ZPP-a), to primjerena naknada za tuđu pomoć i njegu tužitelju iznosi 218,99 eura, koliko je tužitelj i tražio, sukladno čl. 1095. st. 2. ZOO.

31. Dakle, primjerena novčana naknada na ima naknade štete tužitelju iznos ukupno 6.718,99 eura, a kako je sud utvrdio da je tužitelj doprinio nastanku štete sa 30%, to je tužitelju na ime naknade štete valjalo dosuditi iznos od 4.703,29 eura, dok je valjalo odbiti preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 6.797,13 eura, kao pod točkom I. i II. izreke presude.

32. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Sud je utvrdio da je tužitelj podnio odštetni zahtjev (prijedlog nagodbe) 9. rujna 2017. (od kojeg dana zahtijeva kamate na dosuđeni iznos naknade štete). Međutim, tada još nije završilo liječenje tužiteljice (pa obveza tuženika niti nije nastala), već je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je liječenje tužitelja završeno odnosno zdravstveno stanje tužitelja se stabiliziralo 13. studenog 2017. Stoga je po ocjeni ovog suda osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete tekuće od dana podnošenja tužbe 12. siječnja 2018. do isplate jer je tada šteta dospjela tj. mogao se je utvrditi opseg i visina štete, dok je valjalo odbiti zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos za razdoblje od 9. rujna 2017. do 11. siječnja 2018. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO, te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

33. Tužitelj je podnio tužbu 12.1.2018. kojom zahtijeva naknadu štete u iznosu od 31.000,00 kn, te je podneskom od 17.6.2020. povećao tužbeni zahtjev tj. preinačio tužbu tako da zahtijeva iznos od 83.650,00 kn (11.500,00 eura). Kako je tužitelj preinačio tužbu nakon provedenog medicinskog vještačenja i nakon što su doneseni novi Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH, od 5. ožujka 2020. i 15.06.2020. za koje tužitelj prije nije znao, to je sud, unatoč protivljenju tuženika, istu dopustio kao svrsishodnu sukladno čl. 190. st. 2. ZPP-a.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 4. i čl. 155. st. 1 ZPP. Kako je tužitelj uspio u sporu po osnovi 70% (obzirom na utvrđenu suodgovornost od 30%) i po visini 40%, to je tužitelj u sporu uspio sa 55% (70+40=110:2=55), a tuženik sa 45%. Slijedom navedenog, stranke su djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima pa je sud odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove. Međutim, po ocjeni ovog suda, ovo se ne odnosi na troškove medicinskog vještačenja, a koji je bio neophodan za vođenje ove parnice (za utvrđivanje opsega i visina štete) pa je isti tužitelju priznat temeljem čl. 155. ZPP-a u zatraženom iznosu od 185,81 eura (za nalaz i mišljenje medicinskog vještaka) i 33,18 eura (za trošak pristupa medicinskog vještaka na ročište) i 33,18 eura (za dopunski pisani nalaz i mišljenje), što ukupno iznosi 252,17 eura, pa je o troškovima postupka odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

35. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO i 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 24. siječnja 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis