P-2424/2018-73

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari tužitelja ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., kojeg zastupa punomoćnica Srečka Cvitanović, odvjetnica u Supetru, protiv I. tuženika OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., kojeg zastupa zakonski zastupnik i skrbnik GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., i II. tuženika UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u nazočnosti tužitelja i punomoćnice tužitelja, Srečke Cvitanović, odvjetnice u Supetru i u odsutnosti I. i II. tuženika, na ročištu radi objave presude 24. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik realnog dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] stojna kuća i dvor, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji ima površinu 12 m2 i koji je na skici lica mjesta u „Vještvu Zvonimira Rubića, sudskog vještaka za geodeziju od dana 17. kolovoza 2021. godine, koje vještvo predstavlja sastavni dio ove presude, označen crvenom bojom i točkama E-F-G-H-E.

II. Ovlašćuje se tužitelj ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, zatraži i ishodi od Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, cijepanje nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] stojna kuća i dvor Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkom I. ove Presude.

III. Ovlašćuje se tužitelj ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da temeljem prijavnog lista ovjerenog od nadležnog ureda za katastar i ove presude, a koje isprave čine jedinstvenu cjelinu, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva te novoformirane nekretnine iz točke II. ove presude na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika za cijelo.

IV. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku, u roku od 15 (petnaest) dana, naknaditi tužitelju trošak parničnog postupa u iznosu od 1.120,99 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 11. svibnja 2018., zaprimljena je tužba tužitelja protiv I. i II. tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za 15/61 dijela.

2. U tužbi tužitelj navodi da je vlasnik nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], ko. [katastarska općina] pravo vlasništva da je upisano na ime Peruzović Luka, Split, D. Šimunovića 12. za 2/4 dijela, TZ pk. Frane, Split, Kupreška 34 A za ¼ dijela i Peruzović Đurđica, Kamenita 2 za ¼ dijela. MZ da je preminuo te da je rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika u Splitu, Ante Šuško zaprimljeno kod zemljišnoknjižnog odjela ovog suda pod brojem Z-29031/17, a također da je na provedbu zaprimljen i kupoprodajni ugovor između VZ i UZ pod brojem Z-29028/17. Navedena uknjižba čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da je pogrešna jer da je nesporno da su dvorište i stepenište položeni zapadno od strane kuće na čest. zgr. [katastarska čestica], oduvijek dio tužiteljeva dvorišta i čine cjelinu kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji prolaz da tužiteljeva obitelj koristi preko sto godina, od kad je pradjed tužitelja kupio nekretninu. Ističe se da je upravo tužitelj dugogodišnji stvarni i pošteni posjednik predmetnog stepeništa i prolaza te su isti cjelina s tužiteljevim dvorištem i kao takvi su i zatvoreni istim dvorišnim vratima. Nikada nitko da nije ometao tužitelja i njegove prednike u izvršavanju vlasničkih prava predmetne nekretnine, a s navedenim da su upoznati i tuženici i prednici tuženika, pa su ugovori zaključeni glede predmetne nekretnine nevaljani u dijelu koji se odnosi na predmetno dvorište. Stoga tužitelj predlaže kao u tužbenom zahtjevu.

3. Tužba tužitelja dostavljena je tuženicima na odgovor te su se isti u svom odgovoru zaprimljenom kod ovog suda 9. listopada 2018. u cijelosti usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Ističu da nije sporno da je I. tuženik stekao predmetnu nekretninu temeljem ugovora o darovanju zaključenim sa svojim ocem GZ koji je predmetnu nekretninu stekao rješenjem o nasljeđivanju iza svojeg pok. oca GZ TZ pok. ŠZU, kao i da je II. tuženik suvlasnički dio nekretnine stekao ugovorom o kupoprodaji zaključenim sa VZ i Lukom Peruzovićem, iz čega da jasno proizlazi da su I. tuženik te članovi njegove obitelji u kontinuiranom posjedu i vlasništvu predmetne nekretnie te je logičan slijed da je ista sada suvlasništvo I. tuženika. Nadalje, navode da je tužba nerazumljiva, nejasna i nedopuštena jer da tužitelj u historijatu tužbe navodi da da se radi o pogrešnoj uknjižbi, da su zaključeni ugovori na temelju kojih su tuženici stekli pravo vlasništva ništavi te da tužiteljevi prednici dio predmetne nekretnine koriste kao put, a na kraju da na temelju služnosti puta tužitelj traži uknjižbu prava vlasništva na zgradi koja je u vlasništvu tuženika. Tvrde da se o ovakvoj tužbi ne može raspravljati pa predlaže istu odbaciti. Nadalje, navodi da je tužiteljev zahtjev nezakonit, nedopušten i neprovediv u zemljišnim knjigama iz razloga što predmetna nekretnina u suvlasništvu tuženika čini jedinstvenu cjelinu sa dvorištem i zgradom, a tužitelj da tužbom želi postati suvlasnikom u idealnim dijelovima na cjelokupnoj imovini u suvlasništvu tuženika koja uključuje i kuću i dvorište čime bi bila povrijeđena njihova vlasnička prava. U odnosu na II. tuženika ističe se da je isti stekao nekretninu od zemljišnoknjižnog vlasnika u dobroj vjeri , a u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora da nije bila zabilježba da bi predmet kupoprodaje bio opterećen bilo kakvim pravima u korist tužitelja i njegovih prednika. Osporavaju da bi predmetna čestica ikada pripadala čest. zem. [katastarska čestica] niti činila cjelinu s istom. Navode da tužitelj derivativno koristi dio nekretnine u vlasništvu tuženika time što prolazi do svoje kuće preko dvorišta u vlasništvu tuženika, ali da to čini uz isključivu suglasnost prednika I. tuženika, budući je prednik tužitelja molio prednika I. tuženika da preko njegovog dijela nekretnine prolazi i do svoje nekretnine, međutim da nikada nije bilo zasnovano niti ugovoreno pravo služnosti u zemljišnim knjigama u korist tužiteljevih prednika, već se svodilo na riječ o dobro susjedskim odnosima. Ističu da tužitelj ima i drugi pristup do svoje nekretnine, ali da mu je ovaj prikladniji i praktičniji. Konačno ,navode da je na temelju služnosti prolaza do svoje kuće nije moguće steći pravo vlasništva dosjelošću, a čak da je tužitelj posjednik prava stvarne služnosti takva okolnost da isključuje pravo stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretnini. Ističu da da tužitelj nije bio savjestan jer je znao ili mogao znati da predmetni dio nekretnine nikada nije bio njegovo vlasništvo.

4. Podneskom od 4. rujna 2019. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da istim u točki I. traži utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], stojna kuća i dvor, k. o. [katastarska općina], i to dijela koji ima površinu 15 m2 i koji je na skici mjesta spora u "Geodetskom vještvu označen točkama 1-4, u točki II. ovlaštenje da na temelju presude ovog suda zatraži i ishodi od Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, cijepanje nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkama I. presude, te ovlaštenje da se temeljem prijavnog lista ovjerenog od nadležnog ureda za katastara i presude zatraži i postigne uknjižba prava vlasništva te novoformirane nekretnine iz točke II. na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika za cijelo.

4.1. Također, tužitelj je sukladno rezultatima očevida i nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Zvonimira Rubića od 17. kolovoza 2021. uredio tužbeni zahtjev podneskom od 16. ožujka 2023. na način kako je to navedeno u izreci presude.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina], povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Ugovora o darovanju sklopljenog u Splitu 4. rujna 2017. između darovatelja OZ pok. TZ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i obdarenika OZ, ŠZU, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Zvonimira Rubića, čitanjem geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića od 17. kolovoza 2021., njegovog pisanog očitovanja od 27. studenog 2021., kao i dokaz usmenim saaslušanjem vještaka Zvonimira Rubića, pregledom i čitanjem dopisa Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, Klasa: 932-01/23-01/38, Urbroj: 541-28-02-02/1-24-2 od 1. listopada 2024. te saslušanjem svjedoka NZ, CZ i SZ.

5.1. Sud je odustao od izvođenja dokaza novim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje drugog vještaka za geodeziju predloženog od strane I. tuženika, pozivom na odredbu čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, - dalje u tekstu: ZPP-a) budući isti nije uplatio traženi predujam za podmirenje troškova izvođenja navedenog dokaza.

6. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka sud je odlučio da je tužbeni zahtjev tužitelja iz podneska od 16. ožujka 2024. osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] stojna kuća i dvor, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji ima površinu 12 m2 i koji je na skici lica mjesta u vještvu Zvonimira Rubića, sudskog vještaka za geodeziju od 17. kolovoza 2021. označen crvenom bojom i točkama E-F- G-H-E, kao i ovlaštenje da tužitelj temeljem presude zatraži i ishodi cijepanje nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i formiranje nove katastarske čestice te ovlaštenje na uknjižbu te novoformirane čestice na svoje ime.

8. Radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, utvrdio u nastavku navedene pravno odlučne činjenice.

8.1. Pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u trenutku zaključenja glavne rasprave utvrđeno je da su kao vlasnici navedene nekretnine upisani II. tuženik u ovom postupku ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za ¾ dijela i I. tuženik u ovom postupku GZ MLT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za ¼ dijela.

8.2. Pregledom i čitanjem povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je I. tuženik GZ uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine za ¼ dijela temeljem Ugovora o darovanju ovjerenog u potpisu darovatelja OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kod Ante Šuška, Javnog bilježnika u Splitu, pod brojem OV-4183/17, 04. rujna 2017., dok je II. tuženik uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine za ¾ dijela temeljem Ugovora o kupoprodaji ovjerenog u potpisu svih ugovornih strana te punomoćnika Luke Peruzovića, odvjetnice Srđane Kukoč iz Splita, Osječka 16., kod javnog bilježnika Tea Karabotić Milovca iz Splita, dana 21. kolovoza 2017. pod brojem OV-5101/1 21. kolovoza 2017.

8.3. Pregledom i čitanjem Ugovora o darovanju sklopljenog u Splitu 4. rujna 2017. između darovatelja OZ pok. TZ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i obdarenika OZ, Frane, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] utvrđeno je da darovatelj GZ pok. TZ otac obdarenika ŠZU, da je predmet darovanja nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica]., z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za ¼ dijela te da je darovatelja pravo vlasništva navedene nekretnine stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza smrti svog pok. oca MZ, pok.. ŠZU, rođ. **.**.1949., pod poslovnim brojem O-923/17 (UPP/OS-40/17).

8.4. Pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik navedenih nekretnina upisan tužitelj ČZ za cijelo.

8.5. Očevidom provedenim na licu mjesta na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina], dana 26. svibnja 2021., uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Zvonimira Rubića utvrđeno je da predmet spora predstavlja pješački prolaz uz staru stambenu kuću preko kojeg se prilazi iz asfaltne ulice na posjed tužitelja.

8.5.1. Vještak geodetske struke Zvonimir Rubić u svom je vještvu od 17. kolovoza 2021. izrađenom za potrebe predmetnog postupka naveo da je nakon izvršenog očevida izradio skicu lica mjesta na kojoj je bojama i slovnim oznakama označio lik – A, B, C, D, E, F, A na priloženoj skici lica mjesta obojan žutom bojom, a koji po stanju iz digitalizirane katastarske mape predstavlja čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je u katastarskom operatu Ureda za katastarsko geodetske poslove u Supetru evidentirana u posjedovnom listu br. 88 upisane površine 197 m2, zatim, lik – D, E,F,G,H,I,D – koji prema priloženoj skici lica mjesta po stanju iz digitalizirane katastarske mape predstavlja predmetnu čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je u katastarskom operatu Ureda za katastarsko geodetske poslove u Supetru evidentirana u posjedovnom listu br. 445 upisane površine 61 m2 te Lik- E,F,G,H,E na priloženoj skici lica mjesta obojan crvenom bojom te predstavlja sporni prolaz širine G-H 2,27 m, F-E 1.46 m, dužine E- H 6.40 m i F-G 6,46, površine 12 m2. Nadalje, vještak je naveo da je nakon izvršenog uvida u originalnu arhivsku katastarsku mapu (Prilog br. 1. vještva) utvrdio da je sporni prolaz E, F, G, H, E obojan crvenom bojom, dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica]. Također je naveo da površina nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu iznosi 61 m2 što u naravi odgovara tlocrtnoj površini kuće koju tuženik drži u posjedu, a na skici označeno slovnim oznakama D,E,H,I,D i plavom bojom. Prema navodima vještaka površina nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu iznosi 197 m2 što u naravi odgovora površini na skici označeno slovnim oznakama A,B,C,D,E,F,A označeno žutom bojom i površini spornog prolaza na skici označeno slovnim oznakama E,F,G,H,E označeno crvenom bojom. Stoga, vještak na temelju navedenih utvrđenja donosi zaključak i mišljenje da je sporni prolaz dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je greška nastala u grafičkom dijelu katastarskog operata prilikom digitalizacije katastarske mape, te da ispravna zapadna međa predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja zapadnu fasadu kuće tuženika na skici označena crvenom linijom slovnim oznakama E-H, a crvenu liniju E-F da treba brisati kako bi bio točan prikaz oblika i površine predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.5.2. Na dostavljeno vještvo vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića stranke su istaknule svoje prigovore, te je vještak u spis predmeta dostavio svoje očitovanje od 27. studenog 2021. u kojem je naveo da lik koji je na skici lica mjesta u vještvu od 17. kolovoza 2021. označen crvenom bojom i slovima E,F,G,H,E prema službenim podacima Državne geodetske uprave predstavlja dio čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao i da je suglasan s prijedlogom punomoćnice tužitelja da se zbog nepodudaranja stanja iz katastarskog plana i mišljenja vještaka danom u predmetnom vještvu zatraži službeni podataka (mišljenje) od nadležnog ureda za katastar. U odnosu na prigovore iz podneska II. tuženika od 30. rujna 2021. vještak je naveo da je isti nije izrađen od stručne i ovlaštene osobe i ne odgovara pravilima struke pa da se na isti ne može očitovati. Zaključno, vještak je ostao pri svom nalazu i mišljenju koje je dostavio sudu 17. kolovoza 2021.

8.5.3. U svom usmenom izlaganju na ročištu od 12. rujna 2023. vještak za geodeziju Zvonimir Rubić u cijelosti je odbacio navode tuženika iz podneska od 26. lipnja 2023. godine te je naveo da je uvidom u službene zemljišnoknjižne i katastarske podatke kao i arhivsku mapu, koja da nije službena, međutim služi kao relevantni podatak, utvrdio da se ne može točno po tim podacima utvrditi međa predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] sa zapadne strane, a upravo iz razloga što svi dostupni prethodno navedeni podaci i dokumentacija nisu usklađeni. U odnosu na skicu koju je tuženik dostavio u svom podnesku od 26. lipnja 2023. naveo je da se ne može očitovati na istu jer nije izrađena po pravilima struke niti od stručne osobe. Nadalje je naveo da postoji neusklađenost podataka unutar katastarskog operata nadležnog katastarskog ureda što je razlog zašto je u svom primarnom vještvu naveo da sporni prolaz predstavlja dio čestice 2199 k. o. [katastarska općina], a kasnije u svom očitovanju od 27. studenog 2021. da predstavlja prema službenim podacima dio čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Vještak je dalje pojasnio da bi uzimajući u obzir površinu nekretnine od 61 m2 proizlazilo da je granica uz zapadnu fasadu čest. zgr. [katastarska čestica], pa slijedom toga da bi prolaz pripadao čest. zem. [katastarska čestica], a kad se uzme grafički oblik predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] iz istog katastarskog operata službene katastarske mape nadležnog katastarskog ureda proizlazilo bi da bi sporni prolaz uz zapadnu fasadu pripao čest. zgr. [katastarska čestica]. Naveo je da je za takve situacije potrebno izvršiti tzv. geodetsko usklađenje katastarskih podataka odnosno izradu geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja i oblika već evidentiranih katastarskih čestica.

8.6. Pregledom i čitanjem dopisa Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, Klasa: 932-01/23-01/38, Urbroj: 541-28-02-02/1-24-2 od 1. listopada 2024. proizlazi da je mišljenje navedene uprave da nije došlo do pogreške pri digitalizaciji analogne katastarske mape u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.7. Nadalje, radi utvrđivanja stvarnog stanja i posjedovanja predmetnog dijela nekretnine u postupku su saslušani svjedoci. Iz iskaza svjedoka NZ proizlazi da mu je predmetna nekretnina dobro poznata budući je odmalena prijatelj s tužiteljem, a kuća u kojoj danas živi tužitelj da je nekoć bila kuća njegovog barbe Š, te se s tužiteljem kao dijete često tamo igrao, a danas često i navrati kod tužitelja, bilo prijateljski, bilo ako mu nešto treba pomoći. U tu kuću da se oduvijek ulazilo sa strane ulice kroz vrata te preko stepeništa na koji način bi se dolazilo do dvorišta kuće, i to da je jedini put preko kojeg tužitelj može doći do svoje kuće. Kad se ulazi preko tog stepeništa sa lijeve strane je zid i sve to zajedno čini naizgled jedinstvenu cjelinu sa kućom tužitelja. Što se tiče susjedne kuće koja graniči sa ovim stepeništem on da nikada nije ni vidio ni čuo da bi vlasnici te kuće odnosno obitelj MZ ikada svojatala to stepenište i ulazna vrata, a niti je čuo da bi tužitelja ili njegovog barbu itko od njih smetao pri korištenju tog stepeništa, oduvijek se smatralo da je to dio kuće tužiteljevog barbe Š, odnosno danas tužitelja.

8.7.1. Iz iskaza svjedoka CZ proizlazi da mu je predmet spora poznat budući da tužitelja poznaje cijeli život, a njegova kuća da se nalazi nasuprot tužiteljeve. Poznato mu je cijeli svoj život da su stepenice i ulazna vrata koja vode do tužiteljeve kuće vlasništvo tužitelja i njegove obitelji, a ta nekretnina da je nekoć bila vlasništvo tužiteljevog djeda O, i tu je živjela cijela obitelj, G sa ženom i šestero djece, tri sina i tri kćeri, a kasnije da je diobom unutar obitelji nekretnina pripala ŠZ, i to na način da je da je predmetna nekretnina ostala Mikinom sinu Š koji je jedini ostao živjeti u kući sa sestrom U koja nije imala potomaka, a on da je kasnije darovao tu kuću tužitelju koji je bio njegov nećak. Svjedok nikada nije čuo da je tužitelja niti pok. Š, a ni prije njega Č, itko ometao u korištenju ovih stepenica do ulaznih vrata, a to da je zapravo jedini način do kojih oni mogu ući do ulaza u kuću. Što se tiče susjedne kuće koja je bila vlasništvo obitelji MZ naveo je da se oni nisu nikada koristili sa ovim ulazom i stepenicama, a to im nije bilo ni potrebno jer imaju svoj ulaz prema ulici, zapravo svaka kuća ima ulaz prema ulici. Svjedok tuženike ne poznaje, pretpostavlja da su nasljednici obitelj MZ. Svjedok je dva brata ŠZU i ĐZ, međutim, stepenište i ulaz da su oduvijek bili dio kuće koja je danas tužiteljeva, a to a to sve da predstavlja jedinstveni kompleks.

8.7.2. Svjedok SZ u svom je iskazu naveo da cijeli život živi u [adresa], i to odmah do kuće tužitelja, te da mu je poznato da su tužitelj, i cijela njegova obitelj prije njega, oduvijek ulazili u ovu kuću preko vrata i stepeništa, i to sa strane ulice, i u tome da ih nikada nitko nije ometao. Oduvijek da se smatralo da su ta vrata i stepenište dio kuće tužitelja, odnosno njegove obitelji i nikoga drugoga osim njih da nije viđao da tu prolazi. Predmetna kuća tužitelja da je bila u vlasništvo pok. ŠZ, djeda tužitelja, koji da je imao šestero djece, Š, FZ, T, M i U. U kući da su ostali živjeti Š i U, međutim, kako nisu imali potomaka kuću da su darovali ŠZ, tužitelju. U kući do ove, da je živjela obitelj ĐZ, međutim oni da nikada nisu koristili ovo stepenište ili ulazna vrata, jer su imali zaseban ulaz i vrata i to sa strane ulice. Nikada nije čuo da bi tužitelja ili njegovu obitelj netko ometao u korištenju ovih stepenica. Tuženike ne poznaje niti kako su oni stekli vlasništvo ove kuće, ali nije čuo da bi tužitelja na bilo koji način ograničavali u korištenju ovih stepenica i vrata.

9. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, - dalje u tekstu: ZVDSP-a) propisano je da se pravo vlasništva može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

9.1. Odredbom članka 115. stavak 1. ZVDSP-a popisano je da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom, dok je stavkom 3. istog članka propisano da pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku. Stavkom 4. navedenog članka propisano je da stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla ne utječe na prava trećih koja postoje na toj stvari, osim ako je drukčije određeno zakonom radi zaštite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ili druge javne evidencije namijenjene spoznaji mjerodavnih podataka.

9.2. Odredbom članka 119. stavka 1. ZVDSP-a propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.

9.3. Odredbom članka 122. ZVDSP-a propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

9.4. Odredbom članka 123. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti (načelo povjerenja u istinitost zemljišne knjige), dok je člankom 124. stavak 1. ZVDSP-a propisano da stjecatelj koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva neke nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis (načelo povjerenja u potpunost zemljišne knjige).

9.5. Navedena načela predviđena su i odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 114/01, 100/04 i 107/07, - dalje u tekstu: ZZK-a), i to odredbom članka 8. navedenog Zakona.

9.6. Odredbom članka 130. stavak 2. ZVDSP-a propisano je da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano. 9.7. Odredbom članka 159. stavak 1. ZVDSP-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari.

9.8. Odredbom članka 160. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok je u stavku 2. propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

9.9. Odredbom članka 388. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupnja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10. Sagledavajući rezultate dokaznog postupka, posebice iskaze svjedoka saslušanih u ovom postupku, za zaključiti je da iz istih nedvojbeno proizlazi da je dio čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji u naravi predstavlja pješački prolaz uz staru stambenu kuću preko kojeg se prilazi iz asfaltne ulice na posjed tužitelja, tužitelj i njegova obitelj godinama koristila kao prilaz do svoje kuće i dvorišta koji se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Naime, svi svjedoci suglasno su iskazivali da je tužitelj kuću i dvoršte koji se nalaze na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su nesporno vlasništvo tužitelja kako to proizlazi i iz zemljišnoknjižnog izvatka za iste, stekao darovanjem iza pok. Š i diobom unutar obitelji, a pok. Š da je istu stekao od svog pok. oca ŠZ, djeda tužitelja, te da su tužitelj, pa tako i njegovi prednici prije njega, pok. Š i pok. ŠZ, oduvijek koristili stepenice na kojima se nalaze ulazna vrata kako bi došli do ulaza u svoju kuću, a da ih pri tome nitko nije nikada u tome ometao. Iz iskaza svjedoka također nedvojbeno proizlazi da su predmetne stepenice zajedno sa ulaznim vratima jedini način na koji su tužitelj, a prije njega i njegovi prednici mogli pristupiti do svog ulaza u kuću pa se oduvijek smatralo da je taj dio u vlasništvu tužitelja odnosno njegovih prednika te da čini jedinstvenu cjelinu s njihovom kućom. Svjedocima je poznata obitelj ĐZ koja je bila vlasnik susjedne kuće koja graniči s predmetnim stepeništem, međutim nitko od svjedoka nikada nije čuo da bi netko od obitelji ĐZ osporavao tužitelju i njegovim prednicima pravo korištenja ovog stepeništa, a niti su čuli da bi netko od tuženika tužitelju to osporavao. Uzimajući u obzir da su svi svjedoci iskazivali sadržajno suglasno, da se radi o svjedocima koji su mahom svi rodom iz [adresa] te susjedi predmetnoj nekretnini, pri čemu su dodatno svjedoci CZ i SZ osobe starije životne dobi pa im je poznato posjedovno stanje na tom području zasigurno unazad pedeset godina, sud je u cijelosti prihvatio njihove iskaze kao istinite te na istima utemeljio zaključak o odlučnoj činjenici da su tužitelj, njegovi pravni prednici pok. Š i pok. ŠZ prije njega, bili u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kojeg su koristili kao prolaz do svog dvorišta i kuće položenih na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a na koju činjenicu se tužitelj poziva u ovom postupku.

10.1. S druge strane tuženici su u svom odgovoru na tužbu potvrdili da tužitelj zaista koristi predmetni prolaz kako bi došao do svoje kuće, ali uz isključivu suglasnost prednika I. tuženika budući je prednik tužitelja molio prednika I. tuženika da preko njegovog dijela nekretnine prolazi do svoje nekretnine. Međutim, tuženici u tijeku postupka nisu predložili dokaze na temelju kojih bi se istinitom mogla utvrditi činjenica na koju se pozivaju, odnosno činjenica da su tužiteljevi prednici koristili predmetni prolaz uz suglasnost prednika tuženika, a niti ista proizlazi iz preostalih dokaza izvedenih u ovom postupku. Naprotiv, svi svjedoci suglasno su iskazivali da su tužitelj i njegovi prednici koristili predmetni prolaz neometano, naočigled drugih, i da im nitko navedeno nije osporavao, zbog čega se oduvijek smatralo da je predmetni prolaz dio dvorišta tužitelja označenog kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Navedena činjenica osim što proizlazi iz iskaza svjedoka, proizlazi i iz rezultata očevida provedenog na licu mjesta. Naime, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Zvonimira Rubića utvrđeno je da predmetni dio nekretnine predstavlja u naravi pješački prolaz uz staru stambenu kuću preko kojeg se prilazi iz asfaltne ulice na posjed tužitelja, pri čemu vještak dodatno iznosi mišljenje u svom vještvu od 17. kolovoza 2021. da predmetni prolaz u stvarnosti predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja obrazlažući navedeno da je greška nastala u grafičkom dijelu katastarskog operata prilikom digitalizacije katastarske mape. Naime, vještak takav zaključak temelji na stanju originalne arhivske katastarske mape te preklopa iste sa stanjem u naravi, pri čemu navodi da površina nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu iznosi 61 m2 što u naravi odgovara tlocrtnoj površini kuće u posjedu tuženika, dok površina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu iznosi 197 m2 što u naravi odgovara površini dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] označenog na skici lica mjesta koja je sastavni dio vještva slovima A,B,C,D,E,F,A i površini spornog prolaza a skici označenog slovnim oznakama E,F,G,H,E. Unatoč navedenom mišljenju, vještak donosi zaključak da je prolaz, koji je predmet tužbenog zahtjeva, formalno, prema službenim podacima Državne geodetske uprave predstavlja dio čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te zaključuje da bi u ovakvim situacijama trebalo izvršiti tzv. Geodetsko usklađenje katastarskih podataka odnosno izradu geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja i oblika već evidentiranih katastarskih čestica. Iako je tuženik u cijelosti prigovarao vještvu vještaka Zvonimira Rubića, vještak je u svom pisanom očitovanju od 27. studenog 2021. te usmenom očitovanju od 12. rujna 2023. u cijelosti otklonio prigovore tuženika, zbog čega je ovaj sud vještvo vještaka Zvonimira Rubića od 17. kolovoza 2021. te pisano očitovanje od 27. studenog 2021. u cijelosti prihvatio budući je vještak svoje vještvo izradio u skladu s pravilima struke te objektivno, prigovore tuženika argumentirano odbio, a I. tuženik, unatoč tomu što je predložio provođenje novog očevida na licu mjesta uz sudjelovanje drugog vještaka za geodeziju nije uplatio predujam za izvođenje tog dokaza, zbog čega je ovaj sud u konačnici odustao od tog dokaznog prijedloga.

10.2. Stoga, a kako iz rezultata dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je tužitelj putem svojih prednika u dugogodišnjem nesmetanom i poštenom posjedu predmetnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji dio ima površinu 12 m2 te je na skici lica mjesta u vještvu sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića, od 17. kolovoza 2021. označen crvenom bojom i točkama E-F-G-H-E, jer takav posjed ni njemu ni njegovim prednicima nikada ni od koga, pa ni od tuženika, nije bio na bilo koji način ograničavan, zaključak je ovog suda su se kod tužitelja ostvarile pretpostavke propisane člankom 159. stavak 1. ZVDSP-a za stjecanje prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine dosjelošću.

10.3. Međutim, polazeći od nesporne činjenice u ovom postupku da su tuženici suvlasništvo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] stekli temeljem pravnih poslova, i to I. tuženik temeljem Ugovora o darovanju od 4. rujna 2017. sa svojim ocem GZ, a II. tuženik Ugovorom o kupoprodaji od 21. kolovoza 2017., uzimajući pri tome sadržaj odredbe čl. 130. st. 2. ZVDSP-a u postupku je trebalo utvrditi jesu li tuženici u dobroj vjeri postupali s povjerenjem u zemljišnu knjigu prilikom upisa svog prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini, odnosno jesu li isti prilikom sklapanja navedenih pravnih poslova te u trenutku upisa svog prava suvlasništva u zemljišnu knjigu znali ili s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati u to da sporni predmetni dio nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ne pripada osobi koja im je darovala odnosno prodala njihov suvlasnički udio.

10.4. U tom smislu je za navesti da je I. tužitelj svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine stekao temeljem Ugovora o darovanju kojeg je sklopio sa svojim ocem GZ pok. TZ, a koji je pak isto stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza smrti svog pok. oca MZ pok. ŠZU, a kako je to nedvojbeno utvrđeno pregledom i čitanjem navedenog ugovora. Uzimajući u obzir već utvrđene činjenice u ovom postupku prema kojima su tužitelj i njegovi prednici godinama koristili predmetni prolaz kao svoje vlasništvo, očito svakodnevno prolazeći tim dijelom koji je zatvoren dvorišnim vratima kako bi došli u dvorište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a potom do ulaza u svoju kuću, kao i rezultate očevida provedenog na licu mjesta te prema njima izrađenom vještvu sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića iz kojih se nedvojbeno može zaključiti da se radi od dijelu nekretnine koja je naočigled odvojena od ostatka dijela čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te po svojoj prirodi služi isključivo namjeni čest. zem. [katastarska čestica], k.o. illna u vlasništvu tužitelja, to je zaključak ovog suda da je I. tuženik zasigurno znao da predmetni dio kojeg je isključivo koristio tužitelj i njegovi prednici prije njega ne predstavlja vlasništvo njegovog oca OZ koji mu je istu darovao, pa isto tako ni vlasništvo pk. MZ. Zbog toga je zaključak ovog suda da je I. tuženik u trenutku sklapanja Ugovora o darovanju, kao i u trenutku stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine znao, a uzimajući u obzir okolnosti prema kojima je tužitelj te njegovi prednici prije njega, svakodnevno naočigled drugih prolazio tim putem do svoje kuće, I. tuženik je svakako imao razloga posumnjati da taj dio predmetne nekretnine ne predstavlja vlasništvo njegovog oca OZ pok. TZ.

10.5. Što se tiče II. tuženika za kojeg je nedvojbeno u postupku utvrđeno da je suvlasništvo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora od 21. kolovoza 2021. s prijašnjim vlasnicima za navesti je da isti nije bio dužan provjeravati izvanknjižno stanje predmetne nekretnine, međutim činjenice utvrđene u tijeku postupka jasno upućuju na zaključak da je isti prilikom sklapanja navedenog ugovora te prilikom upisa u zemljišnu knjigu imao dovoljno razloga posumnjati da dio nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 12 m2, označen slovima na skici lica mjesta vještaka Zvonimira Rubića od 17. kolovoza 2021. crvenom bojom i točkama E-F-G-H-E ne pripada prodavateljima VZ i Luki Peruzoviću. Naime, a kao što je već navedeno, predmetni dio nekretnine u naravi predstavlja prolaz koji je jasno odvojen od preostalog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na početku kojeg se nalaze ulazna vrata, i koji prolaz očigledno služi isključivo tužitelju kao vlasniku susjedne nekretnine kako bi isti došao ulaznih vrata svoje kuće, dok kuća položena na preostalom dijelu nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu tuženika ima zaseban ulaz sa strane ulice kako to proizlazi iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku. Navedeno se jednostavno moglo utvrditi prilikom prvog pogleda na sporni dio nekretnine, kako to nedvojbeno proizlazi iz rezultata očevida, pa je isto itekako bilo vidljivo i samom II. tuženiku prilikom kupnje predmetne nekretnine.

10.6. Stoga, a budući je u postupku nedvojbeno utvrđeno da predmetni dio nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predstavlja u naravi prolaz do nekretnine u vlasništvu tužitelja, a kojim prolazom se tužitelj očito svakodnevno služi jer je to jedini prilaz do njegove kuće, a isto su činili i njegovi prednici prije njega, na koji način su naočigled drugih jasno manifestirali svoja vlasnička ovlaštenja, to je zaključak ovog suda da su tuženici imali dovoljno razloga posumnjati da predmetni dio nekretnine ne predstavlja vlasništvo otuđivatelja pa se kod istih u odnosu na predmetni dio nekretnine nisu ispunile pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva temeljem načela povjerenja u zemljišne knjige propisanog odredbom članka 122. stavak 1. u svezi s člankom 123. stavak 1. ZVDSP-a.

11. Slijedom sve navedenog, a kako je u postupku tužitelj dokazao sve pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine temeljem instituta dosjelosti u odnosu na tuženike, to je sud odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

12. Konačno, u odnosu na zahtjev tužitelja za cijepanje nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] stojna kuća i dvor Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkom I. ove presude, te ovlaštenje za uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj katastarskoj čestici, za navesti je da je kod prihvaćanja tužbenog zahtjeva usmjerenog na utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine, kao što je u korektnom slučaju, stjecatelj ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva te upis vlasništva na svoje ime, a sve temeljem pretpostavki propisanih Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) te odredbe članka 130. st.1. ZVDSP-a. Stoga je i u tom dijelu, valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno odlučeno je kao pod točkom II. i III. izreke presude.

13. Nadalje, u nastavku je sud odlučio o troškovima postupka.

13.1. S obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, bilo je potrebno istome dosuditi troškove parničnog postupka polazeći od odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a. Uzimajući u obzir u tužbi naznačenu vrijednost predmeta spora od 398,18 eura, tužitelju zastupanom po odvjetniku pripada naknada za pristup na ročišta od 5. rujna 2019., 27. siječnja 2020., 30. rujna 2021., 7. ožujka 2023., 12. rujna 2023. i 7. studenog 2023., po 50 bodova, sve sukladno Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 - dalje u tekstu: Tarifa) te za sastav podneska od 16. ožujka 2023. 50 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife, što ukupno iznosi 350 bodova. Kako vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura, sukladno Tbr. 50 Tarife, tužitelju pripada naknada troška u iznosu od 700,00 eura. Navedenom iznosu potrebno je pridodati materijalni trošak kojeg je tužitelj imao na ime vještačenja te očevida na licu mjesta u visini od 394,45 eura, kao i trošak sudske pristojbe tužbe i presude u visini od ukupno 26,54 eura.

13.2. Dakle, tužitelju je priznat trošak ovog postupka u iznosu od sveukupno 1.120,99 eura, koji iznos su mu tuženici dužni nadoknaditi.

13.3. Stoga je o trošku ovog parničnog postupka odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Supetru, 24. siječnja 2025.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku, Srečka Cvitanović, odvjetnica u Supetru

- I. tuženiku i II. tuženiku, kao u uvodu

- u spis