REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-5385/2018-90

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja PO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 24. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, da tužitelju PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 1.487,55 EUR bruto zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 13,38 EUR od 16.05.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 112,13 EUR od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,20 EUR od 16.08.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 77,09 EUR od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 38,39 EUR od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,08 EUR od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 51,19 EUR od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,38 EUR od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,08 EUR od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 73,92 EUR od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,76 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,88 EUR od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,30 EUR od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,06 EUR od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,06 EUR od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,16 EUR od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,20 EUR od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 189,89 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,05 EUR od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,28 EUR od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 195,99 EUR od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 90,23 EUR od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 155,85 EUR od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, prema stopi koja se određuje do 31.12.2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te da plati trošak parničnog postupka od 2.866,07 eura zajedno sa zateznim kamatama prema navedenoj stopi koje teku od 24.1.2025. pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška za preostali zatraženi iznos preko dosuđenog sa pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tužene, djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 3.8.2013. do 3.8.2018., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužima od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati te u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 treće - 2 dana slobodna) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad tužitelj je ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da je redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad radom na dane blagdana i neradne dana Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Napominje da se obratio tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 1.6.2023. tužitelj potražuje isplatu iznosa od ukupno 1.487,55 eura, sa zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev preko iznosa od 2.972,00 kn te ističe da je tužena u mirnom postupku predlagala tužitelju sklapanje nagodbe za 51 sat prekovremenog rada za razdoblje od kolovoza 2013. do kolovoza 2018. u ukupnom iznosu od 2.972,00 kn. Osporava potraživanje bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih sati iz nekog prethodnog razdoblja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženoj.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u svu dokumentaciju koju su stranke priložile spisu, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću te dopunsko vještačenje po istom vještaku. Tužitelj je odustao od svog saslušanja. Odbijen je prijedlog tužene za saslušanjem svjedoka ŽO i KO, na okolnost korištenja radnog vremena i načina obračuna te organizacije rada jer se navedene okolnosti utvrđuju uvidom u isprave i izvođenjem vještačenja a ne personalnim dokazima.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao carinskog službenika, djelatnika Ministarstva financija, od tužene kao poslodavca za isplatom razlike plaće na ime prekovremenog rada za razdoblje od kolovoza 2013. do kolovoza 2018.

6. Nesporno je između stranaka da se tužitelj prije podnošenja tužbe u ovom predmetu (tužba podnesena 7.11.2018.) pisanim zahtjevom za mirno rješenje predmeta ovog spora obratio tuženoj 3.8.2018., a kojim je od tužene zatražio isplatu razlike plaće za neisplaćeni, a ostvareni prekovremeni rad u razdoblju od 3.8.2013. do 3.8.2018. u paušalnom iznosu od 50.000,00 kuna bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a na koji tužena nije odgovorila u zakonskom roku, slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a st. 1. ZPP za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.

7. Među strankama je sporan pravni osnov tužbe te visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

8. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine" broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu; ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

9. Sukladno odredbi čl. 44. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 104/13 i 123/16, dalje KU/13), odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prema odredbi čl. 44. st. 10. KU prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12. KU redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Odredba čl. 44. st. 11. KU propisuje da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

10. Obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

11. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko puta tumačila.

12. Tako je na sjednici održanoj 11.1.2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29.4.2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

13. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13.6.2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

14. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13.6.2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

15. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29.4.2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

16. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

17. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22.1.2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

18. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16.5.2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“

19. Prema odredbi st. 1. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

20. Ovdje valja navesti da je rad tužitelja organiziran u smjenama, što proizlazi iz navoda tužbe, kao i iz obračunskih lista i evidencije radnog vremena koje prileže spisu. Također i tužena ne spori da je tužitelj radio u smjenama, kao i u tjednom radnom vremenu raspoređeno na pet radnih dana od ponedjeljka do petka po osam sati dnevno.

21. S obzirom da je među strankama bila sporna visina tužbenog zahtjeva, to je u postupku provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću sa zadatkom vještačenja utvrditi potencijalnu visinu tužbenog zahtjeva.

22. Financijski vještak Zrinko Ručević je u ovom postupku izradio nekoliko inačica, kako slijedi: u osnovnom nalazu i mišljenju od 17.1.2020. u Tabeli 1 nalaza iskazani su slobodni sati iz evidencija rada s iskazivanjem minus sati odnosno s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja (za 59 sati prekovremenog rada potraživanje tužitelja iznosi ukupno 3.423,42 kn), u dodatnom nalazu i mišljenju od 16.11.2021. u Tabeli 1a, na prijedlog tužitelja, izračun neplaćenih prekovremenih sati sačinjen je uzimajući u obzir slobodne sate iz obračunskih lista plaća tužitelja s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja (za 87 prekovremenih sati potraživanje tužitelja iznosi ukupno 5.035,50 kn), u drugom dodatnom nalazu i mišljenju od 8.5.2023. u Tabeli 1b, na prijedlog tužitelja, izračun neplaćenih prekovremenih sati sačinjen je uzimajući u obzir slobodne sate iz obračunskih lista plaća tužitelja, bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja (ukupno potraživanje tužitelja iznosi 1.487,55 eura). Nakon svih očitovanja vještaka i inačica stranke nisu imale daljnjih prigovora na vještačenje niti su predložile da vještak usmeno iznosi nalaz i mišljenje.

23. Tužena je predložila prihvatiti prvu inačicu vještaka, dok ostale osporava, a tužitelj predlaže prihvatiti posljednju inačicu po kojoj je i specificirao tužbeni zahtjev. 24. Sud je u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 8.5.2023. bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja, a prema kojem potraživanje tužitelja s osnove prekovremenog rada iznosi 1.487,55 eura, budući je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke, dok ostale inačice nisu relevantne za postupak. Ovo stoga što, prema stavu ovog suda, tužena nije bila ovlaštena prilikom obračuna plaće prenositi prekovremene sate rada iz ranijeg mjeseca u kasnije razdoblje zato što kod tužene nije bila na snazi preraspodjela radog vremena niti o preraspodjeli postoji ikakav akt.

25. Naime, na navedeni zaključak upućuje i Tumačenje Zajedničke komisije br. 35/44 koje glasi: "Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se "manjak sati" prenositi u sljedeći kalendarski mjesec".

26. Slijedom svega navedenog, tužitelju je dosuđen iznos od ukupno 1.487,55 eura sve sa zateznim kamatama tekućim od 16. tog u mjesecu za prethodni mjesec, a isti je u skladu s odredbom čl. 92. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR).

27. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. ZOO. Izuzeta je isplata zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće jer prema odredbi čl. odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16, 106/18) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijeva tek s isplatom neto iznosa plaće što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate jer do trenutka isplate u potpunosti nije dospjela na naplatu bruto razlika plaće.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu. S obzirom da je tužena izgubila parnicu dužna je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka.

29. Tako su tužitelju priznati slijedeći troškovi:

- sastava zahtjeva za mirno rješenje spora 200,00 eura (Tbr. 32 OT),

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 24.5.2019. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- sastava podneska od 6.4.2020. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- sastava podneska od 1.6.2023. od 200,00 eura (Tbr.8/1)

- pristupa na ročište 8.4.2019. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 19.5.2020. od 100,00 eura (Tbr. 9/2),

- pristupa na ročište 14.3.2023. od 100,00 eura (Tbr. 9/2),

- pristupa na ročište 11.3.2024. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 4.11.2024. od 100,00 eura (Tbr. 9/2),

- pristupa na ročište 7.12.2024. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 1.900,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) te troškove vještačenja od 491,07 eura, trošak tužitelja ukupno iznosi 2.866,07 eura.

30. Tužitelj je odbijen sa naknadom parničnog troška za sastav preostalih podnesaka jer nisu bili neophodni za vođenje postupka (ponavlja navode već ranije iznesene).

31. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO. 32. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 24. siječnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženici po punomoćniku