Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-1619/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Marka Maljevca kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog MB, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 2. i drugih Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24, dalje: ZSPC), u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Postaje prometne policije Rijeka KLASA: 211-07/23-4/16685 od 08. ožujka 2023., u žurnom postupku izvan glave rasprave nakon ročišta održanog 14. siječnja 2025. u prisutnosti okrivljenika, 24. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni MB, sin KB i CB rođene M, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1949., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], električar, oženjen otac dvoje djece, umirovljenik s mjesečnim primanjima od 50,00 eura, prekršajno nekažnjavan, protiv kojeg nije u tijeku drugi prekršajni postupak,

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što je

1.) 25. veljače 2023. u 11,26 na Kukuljanovu Kukuljanovo 345 kao vozač vozila M1 kategorije marke BMW registarske oznake [registarska oznaka] na parkirališnom prostoru trgovačkog centra Lesnina vršio radnju vozilom u prometu, vožnje prema naprijed iz smjera juga u smjeru sjevera u namjeri parkiranja na parkirališno mjesto, a da se tom prilikom nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, nevodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja uslijed čega je prednjim desnim dijelom automobila udario u srednji bočni dio parkiranog osobnog automobila marke Mazda registarske oznake [registarska oznaka] parkiranog s njegove desne strane prednjom stranom okrenutim u smjeru sjevera, nakon čega se automobilom vratio unatrag te prilikom ponovnog pokušaja parkiranja vožnjom prema naprijed opet udario prednjim desnom stranom automobila u prednji bočni dio istog parkiranog automobila, a u kojoj prometnoj nesreći je na oba vozila nastupila materijalna šteta,

dakle, kao vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti radnju vozilom, vožnju prema naprijed, počeo takvu radnju, a da se prije započinjanja radnje nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, nevodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja čime je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,

2.) u isto vrijeme i na istom mjestu napustio mjesto prometne nesreće, a da prethodno nije odsutnom vlasniku oštećenog parkiranog vozila ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću

dakle, kao vozač sudionik prometnoj nesreći samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila, nije vlasniku oštećenog vozila ostavio svoje podatke ili popunio Europsko izvješće, a napustio je mjesto prometne nesreće,

čime je počinio

djelom pod 1.) prekršaj iz članka 43. stavak 1. i 3. u svezi članka 293. stavka 1. ZSPC djelom pod 2.) prekršaj iz članka 176. stavka 3. i 5. ZSPC.

pa mu se uz primjenu članka 31. stavak 1. PZ

utvrđuju

za prekršaj pod 1.) na temelju članka 43. stavka 3. i članka 293. stavka 1. ZSPC novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvije stotine i šezdeset eura i nula centi), za prekršaj pod 2.) na temelju članka 176. stavka 5. ZSPC novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tri stotine i devedeset eura i nula centi),

Na temelju članka 176. stavka 5. ZSPC, a primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljeniku se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 650,00 eura (šest stotina i pedeset eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti ukupnu novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od dostave presude.

Ako ukupna novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje ukupne novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne odnosno 433,33 eura (četiri stotine trideset i tri eura i trideset i tri centi) smatrat će se da je ukupna novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 6. PZ okrivljenik se oslobađa obveze naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ.

Obrazloženje

1. Postaja prometne policije Rijeka dostavila je sudu predmet u povodu pravovremenog i dopuštenog prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga kojim je okrivljenik proglašen krivim zbog prekršaja opisanih u izreci te su mu utvrđene novčane kazne u iznosu od 260,00 eura za prekršaj iz članka 43. stavak 2. i 3. u svezi članka 293. stavka 1. ZSPC te u iznosu od 390,00 eura za prekršaj iz članka 176. stavka 3. i 5. ZSPC i izrečena ukupna novčana kazna od 650,00 eura. Okrivljenik je obvezan platiti troškove postupka u iznosu od 13,27 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci.

1.1. Obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage.

1.2. Popratnim dopisom ovlašteni tužitelj potražuje daljnje troškove postupka u iznosu od 26,54 eura na ime izrade situacijskog plana.

1.3. Od počinjenja prekršaja ZSPC je izmijenjen: Zakonom o povlasticama u prometu (Narodne novine broj 133/2023) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 145/2024) te je za prekršaje sada propisana novčana kazna u eurima niža od ranije propisane kazne preračunato u kune, pa je primjenom članka 3. stavka 2. PZ sud primijenio taj zakon kao blaži za počinitelja.

2. Okrivljenik je iznio obranu na ročištu.

2.1. On je tom prilikom vozio suprugu koja je bila na operaciji u bolnici te joj je curio nos i morao je pažljivo voziti jer su joj smetale vibracije te je stalno prigovarala i sjeća se da su mu svirali i automobili koji su bili iza njega. Vikala je na njega i bio je izvan sebe. Vjerojatno je to napravio, iako je mislio da je prometnu nesreću napravio prilikom vožnje unatrag i sjeća se da mu je supruga govorila da ne ide na to mjesto nego na mjesto iza, uglavnom bio je to čudan dan. Nije bio svjestan oštećenja, oštećenja na njegovom vozilu su bila minimalna.

2.1.1. Okrivljenik je na ročištu predao potvrdu o svojim prihodima i medicinsku dokumentaciju za suprugu koja je 25. 02. 2023. otpuštena iz bolnice nakon operacije sinusa i septoplastike.

2.2. U prisutnosti okrivljenika pročitana je i pregledana dokumentacija u spisu.

2.3. Iz Zapisnika o očevidu od 08. 3. 2023. slijedi da je isti sastavljen po dojavi EB, opisane su osobine ceste te stanje, opisana nastala šteta i dana nestručna procjena štete. Opisane su i referente točke označene na situacijskom planu. Zapisnik slijede sačinjene fotografije i situacijski plan koji se nalaze u spisu i iz kojih su razvidna nastala oštećenja i mjesto nastanka prometne nesreće kao i tragovi na oba vozila u vidu ogrebotina, obrisotina i udubljenja. Do dolaska policije na mjesto događaja okrivljenik je isto napustio, a izuzeta je videosnimka događaja.

2.4. Iz službene zabilješke slijedi da je policijski službenik Policijske postaje Rab u svezi događaja fotografirao i fiksirao tragove na vozilu okrivljenika i s njim obavio obavijesni razgovor.

2.5. Pregledana je i snimka nadzorne kamere na kojoj je razvidno postupanje okrivljenika kako je i optuženo uz žensku osobu koja gleda događaj i okrivljeniku signalizira da je došlo do prometne nesreće.

2.6. Okrivljenik u odnosu na pročitanu i pregledanu dokumentaciju nije imao primjedbe.

3. Iz članka 43. stavka 1. i 2. ZSPC slijedi da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

3.1. Iz članka 293. stavka 1. ZSPC slijedi da se za prekršaje iz toga zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, propisana kazna uvećava za zakonom propisan iznos.

3.2. Iz članka 176. stavka 3. i 5. ZSPC slijedi da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, a kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

4. Na temelju obrane okrivljenika i provedenih dokaza sud smatra utvrđenim da je okrivljenik inkriminiranog dana upravljao i kretao se osobnim automobilom kako je i opisano i da je pri vožnji prema naprijed udario u parkirani osobni automobil AB u 2 navrata pri čemu su oba vozila oštećena.

4.1. Sud smatra utvrđenim i da je okrivljenik potom otišao s mjesta prometne nesreće bez da je o nesreći na propisani način izvijestio vlasnika oštećenog vozila.

4.2. Okrivljenik polemizira da nije osjetio prometnu nesreću, međutim pored činjenice da mu je ženska osoba, izvjesno supruga, signalizirala stojeći izvan vozila što se događa okrivljenik je morao reagirati te ili potražiti vozača/vlasnika oštećenog vozila i s njim razmijeniti podatke ili barem o događaju obavijestiti policiju.

4.3. Okrivljenik je stoga kriv za prekršaje jer je kao i svaka prosječna osoba, osposobljeni vozač, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

5. Odabirući mjeru kazni sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5.1. Sud je pri odabiru mjere kazni u smislu odredbe članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenik nije prekršajno kažnjavana osoba protiv koje se ne vodi drugi prekršajni postupak, njegovu životnu dob i odnos prema djelu, nastalu štetu kao i visine propisanih kazni za optužene prekršaje i kazne utvrđene obaveznim prekršajnim nalogom. Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Stoga je okrivljeniku utvrdio kazne u minimumu propisanih kazni kao i u optužnom aktu ne nalazeći razloga za primjenu odredbi o ublažavanju. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

5.2. Sud je primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljeniku koji je s više radnji počinio više prekršaja za koje mu se istodobno sudi utvrdio kazne prema zakonu, a zatim za sve te prekršaje izrekao ukupnu kaznu, dužan držati se pravila da je ukupna novčana kazna jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni. Pritom, smatra da će se izrečenom ukupnom kaznom postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

5.3. Okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je ukupna novčana kazna u cijelosti plaćena. Uvažavajući skromnije prihode okrivljenika sud mu je odredio dulji rok za plaćanje novčane kazne.

6. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru koja mu je bila izrečena obaveznim prekršajnim nalogom.

6.1. Člankom 58. stavkom 1. PZ propisano je da sud zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa, a svrha izricanja zaštitnih mjera općenito jest da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Pritom je poštivanjem načela razmjernosti propisano da se zaštitna mjera ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

6.2. Uvažavajući gore navedene činjenice sud ne nalazi da kod okrivljenika postoje takve okolnosti koje bi upućivale na opasnost da bi daljnjim upravljanjem motornim vozilom ubuduće ugrožavao sigurnost prometa na cestama, u smislu života i imovine drugih sudionika, niti da bi zaštitna mjera bila u razmjeru sa stupnjem opasnosti koja od njegovog ponašanja ubuduće prijeti.

7. Imajući u vidu skromne imovinske prilike okrivljenika, odnosno visinu prihoda, sud ga je odlučio u cijelosti osloboditi obveze da naknadi troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ smatrajući bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 24. siječnja 2025.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sudac

Marko Maljevac, v.r.

Lada Pažanin, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude nije dopuštena žalba.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenik uz uplatnice;