Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Stalna služba u Našicama
Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice
Poslovni broj: Pp-341/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽĐ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. u vezi stavka 2. i dr. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., i 119/22.), članka 150. stavak 1. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.) te članka 93. stavak 9. Zakona o obrtu (Narodne novine 143/13., 127/19., 41/20.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Virovitici, Klasa: UP/I-116-02/24-01/156, Urbroj: 443-02-01-20-24-3 od 13. ožujka 2024., nakon završene glavne i javne rasprave dana 22. siječnja 2025. u prisutnosti okrivljenika, bez branitelja i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 24. siječnja 2025. javno objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljenik ŽĐ, bez nadimka, sin Ž i O, rođena R, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju univ. spec. oec., zaposlen, s mjesečnom plaćom u iznosu 1.900,00 eura, razveden, otac troje djece, pismen, VSS, bez odlikovanja, dobrog imovnog stanja, suvlasnik stana od 64 m2, prekršajno kažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, drugi prekršajni postupak je u tijeku, dok se ne vodi kazneni postupak,
k r i v j e
I. što je kao poslodavac fizička osoba propustio do dana 5. veljače 2024., odnosno prije početka rada radnika OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kojega je zaposlio na poslovima konobara u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa], sa istim sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku ili mu izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
II. dakle, kao poslodavac fizička osoba nije sa radnikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, niti mu je prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
III. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 14. stavak 3. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 3. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
IV. što je kao poslodavac fizička osoba dana 22. siječnja 2024. s radnicom RĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], za obavljanje poslova konobara u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa], sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme do 22. srpnja 2024., s početkom rada 23. siječnja 2024., te je dana 15. svibnja 2023. s radnicom ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za obavljanje poslova konobara u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa] sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme do 17. svibnja 2024. s početkom rada 18. svibnja 2023., dok je dana 4. veljače 2024. s radnikom NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za obavljanje poslova konobara u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa] sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme do 4. lipnja 2024. s početkom rada 5. veljače 2024., a u kojim ugovorima nije naveo objektivan razlog njihova sklapanja,
V. dakle, kao poslodavac fizička osoba s radnicima sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u ugovoru o radu nije naveo objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,
VI. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 228. stavka 1. točka 1. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
VII. što je kao poslodavac fizička osoba do dana 5. veljače 2024. propustio dostaviti podatke o početku osiguranja za radnika OĐ. OIB: [osobni identifikacijski broj], nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, u zakonskom roku najranije osam dana prije početka rada a najkasnije prije početka rada dana 5. veljače 2024. u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa], već je to učinio 20. veljače 2024.,
VIII. dakle, kao poslodavac fizička osoba nije prijavio osiguranje radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,
IX. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time počinio prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona,
X. što je kao poslodavac fizička osoba do dana 14. veljače 2024. propustio podnijeti prijavu nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja za osiguranika OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno u zakonskom roku od osam dana od početka njegovog rada dana 5. veljače 2024. u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa], već je to učinio 20. veljače 2024.,
XI. dakle, kao poslodavac fizička osoba nije prijavio radnika na obvezno
zdravstveno osiguranje u propisanom roku,
XII. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i time počinio prekršaj iz članka 150. stavak 1. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
XIII. što kao obrtnik obavlja vezani obrt caffe bar-a, a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita za obavljanje poslova poslužitelja jela i pića, dok u caffe bar-u " [obrt]" sa sjedištem u [adresa], nije zaposlio radnika u punom radnom vremenu koji bi udovoljavao navedenim posebnim uvjetima, jer ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je naveden u obrtnom registru kao poslužitelj jela i pića, nije u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod okrivljenika kao poslodavca, od 30. lipnja 2000.,
XIV. dakle, kao obrtnik obavlja vezani obrt a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, dok na tim poslovima nije zaposlio niti radnika u punom radnom vremenu koji udovoljava navedenim uvjetima,
XV. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 9. stavak 3. Zakona o
obrtu i time počinio prekršaj iz članka 93. stavak 9. istog Zakona,
XVI. pa se okrivljeniku za prekršaje na temelju citiranih propisa, a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 3. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
za prekršaj pod I. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 920,00 eura (devet stotina dvadeset eura),
za prekršaj pod IV. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 660,00 eura (šest stotina šezdeset eura),
za prekršaj pod VII. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 660,00 eura (šest stotina šezdeset eura),
za prekršaj pod X. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 1.060,00 eura (tisuću šezdeset eura),
za prekršaj pod XIII. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 1.300,00 eura
(tisuću tri stotine eura),
XVII. a uz daljnju primjenu odredbe članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se za prekršaje pod I., IV., VII., X. i XIII. izreke presude
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu 4.600,00 eura
(četiri tisuće šest stotina eura).
XVIII. Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan
novčanu kaznu platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude.
XIX. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna
smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene ukupne
novčane kazne, u roku 60 dana po pravomoćnosti presude.
XX. Ukoliko okrivljenik novčanu kaznu ne plati u cijelosti ili djelomično, ista će
se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
XXI. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2.
točkom 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura, u roku 60 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici podnijela je optužni prijedlog klasa UP/I-116-02/24-01/156 Urbroj: 443-02-01-20-24-3 od 13. ožujka 2024., protiv okrivljenika ŽĐ, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Ispitan na ročištu za glavnu raspravu dana 17. prosinca 2024., okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaje za koje se tereti, navodeći da je vlasnik obrta " [obrt]" za posredovanje i ugostiteljstvo i intelektualne usluge kojemu je sjedište u [adresa], a na kojoj adresi se nalazi i caffe bar " [obrt]" koji posluje u sklopu obrta. Početkom veljače radnik OĐ je trebao raditi u kafiću kao konobar, međutim bio je kod njega samo par dana, a potom je otišao raditi na more, pa ga iz tog razloga nije prijavljivao, međutim, dao mu je pisani ugovor o radu na određeno vrijeme prije početka rada, obzirom je počeo raditi 5. veljače, a ugovor su sklopili 4. veljače. U kafiću je imao radnicu RĐ s kojom je 22. siječnja 2024. godine sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme do 22. srpnja 2024., radnicu KĐ s kojom je 15. svibnja 2023. sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme do 17. svibnja 2024., a također je s radnikom NĐ **.**.2024. sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme do 4. lipnja 2024., za obavljanje poslova konobara, a u kojim ugovorima nije naveo objektivan razlog njihova sklapanja, a razlog tomu je što nije znao koliko dugo će isti ostati kod njega. OĐ je u njegovom kafiću počeo raditi 5. veljače 2024., a sa istim je sklopio ugovor na određeno vrijeme dan ranije. Radnika OĐ nije prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje na vrijeme, iako je on počeo raditi 5. veljače 2024., jer je isti otišao raditi na more. Također je točno da u kafiću nije imao osobu zaposlenu na mjestu konobara, odnosno poslužitelja jela i pića, a koji je za to imao potrebnu stručnu osposobljenost, odnosno srednje strukovno obrazovanje. Radnik OĐ ima potrebnu školu, međutim isti nije ostao raditi u njegovom obrtu. Žao mu je zbog počinjenih prekršaja i moli sud da mu ublaži novčanu kaznu obzirom je razveden i plaća alimentaciju za troje djece koja žive sa bivšom suprugom. Dodaje da je novčanu kaznu zbog neprijavljivanja na mirovinsko i zdravstveno platio.
2.1. Na ročištu za glavnu raspravu dana 22. siječnja 2025., okrivljenik je, nakon što mu je od strane suda predočeno da je u zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 17. veljače 2024. sam izjavio kako je radnika OĐ zaposlio na probni rad, a tek ukoliko se pokaže da bi ga prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sklopio s njim ugovor o radu, naveo da je u kritično vrijeme bilo pet inspekcijskih nadzora u njegovom obrtu, zbog čega se više ne sjeća što je kome rekao, pa je moguće i da OĐ nije dao ugovor prije početka rada, iako je ugovor datiran na 5. veljače 2024., kada je isti počeo raditi u njegovom obrtu. Moli sud da mu ublaži kaznu iz svih ranije navedenih razloga te da pri izricanju kazne uzme u obzir da je već platio kaznu zbog nepravodobne prijave na mirovinsko osiguranje radnika OĐ.
3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa:116-02/24-01/771 Urbroj:443-02-01-20-24-3 od 17. veljače 2024., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa:116-02/24-01/771 Urbroj:443-02-01-20-24- 6 od 13. ožujka 2024., izvadak iz Obrtnog registra, obrazac eM-1P prijava o početku HZMO osiguranja, preslike ugovora o radu na ime ĐĐ, RĐ i OĐ, obavijest o počinjenom prekršaju, potvrdu iz prekršajne evidencije na ime okrivljenika, rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Virovitici Klasa: UP/I-116-02/24-01/156 Urbroj:443-02-01-20-24-1 od 13. ožujka 2024. te izvadak iz FINE od 20. veljače 2024.
3.1. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa:116-02/24-01/771 Urbroj:443-02-01-20-24-3 od 17. veljače 2024. razvidno je da je isti sačinjen u poslovnim prostorijama poslodavca [obrt], vlasnika ŽĐ, sa sjedištem u [adresa], caffe bar [obrt], [adresa], s predmetom nadzora: primjena propisa o radnim odnosima i zapošljavanju. Tijekom nadzora, na poslovima konobara, zatečen je OĐ, koji je potom dao izjavu na okolnosti radno-pravnog položaja kod nadležnog poslodavca. Nadalje, uvidom u evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o osiguranim osobama, nadzor je utvrdio da sa danom 17. veljače 2024., okrivljenik zapošljava RĐ i LĐ. Okrivljeniku je izdan nalog da inspektoru rada dostavi radno - pravnu dokumentaciju za sebe, evidenciju o radnicima u smislu Zakona o radu, te radno - pravnu dokumentaciju za zatečenog radnika i za radnike koji su eventualno bili u radnom odnosu kod poslodavca u razdoblju od 1. studenog 2023. do dana nadzora, 17. veljače 2024. Zapisnik sadrži i izjavu radnika OĐ danu tijekom nadzora 17. veljače 2024., a iz koje proizlazi kako je OĐ, nakon što je propisno upozoren, naveo da je prije dva tjedna, odnosno 5. veljače 2023. došao raditi kod poslodavca s kojim je prethodno dogovorio posao za poslove konobara. Poslodavac mu je rekao da će prvo vidjeti kako će se snaći, te da će ga kasnije prijaviti. Nije znao da ga isti nije prijavio. Upoznat je sa radnim vremenom, slobodne dane je imao, i to od jednog do ponekad i tri dana u tjednu, a dogovarao ih je sa kolegama, RĐ i ZĐ. Radio je kod istog poslodavca i prošle godine, nakon čega je otišao na sezonu. Osim toga, zapisnik naposljetku sadrži i izjavu okrivljenika ŽĐ koji je, nakon što je propisno upozoren, izjavio da je OĐ kod njega došao raditi 5. veljače 2023. na poslovima konobara na probni rad. Dogovorili su se da će uvijek biti netko s njim u smjeni kako bi naučio posao, pa ako se pokaže, prijavio bi ga na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sklopili bi ugovor o radu.
3.2.Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa:116-02/24-01/771 Urbroj:443-02-01-20-24-6 od 13. ožujka 2024., sačinjen u prostorijama Državnog inspektorata u nazočnosti inspektorice rada i okrivljenika ŽĐ iz kojega proizlazi da je okrivljeni dostavio traženu poslovnu dokumentaciju poslodavca i radno-pravnu dokumentaciju za radnike koji su kod njega zaposleni odnosno za IĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], RĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], OĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] i KĐ OIB: [osobni identifikacijski broj]. Iz obrtnog registra od 13. ožujka 2024. Proizlazi da je stručna osoba, odnosno poslužitelj jela i pića, u obrtu okrivljenika ĆĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] a koji nije nije u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod okrivljenika kao poslodavca, od 30. lipnja 2000. Iz radno-pravne dokumentacije za radnike proizlazi da je sa radnicima RĐ, NĐ i ĐĐ okrivljenik imao sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme bez objektivnih razloga njihova sklapanja, dok je radnik OĐ naknadno prijavljen na obvezno mirovinsko osiguranje 20. veljače 2024.
3.3. Iz izvatka iz Obrtnog registra za " [obrt]" obrt za posredovanje, ugostiteljstvo i intelektualne usluge sa sjedištem u [adresa], razvidni su osnovni podaci o obrtu, vlasnik, sjedište, datum osnivanja obrta, šifra djelatnosti "barovi", kao i da je ĆĐ **.**.2000. evidentiran kao poslužitelj jela i pića, dok je PĐ evidentiran kao soboslikar. Iz izvatka također proizlazi i navodi o službenim dokumentima vezano uz pojedine vrste promjena koje su se tijekom godina dogodile u obrtu.
3.4. Iz evidencije radnog staža na ime ĆĐ razvidna je dinamika njegovog statusa zapošljavanja počevši od 1. srpnja 1994., a iz koje je među ostalim razvidno da je isti od 2. listopada 1999. bio zaposlen kod okrivljenika ŽĐ sve do 30. lipnja 2000. kada je dobio poslovno uvjetovani otkaz.
3.5. Iz obrasca eM-1P prijava o početku HZMO osiguranja na ime OĐ evidentno je da je okrivljenik nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja prijavio početak osiguranja radnika OĐ dana 20. veljače 2024., sa datumom početka svojstva osiguranika dana 5. veljače 2024.
3.6. Iz preslike ugovora o radu na ime ĐĐ razvidno je da je isti dana 15. svibnja 2023. sklopljen između nje i okrivljenika na određeno vrijeme pri čemu nije naveden objektivan razlog njegova sklapanja, na način da je na poslovima konobara započela s radom 18. svibnja 2023., a ugovor je trajao do 17. svibnja 2024.
3.7. Iz preslike ugovora o radu na ime RĐ razvidno je da je isti dana 22. siječnja 2024. sklopljen između nje i okrivljenika na određeno vrijeme pri čemu nije naveden objektivan razlog njegova sklapanja, na način da je na poslovima konobara započela s radom 23. siječnja 2024., a ugovor je trajao do 22. srpnja 2024.
3.8. Iz preslike ugovora o radu na ime OĐ razvidno je da je isti dana 4. veljače 2024. sklopljen između njega i okrivljenika na određeno vrijeme pri čemu nije naveden objektivan razlog njegova sklapanja, na način da je na poslovima konobara započeo s radom 5. veljače 2024., a ugovor je trajao do 4. lipnja 2024..
3.9. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju na ime okrivljenika razvidno je kako je istom okrivljenik obaviješten da će za počinjene prekršaje, detaljno činjenično opisane, protivno Zakonu o radu, Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakonu o obrtu, protiv njega biti sudu podnesen optužni prijedlog. Obavijest je okrivljenik uredno primio i potpisao.
3.10. Iz rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Virovitici Klasa: UP/I-116-02/24-01/156 Urbroj:443-02-01-20-24-1 od 13. ožujka 2024. razvidno je da se okrivljeniku istim nalaže da, kao poslodavac i vlasnik obrta " [obrt]" za posredovanje i ugostiteljstvo i intelektualne usluge, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika OĐ podnese prijavu na obavezno mirovinsko osiguranje na puno rado vrijeme, počevši od 5. veljače 2024. kada je utvrđen početak njegovog rada te da za istog neprijavljenog radnika u korist Državnog proračuna RH uplati iznos od 2.650,00 eura. Navedeni novčani iznos od okrivljenika je ovrhom naplaćen, a kako to proizlazi iz izvatka iz FINE od 20. veljače 2024. koji prileži spisu.
3.11. Iz potvrde iz prekršajne evidencije za okrivljenika utvrđeno je kako je isti u zadnje tri godine višestruko prekršajno kažnjavan, između ostalih i zbog gospodarskih prekršaja.
4. Analizirajući sve izvedene materijalne dokaze koji prileže spisu, u zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 17. veljače 2024. naveden je kao datum početka rada radnika OĐ **.**.2023., što proizlazi iz izjave kako radnika OĐ tako i iz izjave okrivljenika. Međutim, kako iz navedenog zapisnika nedvojbeno proizlazi i da je radnik OĐ počeo kod okrivljenika kao poslodavca s radom dva tjedna prije inspekcijskog nadzora, a koji je nedvojbeno bio 17. veljače 2024., dok iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 13. ožujka 2024., preslike ugovora o radu na određeno vrijeme sa radnikom OĐ i rješenja Državnog inspektorata od 13. ožujka 2024. nedvojbeno proizlazi kako je početak rada radnika OĐ bio 5. veljače 2024., a iz prijave na mirovinsko osiguranje na njegovo ime proizlazi kako je datum stjecanja svojstva osiguranika 5. veljače 2024., ovaj sud cijeni nedvojbenim kako je datum početka rada radnika OĐ bio 5. veljače 2024., a ne 5. veljače 2023. kako je to navedeno u zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 17. veljače 2024. Međutim, navedeno sud cijeni omaškom u sastavljanju zapisnika o inspekcijskom nadzoru, te navedena razlika u odnosu na preostale materijalne dokaze, navedeni dokaz ne čini nevjerodostojnim. Stoga je sud sve materijalne dokaze koji prileže ovom sudskom spisu ocijenio istinitim i vjerodostojnim, obzirom su isti međusobno podudarni i komplementarni u odnosu na biće prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret, izdani su od strane ovlaštenih osoba, dok okrivljenik na iste nije niti imao primjedbi, pa njihova vjerodostojnost tijekom postupka nije niti dovedena u sumnju.
4.1. Okrivljenik se pred ovim sudom očitovao o optužbi na način da se ne smatra krivim za prekršaje za koje se tereti, a potom je iznoseći svoju obranu činjenično priznao sve terećene prekršaje, osim da prije početka rada sa radnikom OĐ nije sklopio pisani ugovor o radu. Na sljedećem ročištu za glavnu raspravu, očitujući se na zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 17. veljače 2024. iz kojega proizlazi njegova izjava da je radnika OĐ zaposlio na probni rad, a tek ukoliko se pokaže da bi ga prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sklopio s njim ugovor o radu, okrivljenik je naveo kako je u kritično vrijeme bilo više inspekcijskih nadzora u njegovom obrtu, te se ne sjeća što je kome rekao, te dodao kako je moguće da OĐ nije dao ugovor prije početka rada, iako je ugovor datiran na 5. veljače 2024., kada je isti počeo raditi u njegovom obrtu. Obzirom na navedeno, a imajući u vidu i da okrivljenik nije dostavio sudu dokaze iz kojih bi proizlazilo da on sa radnikom OĐ ipak jest prije početka rada sklopio pisani ugovor o radu, kao i da je bio neuvjerljiv u iznošenju obrane kada je naveo da radnika OĐ nije niti prijavljivao jer je otišao raditi na more, a iz prijave na mirovinsko osiguranje nedvojbeno proizlazi da je radnika OĐ ipak prijavio 20. veljače 2024., sa datumom stjecanja svojstva osiguranika 5. veljače 2024., u ovom dijelu sud obranu okrivljenika cijeni paušalnom, neuvjerljivom i nevjerodostojnom.
5. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano kako je okrivljenik počinio terećene prekršaje, obzirom okrivljenik kao poslodavac fizička osoba nije sa radnikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, niti mu je prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, čime je postupio protivno odredbi članka 14. stavak 3. Zakona o radu i počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 3. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, te je kao poslodavac fizička osoba s radnicima sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u ugovoru o radu nije naveo objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, čime je postupio protivno odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o radu i počinio prekršaj iz članka 228. stavka 1. točka 1. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, što kao poslodavac fizička osoba nije prijavio osiguranje radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, čime je postupio protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i počinio prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona, što kao poslodavac fizička osoba nije prijavio radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u propisanom roku, čime je postupio protivno odredbi članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i počinio prekršaj iz članka 150. stavak 1. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, te što naposljetku kao obrtnik obavlja vezani obrt a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, dok na tim poslovima nije zaposlio niti radnika u punom radnom vremenu koji udovoljava navedenim uvjetima, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 9. stavak 3. Zakona o obrtu i time počinio prekršaj iz članka 93. stavak 9. istog Zakona.
5.1. Materijalna odredba članka 14. stavka 3. Zakona o radu glasi: "Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu."
5.1.1. Kažnjiva odredba članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu glasi: "Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.), dok odredba istog članka u stavku 2. glasi: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
5.2. Materijalna odredba članka 12. stavak 3. Zakona o radu glasi: "Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja."
5.2.1 Kažnjiva odredba članka 228. stavka 1. točka 1. Zakona o radu glasi: "Novčanom kaznom od 4.110 do 7.960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.)."
5.3. Materijalna odredba članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju glasi: "Podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada."
5.3.1. Kažnjiva odredba članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju glasi: "Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.)."
5.3.2. Dakle, nedvojbeno je kako je okrivljenik kao fizička osoba obrtnik propustio pravovremeno prijaviti radnika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja. Imajući u vidu da sud sukladno odredbi članka 179. stavka 4. Prekršajnog zakona nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, ali je dužan voditi računa da odlukom o kazni ne prekorači optužbu, sud je okrivljenika oglasio krivim obzirom je postupio suprotno odredbi članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju kako je to i tužitelj u optužbi naveo, te mu je izrekao novčanu kaznu temeljem članka 172. stavak 2. točka 5. istoga Zakona, kako je to prethodno citirano. Dakle, sud okrivljeniku kao poslodavcu nije izrekao kaznu temeljem članka 172. stavak 3. istog Zakona kako je to naveo tužitelj u optužnom prijedlogu, ali se pri izricanju kazne držao raspona prekršajnopravne sankcije propisane za prekršaj na koji se tužitelj u optužbi pozvao, te unutar istoga izrekao novčanu kaznu za prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, zakonska formulacija iz članka 172. stavak 2. točka 5. propisuje odgovornost poslodavca, odnosno obveznika doprinosa za navedeni prekršaj, a kako je okrivljenik fizička osoba obrtnik ni u kojem slučaju ne može odgovarati za navedeni prekršaj po stavku 3. spomenutog članka na koji se pozvao tužitelj, a koji propisuje odgovornost odgovorne osobe za navedeni prekršaj, obzirom okrivljenik nema status odgovorne osobe već fizičke osobe-obrtnika, odnosno obveznika doprinosa. Podredno tome, na biće prekršaja ni u kojem slučaju ne utječu niti okolnosti da je u povodu navedenog propusta okrivljeniku kao poslodavcu od strane inspektora izrečena upravna mjera.
5.4. Materijalna odredba članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju glasi: "Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe."
5.4.1. Kažnjiva odredba članka 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.), dok odredba istog članka u stavku 2. glasi: "Novčanom kaznom od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba."
5.4.2. Dakle, nedvojbeno je i da je okrivljenik kao fizička osoba obrtnik propustio pravovremeno prijaviti radnika na obvezno zdravstveno osiguranje. Imajući ponovno u vidu da sud sukladno odredbi članka 179. stavka 4. Prekršajnog zakona nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, sud je okrivljenika oglasio krivim obzirom je postupio suprotno odredbi članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a ne članka 120. stavka 3. istog Zakona kako je to naveo tužitelj u optužnom prijedlogu, obzirom sud poznaje pravo a rokovi za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, za koje se okrivljenik činjeničnim opisom optužbe tereti, propisani su u članku 120. stavku 4. navedenog Zakona. Time je dakle, kako je to točno i tužitelj naveo, okrivljenik počinio prekršaj iz članka 150. stavak 1., ali u vezi sa stavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako je to prethodno citirano, a ne u vezi sa stavkom 3. istog Zakona, kako je to naveo tužitelj u optužnom prijedlogu. Naime, u stavku 3. spomenutog članka propisana je mogućnost izricanja mjera zabrane obavljanja djelatnosti uz novčanu kaznu iz stavka 1. (za pravnu osobu) i stavka 2. (za odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu) istog članka, te ista ni u kojem slučaju ne može predstavljati samostalnu kažnjivu odredbu za navedeni prekršaj poslodavca fizičke osobe – obrtnika, obzirom je ista sadržana u stavku 2. spomenutog članka.
5.5. Materijalna odredba članka 9. stavka 3. Zakona o obrtu glasi: "Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita iz stavka 1. ovoga članka i poseban uvjet iz stavka 2. ovoga članka, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima"
5.5.1. Kažnjiva odredba članka 93. stavka 9. Zakona o obrtu glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik ako ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, a na tim poslovima ne zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima (članak 9. stavak 2. i 3.)"
6. Kako je okrivljenik svojim postupanjima kritične zgode ostvario sva obilježja prethodno citiranih prekršaja, sud ga je za počinjene prekršaje oglasio krivim, te mu je temeljem istih izrekao prekršajnopravnu sankciju.
6.1. Okrivljenik je u očitovanju o optužbi izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Međutim, očitovanje o optužbi je njegova subjektivna percepcija u odnosu na počinjene prekršaje i ne oslobađa ga prekršajne odgovornosti, posebno jer je u ovom postupku nedvojbeno dokazano kako je okrivljenik počinio terećene prekršaje.
7. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku za počinjene prekršaje, sud je imao u vidu zakonom predviđene prekršajnopravne sankcije te je cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, pri čemu olakotnih okolnosti sud okrivljeniku nije našao, dok je od otegotnih okolnosti sud cijenio količinu počinjenih prekršaja čije protupravnosti i društvene neprihvatljivosti okrivljenik nije niti svjestan, način počinjenih prekršaja, obzirom je svoje postupanje u odnosu na radnika OĐ opravdavao razlozima na strani samoga radnika a što ni u kojem slučaju ne može biti opravdanje za grubo i višestruko kršenje propisa, da je okrivljenik prethodno također višestruko kažnjavan zbog gospodarskih prekršaja pa iz čega proizlazi okrivljenikova sklonost protupravnim postupanjima i upornost u kršenju propisa, posebno jer je okrivljenik teški prekršaj iz članka 228. Zakona o radu počinio u odnosu na tri radnika u zadnje dvije godine, dok protupravno stanje u odnosu na prekršaj iz članka 93. Zakona o obrtu okrivljenik održava zapravo dugi niz godina obzirom iz službenih evidencija koje prileže spisu proizlazi da okrivljenik kao vlasnik vezanog obrta – caffe bar-a u istom više od 20 godina nema zaposlenu osobu koja ispunjava posebne uvjete stručne osposobljenosti, odnosno poslužitelja jela i pića, pa se stoga ne može cijeniti olakotnom okolnošću niti činjenica da je okrivljenik izrazio žaljenje zbog počinjenih prekršaja kao niti to da je otac troje djece čijem uzdržavanju pridonosi, obzirom je okrivljenik kao osoba odrasle životne dobi trebao biti svjestan vlastite odgovornosti, a kao osoba koja je ujedno obrtnik koji posluje u Republici Hrvatskoj dugi niz godina okrivljenik je trebao znati što su prihvatljiva a što neprihvatljiva ponašanja u poslovanju, dok također se ne može olakotnom okolnošću cijeniti niti to da je okrivljenik u povodu navedenih protupravnih postupanja kritične zgode već platio određene novčane iznose u povodu izdanih upravnih mjera od strane inspektora, obzirom se iste u sklopu obavljanja inspekcijskih poslova od strane državnog inspektorata kao državne upravne organizacije izriču sukladno Zakonu o državnom inspektoratu, a u konkretnom prekršajnom postupku okrivljenik odgovara sukladno Zakonima citiranim u izreci ove presude za koje je oglašen krivim.
7.1. Stoga je sud pri odmjeravanju kazne za počinjene prekršaje, imajući u vidu stupanj krivnje, opasnost počinjenih djela i svrhu kažnjavanja, okrivljeniku za svaki počinjeni prekršaj utvrdio novčane kazne na način kako je to navedeno u izreci presude, a potom mu izrekao ukupnu novčanu kaznu uz primjenu članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, koja je jednaka zbroju pojedinačnih novčanih kazni, ne nalazeći pritom okolnosti zbog kojih bi mu bilo opravdano izreći blažu kaznu, cijeneći kako se jedino ovako odmjerenom novčanom kaznom može postići svrha kažnjavanja da okrivljenik ubuduće ne čini prekršaje i shvati društvenu neprihvatljivost i pogibeljnost ovakvog ponašanja, te da će se primjenom takve kazne utjecati na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja.
7.2. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku za plaćanje navedenom u izreci presude, a koji rok je sud produljio imajući u vidu omjer okrivljenikovih primanja i visine izrečene novčane kazne. Ukoliko okrivljenik ne podmiri dvije trećine novčane kazne, okrivljenik će biti dužan podmiriti cjelokupnu izrečenu novčanu kaznu, a ako niti istu ne podmiri, tada će se cjelokupna novčana kazna naplatiti prisilno putem ovrhe.
8. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova vođenja prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka.
9. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.
U Našicama 24. siječnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Anita Bjelousov, v.r.
Marija Marković, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. Spis
