REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pn-532/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, postupajući po sucu ovoga suda Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužiteljice EA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Josipu Hrgi, odvjetniku u Splitu, Bihaćka 15/III, protiv tuženika HOK osiguranje d.d. OIB: 00432869176, Capraška ulica br.6, 10000 Zagreb, zastupan po OD Olujić i Pezić iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave od 24. listopada 2024. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Josipa Hrge odvjetnika u Split, i zamjenika punomoćnika tuženika DA, odv. vjež. kod Tanje Bota odvjetnice u Splitu, te po objavi dana 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d. OIB: 00432869176 u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici EA OIB: [osobni identifikacijski broj], iz naslova naknade štete zbog povrede prava osobnosti /neimovinske štete/ daljnji iznos od 592,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 03.07.2020.g. (dana podnošenja odštetnog zahtjeva) pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na dan stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022.g. koju kamatnu stopu utvrđuje i objavljuje HNB, a od 01.01.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena a od 31.12.2023. po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se sa više zatraženim od 800,80 eura ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

II. Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d. OIB: 00432869176 u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici EA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz naslova naknade imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći, troškova liječenja i troškova prijevoza ukupan daljnji iznos od 230,94 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od 03.07.2020.g. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na dan stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022.g. koju kamatnu stopu utvrđuje i objavljuje HNB, a od 01.01.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 31.12.2023. po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d. OIB: 00432869176 u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici EA OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak od 2.517,93 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se sa više zatraženim od 683,91 eura ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

Obrazloženje

1. Dana 05.11.2019.g. došlo je do prometne nezgode koju je skrivio vozač vozila osiguranog kod tuženika, na način da je zbog vožnje neprilagođenom brzinom i na nedovoljnom sigurnosnom razmaku, udario u stražnji dio vozila u kojem se nalazila tužiteljica u svojstvu vozača. U pogledu predmetne nezgode izvršen je policijski očevid te sastavljen zapisnik po djelatnicima Prometne Policije PU SD. Vozilo štetnika bilo je u vrijeme nezgode osigurano kod tuženika važećom policom osiguranja od automobilske odgovornosti.

1.1. Pasivna legitimacije i osnova odgovornosti za štetu ne bi trebali biti sporni, obzirom je tuženik već naknadio imovinsku štetu na vozilu tužiteljice u spisu tuženika 1051/1904997. Povodom zahtjeva tužiteljice za naknadom neimovinske štete tuženik je formirao spis 1052/1904997.

1.2. U predmetnoj nezgodi, tužiteljica je zadobila tjelesne povrede u vidu istegnuća mišića vrata, s posljedičnom ograničenom pokretljivosti vratne kralješnice, te oštećenja vratnih živčanih korjenova, s posljedičnim radikulopatijama na rukama, a radi kojih je izgubljen dio osjeta i snage u šakama, apliciran joj je Schantzov okovratnik, a zbog kojih povreda je trpjela i trpi bolove, strah, te joj je bila potrebna tuđa njega i pomoć. Kao posljedica nezgode kod oštećenice perzistiraju glavobolje, vrtoglavica, parestezije u rukama, te ograničena pokretljivost PVM, te duševne tegobe u vidu anksioznosti, a što je sve evidentirano brojnim pretragama specijalista Tužiteljica se putem punomoćnika obratila tuženiku za naknadu štete zahtjevom u mirnom postupku dana 03.07.2020.g., te dostavila cjelokupnu medicinsku i drugu dokumentaciju.

1.3.Tuženik je dopisom od 02.09.2020.g. ponudio na ime cjelokupne neimovinske i imovinske štete iznos od 9.500,00 kn. Tužiteljica je prigovorila navedenoj ponudi, pa je tuženik dopisom od 18.09.2020.g. ponudio iznos od 11.500,00 kn, a koji iznos nije isplatio tužiteljici. Tužiteljica smatra navedene ponude nerealnima i nepravičnima, te neodgovarajućom posljedicama predmetne nezgode, slijedom čega potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti /neimovinsku štetu/ a sve sukladno odredbama čl.19. i 1100. ZOO-a u iznosu od 26.000,00 kn.

1.4. Tužiteljica potražuje i naknadu imovinske štete na ime naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.200,00 kn te na ime troškova liječenja (troškova odlazaka na preglede, prijevoza na kontrole, troškova analgetika i medikamenata i sl…) iznos od 700,00 kn. Tužiteljice smatra primjerenim iznos naknade za tuđu njegu i pomoć u iznosu od 35 kn/sat, a sve u skladu sa cijenom sata koju pružaju osobe i Ustanove na području prebivališta tužiteljice, a sve u skladu sa ustaljenom praksom i stavom Vs RH. Odnosno, tužiteljica na ime naknade cjelokupne štete zbog povrede prava osobnosti/ neimovinske štete/ i imovinske štete potražuje ukupan iznos od 27.900,00 kn, smatrajući navedeni iznos kao primjerenu satisfakciju za pretrpljenu štetu. Zakonske zatezne kamate, tužiteljica potražuje temeljem odredbi čl.1103.ZOO-a i čl.12.ZOOP-a, od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku, obzirom tuženik, u zakonom propisanim rokovima nije postupio u skladu sa važećim odredbama i isplatio naknadu štete.

1.5. Radi navedenog tužiteljica na osnovi odredaba čl.19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, predlaže da sud nakon provedene rasprave donese Presudu kojom bi obvezao tuženika na isplatu naknade štete zbog povrede prava osobnosti /neimovinske štete/ iznos od 26.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 03.07.2020.g. pa do isplate, iz naslova naknade imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći, troškova liječenja, i troškova prijevoza ukupan iznos od 1.900,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom od 03.07.2020.g. pa do isplate, kao i parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja od 05.11.2019., dok osporava visinu svih vodova neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede koje bi opravdavale dosudu iznosa od 27.900,00 kn. Naime, tužitelj je u predmetnom štetnom događaju zadobio lake tjelesne ozljede u vidu trzajne ozljede dok je dijagnoza postavljena temeljem subjektivnog iskaza tužitelja, s preporukom za mirovanjem i analgeticima, kao i nošenjem mekog Schantzovog ovratnika, koji se propisuje kao tipična terapija kod blažih istegnuća. RTG nalaz tužiteljice bio je uredan.

2.1. Dakle, tuženik osporava u cijelosti paušalno zatraženi troškovi liječenja i prijevoza u iznosu od 700,00 kn kao, tijek zakonske zatezne kamate s osnova tuđe pomoći i njege budući da kamata na navedeno može teći tek od presuđenja, jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju kamata može početi teći tek kad bude pretočena u odgovarajući broj novčanih jedinica odnosno od dana kada je presudom utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega te u kojem opsegu, time da se tuženik protivi cijeni sata tuđe pomoći i njege od 35,00 kn, kao potpuno neusklađenoj sa sudskom praksom u RH.

2.2. Radi navedenog tuženik predlaže sudu nakon provedenog postupka odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te je obvezati na naknadu parničnog trošak tuženiku.

3. Tijekom postupka tuženik je podneskom od 20.01.2021. izvijestio sud kako je na račun punomoćnika tužiteljice 18.01.2021. 18.01.2021.g. uplatio iznos od 16.513,08 kn, s tim da je: iznos od 15.500,00 kn isplaćen je na ime neimovinske štete, iznosi od 500,00 kn na ime tuđe pomoći i njege te iznos od 513,08 kn na ime zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu tekućih od 03.07.2020. do 18.01.2021.

4. Tužiteljica podneskom od 28.02.2023. a nakon provedenih medicinskih vještačenja od strane traumatologa dr. ĆA i spec. neurologa dr. ŽA na koje nalaze i mišljenja tužiteljica nije imala primjedbi, postavila je svoj tužbeni zahtjev na način da tužiteljica radi povrede prava osobnosti tj neimovinske štete potražuje daljnji iznos od 1.393,60 eura ( 10.500,00 kn) sa kamatom od 03.07.2020. do isplate, na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, troškova liječenja te troškova prijevoza ukupan daljnji iznos od 230,94 eura ( 1.740,00 kn), sa zateznom kamatom od 03.07.2020. do isplate kao i da joj tuženik naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

4.1. Tužiteljica nije imala primjedbi na dani nalaz i mišljenje specijaliste psihijatra dr. Nikole Sikirice.

4.2. U odnosu na prigovor tuženik glede visine cijene sata tuđe pomoći i njege od 35,00/kn ističe kako se ta naknada određuje prema cijeni sata koju pružaju osobe i ustanove na području prebivališta tužiteljice, time da tuženik koji tvrdi suprotno nije u tom pravcu dostavio nikakav dokaz niti prijedlog.

5. Tuženik na zaprimljeni podnesak tužiteljice od 28.02.2023.g. kojim ista preinačuje tužbeni zahtjev, istome se protivi obzirom da je u ovome postupku prethodni postupak zaključen a temeljem čl. 190 st. 1 ZPP-a tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu.

5.1. Tuženik se na izveden dokaz medicinskim vještačenjem provedenim po vještaku traumatologu dr. Arsenu Paviću i vještaku neurologu dr. ŽA očituje tako da na mišljenje vještaka dr. Arsena Pavića nema prigovore. Dakle, sukladno mišljenju vještaka te ocijenjenih kvalifikatornih okolnosti o kojima ovisi visina pravične novčane naknade proizlazi kako je tuženik s pravom osporavao visinu postavljenog tužbenog zahtjeva kao previsokog i neusklađenog sa medicinskom dokumentacijom, zadobivenom ozljedom te orijentacijskim kriterijima VSRH kao i sudskom praksom, te je očito kako je tužiteljica postavio previsok tužbeni zahtjev koji nema opravdanja u zadobivenoj ozljedi i provedenom liječenju.

5.2. Na mišljenje vještakinje dr. ŽA temeljem medicinske dokumentacije tužiteljice, tuženik istome prigovara u cijelosti. Naime, iz mišljenja vještakinje proizlazi kako trajno smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice iznosi 3%, a koja ocjena se odnosi na ozljedu vratne kralježnice. Vještakinja navodi kako bi se navedeni postotak trebao pribrojiti ocjeni 3% od vještaka dr. Pavića što tuženik drži u potpunosti neprihvatljivim iz više razloga. Trajno smanjenje životne aktivnosti za identičnu ozljedu je već procijenjeno od strane vještaka dr. Pavića u iznosu od 3%; vještak dr. Pavić utvrđuje postojanje desnostranog cervikobrahijalnog sindroma temeljem kojeg se manifestiraju povremeni bolovi u vratu te bol i trnci desnoj ruci. Vještakinja također pogrešno zaključuje kako se kod tužiteljice radi o obostranoj radikulopatiji jer je u nalazu od 10.06.2020.g. jasno navedeno kako se radi o samo jednostranoj radikulopatiji desno. S obzirom na prednje navedeno, očito je da vještakinja svoju ocjenu trajnog smanjenja životnih aktivnosti treba korigirati i usuglasiti s ocjenom vještaka dr. Pavića.

5.3. Nakon očitovanja vještakinje da ista ustraje i nadalje ostaje kod svog danog nalaza i mišljenja, tuženik predlaže novo vještačenje, što je sud odbio kao suvišno.

6. Tužiteljica u odnosu na prigovore tuženika na nalaz i mišljenje specijaliste neurologa dr. ŽA ističe kako je ista u svom nalazu i mišljenju od 27.02.2023. jasno navela kako se traje posljedice imaju pribrojiti stupnju tajnog smanjenja životnih aktivnosti koje je procijenio spec. traumatolog dr. Pavić.

7. Tuženik nakon danog pisanog očitovanja spec. neurologa dr. ŽA ustraje u radnije iznasenim prigovorima time da drži kako ista nije odgovorila na iste, pa opreza radi predlaže novo vještačenje po vještaku te struke.

8. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem medicinske dokumentacije priložene spisu, Potvrde MUP RH, PU SD županije, Postaje prometne policije od 05.11.2019. ( str 21,22), Zahtjev od 03.07.2020. za mirnim rješenjem spora ( str.28,29., dopisa tuženika uz dostavu Sporazuma o namirenju ( str 23-27), saslušanjem tužiteljice ( str.67.), vještačenje od strane spec. traumatologu dr. Arsenu Paviću od 16.01.2023. ( str 70), od strane spec. Neurologa dr. ŽA ( str 76.), sa dopunom od 05.07.2024. ( str 124), od strane spec. Psihijatra dr. Nikole Sikirice ( str 107.).

9. Stranke su popisale parnični trošak.

10. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

11. Među strankama nije sporno:

- da je tuženik pasivno legitimiran,

- da se štetni događaj dogodio 05.11.2019. kada je došlo do prometne nezgode koju je skrivio vozač vozila osiguranog kod tuženika, na način da je zbog vožnje neprilagođenom brzinom i na nedovoljnom sigurnosnom razmaku, udario u stražnji dio vozila u kojem se nalazila tužiteljica u svojstvu vozača,

- da je tuženik na račun punomoćnika tužiteljice 18.01.2021.g. uplatio iznos od 16.513,08 kn tj 2.191,66 eura, s tim da je iznos od 15.500,00 kn tj 2.057,20 eura isplaćen na ime neimovinske štete, iznosi od 500,00 kn tj 66,36 eura na ime tuđe pomoći i njege te iznos od 513,08 kn tj 68,10 eura na ime zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu tekućih od 03.07.2020. do 18.01.2021.

12. Među strankama je sporna visina potraživanja po svim utuženim osnovama, dakle kako neimovinska tako i imovinska šteta sve u svezi zadobivenih tužiteljičinih ozljeda.

13. Odredbom čl. 1095. st.1. ZOO.a propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

13.1. Odredbom članka 1100. st.1. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je st. 2. propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13.2. Prema odredbi članka 19. stavka 2. ZOO-a pod pravom osobnosti u smislu ovog zakona se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo, ime i privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

13.3. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

14. Da bi sud utvrdio neimovinsku štetu koju trpi tužitelja u svezi sa štetnim događajem sud je izveo dokaze vještačenjem od strane stalnih sudskih vještaka traumatologa dr. Arsena Pavića, spec. Neurokiruga dr. ŽA i dr. Nikole Sikirice, spec. psihijatra, koji su vještva sačinili na temelju spisu priložene med. dokumentacije, zdravstvenog kartona tužitelja a koje ovaj sud cijeni stručnim i vjerodostojnim.

15. Vještak dr. Arsen Pavić specijalist traumatolog u svom usmenom nalazu i mišljenju na ročištu od 16. siječnja 2023. naveo je kako je isti dao na temelju pregleda spis i njemu priležeću med. dokumentaciju iz koje je razvidno da je dana 511.2019 u Splitu tužiteljica EA nastradala u prometnoj nezgodi kao vozač automobila kojom prigodom ju je drugi automobil udario od straga. Pri tom je uradila nagli trzaj vratom zbog čega je osjetila tegobe pored kojih se istog dana javlja na HKP Split. U kliničkom statusu je zabilježeno kako je napeta PBM u vratnom segmentu kralježnice, učinjena je radiološka obrada kojom se isključuje koštana ozljeda. Postavlja se dijagnoza trzajne ozljede vrata i ordinira Šancov okovratnik, analgetika i miorelaksan. Potom se tužiteljica javlja na pregled neurokirurgu 13.11.2019, kada se zbog tegoba sa vratnom kralježnicom indicira EMNG gornjih udova. Ujedno je pregledana i 16.12.2019 po neurokirurgu koji navodi kako postoji mi dalje grč vratnih mišića uz ograničenu pokretljivost, kako je prisutan oslabljena snaga stiska šake i trnjenje ruku po radikularnom. Tada se preporuča da odstrani okovratnik i upućuje se kod fizijatra. Pregledana je po fizijatru 18.12.2019 koji bilježi kako sve ono šta je u statusu navedeno po neurokirurgu te navodi kako su kretnje vratnog segmenta kralježnice reducirane za 1/3 opsega pokreta pa preporuča EMNG. 7.1.2019 učinjena je EMNG i dotada je proveden prvi ciklus fizikalne terapije ( 10 terapija). Potom se provede i drugi ciklus terapije i to u veljači 2020 što je zavedeno u nalazu fizijatra od 11.2.2020, također se navodi da nema osobitog pogoršanja i preporuča da se u dogledno vrijeme nastavi sa daljnjom terapijom uz preporuku kontrolnog EMNG-a. U nalazu EMNG od 10.6.2020. zabilježena je kronična do srednje teška radikulopatija c6 (c7 desno) .Nalaz fizijatra od 24.6.2020 ističe daljnju bolnost i ukočenost vrata, oslabljenu grubu motornu snagu obje šake parestezije poradikularnom tipu te zaključuje kako su ograničene kretnje vratom i cervikalne radikulopatije zaostale za stalno. U nalazu fizijatra od 30.6.2020 potvrđena je ograničena pokretljivost vrata za 1/3 opsega pokreta, bolnost u krajnjoj rotaciji i određeni neurološki deficiti koji EMNG od ranije predstavljaju predmet vještačenja po vještaku neurologu. Iz spisa se nadalje može uočiti kako i po nalazima neurokirurga i fizijatra iz lipnja ovakvo stanje nije konačno jer je tužiteljica pregledana po neurologu još i u listopadu 2020, potom u studenom iste godine kada je bila na pregledu i kod ortopeda, potom je pregledana i po neurokirurgu u istom mjesecu 2020 koji nanovo bilježi kako je stanje konačno, kako je prisutno ograničenje kretnji vrata i desnostrani cerikobrahijalni sindrom kao trajna posttraumatska promjena. Napominjem kako su spisu priloženi i pregledi po psihijatru koji također predstavljaju predmet vještačenja po istoj specijalnosti.

15.1. E na temelju gornjih utvrđenja dao je svoje mišljenje:

- da je tužiteljica zadobila ozljede vratnog segmenta kralježnice koje se mogu dovesti u uzročno posljedični vezu sa predmetnim štetnim događajem,

- da je dijagnostička obrada i tijek liječenja je učinjena po pravilima struke, a tužiteljica se pridržavala svih navedenih uputa;

- u predmetnom štetnom događaju zaostale su posljedice koje se odnose na ograničenja lokomotornog sustava u smislu ograničene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice dok ostale posljedice predstavljaju predmet vještačenja po drugim specijalnostima,

- da je tužiteljica doživjela povredu prava osobnosti sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 3 posto ( 3%) na račun ograničenja vratnog segmenta kralježnice za 1/3 opsega pokreta koja će se manifestirati u smislu ograničenja posebno kod vožnje autom i potrebom za takvim rotacijskim pokretima gdje će morati ulagati dodatne napore, kako bi kompenzirala navedeni deficit. U krajnjim mogućim pokretima može imati i bolove pa i to treba uzeti u obzir, ističem kako su opće životne aktivnosti kod tužiteljice bile umanjene u punom obimu prvi tjedan, naredna 2 tjedna u manjem stupnju

- da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, u srednjem intenzitetu narednih 7 dana, a bolove u blagom intenzitetu još 15 dana, bolove koji su se javljali povremeno i blagog intenziteta uklopio sam u gore navedenih 3 posto. - da je tužiteljici za obavljanje i održavanje higijene tuđa njega i pomoć bila potrebna 7 dana u prosjeku 2 sata dnevno, međutim treba pridodati činjenicu da je ista odlazila na fizikalnu terapiju i to, a prema med. dokumentaciji što bi u prijevodu značilo da joj je bio potreban vozač kod odlaska i dolaska na fizikalnu terapiju pa s obzirom na mjesto stanovanja te drži da je kroz tih 30 dana morala angažirati vozača ( supruga) , pa je to još narednih 30 sati,

- da je tužiteljica imala nelagode kako zbog izlaganja zračenju tako i zbog držanja ovratnika pa je između ostalog svo vrijeme liječenje nelagoda bila zbog neizvjesnosti istog liječenja.

16. Specijalist neurolog, dr. ŽA navodi kako je svoj nalaz i mišljenje dala na temelju pregleda spisa sa priležećom medicinskom dokumentacijom pri čemu je registrirala nalaz neurokirurga od 5.11.2019 sa HKP te kontrolne nalaze neurokirurga i u više navrata nalaze fizijatra i neurologa i prvi kontrolni nalaz EMNG.

16.1. Zaključuje da se kod tužiteljice se dogodilo istegnuće vratne muskulature sa posljedičnom radikulopatijom u 2 nivoa obostrano, iz čega zaključuje:

- da će zbog toga tužiteljica imati posljedice po tipu povremenih bolova u vratu uz trnce u rukama posebno desno zbog čega će trebati povremenu fizikalnu terapiju,

- da je nastupilo umanjenje životne aktivnosti od 3 posto, koji postotak treba pribrojiti trajnom umanjenju koje je odredio traumatolog dr. Arsen Pavić

- da je tužiteljica trpila bol jakog intenziteta 1 dan, srednje teškog intenziteta 7 dana.

- da joj je bila je potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 7 dana 1 sat dnevno,

- naruženja nema.

16.2. Imenovana vještakinja se u odnosu na prigovore tuženika očitovala pismenim putem 05.07.2024. na način da ostaje u cijelosti kod svog danog nalaza i mišljenja kojega je dala usmeno na ročištu od 27. veljače 2023.

16.3. Ovaj sud nije prihvatio prijedlog tuženika za novim vještačenjem od strane specijaliste neurologa držeći kako je u postupku imenovana vještakinja u danom nalazu i mišljenju odgovorila a sve postavljene prigovore tuženika pa i onoga glede njezinog zaključka da se radi o obostranoj radikulopatiji, a sve iz razloga što upravo iz nalaza koji prileže spisu i to od 11.02.2020. ( str 16.), 01.06.2020. ( str 17.), od 24.06.2020. ( str 19.), 30.06.2020. ( str 20.), gdje se navodi da postoji parestezija redikularnog tima na obje ruke, istina tinnel nad karpalnim kanalom desno nešto slabiji. Upravo radi navedenog, ovaj sud drži kako je vještakinja svoj nalaz sačinila po pravilima struke te na temelju svog iskustva kao dugogodišnji specijalist neurolog te sudski vještak. To što je utvrđenje umanjenja životnih aktivnosti od 3% pribrojila već utvrđenom umanjenju od strane traumatologa, jeste njezina procjena jer bi se radilo o dva različita organska sustava koja su odvojena.

17. Iz danog usmenog nalaza i mišljenja specijaliste psihijatra dr. Nikole Sikirice, proizlazi kako je isti dao na temelju pregleda spisa i priložene mu medicinske dokumentacije te po pravilima medicinske struke, te je utvrdio:

-da je tužiteljica 5. 11. 2019. doživjela prometnu nezgodu na način na koji je to opisano u spisu, te je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav i težina detaljno opisana u vještačenjima specijalista traumatologa i neurologa,

- da je spisu priložen jedan nalaz psihijatra od 19. 11. 2019. u kojem se kod tužiteljice postavlja dijagnoza akutne reakcije na stres te joj se preporuča uzimanje lijekova iz klase anksiolitika, time da dalje u spisu nema dodatnih nalaza psihijatra, stoga je za pretpostaviti da se njeno psihičko stanje nakon toga stabiliziralo.

17.1. Uzevši u obzir sve gore navedenog kao i mišljenje vještaka neurologa i traumatologa isti je dao sljedeće mišljenje.

- tužiteljica je u trenutku ozljeđivanja doživjela primarni strah u trajanju oko 10 sekundi, nastavio sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedeća 2 tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta sljedećih 4 do 6 tjedana. Kod procijene trajanja straha različitog intenziteta uzeo samu obzir trajanje bolova kod tužiteljice, duljinu provođenja fizikalne terapije koja također ide do granice bola te uobičajeni osjećaj straha i neizvjesnosti od povratka bolova,

- mišljenja je da trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedica traumatskog događaja i ozljeđivanja kod tužiteljice nije bilo.

18. Dakle, uzimajući u obzir prethodna utvrđenja proizišla na temelju danih nalaza i mišljenja imenovanih vještaka ovaj sud je:

- prilikom ocjene visine naknade zbog trajnog umanjenja životnih aktivnosti u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka dr. Pavić i dr.ŽA iz kojih proizlazi da kod tužiteljice postoji umanjenje životnih aktivnosti od ukupno 6% te kako će tužiteljica u daljnjem životu morati ulagati dodatne napore kao i činjenicu da je tužiteljica u momentu imala 48 godina, te je držao primjerenim utvrditi novčanu naknadu od 1.200,00 eura,

- kod ocjene visine novčane naknade zbog pretrpljenih fizičkih bolova, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Pavić i dr.ŽA glede dužine trajanja tih bolova, učestalosti, vrste i intenziteta istih, time da se duljina trajanja bolova koje je procijenila dr. ŽA uklapaju u duljinu koju je procijenio dr. Pavić, pa je primjerenim ocijenio iz ovog kriterija tužitelju utvrditi novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 650,00 eura,

- a kod ocjene visine novčane naknade poradi pretrpljenog straha uslijed štetnog događaja ovaj sud je uzeo u obzir utvrđenja vještaka specijaliste psihijatra dr. Nikole Sikirice te kao primjerenu naknadu utvrdio od 800,00 eura.

Dakle, tužiteljici je na ime neimovinske štete sud utvrdio ukupan iznos od 2.650,00 eura te kada se od toga odbije iznos koji već isplaćene naknade na ime neimovinske štete od 2.057,20 eura, dobije se iznos od 592,80 eura, koji iznos valja dosuditi tužiteljici.

12.1. Na utvrđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate, sukladno odredbi članka 29. ZOO-a, koje kamate teku na navedeni iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj od 03.07.2020. kako je to tužiteljica tražila sve sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a.

13. U odnosu na zatraženu tuđu pomoć i njegu ovaj sud je uzeo u obzir nalaze i mišljenja vještaka dr. Pavić i dr.ŽA te tužiteljici utvrdio pripadajuću naknadu za ukupnih 44 sati tuđe pomoći i njege po 4,65 eura ( 35,00kn), koji iznos sata je opće poznat i priznat te predstavlja realnu cijenu sata i to u mjestu prebivališta tužiteljice, što bi davalo iznos od 204,60 eura koji treba umanjiti za već isplaćeni iznos od 500,00 kn/ 66,36 eura pa ostaje iznos od 138,24 eura koji valja dosuditi tužiteljici.

13.1. Na utvrđeni iznos imovinske štete tužiteljici pripadaju i zatezne kamate, sukladno odredbi članka 29. ZOO-a, koje kamate teku na navedeni iznos od dana odštetnog zahtjeva tj od 03.07.2020. do isplate, temeljem čl. 1103. ZOO-a.

13.2. U odnosu na tuženikov prigovor visini cijene sata tuđe pomoći i njege za navesti je kako iz objavljenog cjenika usluga Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz kojeg je razvidno kako je usluga održavanja osobne higijene i njege 5,30 EUR po satu, a također iz sudsku praksu je razvidno kako se ista i po stavu Općinskog suda u Splitu, kao i Županijskog suda u Splitu utvrđuje u iznosu 5,30 EUR po satu te u kojima se navodi: “Nagrada za tuđu pomoć je izvorno naknada troškova i novčani oblik materijane štete tj. onaj iznos novčanih jedinica koje bi tužitelj platio trećoj osobi za pružanje nemedicinske pomoći i njege pri čemu treba navesti da tužitelj ima pravo na ovaj vid naknade i kada se ista pruža besplatno od strane članova obitelji. U takvoj situaciji kad tužitelj nije dokazao da je te troškove platio trećoj osobi pripada mu pravo na naknadu u visini neto zarade koja bi u mjestu kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu… To u pravilu, nije opća cijena rada neke kvalificirane osobe već cijena rada koju za tu vrstu usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi… Stoga nije pravilno stajalište tuženika da cijena sata rada osobe koja pruža tuđu pomoć i njegu treba utvrditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku u visini prosječne plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj.", sa kojim stavom se u cijelosti slaže ovaj sud.

13.3. Obzirom da iz iskaza tužiteljice proizlazi kako su mu članovi obitelji pružali tuđu pomoć i njegu, slijedom gore izraženih stavova valjalo je tužiteljici u odnosu na ovu utuženu imovinsku štete dosuditi iznos kao u točki 13. obrazloženja ove odluke.

15.U odnosu na traženu imovinsku štetu na ima troškova u svezi sa kontrolnim pregledima i pretragama kao i fizikalne terapije, uzimajući u obzir dane nalaze i mišljenja vještaka koliko puta je tužiteljica obavljala fizikalnu terapiju obzirom na preporučene kontrolne preglede koji proizlazi iz spisu priložene medicinske dokumentacija, te da ju je na iste vozilo suprug kako to navodi u svom iskazu, ovaj sud drži, kako se radi o realno nastalim, minimalnim, paušalnim troškovima koje je tužiteljica imala, to je ovaj sud držao kako treba priznati putne troškove tužiteljice u visine mjesečne pokazne karte od 60,00 eura, a za narednih 7 dana na ime kontrolnih pregleda još dodati iznos od 35,00 eura, što bi bilo primjereno, a koji ukupan iznos od 95, eura je ovaj sud utvrdio kao pripadajući tužiteljici na ime ovog imovinske štete. Tako i: Presuda Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž-244/2020-2 od dana 9.7.2020.g.: “Neosnovano tuženik prigovara odluci suda o dosudi troškova prijevoza liječnicima jer je putovanja dokazao medicinskom dokumentacijom i daljinom pa sud nije imao razloga ne prihvatiti tvrdnju tužitelja o tako nastalim troškovima, a nije sporno da te troškove nije pokrio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Dakle, neosnovano se prigovara da sud nije mogao po slobodnoj ocjeni na temelju utvrđenih podataka o putovanjima na liječničke pre-glede primjenom čl. 223. ZPP-a sam utvrditi visinu štete."

14.1. Slijedom izraženom stavu glede utvrđenja troškove koje je tužitelj imao poradi liječenja u svezi sa narušenim zdravljem poradi štetnog događaja za koji je odgovoran tuženik, to je sud tužitelju dosudio iznos tužitelja 95,00 eura, jer prema medicinskoj dokumentaciji proizlazi kako je tužitelj 30 puta odlazio na kontrolne preglede i radi obavljanja fizikalne terapije, računajući mjesečnu pokaznu kartu na relaciji [adresa] i pojedinačnu povratnu kartu na istoj relaciji , uzimajući u obzir cijenu putne karte prema Cjeniku PROMET d.o.o. Split od 60,00 eura i od 5,00 eura za povratnu pojedinačnu kartu.

14.2. Iz iskaza tužiteljice proizlazi kako ju je suprug vozio na relaciji kuća i liječnik tj fizikalna terapija, radi čega se ovo potraživanje, koje je tužiteljica dokazala da je imala i dosudio u iznosu od 95,00 eura , sve sukladno izraženom stavu iz točke 14. obrazloženja ove presude.

14.3. Obzirom, da tuženik za ovu traženu imovinsku štetu nije u prethodnom postupku tužiteljici isplatio ništa, to tužiteljicu pripada cjelokupno traženi iznos. Međutim, kako je tužiteljica u točki II svog tužbenog zahtjeva na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege te troškova liječenje i troškova prijevoza ukupno potraživala daljnji iznos od 230,94 eura , a sud joj je utvrdio kao daljnji pripadajući iznos na ime tuđe pomoći i njege od 138,24 eura a na ime troškova prijevoza i ličenja iznos od 95,00 eura što bi ukupno iznosilo 233,24 eura to je valjao u cijelosti prihvatiti utuženi iznos imovinske štete.

14.4. I na ovu imovinsku traženu naknadu štete tužiteljice pripadaju zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva kako je to pravilno tražio tužiteljica, sve temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a. i čl. 29.st.2. ZOO-a.

15. Dakle, tužiteljici je valjalo dosuditi:

- na ime neimovinske naknade štete daljnji iznos od 592,80 eura, a kako je tužiteljica potraživala isplatu daljnjeg iznosa od 1.393,60 eura, to je istu na ime ovog traženje valjalo odbiti za iznos od 800,80 eura kao neosnovano,

- a na ime imovinske štete daljnji iznos od 230,94 eura.

sve sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja zahtjeva tuženiku od 03.07.2020.

15.1. Radi navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki I i II izreke ove presuda.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. i 155. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 ( pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) i Tbr. 7.

8., 9., 36, 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 , 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 37/23- dalje Tarife).

15.1. Tužiteljica je u tužbi potraživala na ime neimovinske štete potraživala 3.450,79 eura, a nakon plaćanja tuženika od 2.057,20 eura, ista je podneskom od 28.02.2023. potraživala daljnji iznos od 1.393,60 eura, tj ostatak od utuženog, dok je tužiteljica na ime imovinske štete tužbom potraživala iznos od 252,17 eura, a nakon što joj je tuženik isplatio iznos od 66,36 eura, to je tužiteljica podneskom od 28.02.2023. potraživala ostatak od utuženog iznosa od 185,81 eura sa uvećanjem od 45,13 eura, tj ukupno daljnji iznos od 230,94 eura, pa je ista na ime ove štete ukupno 297,30 eura ( tj 230,94 eura uvećano za 45,13 eura).

15.2. Dakle, VPS u ovoj pravnoj stvari je 3.748,09 eura ( 3.450,79 + 397,30) do 18.01.2021. kada je tuženik izvršio plaćanje tužiteljici a od tada je VPS od 1.393,59 +230,94 eura tj 1.624,54 eura.

15.3. Slijedom prednjeg, tužiteljica je u ovoj parnici uspjela sa isplaćenim od strane tuženika od 2.057,20 eura i daljnji iznos od 592,80 eura, tj ukupno 2.650,00 eura, na ime neimovinske štete dok nije uspjela sa više zatraženim iznosom od 800,80 eura, dok je tužiteljica na ime imovinske štete uspjela u cijelosti jer joj je tuženik isplatio 66,36 eura, time da joj je sud dosudio daljnji iznos od 230,94 eura koliko je tužiteljica tražila tj ukupno 297,30 eura ( 252,17 + 45,13 eura). Dakle, tužiteljica je u ovoj parnici uspjela sa 78,64 % , pa je tako pripada u toj visini naknada priznatog parničnog troška.

15.4. Priznati parnični trošak prema VPS od 3.748,09 eura sastoji se od za sastav odštetnog zahtjeva od 03.07.2020., za sastav tužbe od 11.11.2020 za svaku radnju po 100 bodova, a po VPS od 1.624,54 eura, za sastav obrazloženih podneska od 28.02.2023., 17.08.2023. i 09.02.2024. za svaku radnju pod 100 bodova, za sastav podneska od 11.06.2022. od 25 bodova., za zastupanje na ročištima glavne rasprave 27.09.2022., 05.12.2022., 16.02.2023., 26.10.2023., 16.01.2024. , za svaku radnju po 100 bodova, za pristup na ročištu od 26.03.2024., 13.06.2024. od po 25 bodova te za pristu na ročištu od 24.10.2024. od 50 bodova, što ukupno iznosi 1.325 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj Tarifi ( NN 37/23- Tbr 48) priznati parnični trošak iznosi 2.650,00 eura koji valja uvećati za nužne troškove vještačenja u ukupnom iznosu od 402,00 eura te troškove sudske pristojbe tužbe od 83,48 eura i pristojbe odluke od po 66,36 eura, pa ukupno priznati parnični trošak tužiteljice iznosi 3.201,84 eura a 78,64% iznosi 2.517,93 eura za koji iznos valja obvezati tuženika na isplatu u roku od 15 dana dok se sa više zatraženim od 683,91 eura ovo traženje tužiteljice se odbija kao neosnovano.

15.5. Na dosuđeni parnični trošak tužitelj je zatražio pa ga i pripadaju zakonske zatezne kamate na isti i to od presuđenja do isplate, temeljem odredbe članka 29.st.2. ZOO-a i čl. 151.st.3. ZPP-a.

15.6. Radi navedenog valjalo je odlučiti kao u točki III izreke ove presude.

U Splitu, 24. siječnja 2025.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA: - pun. tužitelju

- pun. tuženiku

- u spis