REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-88/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj LE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Kristina Cerin Načinović, odvjetnica u Rovinju, Istarska 46, i tuženici 1. OE pok. L, [adresa], sada nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Dean Velenderić, odvjetnik u Pazinu, Ulica 25. rujna 4, i 2. NE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 20. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice, 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na tim nekretninama, i to 1. tuženik OE na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a 2. tuženica NE na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Deanu Velenderiću, odvjetniku u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, Pazin naknadi troškove ovog postupka u iznosu 100,00 eura (sto eura), u roku 15 (petnaest) dana.

III. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade troškove ovog postupka isplatom 651,54 euro (šesto pedeset jedan euro i pedeset četiri centa), sa zateznim kamatama od 24. siječnja 2025. do isplate, po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005., 41/2008., 125/2011. – Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.; dalje: ZOO) uvećanoj za tri postotna poena, u roku 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu, za iznos 44,52 eura sa zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 1. veljače 2024. podnio tužbu (str. 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, i to na k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da su tuženici kao upisani zemljišnoknjižni vlasnici tih nekretnina dužni trpjeti. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da zemljišnoknjižno stanje ne odražava pravo i istinito stanje, budući su tuženici samo formalni zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina, dok je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina, jer da je sam u kontinuiranom, samostalnom, nesmetanom, istinitom i poštenom posjedu, uključujući i posjed svojih pravnih prednika, prema svojem saznanju preko 70 godina. Za vrijeme samostalnog posjedovanja predmetnih nekretnina, tužitelja i njegove pravne prednike da nitko nije uznemiravao u vršenju vlasničkih ovlaštenja i nikada nitko nije činio spornim da su predmetne nekretnine vlasništvo tužitelja i njegovih pravnih prednika. Navedeno da potvrđuje činjenica da je kao posjednik predmetnih nekretnina, kod Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, upisana pravna prednica – majka tužitelja, sada pok. TE, [adresa].

2. Tuženik OE pok. L (1.), kojeg je u postupku zastupao privremeni zastupnik Dean Velenderić (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P- 88/2024-8 od 5. travnja 2024., str. 22–24), u odgovoru na tužbu od 23. travnja 2024. (str. 27–28), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju dokaza predloženih po tužitelju.

3. Tuženica NE (2.) je u odgovoru na tužbu od 2. travnja 2024. (str. 19) osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, s obrazloženjem da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla po smrti supruga, a on da je nekretninu naslijedio od svog oca. U daljnjem tijeku postupka, iako uredno pozvana, nije pristupila na pripremno ročište kao ni ročište glavne rasprave održano na licu mjesta.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 4–6, 20–21, izvoda iz posjedovnog lista, str. 7 i 129, izvoda iz katastarskog plana, str. 8 i 128, rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša, posl. br. O-158/10 od 28. veljače 2011., str. 93–102, izvoda iz Geoportala, str. 130); kao i izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjenitelja nekretnina, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka ZE, ĐE i JE, te tužitelja (str. 119–123), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

6. Kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama je upisan 1. tuženik OE pok. L, dok je kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana 2. tuženica NE. Kao posjednica obje nekretnine upisana je TE, [adresa] (posjedovni list br. 388).

7. Predmetne nekretnine je u postupku identificirao mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je zajedno sa sudom, svjedocima i tužiteljem obišao predmetne nekretnine. Utvrdio je da je k. č. [katastarska čestica] po kulturi upisana kao oranica površine 673 m2, a k. č. [katastarska čestica] po kulturi kao oranica površine 739 m2 i vinograd površine 200 m2, ukupno 939 m2. Čestice kao manji kompleks imaju ukupnu površinu 1612 m2. U naravi se čestice danas koriste kao pašnjak. Sa zapadne strane omeđene su suhozidom i živicom. Južna međa k. č. [katastarska čestica] je zarasla živicom, a sjeverna međa k. č. [katastarska čestica] je „kavadanja“ (jarak). Istočna međa k. č. [katastarska čestica] definirana je rubom manje vrijedne vegetacije, dok je dio k. č. [katastarska čestica] na istočnom dijelu zarastao.

8. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužitelj, a prije njega u posjedu su bili njegovi prednici, posljednje njegova majka TE, rođena 1921., umrla 2010., koja je i u katastru upisana kao posjednica. TE bila je udana za ŠE koji je umro prije nje, 2001. prema iskazu tužitelja. Po smrti TE, kako to proizlazi i iz rješenja o nasljeđivanju iza TE iz 2011., predmetne nekretnine pripale su njezinom sinu, ovdje tužitelju. On je predmetne nekretnine obrađivao kako osobno, tako i zajedno s roditeljima sve do njihove smrti. Na nekretninama su se sadile i sijale razne kulture, a danas su te nekretnine u naravi pašnjak kojeg tužitelj održava.

8. 1. Navedeno je sud utvrdio na temelju uviđaja te u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza svih saslušanih svjedoka, čiji su iskazi osim u međusobnom suglasju i u suglasju s iskazom tužitelja. Svjedok IE (rođen 1963.), mještanin [adresa] u kojem se nalaze predmetne nekretnine, a koji oduvijek živi u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina, potvrdio je posjed tužitelja i njegovih roditelja. Taj je svjedok znao okvirnu površinu predmetnih nekretnina („oko 1500 m2“) i njihov naziv („Pod Brajdice“), kao i kulture koje su se sadile odnosno sijale (krumpir, djetelina) što je sudu dalo dodatno uporište za ocjenu osnovanosti tužiteljevih navoda. Tužiteljeve navode potvrdio je i svjedok JE (rođen 1964.) koji je rodom iz Batluga, susjednog mjesta, ali mu je posjedovno stanje predmetnih nekretnina bilo poznato, budući da je još kao dijete dolazio sa svojom obitelji na nekretnine koje su obrađivali, a koje se nalaze u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina. Njemu je 2. tuženica NE daljnji rod i njezini su im dali da obrađuju nekretnine u susjedstvu predmetnih, ali im pritom nikada nisu spomenuli da bi i nekretnina koje je predmet ovog spora (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bila njihova ili da je smiju obrađivati. Taj je svjedok također potvrdio da je na predmetnim nekretninama viđao samo obitelj tužitelja, da ih obrađuje. I svjedok ĐE, mještanin [adresa], potvrdio je saslušan pred sudom korištenje predmetih nekretnina od strane obitelji tužitelja.

9. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to unazad najmanje 70 godina (TE rođena je 1921.), nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza svih saslušanih svjedoka jasno da im nitko nikada nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetnu nekretninu, pa ni upisani zemljišnoknjižni vlasnici, a niti bilo tko drugi.

9. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi roditeljima tužitelja, a sada ni tužitelju, netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli nikog drugog na prijeporu, osim spomenutih. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su pretke tužitelja i tužitelja vidjeli da koriste predmetne nekretnine kao oranice, danas kao pašnjak, i njih su držali kao vlasnike u cijelosti.

9. 2. Slijedi da su tužitelj i prednici vršili samostalan i neprekidan posjed te da su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas. On je tu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza svoje majke TE. Da njegovi prednici nisu bili upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina, iako su u katastarskom operatu (za koji je općepoznato da je nekad održavao stvarno stanje) bili upisani kao posjednici, saznao je u vrijeme vođenja ostavinskog postupka iza majke Ane Tumpić 2011.

10. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

10. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

10. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

11. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina najmanje od 2010., a putem prednika unazad najmanje 70 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo (i) dosjelošću.

11. 1. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovog prava vlasništva, i to 1. tuženik OE pok. L na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a 2. tuženica NE na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i uknjiži tužitelj kao vlasnik u cijelosti, sve kao u izreci presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koja se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, i to 50 bodova odnosno 100,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 100,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

14. Tužitelj je potraživao naknadu troškova ovog postupka. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tužitelj je u ovom sporu uspio u cijelosti pa su mu tuženici dužni naknaditi troškove postupka.

14. 1. Prema čl. 155. ZPP-a tužitelju pripada zatraženi trošak nagrade odvjetniku za sastav tužbe te za zastupanje na ročištima održanim 26. rujna 2024. i 20. siječnja 2025., po 50 bodova odnosno 100,00 eura za svaku radnju, ukupno 300,00 eura, uvećano za PDV po stopi 25 % (75,00 eura), sveukupno 375,00 eura, sve prema tbr. 7. t. 1., tbr. 9. t. 1. i 7., i tbr. 46., a prema vrijednosti boda od 2,00 eura, prema tbr. 52. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i označenoj vrijednosti predmeta spora. Tužitelju pripada i uplaćeni predujam za troškove vještačenja u zaraženom iznosu 250,00 eura. Prema Tarifi sudskih pristojbi sadržanoj u Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ br. 53/2019., tar. br. 1. i 2.), a sukladno čl. 7. st. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/2018. i 51/2023.), tužitelju pripada i trošak sudske pristojbe za tužbu (13,27 eura, polovica iznosa) te isti iznos za presudu (budući da će tužitelju presuda biti dostavljena elektroničkom komunikacijom pa ima mogućnost plaćanja polovice propisane pristojbe). Trošak sastava podneska od 25. rujna 2024. nije priznat kao opravdan i potreban (u njemu je tužitelj napisao da dostavlja dokaz o uplati predujma kako je pozvan). O zatraženom trošku za zastupanje na ročištu za objavu presude (ukupno 62,50 eura) odlučit će se nakon što ono bude održano kada će se znati je li tužitelju taj trošak nastao.

14. 2. Stoga je naloženo tuženicima da tužitelju naknade trošak parničnog postupka u iznosu 651,54 euro sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a uvećanoj za tri postotna poena, u roku 15 dana, kao u t. III. izreke presude, dok je zahtjev tužitelja u preostalom dijelu, za iznos 44,52 eura sa zateznim kamatama odbijen kao u IV. izreke presude.

U Pazinu 24. siječnja 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– 1. tuženik po p. z.

– 2. tuženica

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.