REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Kž-340/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrana Pavelića, kao predsjednika vijeća, te sudaca Silvije Sajfert i Mirka Svirčevića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog NĐ, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika NĐ izjavljenoj po branitelju Mirku Roguljiću, odvjetniku iz Kaštel Lukšića, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K-915/2023 od 14. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 24. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženog NĐ kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - odluka USRH, 80/22 i 36/24 - dalje: ZKP/08) utvrđeno je da je optuženi NĐ u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano u članku 139. stavak 2. u vezi članka 24. stavak 2. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 optuženom NĐ određen je prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

1.2. Na temelju članka 148. ZKP/08 u vezi sa člankom 544. stavkom 1. ZKP/08 (ispravno bi bilo u vezi sa člankom 554. stavkom 1. ZKP/08) troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv presude pravodobno se žali optuženi NĐ po branitelju Mirku Roguljiću, odvjetniku iz Kaštel Lukšića zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, zbog povrede kaznenog zakona te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, koje ga je uz podnesak broj KŽ-DO-379/2024 vratilo na nadležni postupak.

5. Žalba optuženika nije osnovana.

6. Optuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08 jer da se presuda ne može ispitati jer je izreka presude proturječi razlozima presude, a navedeni razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Ističući ovu žalbenu osnovu optuženik navodi da se utvrđenje suda da je optuženik počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 temelji na iskazu samog oštećenika, dok nitko drugi nije mogao potvrditi da je optuženik izgovorio riječi prijetnje pa ni svjedokinja EĐ i druge osobe za stolom koje su od optuženika i oštećenika bile udaljene 3 metra, a kako su sve oči bile uprte u optuženika i oštećenika, kako je to naveo sam oštećenik, zbog prethodnog optuženikova poteza kada je na stol bacio osmrtnicu, a prema iskazu svjedokinje EĐ čula je da je optuženik tada izgovorio riječi "to je tvoja osmrtnica samo ti to ne vidiš", nije životno ni logično da nitko nije čuo da bi optuženik izgovorio riječi prijetnje. Sud je poklonio vjeru iskazu oštećenika umjesto da je optuženika primjenom načela "in dubio pro reo" oslobodio od optužbe. Iz sadržaja ovog žalbenog navoda vidljivo je da optuženik nije suglasan sa ocjenom dokaza koju je dao prvostupanjski sud, pa se zapravo radi o žalbenoj osnovi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, dok su žalbeni navodi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08 neosnovani jer je prvostupanjski sud dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, tako da se presuda može ispitati, dok je druga stvar što optuženik smatra da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno zbog čega drži da je došlo do pogrešne ocjene dokaza i pogrešne primjene zakona.

7. Nije u pravu optuženik kada se žali zbog povrede kaznenog zakona. Naime, obrazlažući navedeni žalbeni osnov povrede kaznenog zakona, iz sadržaja se može zaključiti kako smatra da se pobijana presuda temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. To što smatra da se u njegovom ponašanju kritične prigode nisu ostvarila obilježja terećenog kaznenog djela prijetnje i pri tomu pobija valjanost utvrđenog činjeničnog stanja, ne opravdava predmetni žalbeni osnov. Ovo iz razloga što se postojanje povrede kaznenog zakona prosuđuje prema činjeničnom stanju iz izreke presude, a kako su izrekom prvostupanjske presude utvrđeni svi bitni elementi kaznenog djela prijetnje, to u ovom slučaju ne postoji povreda kaznenog zakona, a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti sud drugog stupnja u smislu članka 476. stavka 1. točke 2. ZKP/08 nije utvrdio da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon, to njegova žalba zbog povrede kaznenog zakona nije osnovana.

8. Nije osnovana niti žalba optuženika izjavljena iz žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski je sud činjenično stanje pravilno i potpuno utvrdio. Zaključci prvostupanjskog suda su zasnovani na ocjeni vjerodostojnosti iskaza ispitanog oštećenika LĐ, kao i na ocjeni svih ostalih izvedenih dokaza, pa su utvrđenja iz pobijane presude zakonita i pravilna, a slijedom toga i zaključci suda o postojanju odlučne činjenice – upućenih riječi prijetnje oštećeniku, čvrsto utemeljeni na izvedenim dokazima.

8.2. Analizirajući kompletan tijek dokaznog postupka, te povezujući inkriminirano postupanje optuženika s provedenim i utvrđenim dokazima, valja navesti da su zaključci prvostupanjskog suda, zasnovani na ocjeni vjerodostojnosti iskaza ispitanog oštećenika LĐ, logični i pravilni, te da je pravilno prvostupanjski sud iskaz oštećenika prihvatio i cijenio kao vjerodostojan, istinit i uvjerljiv smatrajući da je isti uvjerljivo i okolnosno opisao događaj od dana 28. srpnja 2024. kada mu je optuženik uputio ozbiljne prijetnje smrću i ispravno je prvostupanjski sud zaključio da oštećenik nije imao nikakvog razloga niti motiva neistinito iskazivati lažno tereteći optuženika. Naime upravo iskaz oštećenika ŠĐ da je optuženik ušao u lokal i na stol za kojim je sjedila oštećenikova supruga stavio osmrtnicu druge osobe i rekao da je to oštećenik, nakon čega ga je oštećenik zamolio da napusti lokal što je optuženik i učinio, potvrđuje iskaz svjedokinje EĐ, dok s druge strane optuženik negira da je oštećenika uopće sreo u lokalu te navodi da ga je prvi put vidio ispred lokala, a što bi dakle bilo u suprotnosti sa iskazima oštećenika i svjedokinje EĐ. S obzirom da se konverzacija između oštećenika i optuženika odvijala ispred lokala, sasvim je logično da EĐ koja je tek naknadno izašla ispred lokala porazgovarati sa optuženikom nije mogla čuti što su to optuženik i oštećenik razgovarali, a kako je u svom iskazu navela da je oštećenik mučno prepričavao kako mu je teško zbog Markova ponašanja nameće se zaključak da su očito riječi koje je optuženik upućivao oštećeniku imale težinu zbog kojih se oštećenik loše osjećao. Upravo na temelju vjerodostojnog i životnog iskaza oštećenika o tijeku događaja, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je obrana optuženika, u kojoj je negirao počinjenje kaznenog djela prijetnje na štetu oštećenika, neuvjerljiva, u suprotnosti sa provedenim dokazima te usmjerena ka izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti.

8.3. I po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, a kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud optuženik je svojom radnjom bacajući na stol za kojim su sjedili gosti osmrtnicu (druge osobe) što je popratio riječima da je to oštećenikova osmrtnica, a zatim ispred restorana uputivši oštećeniku riječi "ubit ću te i sve oko tebe, a tebe ću ubiti zadnjeg", ozbiljno prijetio oštećeniku da će ga usmrtiti, kao i njemu bliske osobe, jer izgovorne riječi od kojih su neke bile popračćene i gestom bacanja osmrtnice na stol su u svemu prikladne da na strani svake osobe izazovu osjećaj straha za vlastiti život i život bliskih osoba, što se, uostalom oštećeniku i dogodilo.

8.4. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Sanje Batina utvrdio da je optuženi NĐ, kao osoba koja se aktualno dijagnosticira kao osoba s težim duševnim smetnjama, dijagnosticiran mu je psihotični poremećaj, a konzumacija alkohola je na dijagnostičkoj razini zlouoprabe, u vrijeme ostvarenja protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje tj. tempore criminis bio neubrojiv, a uvažavajući aktualnu kliničku sliku i prirodu opisanog psihičkog poremećaja, te karakteristike inkriminiranog djela, mišljenje je vještaka, koje prihvaća i sud, da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi optuženik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti teže kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti potrebno je odrediti prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi sukladno Zakonu o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama.

8.5. Prvostupanjski je sud pravilno analizirao i prihvatio nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka dr. Sanje Batina koja je u pisanom nalazu i mišljenju i na raspravi obrazlagala svoj nalaz i mišljenje, a koja je utvrdila kod optuženika dijagnozu psihotičnog poremećaja. Uvidom u pisani nalaz i mišljenje utvrđeno je da je isti rađen na temelju nalaza psihijatara od 29. srpnja 2024. i 30. srpnja 2024. te na temelju dva psihijatrijska pregleda od 30. srpnja 2024. i 9. kolovoza 2024. Također je utvrdila (strana 8 pisanog nalaz i mišljenja) da je optuženik emocionalno nestabilan, s burnim interpersonalnim odnosima, teško tolerira postojeće frustracije, otežano uspostavlja kontrolu nad pulzijama, nedinstanciran, logoroičan, povremeno nepovezanog duktusa i u potpunosti nekritičan spram svog psihičkog funkcioniranja kao i potrebe psihijatrijskog liječenja. S obzirom da postoji vrlo visoka vjerojatnost da bi zbog duševnih smetnji optuženik mogao počiniti novo teže kazneno djelo ispunjeni su uvjeti za određivanje prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine" broj 76/14). Kod istog mišljenja vještak je ostala i tijekom ispitivanja na raspravi, na pitanja obrane je odgovorila snagom stručne argumentacije, pa kako nije dovedena u pitanje stručnost i objektivnost nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Sanje Batina s pravom je prvostupanjski sud prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka psihijatra kao argumentiran i profesionalan odbio prijedlog obrane da se provede novo psihijatrijsko vještačenje optuženika.

8.6. Imajući u vidu nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka, kojeg je prvostupanjski sud pravilno prihvatio kao stručan i nepristran, neosnovano se prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na utvrđenu potrebu prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci, jer je psihijatrijski vještak utvrdio da bi zbog težih duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila neubrojivost optuženika, isti mogao počiniti teže kazneno djelo i za otklanjanje te opasnosti potrebno je njegovo liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

9. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih optuženik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.

Slavonski Brod, 24. siječanj 2025.

Predsjednik vijeća

Vedran Pavelić