REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-180/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Jagoda Crnokrak, u pravnoj stvari tužitelja IĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Predrag Kralik, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženika Križevačka štedno-kreditna zadruga u stečaju, OIB 83444757736, Čakovec, Ulica Ivana pl. Zajca 17, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-130/2024-2 od 28. studenog 2024., 24. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-130/2024-2 od 28. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim je rješenjem Trgovački sud u Bjelovaru oglasio svoju mjesnu nenadležnost za suđenje u ovom postupku i odredio je nakon pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti stvarno i mjesno nadležnom Trgovačkog sudu u Varaždinu.
2. Pri tome se pozvao na odredbe čl. 20. st. 2. i čl. 63. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), obrazlažući da je tužitelj podnio tužbu 27. studenog 2024., a da se nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Varaždinu vodi stečajni postupak pod poslovnim brojem St-121/15 pa je isključivo mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi stečajni postupak.
3. Tužitelj je protiv rješenja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i 2. t. 11. ZPP-a, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, tužitelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je tužitelj pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru pokrenuo parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti odredbe Ugovora o kreditu od 8. siječnja 2009., dakle sklopljenog prije pokretanja stečajnog postupka nad tuženikom, dok su odredbom čl. 63. ZPP-a propisana dva kumulativna uvjeta za isključivu mjesnu nadležnost Trgovačkog suda u Varaždinu, a to da je tužitelj pokrenuo postupak u tijeku i u povodu stečajnog postupka, dok predmetni spor radi utvrđenja ništetnosti odredbe Ugovora o kreditu nije nastao u povodu stečajnog postupka. Stoga je stvarno i mjesno nadležan Trgovački sud u Bjelovaru. Ukazuje i na odredbe Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 41/14, 110/15 i 14/19; dalje: ZZP) i to odredbu čl. 49. Zakona kojim je propisano da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Tužitelj nije mogao pojedinačno pregovarati o ugovornoj odredbi kojom se ugovora mjesna nadležnost suda u slučaju spora, tužitelj je osoba s prebivalištem u [adresa], a sjedišta tuženika se nalazi u Križevcima, odnosno nakon otvaranja stečajnog postupka u Čakovcu pa je odredba kojom je ugovorena nadležnost suda prema sjedištu kreditora nepoštena. Uz navedeno se poziva i na praksu suda Europske unije o nepoštenosti prorogacijskih klauzula u potrošačkom ugovoru kojima je ugovorena isključiva nadležnost suda u mjestu glavnog poslovnog mjesta prodavatelja ili pružatelja usluge. Ukazuje na odredbu čl. 19. st. 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju kojom je predviđena mjesna nadležnost suda po prebivalištu potrošača. Predlaže preinačiti odluku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu kao mjesno nadležnom za vođenje ovog postupka.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijano je rješenje ispitano na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a. Rješenje je pravilno i zakonito.
6. Iz spisa proizlazi da je tužitelj, fizička osoba, pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru pokrenuo parnični postupak protiv tuženika, Križevačke štedno-kreditne zadruge u stečaju, radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu sklopljenog 8. siječnja 2009.
7. Dakle, stvarna nadležnost trgovačkog suda u ovoj situaciji je ustavljena činjenicom da je tuženik osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak, kako to proizlazi iz odredbe čl. 34.b t. 5. ZPP-a, kojom je propisana nadležnost trgovačkih sudova u parničnom postupku u prvom stupnju u sporovima u kojima je stranka osoba nad kojom je pred trgovačkim sudom otvoren stečajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke.
8. U toj situaciji, kada tužitelj pokreće parnični postupak protiv tuženika nad kojim se provodi stečajni postupak, radi se o isključivoj mjesnoj nadležnosti suda koji provodi stečajni postupak, jer tako proizlazi iz odredbe čl. 63. ZPP-a kojom je propisana mjesna nadležnost za sporove u ovršnom i stečajnom postupku i to isključiva mjesna nadležnost suda na čijem se području nalazi sud koji provodi stečajni postupak, a u ovom slučaju radi se o stvarno nadležnom Trgovačkom sudu u Varaždinu.
9. U tom smislu su neodlučni žalbeni navodi o ništetnosti ugovorne odredbe u Ugovoru o kreditu između parničnih stranaka iz 2009. godine, a kojom ugovornom odredbom je ugovorena stvarna i mjesna nadležnost suda nadležnog za kreditora. Naime, bez obzira na ugovorne odredbe o mjesnoj nadležnosti, kada se nad tuženikom, kao u konkretnoj situaciji, provodi stečajni postupak, tužitelj može protiv tuženika parnični postupak pokrenuti samo pred stvarno nadležnim trgovačkim sudom koji provodi i stečajni postupak jer je to smisao odredbe čl. 63. ZPP-a o isključivoj mjesnoj nadležnosti na koju se sud pravilno pozvao i pravilno sukladno ovlaštenju iz čl. 20. st. 2. ZPP-a donio pobijano rješenje.
10. Zbog navedenog je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a rješenje valjalo potvrditi kao pravilno i zakonito te je riješeno kao u izreci.
Zagreb, 24. siječnja 2025.
Sutkinja
Jagoda Crnokrak
