REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-30/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Bilušić kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Sandre Kantolić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Jelene Busija kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog JS, zbog počinjenja u stanju neubrojivosti protupravnog djela iz članka 139. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog JS, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 4. listopada 2024. broj K- 360/2024-18, u sjednici održanoj 24. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženog JS kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, na temelju članka 554. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), utvrđeno je da je optuženi JS, u stanju neubrojivosti, djelom opisanim pod točkom 1) izreke, počinio protupravno djelo prijetnje, iz članka 139. stavka 2. KZ/11., djelima opisanim pod točkom 2) izreke, počinio protupravna djela prijetnje, iz članka 139. stavka 2. KZ/11., te oštećenja tuđe stvari, iz članka 235. stavka 1. KZ/11., a djelima opisanim pod točkom 3) izreke, počinio dva protupravna djela prijetnje, iz članka 139. stavka 2. KZ/11., sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 554. stavka 1. ZKP/08., optuženom JS je određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju šest mjeseci.

1.2. Primjenom članka 189. stavka 1. ZKP/08., optuženiku su vraćeni predmeti koji su mu privremeno oduzeti prema potvrdi Policijske postaje Daruvar o privremenom oduzimanju predmeta od 8. rujna 2023. broj 01335596, i to: dva mobilna uređaja, zdravstvena iskaznica na optuženikovo ime, iskaznica dopunskog zdravstvenog osiguranja te privjesak s ključem kuće.

1.3. Na temelju članka 148. (pravilno bi bilo članka 554. stavka 1.) ZKP/08., određeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08. te nagrada i nužni izdaci postavljenog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio optuženi JS putem branitelja Boška Žaka, odvjetnika iz Bjelovara, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o izrečenoj mjeri. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i optuženika osloboditi optužbe te odbiti zahtjev za određivanje prisilnog smještaja, odnosno pobijanu presudu preinačiti i optuženiku izreći mjeru liječenja na slobodi.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

5. Žalba je neosnovana.

6. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

6.1. Žalitelj ne označava o kojem obliku istaknute bitne povrede odredaba kaznenog postupka bi se imalo raditi. Time što prvostupanjski sud nije detaljno citirao cjelokupan sadržaj iskaza oštećenog KS, ispitanog u svojstvu svjedoka, već je naveo samo njegove bitne dijelove, nije ostvaren niti jedan od oblika navedene bitne povrede. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08., ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Žalitelj nije u pravu niti kada, sadržajem žalbe, ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08., smatrajući da se pobijana presuda, u odnosu na protupravna djela opisana pod točkom 3) izreke, temelji na nekonfrontiranom iskazu oštećenog KS kao svjedoka, što je protivno odredbi članka 431. stavka 2. ZKP/08.

7.1. Naime, prvostupanjski sud je imao u vidu upozorenja iz ranijeg ukidnog rješenja ovog drugostupanjskog suda od 5. rujna 2024. broj Kž-306/2024-4, o utvrđenoj povredi prava na pravično suđenje, te je uočene nedostatke otklonio. Iz zapisnika s rasprave održane 3. listopada 2024. je razvidno da je na tu raspravu pristupio oštećeni KS te je ispitan u svojstvu svjedoka. Premda je svjedok šturo naveo kako ostaje kod navoda iz svojih iskazivanja u Policijskoj postaji Daruvar, koji nisu reproducirani, to ne znači da se presuda temelji na nekonfrontiranom iskazu svjedoka. Naime, razvidno je da je na toj raspravi bio nazočan branitelj optuženika, koji je zastupao interese raspravno nesposobnog optuženika, te mu je bilo omogućeno postavljanje pitanja svjedoku, kao i traženje objašnjenja, te davanje primjedbi i prigovora, kao i pravo provjere vjerodostojnosti navoda svjedoka. Odnosno vidljivo je da je ostvareno pravo stranke da u postupku poduzima sve radnje koje može poduzeti i njen protivnik. Zato u ponovljenom postupku, ispitivanjem svjedoka na opisani način, nije povrijeđeno konfrontacijsko pravo koje optuženiku, među ostalim, jamči i pravo na ispitivanje svjedoka optužbe, koji ga u svom iskazu tereti za počinjenje određenog protupravnog djela. To što ovo pravo obrane branitelj optuženika nije materijalizirao, premda je imao takvu mogućnost, ne znači da je, po nekom automatizmu, došlo do teške povrede prava na pravično suđenje.

8. Žalitelj nije u pravu kada se žali zbog povrede kaznenog zakona. Žalitelj konkretno ne navodi koju povredu kaznenog zakona ima u vidu, niti je na bilo koji način podrobnije argumentira. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, sukladno članku 476. stavku 1. točki 2. ZKP/08., ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio povrede kaznenog zakona na štetu optuženika.

9. Premda uvodno ističe žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, žalitelj ne argumentira tvrdnju o nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, nego smatra kako je optuženika, zbog nepostojanja jasnih i nedvojbenih dokaza, trebalo osloboditi optužbe za protupravna djela iz točke 3) izreke presude.

9.1. Nije u pravu žalitelj kada, upirući na svjedoka VS i njegovo prihvaćanje tzv. blagodati nesvjedočenja, a izvorno je čuo inkriminirane riječi prijetnje upućene oštećenicima GS i KS, smatra da ne postoje neposredni dokazi da je optuženik počinio protupravna djela iz točke 3) izreke. Protivno stavu žalitelja, u odnosu na događaj opisan pod točkom 3) izreke pobijane presude i protupravna djela prijetnje, svjedočili su oštećenici GS i KS. Iz iskaza svjedoka GS proizlazi da ga je 8. rujna 2023. nazvao šogor KS i rekao mu da je od policajca doznao da je optuženik rekao da će ubiti sve susjede koji su ga prije toga prijavili policiji, a napomenuo je i da su tjedan dana prije toga njegov šogor i on protiv optuženika podnijeli kaznene prijave. Iskaz ovog svjedoka je prvostupanjski sud pravilno doveo u vezu s iskazom svjedoka KS, koji je iskazivao suglasno tomu, navodeći kako u cijelosti ostaje kod iskaza koji je dao u Policijskoj postaji Daruvar, kada je iskazao da ga je 8. rujna 2023. nazvao policajac i rekao mu da je optuženik izjavio kako će poubijati sve susjede koji su ga neki dan prijavili policiji, a bio je siguran da se prijetnja odnosi na njega jer su njegov šogor GS i on prije nekoliko dana protiv optuženika podnijeli kaznene prijave zbog prijetnji.

9.2. Nasuprot žalbenim navodima, prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te savjesnom ocjenom dokaza, osnovano zaključio da je optuženik, u neubrojivom stanju, ostvario sva obilježja protupravnih djela, upravo na način kako je to navedeno u izreci pobijane presude.

9.3. Prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja dao valjano i logično obrazloženje, na koje se upućuje žalitelj.

10. Žalitelj nije u pravu kada podnosi žalbu zbog izrečene mjere, prigovarajući odluci o prisilnom smještaju optuženika u psihijatrijsku ustanovu.

10.1. Nasuprot tvrdnji žalitelja, koji smatra da je dovoljno da se optuženiku izrekne mjera liječenja na slobodi, prvostupanjski sud je pravilno imao u vidu konačne nalaze i mišljenja psihijatrijskih vještakinja dr. Marije Kudumije Slijepčević i dr. JSŽ. Naime, psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da optuženik boluje od težih duševnih smetnji, teške i trajne duševne bolesti, shizofrenije paranoidno-halucinatornog tipa, uslijed koje je došlo do psihoorganskog oštećenja ličnosti i uslijed koje je optuženik bio neubrojiv u vrijeme ostvarenja obilježja protupravnih djela. Isto tako, unatoč provedenom liječenju perzistira psihopatologija u okviru teške i trajne duševne bolesti, te postoji visok stupanj vjerojatnosti da bi optuženik, zbog težih duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost, mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo, te je preporučeno izreći mjeru smještaja i liječenja optuženika u psihijatrijskoj ustanovi.

10.2. Stoga je pravilno prvostupanjski sud, imajući u vidu članak 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine" broj 76/14.), na temelju članka 554. stavka 1. ZKP/08., optuženiku odredio prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju šest mjeseci.

11. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.

11.1. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene ni ostale bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe 482. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ove presude.

Velika Gorica, 24. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Ivana Bilušić