REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br. P-10/2024-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Dubrovniku, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Maja Vojnić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i Partneri u Zagrebu, Pisarnica Split, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "KONAVLE" Gruda, OIB:99403038400, iz Grude, Gruda 152 kojeg zastupa punomoćnik Dario Obradović, odvjetnik u Dubrovniku, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 21. studenoga 2024. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a objavljene dana 23. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 8.001,88 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 14. travnja 2018. godine do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2 (ostali odnosi) ZOO-a koja se od dospijeća do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 283,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 14. travnja 2018. godine do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2 (ostali odnosi) ZOO-a koja se od dospijeća do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi od 1. rujna 2020. godine naveo da je izvršio isplatu naknade po ugovoru o kasko osiguranju u vezi police br. [broj police] zaključenim za osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vezi štetnog događaja koji se dogodio dana 14. siječnja 2018. godine oko 04,40 sati na 29. dionici ceste D8 kod oznake 27+200 m u blizini mjesta Gruda, Naveo je da je u vrijeme štetnog događaja vozilom upravljao NT kojem je na prometnicu iskočila divljač (divlja mlada svinja) koju nije mogao izbjeći zbog čega da je došlo do udara divljači u prednji desni dio vozila. Na vozilu da je nastala imovinska šteta koju je tužitelj naknadio isplativši, nakon izvršenog izvida štete, iznos od 62.424,79 kn. Isplatom štete po ugovoru o osiguranju tužitelj da je stekao pravo regresno potraživati isplaćeni iznos od tuženika kao osobe koja snosi odgovornost za nastali štetni događaj pozivom na odredbe Zakona o obveznim odnosima, Zakona o lovstvu, te Zakona o cestama. Odgovornost tuženika temelji se na činjenici da gospodari lovištem kojim prolazi predmetna dionica ceste. Osim dokaza pregledom isprava koje prileže spisu predložio je provođenje dokaza saslušanjem svjedoka, prometnog vještačenja po potrebi s rekonstrukcijom na licu mjesta, vještačenje visine štete, te pribavu podataka od Ministarstva poljoprivrede o lovoovlašteniku za područje na kojm se dogodila nesreća.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev kako po osnovu tako i visini, prigovorio promašenosti pasivne legitimacije, jer da su u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimirane Hrvatske ceste d.o.o. koje upravljaju navedenom cestom. Tuženik da je dana 08. prosinca 2011.g. uredno dostavio Zahtjev za postavljanje prometnih znakova opasnosti, divljač na cesti, Hrvatskim cestama, Ispostavi Dubrovnik, a sve temeljem odredbama članka 50. Zakona o cestama (NN 84/2011). Tuženik da je postupio u cijelosti u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, te je poduzeo sve pravne radnje kojim se isključuje njegova odgovornost u ovakvim ili sličnim slučajevima. Vlasnik vozila da je bio ST a ne DT koji čak da nije bio niti korisnik vozila. Tuženik navodi da je prema ustaljenoj pravnoj teoriji korisnik vozila u pravilu osoba koja snosi troškove vozila, ali ima i koristi od uporabe vozila. Za korisnike vozila da je značajno da postoji dugotrajniji odnos prema vozilu, te da imaju vozilo na raspolaganju duže vrijeme, a ne onaj tko vozilo koristi kraće vrijeme. Dakle, po ovakvom tumačenju tuženika DT da nije bio korisnik vozila niti je imao punomoć za korištenjem istim vozilom.

3. Na pripremnom ročištu održanom 11. listopada 2022. godine tužitelj je istaknuo da je predmetna prometnica označena znakom upozorenja na divljač, te da je odgovornost tuženika sukladno zakonu o lovstvu i ZOO-a objektivna.

Tijekom postupka sud je izveo slijedeće dokaze: čitanjem i pregledanjem isprava priloženih u spisu i to: Potvrda MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 18.1.2018. na l.s. 5-6, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 14. siječnja 2018. godine (l.s.7), Prijava i zahtjev za naknadu štete iz AK od 16. siječnja 2018. (l.s. 8-9), Polica automobilskog kaska broj 831308218 (l.s.10), Izvid štete broj: 182203200076/1 od 17. siječnja 2018. (l.s. 11), Dopunski izvid štete broj: 182203200076/2 od 2. ožujka 2018. (l.s. 13), Dopunski izvid štete broj: 182203200076/3 od 14. ožujka 2018. (l.s. 14), račun tvrtke Auto Exclusive d.o.o. iz Sesveta, broj račna 127/01/02 od 13.03.2018. godine (l.s.15 i 27-28), fotografije oštećenog vozila (l.s. 16-22), Prometna dozvola za osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] vlasnika ST (l.s. 23-24), Sporazum o izvansudskoj nagodbi (l.s. 25), Potvrda o izvršenom plaćanju od 13. travnja 2018. (l.s. 26), Službene zabilješke MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 14.1.2018. na l.s. 66-67 sa situacijskim planom (l.s. 68), nalaz i mišljenje vještaka LIBERTAS KONZALTING d.o.o. dipl. ing. CT sa prilozima (l.s. 89-101), te je sud izveo saslušanje svjedoka i saslušanje vještaka. Sud nije izveo ostale predložene dokaze iz razloga jer je na temelju izvedenih dokaza mogao donijeti jasnu i nedvojbenu odluku i utvrdio je sve pravno relevantne činjenice.

U dokaznom postupku službenim putem ovaj sud je od Ministarstva poljoprivrede RH i od Hrvatskog lovačkog saveza zatražio podatak o lovoovlašteniku za područje na kojem se dogodila nesreća, konkretno kolnik državne ceste D-8 kod km stupa 27+200 metara dionice u blizini mjesta Gruda, te je od PP Dubrovnik zatražio Zapisnik o očevidu prometne nezgode sa pripadajućom skicom koje isprave je u dokaznom postupku pregledao i pročitao i to Dopis Ministarstva poljoprivrede RH od 20. listopada 2022. naziva "Podaci o ovlašteniku prava lova" (l.s. 69) u prilogu s kartom lovišta (l.s. 70), te dopis Hrvatskog lovačkog saveza, Zagreb od 16. studenog 2022. (l.s. 77)

U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke ĐT (l.s 78-79), NTP (79-80), te proveo vještačenje po vještaku prometno tehničke struke.

Sporna je činjenica je li se u vrijeme štetnog događaja od 14. siječnja 2018. godine u kojem je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] dogodio udar u divljač (mladu divlju svinju), te postoji li pasivna legitimacija tuženika za površinu izvan lovišta (cesta). Sporno je postojanje odgovornosti tuženika i zbog prigovora da postoji krivnja i doprinos osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja.

Sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

Sukladno članku 9.st.1 Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 32/19 i 32/30, dalje ZL) divlja svinja je navedena kao krupna divljač, te u čl. 3. ZL-a divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobnu zaštitu. S obzirom na odredbu članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO), a kako divljač predstavlja opasnu stvar za opasnu stvar odgovara njen vlasnik. Prema odredbi članka 76. i 77. ZL, odnosno primjenom odredbi članka 1064. Zakona o obveznim odnosima riječ je o objektivnoj odgovornosti ovlaštenika za štete od opasne stvari, te je divljač koja se slobodno kreće okolišem stvar od koje prijeti povećana opasnost od nastanka štete, iz koje odredbe se crpi i pasivna procesno pravna legitimacija tuženika u ovoj pravnoj stvari. Nije od odlučnog značaja tuženikov prigovor da cesta ne predstavlja lovište budući da navedena okolnost nije niti sporna, a niti utječe na ocjenu postojanja pasivne legitimacije. Zbog predmnijevane uzročnosti iz čl. 1063. ZOO-a sud zaključuje da je šteta nastala od divljači koja se nalazi unutar granica lovišta koje se nalazi uz predmetnu dionicu ceste (proizlazi iz Dopisa Ministarstva poljoprivrede RH od 20. listopada 2022. naziva "Podaci o ovlašteniku prava lova" - l.s. 69, u prilogu s kartom lovišta - l.s. 70). Stoga je tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika sud ocijenio neutemeljenim.

Objektivna odgovornost ovlaštenika divljači - opasnih stvari može biti umanjena ako dokaže da na strani oštećenika postoji doprinos nastanku odnosno visini štete u obliku nedostatne ili neadekvatne primjene preventivnih mjera (članak 1067. ZOO-a). Odgovornost tuženika proizlazi iz odredbe čl.1064. ZOO-a kao vlasnika/imatelja opasne stvari – divlje svinje, koja u konkretnim okolnostima pretrčavanja preko ceste nesumnjivo predstavlja opasnu stvar slijedom čega se za štetu koja potječe od opasne stvari temeljem odredbe čl. 1045. stav. 2. ZOO-a odgovara bez obzira na krivnju, dok se prema članku 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Prema odredbi čl.1067. stav.2. ZOO-a vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći niti otkloniti.

Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog raspravljanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u pretežitom dijelu osnovan.

U dokaznom postupku je utvrđeno da državna cesta D-8 u mjestu Gruda prolazi zajedničkim otvorenim lovištem broj: XIX/101 – "Konavle", kojim gospodari Lovačko društvo "Konavle" Gruda, OIB: 99403038400, Gruda bb, Gruda što proizlazi iz Dopisa Ministarstva poljoprivrede RH od 20. listopada 2022. naziva Podaci o ovlašteniku prava lova (l.s. 69) u prilogu s kartom lovišta (l.s. 70).

U dokaznom postupku je utvrđeno da se štetni događaj dogodio dana 14. siječnja 2018. godine na kolniku državne ceste D-8 kod km stupa 27+ 200 m, oznaka 29 dionice u blizini mjesta Gruda, a kako to proizlazi iz potvrde Postaje prometne policije Dubrovnik broj 511-03-14-19/10-18 od 18. siječnja 2018., (str. spisa 5-6)

Nadalje, u dokaznom postupku je utvrđeno je da je po polici kasko osiguranja br. 831308218 (str. spisa 10), koja je važila u vrijeme štetnog događaja, tužitelj izvršio obvezu naknađivanja nastale štete sve prema potvrdi o izvršenom plaćanju iznosa od 62.424,79 kn dana 13. travnja 2018. godine (str spisa 26) koji isplaćeni iznos odgovara iznosu iz Sporazuma o izvansudskoj nagodbi sklopljene između tužitelja i ST kao oštećene osobe u štetnom događaju od 14. siječnja 2018 (25). Slijedom iznijetog, tužitelj je aktivno legitimiran potraživati naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja pozivom na odredbu čl. 963. st. 1 ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) prema kojoj je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Stoga je bilo nepotrebno u dokaznom postupku, a kako je to predložio tuženik pribaviti od strane tužitelja opće i posebne uvjete predmetne police osiguranja.

Osporavanje uzročno-posljedične veze između udara u divljač i nastale štete sud je u postupku ocijenio neutemeljenim budući da je povjerio vjeru navodima iz iskaza svjedoka ĐT (l.s 78-79), koji je uvjerljivo iskazao kako je naletio na malu divlju svinju na magistrali na Karasovićima, krećući se vozilom iz smjera Konavala u pravcu Dubrovnika, koja je od strane policajca nađena uginula nekih 200 metara od mjesta gdje se auto zaustavilo, a automobil kojeg je vozio da se kretao 60 km/h do 80 km/h. Iskazivao je o nastaloj šteti na vozilu na prednjem desnom blatobranu i braniku, a da su izletjeli i zračni jastuci.

Tuženik kao lovoovlaštenik na lovištu koje graniči s cestom na kojoj se dogodio štetni događaj odgovoran je isto kao i vlasnik stvari u smislu odredbe čl. 1066. st.1 ZOO-a i to kao osoba kojoj je povjerena stvar budući da lovoovlaštenik u sklopu prava lova ima ovlast da na određenoj površini zemljišta i voda provodi radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova u smislu čl. 2. toč. 4 i 8 Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24), a koje su srodne ovlastima iz odredbe čl. 1066. st.1 ZOO-a.

S obzirom na općeprihvaćeni stav sudske prakse prema kojem je divljač na cesti opasna stvar, za štetu prouzročenu na kolniku udarom u divljač odgovara tuženik po principu uzročnosti pozivom na odredbu čl. 1063. ZOO-a. Šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Postojanje uzročno-posljedične veze između udara u divljač i nastale štete sud je temeljio na vjerodostojnom iskazu vozača saslušanog u svojstvu svjedoka OT još je iskazao (l.s 78-79).

Iz uvjerljivih navoda vozača OT (l.s 78-79) još proizlazi da nema temelja za zaključak da postoji doprinos ili isključiva krivnja vozača budući da nema dokaza da bi protiv vozača, po prijavi štetnog događaja, bile poduzimane prekršajne mjere. Osim toga, navedeni svjedok je izjavio da ga je policija testirala na alkohol, a iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 14. siječnja 2018. godine (l.s.7), proizlazi da alkohol nije konzumirao, kao i izjava svjedoka OT da nije konzumirao niti opojne droge. Stoga sud nije smatrao potrebnim, kako je predložio tuženik, zatražiti podatak od PPP Dubrovnik da li je narečene zgode odnosno 14. siječnja 2018.g. izvršen test na droge OT.

Svjedok OT još je iskazao (l.s 78-79) da je divlja svinja na koju je naletio izašla s desne strane vozila i to u mjestu kada se prođe skretanje za Vitaljinu pa to prije okuke, da se radilo o manjoj divljoj svinji težine 30-40 kg, a kada ga je pozvao policijski službenik da je on i vidio uginulu divlju svinju. Svjedok pretpostavlja da je na mjestu prometne nesreće bilo ograničenje brzine oko 60 km/h, a u trenutku prometne nesreće da je bio u vozilu.

Iskazu svjedoka OT (l.s.78-79) sud je poklonio vjeru. Naime iz isprava u spisu i to Potvrde MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 18.1.2018. na l.s. 5-6, Službene zabilješke MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 14.1.2018. na l.s. 66- 67 proizlazi da je predmetni automobil vozio svjedok DT i da su policijski službenici nedaleko od kolnika ceste na kojoj se dogodio nalet automobila na divlju životinju našli uginulu divlju svinju dok navedeni svjedok navodi kako je on vozio kao i da je i inače vozio predmetni automobil, te da je divlja svinja od strane policajaca nađena 200 metara od mjesta gdje se auto zaustavilo. Navedeni svjedok iskazuje da se nalet na divlju svinju dogodio na magistrali na Karasovićima odnosno kada se prođe skretanje za Vitaljinu pa to prije okuke, što nije u suprotnosti s podacima iz Potvrde MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 18.1.2018. na l.s. 5-6, Službene zabilješke MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 14.1.2018. na l.s. 66-67 iz kojih proizlazi da se predmetni događaj dogodio na kolniku državne ceste D-8 u blizini mjesta Gruda.

Iz iskaza svjedoka NTP (l.s.79-80) proizlazi da se radi o djelatniku Dubrovnik cesta, prometnom tehničaru te da se ne može sjetiti da li je u predmetnom slučaju izašao na teren, a inače da je procedura vezano za nalet na divlju životinju takva da bi služba dežurstva iz zgrade Dubrovnik cesta poslala ophodnju na lice mjesta koja bi zajedno s policijskim službenicima napravila zapisnik te da bi nadležno lovačko društvo uklonilo uginulu životinju ako je na cesti

Prometno tehničko vještačenje po vještaku Libertas Konzalting d.o.o., Dubrovnik provedeno je na okolnosti utvrđenja činjenica da li u mjestu događaja prometne nezgode postoji prometni znak ograničenja brzine i znak opasnosti "divljač na cesti" , te da li je do prometne nezgode došlo u naselju ili izvan naselja. Nadalje, bilo je potrebno utvrditi dinamiku nastanka prometne nezgode, mogućnost uočavanja divlje svinje od strane oštećenika prije stupanja divlje svinje na kolnik, brzinu vozila u času naleta na divlju svinju i brzinu pri kojoj bi nalet na divlju svinju bilo moguće izbjeći, te utvrditi visinu nastale štete na vozilu marke AUDI A5 2,0TDI reg. oznake [registarska oznaka], a ukoliko vještak utvrdi da je brzina kretanja vozila bila veća od dopuštene na predmetnom dijelu kolnika pozvan je izjasniti se i o tome da li je zbog toga na vozilu nastala veća šteta i u kojem iznosu.

Iz nalaza i mišljenja vještaka Libertas Konzalting d.o.o., Dubrovnik (l.s.89-99) proizlazi mišljenje vještaka da se na temelju podataka u spisu nedvojbeno može zaključiti da se ova prometna nesreća dogodila izvan naseljenog mjesta. Nadalje vještak navodi da se oko 250 metara prije mjesta naleta nalazi prometni znak „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom „u dužini 400 metara“. Drugih znakova da nije bilo s obzirom da je do naleta vozila došlo u noćnim satima, vozač vozila Audi da nije bio u mogućnosti uočiti divlju svinju prije nego je stupila na kolnik odnosno na proširenje s desne strane kolnika (oznaka: A), gledajući u smjeru vožnje. Vještak navodi da je zbog oštećenja predmetnog vozila na kolniku moralo biti krhotina stakla i plastike ali na Situacijskom planu da ti tragovi nisu ucrtani. Zbog tog propusta, vještak navodi da nije bio u mogućnosti precizno odrediti mjesto naleta vozila Audi na divlju svinju. Neposredno prije naleta na divlju svinju, vozilo Audi da se kretalo brzinom oko 76,3 km/h odnosno brzinom između 74,3 km/h i 78,3 km/h što da je manje od najveće dopuštene brzine (90 km/h) izvan naseljenog mjesta. Granična brzina vozila Audi, pri kojoj bi vozač okretanjem volana mogao izbjeći nalet na divlju svinju, po vještaku, bila bi oko vg = 63,4 km/h. Krećući se brzinom od vA = 76,3 km/h (21,2 m/s), kroz protek vremena potrebnog za reakciju prosječnog vozača okretanjem volana (tr = 0,5 s), vozilo Audi da bi prešlo put od oko SA,r= 10,60 metara. Vještak nadalje navodi da u trenutku kad je vozač osobnog vozila Audi mogao ugledati divlju svinju kako stupa na proširenje s desne strane kolnika (A), gledajući u smjeru vožnje, od mjesta naleta njegovo vozilo da je bilo udaljeno oko SA = 8,80 metara što znači da vozač nije imao tehničkih mogućnosti za izbjegavanje naleta na divlju svinju.

Iz iskaza vještaka s ročišta za glavnu raspravu održanog 12. prosinca 2024. godine proizlazi da vještak ostaje kod svoga nalaza i mišljenja pojašnjavajući kako je iz nalaza i mišljenja razvidno da se radilo o mladoj divljoj svinji iz čega bi proizlazilo da je ista bila u krdu, a navedeno da piše i u službenoj zabilješci policije i to na l.s 66-67. Također iz situacijskog plana da bi proizlazilo da se radi o krdu divljih svinja. Kilažu mlade divlje svinje vještak da je utvrdio tako što je u komunikaciji s lovcima (izvan ovog postupka po shvaćanju ovoga suda) dobio informaciju da mlada divlja svinja koja još nije odvojena od majke doseže kilažu do 30 kg i da je to pretpostavka koja nije egzaktno utvrđena, a da se i inače vještva da bi se izradila moraju temeljiti na takvim pretpostavkama kao što je to primjerice u slučaju kada se utvrđuje vrijeme reakcija vozača pri kočenju tada da se polazi od osobina prosječnog vozača pa bi i to predstavljalo određenu pretpostavku koja nije egzaktno utvrđena, ali se iskustveno došlo do tog podatka. Vještak pojašnjava da nije neophodno da od naleta divlje svinje na plastici automobila ostanu tragovi naleta odnosno dlaka divlje svinje što da ovisi o kutu udara divlje svinje u automobil odnosno da li je branik automobila već bio oštećen kao i da nije neophodno da je zbog nastanka navedenih oštećenja vozila na kolniku moralo biti krhotina stakla i plastike.

Nadalje vještak ukazuje da se dogodila greška u vještvu u dijelu gdje je navedeno da je prilikom naleta predmetnog vozila na mladu divlju svinju došlo do aktiviranja vozačevog zračnog jastuka, vještak navodi a nakon što je ukazao na listove spisa 16- 22, te na službenu zabilješku na listu spisa 66-67 da se aktivirao zračni jastuk suvozača. Vještak pojašnjava da se u pravilu ne može aktivirati zračni jastuk suvozača s obzirom na činjenicu postojanja senzora za zauzetost sjedala ali da u praksi postoje slučajevi da se aktivira zračni jastuk jer da se nikada ne zna kuda te sile djeluju. Pojašnjava da se nekada senzori aktiviraju čak na masu od 5 kg ali to da ovisi o modelu automobila. Vještak ponavlja navode iz vještva da je do udara u divlju svinju došlo izvan naseljenog mjesta, te ukazuje na točku 1.3.2. svoga vještva i to u dijelu gdje stoji da iz navoda u službenoj zabilješci stoji da se prometna nesreća dogodila u blizini mjesta Gruda u Konavlima iz čega proizlazi da se prometna nesreća dogodila izvan naseljenog mjesta. Također navodi da se znak divljač na cesti nikada ne postavlja u naseljenim mjestima. Nakon što se vještaku ukazalo na ispravu na l.s 15 (račun-otpremnicu br. 127/01/02 od 13.3.2018.) i to na stavku rednog broja 30 i 31 koji se odnosi na popravak dva sigurnosna pojasa, vještak odgovara da je u predmetnom napravljena procjena štete, a da u izvidu štete nije evidentiralo da su oštećena dva pojasa već samo jedan i to pojas vozača tako da je vještak pri izradi vještva poklonio vjeru izvidu štete koju je sačinio tužitelj, te ukazuje na ispravu Izvid štete na l.s 11 i upućuje u sadržaju navedene isprave na dio „dijelovi za zamjenu“ na stavku pod brojem 25 gdje piše „ sigurnosni pojas vozača“ dakle radilo bi se o jednom sigurnosnom pojasu, te vještak navodi kako on ne može znati zašto su popravljana dva pojasa, dok da stavka pod rednim brojem 23 u istom tom Izvidu štete koja glasi "senzor zračne zavjese – desne" ne predstavlja senzor putnika na desnom sicu već da je to senzor zračne zavjese - desne kako to i piše na izvidu štete. Nakon predočavanja vještaku isprave na l.s 15 računa auto exclusive d.o.o. i to pod stavkom 29 gdje piše „ senzor udara za zračni jastuk“ vještak navodi da je suglasan da se radi o senzoru koji je aktivirao zračni jastuk ali da to nije senzor prisustva suputnika već da se radi o dvije različite stavke kada se govori o „ senzoru zračne zavjese-desne“ i „senzoru udara za zračni jastuk“. Vještak navodi da ako je točno kako je punomoćnik tuženika naveo da se aktivirao zračni jastuk na mjestu suvozača, te da se popravio odnosno zamijenio pojas na mjestu suvozača, da je vrlo vjerojatno da je na mjestu suvozača netko bio ali da ta činjenica nije mogla utjecati na ishod predmetne prometne nesreće.

Ovaj sud je predmetno vještvo ocijenio stručnim i objektivnim i na istome temeljio svoju odluku. Iz navedenog vještva proizlazi da se nalet na divlju svinju dogodio izvan naseljenog mjesta, vještak da je stavljajući u odnos podatak da je automobil naletio na divljač težine 30 kg i uzimajući u obzir oštećenja na vozilu došao do izračuna naletne brzine automobila koja je iznosila između 60 km/h i 70 km/h (srednja vrijednost 65 km/h), te je isti mogao izraditi izračun u odnosu na brzinu kretanja vozila, kretanje divljih svinja, mogućnost uočavanja divlje svinje, te mogućnost izbjegavanja naleta na divlju svinju, a sve kako je vještak naveo u svom pisanom vještvu (u dijelu točke 4. Mišljenja" na l.s. 98).

Tako nisu osnovani prigovori tuženika da je vještvo sačinjeno temeljem pretpostavki. Naime, u odnosu na dio vještva kada vještak navodi da se radilo o mladunčetu divlje svinje težine 30 kg vještak je na ročištu za glavnu raspravu održanom 12. prosinca 2024. godine na kojem je usmeno izlagao o svome vještvu pojasnio da se je radilo o podatku koji je pretpostavka dakle koji podatak nije egzaktno utvrđen, a pojašnjava da ga je kao takvoga uzeo pri izradi svoga vještva jer da je u komunikaciji s lovcima dobio informaciju da mlada divlja svinja koja još nije odvojena od majke doseže kilažu do 30 kg. S obzirom da je nedvojbeno utvrđeno da je automobil udario u mladunče divlje svinje (što proizlazi iz Potvrde MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 18.1.2018. na l.s. 5-6, Službene zabilješke MUP, PU DN- županije, PPP Dubrovnik od 14.1.2018. na l.s. 66-67 i iskaza svjedoka OT), a opće je poznato da je da je divlja svinja pa tako i njeno mladunče masivna i teška životinja, to je ovaj sud uzeo dostatno vjerojatnim pretpostavku da se radilo o mladunčetu divlje svinje koje je težilo 30 kg. Također nije osnovan prigovor tuženika da se ne zna točno mjesto naleta na mladunče divlje svinje. Naime, iako vještak u svom pisanom vještvu (u dijelu točke 4. Mišljenja" na l.s. 98) navodi da je zbog oštećenja predmetnog vozila na kolniku moralo biti krhotina stakla i plastike ali da na Situacijskom planu ti tragovi nisu ucrtani zbog kojeg propusta da nije bio u mogućnosti precizno odrediti mjesto naleta vozila Audi na divlju svinju za ukazati je da je vještak u usmenom izlaganju svoga vještva ukazao, da je do udara u divlju svinju došlo izvan naseljenog mjesta ukazujući na točku 1.3.2. svoga vještva (l.s. 92) u dijelu gdje stoji da iz navoda u službenoj zabilješci stoji da se prometna nesreća dogodila u blizini mjesta Gruda u Konavlima iz čega da proizlazi da se nalet na divlju svinju dogodio izvan naseljenog mjesta. Budući da je raspolagao podatkom da se je nalet na divlju svinju dogodio izvan naseljenog mjesta vještaku je bio dostupan podatak ograničenja brzine automobila na toj dionici ceste, te je isti mogao izraditi izračun u odnosu na brzinu kretanja vozila, kretanje divljih svinja, mogućnsot uočavanja divlje svinje, te mogućnost izbjegavanja naleta na divlju svinju kako to stoji u samom vještvu.

U odnosu na izračun visine štete iz predmetnog vještva proizlazi da se vještak poslužio ispravama iz spisa i to; Izvidom štete broj 182203200076/1 od 17.01.2018. godine (l.s. 11,12), Dopunskim izvidom štete broj 182203200076/2 od 2.3. 2018. godine (l.s.13) i Dopunskim izvidom štete broj 182203200076/3 od 14.3.2018. godine (l.s. 14), te računom tvrtke Auto Exclusive d.o.o. iz Sesveta,

OIB:16676796187, broj račna 127/01/02 od 13.03.2018. godine (l.s.27,28), naslovljen na vlasnika vozila (ST), na iznos od 49.939,83 kn što uvećano za pripadajući iznos PDV-a daje ukupnu cijenu popravka od 62.424,79 kn. Visina štete na vozilu Audi, po vještaku, je korektno obračunata, u skladu s izvidima štete pa vještak nije imao primjedbi niti na način obračuna niti na visinu štete (62.424,79 kn).

U odnosu na prigovor tuženika vezano za visinu štete u vidu neusklađenosti između stavki iz izvida štete u odnosu na račun koji je bio osnova za postavljanje tužbenog zahtjeva (račun tvrtke Auto Exclusive d.o.o. iz Sesveta, OIB:16676796187, broj račna 127/01/02 od 13.03.2018. godine (l.s.27,28) za istaknuti je da je sud od ukupno obračunate visine štete od 62.424,79 kn bruto po predmetnom računu (8.285,19 eura) oduzeo cijenu stavke rednog broja 31 koji se odnosi na popravak drugog sigurnosnog pojasa u visini od 1.707,68 kn (bez PDV-a) odnosno iznos od 2.134,60 kn s PDV-om što iznosi 283,31 eur. Naime, vještak je u usmenom izlaganju svoga vještva nakon što mu se ukazalo na ispravu na l.s 15 (račun-otpremnicu br. 127/01/02 od 13.3.2018. koja je potpunog sadržaja na l.s 27-28) i to na stavku rednog broja 30 i 31 koji se odnosi na popravak dva sigurnosna pojasa naveo da u izvidu štete nije evidentirano da su oštećena dva pojasa već samo jedan i to pojas vozača tako da je vještak pri izradi vještva poklonio vjeru izvidu štete koju je sačinio tužitelj, te ukazuje na ispravu Izvid štete na l.s 11 i upućuje u sadržaju navedene isprave na dio „dijelovi za zamjenu“ na stavku pod brojem 25 gdje piše „ sigurnosni pojas vozača“ dakle vještak potvrđuje da se radi o jednom sigurnosnom pojasu koji je prilikom predmetne prometne nesreće bio oštećen. Stoga tužitelju nije priznat trošak popravka drugog sigurnosnog pojasa u visini od 1.707,68 kn (bez PDV-a) odnosno iznos od 2.134,60 kn s PDV-om što iznosi 283,31 eur (II. točka izreke presude). Preostalo utuženi iznos utužene naknade iz računa tvrtke Auto Exclusive d.o.o. iz Sesveta, broj 127/01/02 od 13.03.2018. godine u visini od 60.290,19 kn (8.001,88 eur) sud je našao osnovanim (točka I. izreke presude).

U odnosu na tuženikov prigovor da vozač nije bio sam u vozilu, te da stoga tužitelj nije imao osnove za isplatiti utuženi iznos jer nije poduzeo sve mjere u cilju utvrđivanja osnovanosti podnesenog zahtjeva iz police osiguranja, za istaknuti je da je vještak u svom usmenom iznošenju vještva jasno ukazao da ako je točno kako je punomoćnik tuženika naveo da se aktivirao zračni jastuk na mjestu suvozača, te da se popravio odnosno zamijenio pojas na mjestu suvozača da je vrlo vjerojatno da je na mjestu suvozača netko bio ali da ta činjenica nije mogla utjecati na ishod predmetne prometne nesreće. Stoga sud nije prihvatio tuženikov prijedlog za novim vještačenjem kojeg je ovaj predložio i to posebno u odnosu na senzor za zauzetost sjedala za deaktivaciju zračnog jastuka i to iz razloga što je po vještaku pravno irelevantna činjnica da je prilikom vožnje u automobilu bio suvozač, ali po mišljenju ovoga suda prisutnost suvozača u automobilu ne podrazumijeva da vozač u vozilu nije poduzeo sve mjere u cilju utvrđivanja osnovanosti podnesenog zahtjeva iz police osiguranja. Također nije bilo potrebno, kako to predlaže tuženik, novo vještačenje na okolnost utvrđenja da li je uopće moglo doći do udara na divlju svinju na mjestu gdje nema nikakvih krhotina nikakvih tragova kočenja tragova krv od divlje životinje u odnosu na stupanj oštećenja na samom vozilu iz razloga što je vještak jasno ukazao i pojasnio u svom usmenom izlaganju vještva kako nije neophodno da od naleta divlje svinje na plastici automobila ostanu tragovi naleta odnosno dlaka divlje svinje što da ovisi o kutu udara divlje svinje u automobil odnosno da li je branik automobila već bio oštećen kao i da nije neophodno da je zbog nastanka navedenih oštećenja vozila na kolniku moralo biti krhotina stakla i plastike.

Slijedom iznijetih utvrđenja, valjalo je tužbeni zahtjev ocijeniti pravno osnovanim s obzirom na utvrđenu odgovornost tuženika, pozivom na odredbe čl. 1045. st. 3, 1063., 1064. i 1066. st. 1 ZOO-a u vezi s čl. 76. st. 2 Zakona o lovstvu. Stoga je valjalo primjenom čl. 338. st. 3. ZPP-a, odlučiti kao u točki I. izreke. Odluka o zateznim kamatama temelji se na primjeni odredbe čl. 1086. ZOO-a i utvrđenju datuma ispunjenja obveza po ugovoru o osiguranju prema ispravama na str. spisa 26. (Potvrda o izvršenom plaćanju od 13. travnja 2018. - l.s. 26) do isplate, odnosno od narednog dana naznačenog dospijeća tražbina, kada sukladno čl. 183. st. 1. ZOO-a, počinje teći zakonska zatezna kamata na glavnu tražbinu pa do isplate. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za odnose izvan trgovačkih ugovora (ostali odnosi).

Sud nije izveo dokaz predloženim od strane tuženika; zatražiti službeni podatak od Hrvatskih cesta d.o.o., ispostava Dubrovnik o zahtjevu za postavljanje prometnih znakova divljač na cesti od strane tuženika iz razloga što je na pripremnom ročištu održanom 11. listopada 2022. godine tužitelj učinio nespornim da je predmetna prometnica označena znakom upozorenja na divljač

Sud nije izveo dokaz predložen od strane tuženika zatražiti od PPP Dubrovnik Zapisnik o očevidu predmetne nezgode sa pripadajućom skicom, kao i saslušati kao svjedoke policijske službenike koji su izišli na lice mjesta narečenog datuma niti parnične stranke budući su sve pravno relevantne činjenice utvrđene u provedenom dokaznom postupku.

Sukladno zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 57/22 i 88/22) bilo je nužno iskazati sve iznose u uvodu i izreci odluke i u kunama i u eurima uz fiksni tečaj konverzije od 7,53450.

U Dubrovniku, dana 23. siječnja 2025.

S u d a c:

Anka Muhoberac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu odnosno od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude na ročištu za objavu za stranku koja je pristupila na ročište za objavu, pozivom na gornji poslovni broj spisa. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Dubrovniku, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja,

- punomoćnik tuženika.

.