REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp - 11974/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MP zbog prekršaja iz čl. 10. stavka 3. Zakona o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti (Narodne novine br. 61/11, 66/19, dalje u tekstu: Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti), po optužnom prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga (dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa: UP/I-336-02/23- 02/190, Urbroj: 443-02-03-02-23-2 od 25. rujna 2023. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 22. siječnja 2025. godine, u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 23. siječnja 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i C rođ. J, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., VSS, profesor povijesti i geografije, zaposlen sa mjesečnim primanjima od oko 1.700,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
što je u razdoblju od 10. kolovoza do 20. rujna 2023. godine, u Starom Gradu, Put križa bb (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), na prostoru na otvorenom obavljao djelatnost pružanja usluge parkirališta te obavljanje navedenih usluga u više navrata naplaćivao raznim fizičkim osobama, a da isti nije registriran za obavljanje navedene djelatnosti, čime je ostvario imovinsku korist u iznosu od 100,00 eura,
dakle, kao fizička osoba obavljao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. alineji 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga Zakona.
I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU 200,00 (dvjesto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.
II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od okrivljenika se oduzima imovinska korist u iznosu od 100,00 (sto) EURA.
Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. točka 3.a i članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 25. rujna 2023. godine protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, za kojega je dostava poziva bila neuredno iskazana; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.
3. Okrivljeni MP je na raspravi uvodno naveo kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U bitnome je naveo da njegova obitelj ima navedenu nekretninu (kat. čest 3326/23 K. O. [katastarska općina]) na adresi [adresa] u [adresa], koja je u naravi ledina te je on u ljeto 2023. godine, nakon što ju je prethodno očistio, dopuštao da se na nju parkiraju njegovi prijatelji sa motornim vozilima. Kako je sezona odmicala vidio je da se na nju parkiraju drugi njemu nepoznati auti, što mu nije smetalo jer zemljište ionako nije imao namjenu. To zemljište nije ogradio, nije stavio rampu na ulaz, nije tamo stalno stajao i naplaćivao parkiranje. Tamo je samo stavio natpis „Privatni posjed, ne parkiraj“ a ispod njega natpis „TIP“ (u prijevodu napojnica) ispod kojeg je stajala posuda u koju bi netko od tih osoba mogao ostaviti simboličnu naknadu za parkiranje. Točan je iznos naveden u optužnom aktu da bi se tu skupio iznos od 100 eura, koji bi ljudi ostavili. Žao mu je zbog cijele situacije, nije postupao sa namjerom da nekoga ošteti, predmetnu nekretninu planira privesti svrsi čak i uredno registrirati za djelatnost parkiranja, kada se za to steknu zakonski uvjeti. On sa obitleji živi u obiteljskoj kući, supruga i on su zaposleni te sa svojim primanjima uzdržavaju maloljetnu djecu te im je materijalno stanje dobro.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Klasa: 336.02/32-02, Urbroj: 443- 02-03-02-23-2 od 20. rujna 2023. godine, obavijest Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga od 20. rujna 2023. godine. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.
4.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
5. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
5.1. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna (1.327,23 eura do 3.981,68 eura) za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima
7. Suprotno navodima obrane okrivljenika, iz izvedenih materijalnih dokaza a posebice predmetnog zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 20. rujna 2023. godine proizlazi da je isti svojim postupcima ostvario sva obilježja predmetnog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naime nesporno da je kritične prigode okrivljenik zaista na navedenoj nekretnini omogućavao parkiranje raznim fizičkim osobama, jer bi u suprotnom ogradio i na neki slični način onemogućio pristup na istu. Navodi njegove obrane da isto nije naplaćivao već bi se radilo o dobrovoljnoj i simboličnoj naknadi za parkiranje, mogu se smatrati nevjerodostojnim i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, jer se suštinski radilo o naknadi za parkiranje, bez obzira da li se ona zove parkirna karta ili napojnica („tip“). Dakle Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljeni MP utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude; zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno.
8. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.
8.1. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika pa je tako sud kao olakotne okolnosti cijenio njegove osobne prilike te da je otac maloljetne djece koje uzdržava, malu kriminalnu količinu i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, koja se ogleda u okolnostima samog prekršaja te njegovu prekršajnu nekažnjavanost; dok posebnih otegotnih okolnosti nije utvrdio. Polazeći od citiranih olakotnih okolnosti, sud smatra kako one u dovoljnoj mjeri opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne u smislu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog čega je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod posebnog minimuma propisanog za predmetni prekršaj. Na opisani način će se prema stajalištu suda u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu generalne i specijalne prevencije.
8.3. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
9. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, valja primijetiti kako je ovlašteni tužitelj u dostatnoj mjeri obrazložio metodologiju i kriterije njezinog izračuna te je istu ovaj sud prihvatio u cijelosti a ujedno okrivljenik nije sporio visinu i osnov iste.
9.1. Spomenuti iznos imovinske koristi okrivljenik je obvezan vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.
10. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
U Hvaru, 23. siječnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.,v.r.
Lara Menđušić,v.r.,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Presuda se dostavlja:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
